ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,74 hiljade nezaposlenih, neznatno manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,29 odsto na 16,27 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,21 hiljadu novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 32,19 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Vlada Crne Gore nastavlja da unapređuje ambijent za još snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i agroindustrije, i jača konkurentnost domaćih proizvođača. U tom pravcu proizvođačima je na raspolaganju sve izdašnija podrška, posebno bespovratna, kroz brojne programe i projekte koje realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa međunarodnim partnerima, ocijenio je državni sekretar Ministarstva Đuro Žugić.

Žugić je to kazao na sastanku predstavnika Vlade sa privrednicima, u Privrednoj komori Crne Gore i pozvao proizvođače, kako privrednike, tako i vlasnike poljoprivrednih gazdinstava da iskoriste te mogućnosti da unaprijede proizvodnju i konkuretnost na tržištu, crnogorskom, posebno značajnom za Crnu Goru – turističkom, ali i inostranom.

Odgovarajući na set pitanja i predloga privrednika iz ovog sektora, a koji su se odnosili na mogućnosti podrške za povećanje proizvodnje i bolji plasman domaćih proizvoda, zatim podrške za unapređenje poslovanja u dijelu ispunjavanja standarda zaštite životne sredine, podrške mljekarskom sektoru i druge, Žugić je dodao da Vlada, osim mjera finansijske podrške realizuje u saradnji sa Privrednom komorom i projekte Kupujmo domaće, Domaći ukusi i Dobro.Bolje.Domaće, koji imaju za cilj podsticanje veće potrošnje domaćih proizvoda.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Žugić je podsjetio da je kroz IPARD namijenjen preradi opredijeljena podrška privrednicima za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, da je bespovratna podrška povećana sa 50 odsto na 60 odsto ukupne investicije za projekte namijenjene zaštiti životne sredine.

“Žugić je najavio da će se prilikom narednih razgovora sa EU partnerima predložiti da se iznos bespovratne podrške poveća na 70 odsto”, navodi se u saopštenju.

Nije se složio sa konstatacijom pojedinih privrednika da sektor mljekarstva ne može više da raste, jer rezultati mjera podrške daju kontinuirane efekte.

“Samo u posljednje tri godine isplaćene su premije za 140 miliona litara mlijeka. Mljekare su u zadnje tri godine otkupile preko 80 miliona litara, a samo u 2019. poljoprivrednicima je isplaćeno preko 2 miliona eura premija, što pokazuje stalni trend rasta”, kazao je Žugić.

On je podsjetio i da se kroz Program razvoja ruralnih područja radi na jačanju otkupne mreže, i uspostavljanju otkupnih centara, za sada su završeni u Nikšiću i Mojkovcu. Žugić je najavio nastavak još snažnije podrške mljekarskom sektoru u narednoj godini.

“Ističući da se trenutno radi na koncipiranju agrobudžeta za narednu godinu, Žugić je kazao da će svi predlozi i sugestije koje su uputili poljoprivredni proizvođači i prerađivači biti pažljivo razmotreni, u cilju dalje uspješne saradnje i razvoja crnogorske poljoprivrede”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

MARKOVIĆ OČEKUJE

Crnogorska ekonomija bi, prema očekivanjima premijera Duška Markovića, naredne godine trebalo da poraste iznad četiri odsto, uz dalju konsolidaciju javnih finansija i smanjenje opterećenja rada za privredu.

“Naredna godina mora biti godina sa većim stopama rasta od ove. Očekujem da će rast biti oko četri odsto, odnosno mora biti iznad četiri odsto”, poručio je Marković na godišnjem sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

On je rekao da se moraju dalje konsolidovati javne finansije i povećavati plate u obrazovanju i zdravstvu, kako bi se stvorili preduslovi za rast penzija.

“Moramo raditi na tome da smanjimo poresko opterećenje rada za našu privredu. Ne želimo privredu samo za crnogorsko tržište, već privredu koja može biti konkurentna i na regionalnom i evropskom tržištu. Ne moramo tražiti građevinske kompanije koje će raditi na velikim projektima ili auto-putevima van Crne Gore, kada možemo napraviti konzorcijume građevinskih kompanija u Crnoj Gori i imati snažniju i jeftiniju građevinsku operativu”, poručio je Marković.

On je podsjetio da je crnogorska ekonomija jedna od najbrže rastućih danas u Evropi.

“U ovoj godini smo nastavili sa dobrim stopama rasta. To nije ad hoc akcija i nije jednokratni uzlet, već rezulat osmišljene politike i održivog razvoja”, smatra Marković.

On je kazao da je u prethodne tri godien smanjena stopa nezaposlenosti i izdvojeno čak 850 miliona eura u kapitalni budžet za razvoj.

“Zbog toga je danas Crna Gora cijelo gradilište – od Herceg Novog do Gusinja. Zbog toga danas radimo najsnažnije na onim pitanjima koja su ključna ograničenja za kompanije, a to je kapitalna infrastruktura”, dodao je Marković.

Kada je u pitanju prihodna strana budžeta, on je precizirao da se u državni budžet za tri godine ulilo preko tri milijarde eura, 170 miliona eura više od plana.

“Istovremeno smo smanjili dospjeli poreski dug za preko 190 miliona eura. Takođe, ovo je i najbolja turistička godina u istoriji. Prihod od turizma će iznositi 1,1 milijardu. Samo u ovoj godini smo otvorili 49 novih hotela”, naveo je Marković.

On je, govoreći o pravnim aktima koji se tiču privrede, saopštio da mu je žao što zakon o privrednim društvima nije usvojen u decembru zbog pretrpane agende parlamenta, ali će, kako je kazao, biti usvojen u martu.

“Kada sam vidio spisak zakona koji čekaju na usvajanje, možda će Vlada tražiti vanrednu sjednicu Skupštine krajem januara ili početkom ferbruara”, najavio je Marković.

Predsjednik Odbora Udruženja trgovine u PKCG, Jovan Lekić, rekao je da postoji trend rasta usluga, ali da se društvo ne smije zavaravati time da se privreda može zasnivati na sektoru usluga.

“Ovo je sektor zapošljava najveći broj radnika, a prosječni lični dohodak iznosi 379 eura. Imamo otvoren upit da se razmisli o jednoj formuli neoporezivog ličnog dohotka kako bismo radili na povećanju zarada u sektoru trgovine”, dodao je Lekić.

On je podsjetio i na izraženu nelikvidnost preduzeća.

“Predlažemo da se spisak firmi koje su u blokadi objavljuje na nedjeljnom, ako ne može na dnevnom nivou, a ne na mjesečnom”, kazao je Lekić.

Predstavnici građevinskog sektora su naveli hroničan nedostatak radne snage kao jedan od većih problema u toj privrednoj grani.

U sektoru poljoprivrede smatraju da bi se preveliki uvoz hrane mogao nadomjestiti većom proizvodnjom domaćih proizvoda.

“Imamo li kapaciteta da držimo kokoške, slivamo vino, vrcamo med, pečemo rakiju”, pitali su predstavnici poljoprivrede.

Ministar finansija Darko Radunović je kazao da Crna Gora ima visoko opterećenje na rad.

“Mi smo u ovoj godini smanjili doprinose na zdravstveno osiguranje za dva procentna poena, planira se ukidanje kriznog poreza, povećana je minimalna zarada, što je dosta dobar trend, ali je to smanjenje imalo malog efekta na povećanje prosječne zarade u Crnoj Gori i nije dalo odraza kod poslodavaca”, kazao je Radunović.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je odgovarajući na pitanja privrednika, saopštila da je taj Vladin resor u ovoj godini radio sa PKCG na donošenju nekoliko zakona, između ostalog novi zakon o privrednim društvima i izmjene i dopune Zakona o koncesijama, što je stvorilo osnove za stvaranje nove vrijednosti.

Sekulić je navela i da se Zakon o unutrašnjoj trgovini primjenjuje tek devet sedmica i da nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju njegovi efekti, pa da će u narednom periodu raditi na tome da nađu mjeru kako za privredu tako i za radnike.

Ona je kazala da Ministarstvo ekonomije u narednoj godini na raspolaganju ima oko dva miliona eura koje će uložiti za deset programa za unapređenje konkurentnosti privrede od kojih je šest finansijskih, a četiri nefinansijske prirode.

“Ono što nikako ne smijemo zaboraviti jeste podatak da smo u toku prethodne godine sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES) i Crnogorskim elektrodistibutivnim sistemom (CEDIS) radili na jačanju elektroenergetske mreže”, rekla je Sekulić.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, je, komentarišući Zakon o radu, rekao da je taj dokument plod strpljivog socijalnog dijaloga.

“Na kraju su ga svi podržali i predstavnici privrede i sindikati i Vlada”, dodao je Purišić.

On je, govoreći o odredbi iz Zakona o radu da će obračun zarade imati snagu izvršne isprava, rekao da će se, za godinu ili dvije, morati posegnuti za još rigidnijim rješenjem kojim se obezbjeđuje isplata zarade jednom mjesečno.

Prilog: Bilja Rovčanin, TVCG