NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

TREĆA POBJEDA

Košarkaši Mega Bemaksa pobijedili su večeras na svom terenu ekipu FMP-a sa 95:91, u utakmici 13. kola ABA lige.

Mega je poslije treće pobjede od početka šampionata i dalje posljednja na tabeli regionalnog takmičenja, dok je FMP četvrti sa skorom 8/5.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Marko Simonović sa 26 poena, Kendrik Peri je dodao 18, dok su Blaž Mesiček i Nikola Mišković ubacili po 12 poena. U redovima kluba iz Železnika najbolji je bio Aleksa Radanov sa 17 poena, dok je Stefan Pot postigao 14.

U narednom kolu FMP dočekuje Cibonu, a Mega gostuje Zadru.

NEODIGRANI MEČ U “MORAČI”

Košarkaška ABA liga saopštila je večeras da će javnost biti blagovremeno obaviještena o narednim potezima koje će liga preduzeti u vezi sa neodigranom utakmicom Budućnosti i Crvene zvezde.

“Utakmica 13. kola ABA lige između Budućnosti i Crvene zvezde, zakazana za 30. decembar, nije odigrana u ranije zakazanom terminu jer se ekipa Crvene zvezde nije pojavila na parketu hale ‘Morača’. O svim daljim koracima ABA lige u vezi sa ovim slučajem javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navodi se u saopštenju ABA lige.

Današnji meč u “Morači” nije odigran pošto crveno-beli nisu doputovali u Podgoricu.

Iz Zvezde su ranije tražili da utakmica bude odložena zbog nestabilne političke situacije u Crnoj Gori poslije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, što nije prihvaćeno.

Košarkaši Budućnosti su izašli na parket “Morače”, sačekali su 15 minuta, koliko je predviđeno pravilima, nakon čega su sudije konstatovale da se utakmica neće igrati.

Po pravilima, utakmica bi trebalo da bude registrovana rezultatom 20:0 za Budućnost.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,74 hiljade nezaposlenih, neznatno manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,29 odsto na 16,27 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,21 hiljadu novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 32,19 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZAEV

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je da je suština ideje o “malom Šengenu” u ostvarivanju četiri slobode EU – slobodnog kretanja ljudi, proizvoda, usluga i kapitala na Zapadnom Balkanu i ocijenio da takva inicijativa ubrzava integraciju regiona u Uniju.

“U naš region moramo da uvedemo evropske principe saradnje i funkcionisanja. Moramo da donesemo Evropu na Balkan u svaku od naših zemalja. To je dio našeg domaćeg zadatka za integraciju u EU”, rekao je Zaev u intervjuu za Dojče vele.

Na kritike da u regionu već postoje Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Berlinski proces, Zaev navodi da postoji suštinska razlika, jer su ti procesi “podstaknuti i nadgledani od nekih članica EU”, dok je “mali Šengen” “autentična i neposredna inicijativa” tri zemlje Zapadnog Balkana.

“Ovo je autentičan proces naše zemlje, Albanije i Srbije, a nadamo se da će mu se priključiti i druge zemlje regiona”, rekao je Zaev.

Zaev, lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije, neće biti premijer od petka, 3. januara, kada bi trebalo da se obrazuje prelazna vlada, sa glavnim zadatkom da pripremi izbore za 12. april.

Lider socijaldemokrata odlučio se za vanredne izbore pošto je EU u oktobru, najviše zbog protivljenja Francuske, još jednom odložila početak pregovora sa Skopljem o članstvu u Uniji, što je bilo jedno od ključnih obećanja Zaeva.

Zaev navodi da je bio “skrhan i smožden” kada Skoplje nije dobilo datum za početak pregovora s EU, uprkos postizanju Prespanskog sporazuma s Grčkom, koji je Sjevernoj Makedoniji otvorio vrata članstva u EU i NATO, poslije višedecenijske blokade od Atine.

“Bio sam skrhan i smožden jer je cio taj period bio obilježen superlativima na naš račun. Bili smo najbolji primjer u Jugoistočnoj Evropi, svjetski lideri su započinjali i završavali govore pominjanjem Prespanskog sporazuma”, kazao je Zaev.

On nije dao konkretan odgovor na pitanje kada bi moglo da se očekuje otvaranje pregovora, podsjetivši da takva odluka može da bude donijeta na samitima EU u martu, junu ili oktobru.

“Očekujem tu odluku uskoro, to je i razlog zašto sam odlučio da idemo na izbore”, naveo je Zaev.

Zaev je kazao da je zadovoljan urađenim u prethodne 2,5 godine koliko je bio na čelu vlade.

“Riješena su istorijska pitanja, ubrzane integracije, postajemo članica NATO, uskoro očekujemo datum početka pregovora sa EU, pokrenuli smo ekonomiju”, rekao je sjevernomakedonski premijer i dodao da “problem ostaje pravosudni sistem”.

“INTER BOLJI OD JUVEA”

Bivši italijanski fudbaler Antonio Kasano je izjavio da je Inter trenutno bolja ekipa od Juventusa.

“Govorim vam već od kraja augusta da će Inter osvojiti Skudeto ove sezone”, kazao je Kasano novinarima u Italiji.

Napomenuo je takođe da je trener Intera Antonio Konte neko ko uvijek u tim sa sobom donese dodatnih 15-20 bodova.

“On je sigurno trener svjetske klase koji jednostavno upali vatru u svojim igračima i odlično ih motiviše“, rekao je Kasano, dodajući kako cijeloj igri Intera u velikoj mjeri doprinosi i sjajni napadač Romelu Lukaku za kojeg je kazao da nije previše vjerovao da će se dobro prilagoditi italijanskom fudbalu.

Dodao je takođe kako vjeruje da će Inter ove godine biti prvak ponajviše što Juventus vodi trener Mauricio Sari kojim nije previše oduševljen.

“Sari je možda uradio neke dobre stvari ranijih godina, ali je isto tako i činjenica da je prije toga radio u Seriji B i C. Mislim da je samo prosječan trener“, kazao je Kasano koji je nekada i sam igrao za Inter, a 2017. se oprostio od aktivnog igranja fudbala.

Istakao je i da je najveći problem s ekipom Juventusa što samo želi da pobijedi pod svaku cijenu, a ne da igra lijep i atraktivan fudbal.

Lider Serie A je Inter s 42 boda, koliko ima i drugoplasirani Juventus, treći je Lacio s 36, a Roma sljedeća s 35 bodova.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Vlada Crne Gore nastavlja da unapređuje ambijent za još snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i agroindustrije, i jača konkurentnost domaćih proizvođača. U tom pravcu proizvođačima je na raspolaganju sve izdašnija podrška, posebno bespovratna, kroz brojne programe i projekte koje realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa međunarodnim partnerima, ocijenio je državni sekretar Ministarstva Đuro Žugić.

Žugić je to kazao na sastanku predstavnika Vlade sa privrednicima, u Privrednoj komori Crne Gore i pozvao proizvođače, kako privrednike, tako i vlasnike poljoprivrednih gazdinstava da iskoriste te mogućnosti da unaprijede proizvodnju i konkuretnost na tržištu, crnogorskom, posebno značajnom za Crnu Goru – turističkom, ali i inostranom.

Odgovarajući na set pitanja i predloga privrednika iz ovog sektora, a koji su se odnosili na mogućnosti podrške za povećanje proizvodnje i bolji plasman domaćih proizvoda, zatim podrške za unapređenje poslovanja u dijelu ispunjavanja standarda zaštite životne sredine, podrške mljekarskom sektoru i druge, Žugić je dodao da Vlada, osim mjera finansijske podrške realizuje u saradnji sa Privrednom komorom i projekte Kupujmo domaće, Domaći ukusi i Dobro.Bolje.Domaće, koji imaju za cilj podsticanje veće potrošnje domaćih proizvoda.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Žugić je podsjetio da je kroz IPARD namijenjen preradi opredijeljena podrška privrednicima za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, da je bespovratna podrška povećana sa 50 odsto na 60 odsto ukupne investicije za projekte namijenjene zaštiti životne sredine.

“Žugić je najavio da će se prilikom narednih razgovora sa EU partnerima predložiti da se iznos bespovratne podrške poveća na 70 odsto”, navodi se u saopštenju.

Nije se složio sa konstatacijom pojedinih privrednika da sektor mljekarstva ne može više da raste, jer rezultati mjera podrške daju kontinuirane efekte.

“Samo u posljednje tri godine isplaćene su premije za 140 miliona litara mlijeka. Mljekare su u zadnje tri godine otkupile preko 80 miliona litara, a samo u 2019. poljoprivrednicima je isplaćeno preko 2 miliona eura premija, što pokazuje stalni trend rasta”, kazao je Žugić.

On je podsjetio i da se kroz Program razvoja ruralnih područja radi na jačanju otkupne mreže, i uspostavljanju otkupnih centara, za sada su završeni u Nikšiću i Mojkovcu. Žugić je najavio nastavak još snažnije podrške mljekarskom sektoru u narednoj godini.

“Ističući da se trenutno radi na koncipiranju agrobudžeta za narednu godinu, Žugić je kazao da će svi predlozi i sugestije koje su uputili poljoprivredni proizvođači i prerađivači biti pažljivo razmotreni, u cilju dalje uspješne saradnje i razvoja crnogorske poljoprivrede”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

UPRAVA POLICIJE

Zbog više incidenata, koji su se dogodili u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću procesuirano je više osoba, saopšteno je iz Uprave policije.

Policija u Podgorici je zbog događaja koji su se desili sinoć dovela ukupno 13 lica u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica i to: M.Đ. (28), P.Đ. (25), S.K. (32), N.C. (31), D.K. (31), B.Š. (28), V.J. (31), L.N. (19), D.Ž. (18), R.B. (18), N.R. (26), V.M. (60) i M.M. (34).

“Slobode su lišeni V.J. (31) i L.N. (19) zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru”, navodi se u saopštenju. Zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti slobode su lišeni D.Ž. (18), R.B. (18), N.R. (26)”, navodi se u saopštenju.

Takođe, M.M. (34) i V.M. (60) su lišeni slobode zbog počinjenih prekršaja iz čl. 33 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.

Iz Policije navode da službenici CB Podgorica preduzimaju sve potrebne mjere i radnje kao bi se utvrdila odgovornost pojedinaca, kao i cilju identifikacije počinilaca, koji su izazvali nemire u Zeti i kod Hrama hristovog vaskrsenja u Podgorici.

“Prilikom kamenovanja policajaca strane građana povrede je zadobilo osam službenika, od čega je njih sedam zadobilo lakše tjelesne povrede dok je jedan službenik zadobio teže tjelesne povrede” saopšteno je iz UP.

I na području Danilovgrada je sinoć došlo do narušavanja javnog reda i mira zbog neprijavljenih javnih okupljanja i do blokiranja saobraćajnice.

“Slobode je lišen M.K. (66) zbog počinjenog prekršaja iz čl. 33 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Policija je danas lišila slobode i P.S. (46) zbog počinjenog prekršaja iz člana 5 Zakona o javnom redu i miru. Navedena lica su procesuirana prema nadležnim sudovima”, precizira se u saopštenju.

Dodaje se i da je nikšićka policija, 27. decembra, podnijela Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv M.K. (31) i Ž.R. (19) zbog počinjenog prekršaja iz čl. 23 Zakona o javanom redu i miru (isticanje zastave druge države bez odobrenja).

Osim toga, istog dana je lišen slobode D.P. (29) iz Nikšića zbog sumnje da je počinio krivično djelo napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

“Zbog prekršaja iz čl. 7 Zakona o javnom redu i miru lišei su slobdoe S.Ć. (21). i P.R. (53) zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru”, zaključuje se u saopštenju.

POVREDA LAKTA

Japanski teniser Kei Nišikori odustao je danas od nastupa na Australijan openu pošto se nije u potpunosti oporavio od operacije lakta.

“Zajedno sa svojim timom donio sam ovu odluku pošto još nijesam spreman 100 odsto da se takmičim na najvišem nivou. Nastaviću da radim kako bih se što prije vratio na teren. Hvala na podršci”, naveo je Nišikori, trenutno 13. teniser svijeta.

Nišikori nije igrao još od poraza u trećem kolu Otvorenog prvenstva SAD od Aleksa de Minora.

Kei Nišikori, koji je 2015. godine bio četvrti teniser svijeta, četiri puta je stizao do četvrtfinala Australijan opena.

MARKOVIĆ OČEKUJE

Crnogorska ekonomija bi, prema očekivanjima premijera Duška Markovića, naredne godine trebalo da poraste iznad četiri odsto, uz dalju konsolidaciju javnih finansija i smanjenje opterećenja rada za privredu.

“Naredna godina mora biti godina sa većim stopama rasta od ove. Očekujem da će rast biti oko četri odsto, odnosno mora biti iznad četiri odsto”, poručio je Marković na godišnjem sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

On je rekao da se moraju dalje konsolidovati javne finansije i povećavati plate u obrazovanju i zdravstvu, kako bi se stvorili preduslovi za rast penzija.

“Moramo raditi na tome da smanjimo poresko opterećenje rada za našu privredu. Ne želimo privredu samo za crnogorsko tržište, već privredu koja može biti konkurentna i na regionalnom i evropskom tržištu. Ne moramo tražiti građevinske kompanije koje će raditi na velikim projektima ili auto-putevima van Crne Gore, kada možemo napraviti konzorcijume građevinskih kompanija u Crnoj Gori i imati snažniju i jeftiniju građevinsku operativu”, poručio je Marković.

On je podsjetio da je crnogorska ekonomija jedna od najbrže rastućih danas u Evropi.

“U ovoj godini smo nastavili sa dobrim stopama rasta. To nije ad hoc akcija i nije jednokratni uzlet, već rezulat osmišljene politike i održivog razvoja”, smatra Marković.

On je kazao da je u prethodne tri godien smanjena stopa nezaposlenosti i izdvojeno čak 850 miliona eura u kapitalni budžet za razvoj.

“Zbog toga je danas Crna Gora cijelo gradilište – od Herceg Novog do Gusinja. Zbog toga danas radimo najsnažnije na onim pitanjima koja su ključna ograničenja za kompanije, a to je kapitalna infrastruktura”, dodao je Marković.

Kada je u pitanju prihodna strana budžeta, on je precizirao da se u državni budžet za tri godine ulilo preko tri milijarde eura, 170 miliona eura više od plana.

“Istovremeno smo smanjili dospjeli poreski dug za preko 190 miliona eura. Takođe, ovo je i najbolja turistička godina u istoriji. Prihod od turizma će iznositi 1,1 milijardu. Samo u ovoj godini smo otvorili 49 novih hotela”, naveo je Marković.

On je, govoreći o pravnim aktima koji se tiču privrede, saopštio da mu je žao što zakon o privrednim društvima nije usvojen u decembru zbog pretrpane agende parlamenta, ali će, kako je kazao, biti usvojen u martu.

“Kada sam vidio spisak zakona koji čekaju na usvajanje, možda će Vlada tražiti vanrednu sjednicu Skupštine krajem januara ili početkom ferbruara”, najavio je Marković.

Predsjednik Odbora Udruženja trgovine u PKCG, Jovan Lekić, rekao je da postoji trend rasta usluga, ali da se društvo ne smije zavaravati time da se privreda može zasnivati na sektoru usluga.

“Ovo je sektor zapošljava najveći broj radnika, a prosječni lični dohodak iznosi 379 eura. Imamo otvoren upit da se razmisli o jednoj formuli neoporezivog ličnog dohotka kako bismo radili na povećanju zarada u sektoru trgovine”, dodao je Lekić.

On je podsjetio i na izraženu nelikvidnost preduzeća.

“Predlažemo da se spisak firmi koje su u blokadi objavljuje na nedjeljnom, ako ne može na dnevnom nivou, a ne na mjesečnom”, kazao je Lekić.

Predstavnici građevinskog sektora su naveli hroničan nedostatak radne snage kao jedan od većih problema u toj privrednoj grani.

U sektoru poljoprivrede smatraju da bi se preveliki uvoz hrane mogao nadomjestiti većom proizvodnjom domaćih proizvoda.

“Imamo li kapaciteta da držimo kokoške, slivamo vino, vrcamo med, pečemo rakiju”, pitali su predstavnici poljoprivrede.

Ministar finansija Darko Radunović je kazao da Crna Gora ima visoko opterećenje na rad.

“Mi smo u ovoj godini smanjili doprinose na zdravstveno osiguranje za dva procentna poena, planira se ukidanje kriznog poreza, povećana je minimalna zarada, što je dosta dobar trend, ali je to smanjenje imalo malog efekta na povećanje prosječne zarade u Crnoj Gori i nije dalo odraza kod poslodavaca”, kazao je Radunović.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je odgovarajući na pitanja privrednika, saopštila da je taj Vladin resor u ovoj godini radio sa PKCG na donošenju nekoliko zakona, između ostalog novi zakon o privrednim društvima i izmjene i dopune Zakona o koncesijama, što je stvorilo osnove za stvaranje nove vrijednosti.

Sekulić je navela i da se Zakon o unutrašnjoj trgovini primjenjuje tek devet sedmica i da nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju njegovi efekti, pa da će u narednom periodu raditi na tome da nađu mjeru kako za privredu tako i za radnike.

Ona je kazala da Ministarstvo ekonomije u narednoj godini na raspolaganju ima oko dva miliona eura koje će uložiti za deset programa za unapređenje konkurentnosti privrede od kojih je šest finansijskih, a četiri nefinansijske prirode.

“Ono što nikako ne smijemo zaboraviti jeste podatak da smo u toku prethodne godine sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES) i Crnogorskim elektrodistibutivnim sistemom (CEDIS) radili na jačanju elektroenergetske mreže”, rekla je Sekulić.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, je, komentarišući Zakon o radu, rekao da je taj dokument plod strpljivog socijalnog dijaloga.

“Na kraju su ga svi podržali i predstavnici privrede i sindikati i Vlada”, dodao je Purišić.

On je, govoreći o odredbi iz Zakona o radu da će obračun zarade imati snagu izvršne isprava, rekao da će se, za godinu ili dvije, morati posegnuti za još rigidnijim rješenjem kojim se obezbjeđuje isplata zarade jednom mjesečno.

Prilog: Bilja Rovčanin, TVCG

  • Šaranović predlaže: Glasanje samo za birače sa važećom ličnom kartom ili pasošem
    on 20/11/2026 at 18:00

    Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da će skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanicima Skupstine Crne Gore uputiti predlog izmjene zakona po kojoj će birač moći da potvrdi identitet na biračkom mjestu isključivo važećom ličnom kartom ili važećim pasošem.

  • Ibrahimović: Predsjedavanje Komitetom Savjeta Evrope potvrda posvećenosti evropskim vrijednostima
    on 20/11/2026 at 16:08

    Predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope predstavlja važnu međunarodnu odgovornost i potvrdu posvećenosti naše države evropskim vrijednostima, multilateralizmu i jačanju demokratskih institucija, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović.

  • Vlada odlučivala o energetskom bilansu, viznim sporazumima i eksproprijaciji u Kolašinu
    on 20/11/2026 at 14:21

    Vlada Crne Gore je 19. novembra, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova, odlučila o više predloga zakona, odluka i drugih akata, među kojima su Energetski bilans za 2027. godinu, vizni sporazumi sa tri države i eksproprijacija zemljišta u Kolašinu zbog izgradnje autoputa Bar–Boljare.

  • Dukaj: Crna Gora jača sajber odbranu, prioritet Državni data centar
    on 20/11/2026 at 13:58

    Kontrola nad vještačkom inteligencijom mora ostati kod ljudi, a odgovornost za odluke kod institucija, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na otvaranju Sedme regionalne Cyber Security konferencije, koja se ove godine održava pod sloganom "Securing the Digital Future".

  • Ibrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
    on 20/11/2026 at 12:21

    Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, komentarišući izjave hrvatskih zvaničnika koje su se čule posljednjih dana i insistiranje na pitanju razgraničenja na kopnu i moru, istakao da ova Vlada ni za kakve benefite neće odustati od teritorije Crne Gore. Uvjerava građane da neće popustiti pred zahtjevima Hrvatske kada je u pitanju razgraničenje, te da će insistirati da se otvorena pitanja riješe kroz dijalog.

  • DPS predložio subvencije za prenatalne testove trudnicama u Podgorici do 600 eura
    on 20/11/2026 at 10:36

    Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada predao je u skupštinsku proceduru Prijedlog odluke o naknadi troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja za trudnice iz Podgorice, saopštila je odbornica DPS-a i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih te partije Maša Vujović.

  • Radovanić: Sve penzije povećati za 120 eura
    on 20/11/2026 at 10:20

    „Dok cijene hrane i osnovnih životnih namirnica nastavljaju da rastu, penzioneri u Crnoj Gori sve teže sastavljaju kraj s krajem. Juče je počela isplata oktobarskih penzija, a prosječna penzija iznosi 576,02 eura, što je za 54 centa manje nego u septembru. Zbog kontinuiranih poskupljenja, stvarna kupovna moć penzionera opada mnogo više“, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić.

  • Bojanić Lalović: Vlast odbila predlog DPS-a za doživotne naknade dobitnicima „Oktoiha“, pa ga sjutradan prepisala
    on 20/11/2026 at 10:14

    Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović optužila je parlamentarnu većinu da je prepisala predlog zakona te partije kojim se uređuje pravo na doživotnu naknadu dobitnicima nagrade „Oktoih“.

  • Ivanović: Cilj Crne Gore završetak pregovora sa EU do kraja godine, članstvo 2028.
    on 20/11/2026 at 08:53

    Crna Gora posvećena je cilju da do kraja 2026. godine završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom, dok su pripreme Ugovora o pristupanju već u toku, kako bi država postala članica Unije 2028. godine, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom posjete Budimpešti. On je istakao da je Evropska komisija konstatovala ispunjenost svih završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima, dok je mađarska strana potvrdila snažnu podršku evropskom putu Crne Gore.

  • Zogović: Crna Gora ne smije predati ključeve od Boke i prihvatiti hrvatske ultimatume
    on 20/11/2026 at 08:13

    Crna Gora ne smije dozvoliti da njen evropski put bude uslovljen odricanjem od državnih interesa, niti prihvatiti ultimatume Hrvatske kada je riječ o razgraničenju na Prevlaci, poručio je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović. On smatra da je najveći ustupak koji Crna Gora može prihvatiti da prirodna granica poluostrva Prevlake bude priznata kao državna granica.

  • UŽIVO Pejović: U državnoj kasi 2020. nije ostalo ni za penzije
    on 20/11/2026 at 17:19

    Položaj penzionera i opozicioni predlog povećanja svih penzija za 30 odsto otvorili su novu političku polemiku u Skupštini, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije.

  • DPS: Penzioneri najviše pogođeni Euro modelom, povećanje penzija hitna mjera
    on 20/11/2026 at 14:33

    Zbog ekonomske politike aktuelne Vlade penzioneri su najugroženija kategorija u društvu. Kao hitnu mjeru, Klub poslanika DPS-a predložio je povećanje svih penzija za 30 odsto.

  • Dodijeljeni grantovi za 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova vrijednih 6,6 miliona EUR
    on 20/11/2026 at 14:06

    Grantovi su dodjeljeni u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata IPA III Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2021–2027.

  • Donja Lastva: Počeli radovi na vodovodu i kanalizaciji vrijedni 9,4 miliona eura
    on 20/11/2026 at 12:42

    Pripremnim radovima u ulici Ruljina ozvaničen je početak izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi. Radovi su dio projekta „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na crnogorskom primorju - faza V, komponenta 2“, ukupne vrijednosti 28,5 miliona eura.

  • Crna Gora i Francuska jačaju ekonomsku saradnju: U fokusu nove investicije i razvojni projekti
    on 20/11/2026 at 07:51

    Francuska je potvrdila snažno interesovanje za ulaganja u Crnu Goru, prepoznajući njen razvojni potencijal, strateški položaj i perspektivu članstva u Evropskoj uniji kao značajne prednosti za dugoročne investicije, saopšteno je iz Ministarstva finansija nakon sastanka predstavnika tog resora sa visokom delegacijom Francuske.

  • Kaluđerović i Minić: Ispitati cijene u trgovačkim lancima
    on 19/11/2026 at 21:27

    Poslanice SNP-a i Demokrata, Slađana Kaluđerović odnosno Valentina Minić, predale su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Inicijativu za održavanje tematske sjednice o formiranju cijena u trgovačkim lancima u Crnoj Gori i njihovom uticaju na životni standard građana.

  • Vuković: Zatvaranje dva poglavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji i boljem kvalitetu života
    on 19/11/2026 at 16:21

    Zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija važan je rezultat za Crnu Goru, koji ima neposredan značaj za građane i privredu, poručio je ministar finansija Novica Vuković. On je istakao da jedno poglavlje jača osnovu javnih finansija, dok drugo otvara prostor za snažnije korišćenje evropskih razvojnih potencijala, što zajedno predstavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji, efikasnijim institucijama i boljem kvalitetu života.

  • Butorović: Zapadni Balkan unapređuje tržišni nadzor i primjenu evropskih standarda
    on 19/11/2026 at 14:42

    Jačanje tržišnog nadzora, zaštita potrošača i efikasnija primjena evropskih standarda u fokusu su dvodnevne regionalne obuke koja je počela danas u Podgorici, u okviru Akademije jedinstvenog tržišta (SMA). Obuka okuplja predstavnike nadležnih institucija sa Zapadnog Balkana, s ciljem unapređenja njihovih kapaciteta za kontrolu bezbjednosti proizvoda na tržištu.

  • Zarubica: Do 1. decembra odgovor poslodavaca o kolektivnom ugovoru, Vlada i sindikati saglasni
    on 19/11/2026 at 14:27

    Vlada i sindikati saglasni su da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, koji predviđa povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 eura, dok će poslodavci konačan odgovor dati do 1. decembra, saopštio je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nakon sjednice Socijalnog savjeta. Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da najavljeni Euromodel značajno mijenja uslove poslovanja i povećava obaveze poslodavaca prema zaposlenima za više od 35 odsto u bruto iznosu. Najavio je da će Unija poslodavaca dostaviti predloge za dodatno razmatranje pojedinih odredaba Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da očekuje sastanak sa premijerom na kojem će razgovarati o Euromodelu.

  • Turković: Građani neće morati sami da uplaćuju doprinose da bi ostvarili pravo na penziju
    on 19/11/2026 at 14:12

    Radnici neće morati sami da uplaćuju doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju, jer Euro model predviđa ukidanje preostalih doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i finansiranje penzija direktno iz državnog budžeta, poručio je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković. On je istakao da će formula za obračun penzija ostati ista, da će sadašnji penzioneri zadržati stečena prava, a da će svako ko ispuni zakonske uslove ostvariti pravo na penziju.