KOMŠIĆ

Nije moguće da velikosrpski projekat danas ugrozi Crnu Goru zbog donošenja jednog evropskog zakona, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Komšić je to kazao u intervjuu za Slobodnu Bosnu, komentarišući donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, incidente nakon toga i poruke protagonista Zakona da je na taj način suzbijen velikosrpski projekta u Crnoj Gori.

“Mislim da se taj projekat nalazi na prekretnici. Ili će zauvijek biti poražen ili će u konačnici biti zaokružen. Vidjeli smo da je u Crnoj Gori iskazao potpunu nemoć. Zbog čega? Pa zbog toga što se ta država nalazi u NATO-u. Nije moguće da velikosrpski projekat danas ugrozi Crnu Goru zbog donošenja jednog evropskog zakona koji se ne sviđa tim krugovima. Onog trenutka kada Bosna i Hercegovina uđe u NATO, to će značiti i definitivni kraj tog devetnaestovjekovnog projekta”, zaključio je Komšić.

VRAĆA SE NA TEREN

Ruska teniserka Marija Šarapova vratiće se na teren sljedećeg mjeseca nakon što je dobila specijalnu pozivnicu za turnir u Brizbejnu.

Petostruka grend slem šampionka nije igrala još od prvog kola Otvorenog prvenstva SAD-a u avgustu i pala je na 133. mjesto na WTA listi nakon sezone u kojoj su je mučile povrede.

Šarapova će se tako pridružiti Ešli Barti, Naomi Osaki i Karolini Pliškovoj na veoma jakom turniru u Brizbejnu koji je na programu od 6. do 12. januara.

“Biće ovo novi početak nakon teške sezone. Bilo je puno uspona i padova, bilo je trenutaka kada sam ja bila spremna, a rame nije, ali sada sam motivisana za takmičenja”, rekla je 32-godišnja Šarapova.

Nekadašnjoj prvoj teniserki svijeta će, takođe, trebati i specijalna pozivnica kako bi direktno ušla u glavni žreb za Australijan open koji počinje 20. januara.

KAJLI MINOG

Australijska vlada izdvojila je 15 miliona dolara za promotivni video sa Kajli Minog.

Trominutni spot za pjesmu “Matesong” okupio je poznate Australijance, komičar Adam Hils, teniser Aš Barti i igrač kriketa Šejn Varn.

Kajli i ekipa poziv za posjetu posvećuju najviše Britancima, pozivajući ih u vrijeme nesigurnosti vezanih za Brexit da se opuste.

Reklama je navodno koštala čak 15 miliona australskih dolara (blizu 10 miliona eura), a australijska vlada se nada da će njome privući posjetioce kako bi ojačala ekonomiju i ruralna područja pogođena sušom i požarima, prenosi Klix.ba.

Na društvenim mrežama ovaj video izazvao je mnoštvo kritika.

KAJLI MINOG

Australijska vlada izdvojila je 15 miliona dolara za promotivni video sa Kajli Minog.

Trominutni spot za pjesmu “Matesong” okupio je poznate Australijance, komičar Adam Hils, teniser Aš Barti i igrač kriketa Šejn Varn.

Kajli i ekipa poziv za posjetu posvećuju najviše Britancima, pozivajući ih u vrijeme nesigurnosti vezanih za Brexit da se opuste.

Reklama je navodno koštala čak 15 miliona australskih dolara (blizu 10 miliona eura), a australijska vlada se nada da će njome privući posjetioce kako bi ojačala ekonomiju i ruralna područja pogođena sušom i požarima, prenosi Klix.ba.

Na društvenim mrežama ovaj video izazvao je mnoštvo kritika.

ČESTITKA NUHODŽIĆA

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naveo je prazničnoj čestitki da su Ministarstvo i Uprava policije opravdali povjerenje građana i pokazali da su snažno posvećeni da Crnoj Gori obezbijede mir i sigurnost. Kako je kazao, potvrdili su da zahtjevne i odgovorne zadatke izvršavaju hrabro, profesionalno i odgovorno.

Nuhodžić je posebno mirne praznične dane poželio onima koji će ih provesti na dužnosti, brinući o bezbjednosti svih građana.

“Ovo je bila godina u kojoj smo potvrdili da zahtjevne i odgovorne zadatke izvršavamo hrabro, profesionalno i odgovorno. Time smo doprinijeli uspješnijem i efikasnijem radu i ostvarenju postavljenih ciljeva Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, na čemu vam zahvaljujem”, navodi se u čestitki.

Nuhodžić je kazaon da su opravdali smo povjerenje građana i pokazali da su snažno posvećeni da Crnoj Gori obezbijede mir i sigurnost.
“Suočavajući se sa brojnim izazovima, nesebičnim naporima, zalaganjem i energijom Uvjeren sam da ćemo u 2020. godini ostvariti još bolje rezultate, dajući maksimum i ostajući u službi građana i države”, naveo je ministar.

On je kazao da se s ponosom se sjećaju i kolega koji su izgubili živote časno i predano obavljajući policijski posao.

“Neka snaga zajedništva, požrtvovanosti, humanosti, međusobne brige i solidarnosti bude dodatni podsticaj i u godini pred nama. U tom duhu, želim vama i članovima vaših porodica puno zdravlja i ličnog i profesionalnog uspjeha”, naveo je Nuhodžić.

UPRAVA POLICIJE

Prema zvaničnim podacima Uprave policije, na crnogorskim putevima, od 1. januara do 1. decembra 2019. godine život su izgubile 44 osobe.

 U tom periodu registrovano je 5.717 saobraćajnih nezgoda na teritoriji Crne Gore.

“Teške tjelesne povrede je zadobilo 428 lica dok je 2.123 učesnika u saobraćaju zadobilo lake tjelesne povrede”, dodali su iz Up.

Broj žrtava saobraćajnih nesreća, nažalost, povećao se u posljednjem mjesecu ove godine. Podsjetimo, 15. decembra u prijepodnevnim satima došlo je do saobraćajne nesreće u mjestu Brajići, na putu Cetinje Budva.

Tragično su stradali mladi Podgoričani, pripadnici grupe navijača Budućnosti Varvara, Miljan Bobičić (19) i Marko Lazarević (20). U istoj nesreći povrijeđeni su saputnici stradalih, J.B. (20), D.B. (20) i I.J. (18). Od trojice, dvojica preživjelih zadobili su teške povrede kičmenog stuba. Do nesreće koja se dogodila u 10.55 sati, došlo je prilikom slijetanja vozila u provaliju. Mladići su tog jutra krenuli ka primorju kako bi podržali fudbalere Budućnosti koji su u 13 časova gostovali Grblju, u Radanovićima.

Na samom početku prošle godine dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je izgubljen još jedan mladi život. Podgoričanin Marko Bajčetić (30) poginuo je 5. januara, tri sata iza ponoći, na putu Danilovgrad Podgorica, u mjestu Ćurilac.

Do nesreće je došlo kada je vozilo Bajčetića sletjelo sa puta. Bajčetić je bio standardni član futsal selekcije Crne Gore, za koju je debitovao 2014. godine. Posljednje utakmice u dresu Crne Gore odigrao je 18. i 19. decembra, protiv Kipra. Bio je zapažen i u crnogorskim futsal klubovima. Veliki trag ostavio je igrajući za KMF Titograd i kMf Agamu.

Nedavno je Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu protiv Podgoričanina Dejana Šarca (24), kojeg VDT tereti za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, odnosno da je 9. juna 2019. godine, kod tržnog centra Gintaš izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula njegova sugrađanka Valentina Gazdić (29).

Šarac je, prema navodima optužnice, spornog dana, oko dva sata poslije ponoći, pod dejstvom droge, upravljao “mercedesom” pri brzini najmanje 109,98 km/h, koja je dvostruko veća od ograničenja brzine za naseljeno mjesto do 50 km/h.

Kako se dalje navodi, Šarac je na raskrsnici Bulevara Save Kovačevića i 4. jula, udario u vozilo VW Polo kojim je upravljala Gazdić, koja se kretala brzinom od 27 km/h, a od zadobijenih povreda j e preminula u Kliničkom centru tri dana kasnije, odnosno 11. juna.

U mjestu Srđevac na putu Ribarevine-Berane 20. jula stradao je motociklista državljanin Srbije Vladan Živković (29) iz Kraljeva. Do nesreće je došlo oko 17.30 časova. Nesreća se dogodila u trenutku dok j e Živković vozio motor iz pravca Berana kada je dolaskom na kritično mjesto udario u automobil “golf” kojim je upravljao VT. iz mjesnog centra Lozna, koji je sa glavnog magistralnog puta skretao prema Lozni.

Tri dana kasnije, 23. jula Budvanin Nebojša Božović (29) stradao je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila iznad Kamenova, oko 18.35 sati. U tom udesu učestvovala su se dva motora i jedan automobil.

Dvadesetsedmogodisnj i Ljubo Ćorović poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se 16. avgusta oko 12.50 časova dogodila u nikšićkoj Župi. Ćorović je, upravljajući vozilom “vw new beetle buba” podgoričkih registarskih oznaka, izgubio kontrolu nad vozilom, koje se više puta prevrnulo. Nesrećni Ćorović poginuo je na licu mjesta.

Dan kasnije, 17. avgusta, došlo je udesa na magistralnom putu Podgorica Bar, kod tunela Sozina. Tada su poginule dvije osobe iz Bosne i Hercegovine (BiH) N.S. i E.J., dok je pet povrijeđeno. U čeonom udesu učestvovala dva vozila.

Iz UP su u novembru, povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, ukazali da je krajem 90-ih godina, na godišnjem nivou, evidentirano i do 180 poginulih učesnika u saobraćaju, da bi tokom 2000-ih taj broj bio sveden na oko 120. U prethodnih deset godina prosječan broj smrtno stradalih lica u saobraćajnim nezgodama je bio 60 na godišnjem nivo.

Ipak, u policiji su istakli da to nije nešto čime mogu i smiju biti zadovoljni i njihov stalni zadatak mora biti dalje unapređenje stanja u toj oblasti.

BRAJOVIĆ

Bez obzira na politički primitivizam i nasilje koje je pokazala opozicija, Crna Gora trebalo bi da bude ponosna na izglasavanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je napravljen još jedan korak u zaokruživanju državnog i građanskog identiteta, kazao je, u intervjuu za Pobjedu Ivan Brajović, predsjednik Skupštine i prvi čovjek Socijaldemokrata.

“Naša država je dobila savremeni zakon koji se temelji na jednom od osnovnih ljudskih prava, a to je sloboda vjerovanja ili uvjerenja. Nažalost svih koji misle da u Crnoj Gori postoje građani prvog i drugog reda, zavisno od njihove vjere i nacije, a na ponos nikad jedinstvenije građanske Crne Gore, ovim zakonom smo odbili pokušaj diskreditacije temeljnih principa na kojima počiva naša država. Potvrdili smo dugoročno učvršćivanje samosvjesne Crne Gore u kojoj su naše razlike bogatstvo i nasljeđe koje ova i svaka naredna generacija mora da njeguje i nadograđuje. Konačno, pokazali smo da svako mora da djeluje u zakonskom okviru”, rekao je Brajović.

Brajović kaže da smo zakonsko regulisanje te oblasti čekali možda i predugo. Očekivan je, kaže Brajović, bio pritisak protivnika donošenja zakona, imajući u vidu dosadašnji svojevrsni zakonski vakuum, koji je išao na ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

“Ključni problem je u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana uz potpuno odsustvo kontrole bilo čega što je u vezi sa njihovim djelovanjem, imovinom i finansijama. Koliko su jaki ti interesi, moglo se vidjeti po tome na što su u njihovoj odbrani bili spremni poslanici i crkveni velikodostojnici iz Mitropolije crnogorsko-primorske i njihove centrale iz susjedne zemlje”, naveo je Brajović.

Navodi Brajović i da se nadao da je sa agresivnim ponašanjem DF-a u Skupštini završeno i da scenama viđenim u plenarnoj sali još u prošlom sazivu maja 2016. više nećemo prisustvovati.

“Ali vidjeli smo sada prilikom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovnu spremnost čak i na fizički napad. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. To nije bila impulsivna reakcija, za koju takođe ne bih imao opravdanje, već najavljena predstava i prikrivanje političke nemoći. Samo što se junačenje najavljivano prethodnih dana svelo na to da su čojski krenuli na nas, kolege poslanike i skupštinsku opremu”, zaključio je Brajović.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Kamate na kredite i na depozite naredne godine bi trebalo da se stabilizuju na nešto nižem nivou od trenutnog, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

“Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.

On je rekao da je prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo.

“Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena”, precizirao je Žugić.

Na kretanje kamatnih stopa mogu, kako je naveo, uticati i događanja van njihove kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.

Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita.

Žugić je podsjetio da je riječ o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena u Crnoj Gori, o čemu su se pozitivno izrazili međunarodni partneri.

“Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, odnosno u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada”, objasnio je Žugić.

Ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija

Kada je u pitanju stanje u bankarskom sektoru, Žugić je saopštio da je ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.

“Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Žugić.

On je najavio da će CBCG, tokom naredne godine, sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka.

“U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala”, ocijenio je Žugić.

Govoreći o ranjivosti banaka, Žugić je saopštio da su u prethodnom periodu tri banke bile identifikovane kao ranjive.

U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje.

“Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje te banke”, naveo je Žugić.

Na pitanje koje su ključne mjere zaštite koje treba aktivirati u slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, Žugić je odgovorio da ne očekuju nikakvu veću eskalaciju rizika na koje država ne bi mogla uticati.

“Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Takođe, svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost”, zaključio je Žugić.

SIMONOVIĆ ZA PORTAL

Ova godina bila je dobra za crnogorski sport, a možemo biti ponosni na dobru organizaciju Igara malih zemalja Evrope, kazao je, u razgovoru za Portal RTCG, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.

Simonović je istakao da Crna Gora sa tek nešto više od 600 hiljada stanovnika, ima šest nacionalnih selekcija na velikim takmičenjima. Košarkaška reprezentacija debitovala je na Mundobasketu, dok su košarkašice igrale na Eurobasketu. Prvi put na najvećoj sceni bili su i odbojkaši, koji su učestvovali na šampionatu Evrope, a vaterpolisti su standardno bili dio Svjetskog prvenstva. Takođe, rukometašice su učestvovale na planetarnom šampionatu, a rukometaši u januaru idu na Evropsko prvenstvo.

“Mnogo je to za malu zemlju kao što je Crna Gora, ma šta se desilo na tim takmičenjima. Od toga ne možemo pobjeći, iako mnoge možda nervira kad ističemo da imamo malu bazu, ali to je činjenica. Često puta u komunikaciji sa strancima čujemo da ne vjeruju koliko stanovnika ima Crna Gora, a koje rezultate ostvaruje”, naglasio je Simonović, s razlogom nakon spomenutuh uspjeha.

U pojedinačnoj konkurenciji, karatista Mario Hodžić koji je osvojio srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku, obilježio je godinu za nama.

“Bilo je i drugih sjajnih rezultata. Džudistkinja Jovana Peković je osvojila zlatno na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore. Iako je to u uzrastu mlađih seniora i nije prepoznato kao olimpijska norma ili nešto što bi donijelo bodove za olimpijske igre, mislim da je to fantastičan rezultat i mislim da je to najava jednom budućeg dobrog rezultata djevojke koja ima puno talenta”, istakao je Simonović.

Nije želio da zaboravi pomenuti i dvoje mladih sportista, karatistu Bojana Boškovića i bokserku Bojana Gojković. “Gojkovićka je drugi, a Bošković već treći put najbolji mladi sportista, što govori o njihovom kvalitetu i posvećenosti”, naveo je predsjednik COK-a.

Crna Gora spremna za organizaciju većih takmičenja

Simonović je ponosan što je Crna Gora ove godine bila domaćin Igara malih zemalja Evrope (IMZE), najvećeg multi-sportskog takmičenja ikada organizovanog u našoj zemlji.

“Nije bilo velikih propusta, to je utisak svih učesnika. Zahvalan sam svima koji su učestvovali u organizaciji i doprinijeli da Igre uspiju. To nije bio samo posao COK-a”, kazao je predsjednik COK-a.

To je bila prilika da nacionalni komitet svoj rad uporedi sa radovima drugih, sličnih manifestacija koje su u ovoj godine održane pod pokroviteljstvom MOK-a i EOK-a.

“Bilo je krajnje vrijeme da COK i Crna Gora organizuju jednu takvu vrstu takmičenja. Mislim da smo položili ispit”, ocijenio je Simonović.

Nakon ovih Igara COK ima još veću podršku olimpijske porodice, a Simonović smatra da su sada stasali da organizuju druga veća takmičenja, poput Mediteranskih igara ili Igara na pijesku.

“U olimpijskim krugovima čuje da je Crna Gora spremna za neko još veće takmičenje i mislim da bi u ovom trenutku vrlo lako mogli dobiti organizacuju nekog takmičenja”, kazao nam je Simonović.

Međutim, cijeni da još uvijek nije vrijeme za to.

“Da budem iskren, sačekao bih. Treba sabrati još utiske, vidjeti na koji način to u budućnosti raditi. Treba odabrati vrijeme i mjesto za tu priču i uključiti mnogo veći broj ljudi”, naveo je Simonović.

Legat Igara – bolja sportska infrastruktura

Organizacija Igara bila je značajna za izgradnju sportske infrastrukture i u tom segmentu potrošeno je oko pola miliona eura.

Napravljena je nova atletska staza u Baru koja će biti sertifikovana za takmičenja na bilo kom nivou, a kasnije je uloženo u kompletan stadion.

Pored toga, urađeno je strelište u Markovićima za pokretne mete, tzv. glinene golubove, i rekonstruisani su teniski tereni u Budvi.

Budva je takođe dobila dva olimpjska terena za odbojku na pijesku, a Sportski centar Župa u Tivtu je dobio novu rasvjetu i sada može da odgovori zahtjevima vrhunskih turnira.

Pomoć sportistima pred Olimpijske igre neće izostati

Nakon što su uspješno obavili zadatak domaćina ove godine, sada je sve podređeno Olimpijskim igrama koje su na programu narednog ljeta.

Igre u Japanu biće četvrte za Crnu Goru od obnove nezavisnosti. Na prošlim Igrama u Rio de Žaneiru našu zemlju je predstavljalo 34 sportista u 7 sportova, od čega dva kolektivna (rukomet i vaterpolo).

Još nemamo plasiranih takmičara sa olimpijskom normom, a Simonović se nada olimpijski tim biti brojan makar kao u Brazilu.

“Već imamo značajno iskustvo kada je odlazak na Olimpijske igre u pitanju. Mi smo pripreme za Tokio počeli praktično nakon završetka Igara u Rio de Žaneiru”, navodi predsjednik COK-a.

Delegacija COK-a posjetila je glavni grad Japana prije 30-ak dana i tamo imali niz sastanaka u vezi sa aktivnostima na projektu “Tokio 2020”.

“Posjeta Tokiju bila je prilika da se sastanemo sa ljudima koji će biti u organizacij, sa školama koji će pratiti crnogorski olimpijski tim. Sa Japanskim olimpijskim komitetom smo potpisali memorandum o saradnji koji će nam omogućiti razne mogućnosti”, kazao nam je Simonović.

Poručio je da naši sportisti mogu da računaju na podršku COK-a.

“Izdvojićemo potrebna sredstva za kvalitetnu pripremu sportista. Svima koji su u kombinaciji za odlazak na OI, bilo u ekipnim ili pojedinačnim sportovima, omogućićemo najkvalitetnije moguće pripreme za učešća na kvalifikacionim turnirima koji donose bodove za Tokio”, istakao je Simonović.

COK je dodijelio olimpijske stipendije u pojedinačnoj konkurenciji, a za reprezentacije će obezbijediti grantove.

“Najveći dio obaveza u kvalifikacijama završava se aprilu, kada ćemo jasno znati ko su sportisti na koje računamo za Tokio”, kazao je Simonović i zaključio da u sport treba uložiti, a onda sačekati rezultate, a na obratno.

Hodžić zaslužio nagradu, savezi predlažu kandidate

U tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, karatista Mario Hodžić izabran je za najboljeg sportistu Crne Gore u 2019. godini. Zasluženo, smatra Simonović.

“Već treći put je bio u konkurenciji i najbliži je bio tom izboru. Sačuvao nam je obraz na Evropskim igrama u Minsku, donijevši nam jedinu medalju sa tog takmičenja. Nije lako osvojiti medalju na Evropskim igrama i neće se to tako često dešavati. I ovoga puta je bilo teško. Istina, ukupno, imali smo dobar nastup u Minsku, ali jedini je Hodžić uspio da osvoji medalju, i to srebrnu”, naglasio je prvi čovjek COK-a.

Karatista Omladinca je dobio najviše glasova posjetilaca sajta COK-a i predstavnika nacionalnih saveza, članova Skupštine krovne sportske asocijacije.

“Bilo je sjajnih sportista u konkurenciji, to je bio izbor saveza i građana, pošto je bilo omogućeno glasanje na sajtu COK-a. Savezi kandiduju sportiste za nagradu, pa ako nekoga ne predlože, ne možemo ga ni izabrati”, ističe Simonović.

Raduje ga što je prestižna nagrada otišla u ruke karatiste, jer, kako kaže, taj sport ne zaslužuje tretman kakav ime u posljednje vrijeme.

“Karate je i vještina i sport. Predsjednik Olimpijskog komiteta Japana kaže da je karate religija, ja bih rekao da je karate, na neki način, životna filozofija. Karate je osnova za mnoge druge sportove i zaslužuje mnogo veću pažnju i poštovanje”, kazao nam je Simonović, uz ocjenu da će u Tokiju biti žestoka konkurencija u tom sportu i da će biti teško napraviti veći uspjeh.

Ozren Zogović

NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

  • Od prostora do zajednice koja pokreće inovacije
    on 21/09/2026 at 21:36

    Naučno-tehnološki park (NTP) je danas, sedam godina od osnivanja, dom za 46 inovativnih kompanija, dok je od otvaranja zgrade 2024. godine, organizovano preko 650 događaja.

  • Počeli radovi na izgradnji novog platoa ispred gradske kapele na Cetinju
    on 21/09/2026 at 21:23

    Prijestonica Cetinje započela je radove na izgradnji novog platoa ispred gradske kapele na Novom groblju, čime će biti unaprijeđeni izgled i funkcionalnost ovog javnog prostora.

  • Sestre Samardžić: Do kuće u Kumboru dolazimo preko drvenih skela, tražimo hitnu reakciju Opštine
    on 21/09/2026 at 21:12

    Sestre Samardžić iz Kumbora uputile su Opštini Herceg Novi hitan zahtjev za privremenu sanaciju javne površine i obezbjeđivanje bezbjednog prilaza njihovoj porodičnoj kući. Tvrde da već duže vrijeme do svoje kuće mogu da priđu samo preko improvizovanih drvenih stepenica i skela koje su, kako navode, posebno opasne tokom kišnih dana. U dopisu navode da je na tom lokalitetu već bilo padova sa tjelesnim povredama, a brinu i kako će zbog uništenog prilaznog puta, dopremiti drva za predstojeću zimu. Zahtijevaju da Opština Herceg Novi, preko nadležnih službi ili komunalnog preduzeća, po hitnom postupku postavi privremeni, stabilan i bezbjedan prilaz do njihovog dvorišta. Ističu i da je pred Osnovnim sudom u Herceg Novom u toku postupak obezbjeđenja dokaza radi utvrđivanja ukupne štete, ali poručuju da ne mogu čekati završetak sudskih procesa „na nebezbjednim drvenim skelama“.

  • Grupa zemalja traži od Brisela da ne donosi nove propise dok se postojeći ne sprovedu
    on 21/09/2026 at 21:06

    Austrija predvodi grupu 11 članica EU koje se zalažu da se donošenje novih propisa odloži na 12 mjeseci kako bi se realizovalo ono što je ministarka za evropske poslove te zemlje Klaudija Bauer opisala kao "godinu pojednostavljenja".

  • Revolucionarna garda: Promijenićemo naoružanje i "geografiju rata" ako SAD pokrenu novi napad na Iran
    on 21/09/2026 at 20:57

    Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas da će Teheran promijeniti naoružanje i "geografiju rata" ukoliko Sjedinjene Američke Države (SAD) pokrenu novi napad na Iran.

  • Kina i SAD održale ekonomske i trgovinske konsultacije u Njujorku
    on 21/09/2026 at 20:50

    Vicepremijer Kine He Lifeng, vodeći kineski predstavnik za ekonomska i trgovinska pitanja u odnosima Kine i SAD, održao je u Njujorku ekonomske i trgovinske konsultacije sa američkim ministrom finansija Skotom Besentom i trgovinskim predstavnikom Džejmisonom Grilom, prenosi Kineska medijska grupa (CMG).

  • Fond PIO o Euro modelu: Podrška većim primanjima, stav nakon analize
    on 21/09/2026 at 20:43

    Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (Fond PIO) nije učestvovao u izradi reformskog programa "Euro model", pa im je potrebno dodatno vrijeme kako bi se detaljnije upoznali sa predloženim modelom i normativnim izmjenama i nakon toga izjasnili, saopšteno je iz Fonda. Kazali su da Fond PIO izuzetno pozitivnim ocjenjuje sve inicijative i mjere usmjerene ka unapređenju životnog standarda građana, a posebno penzionera.

  • Preminuo šeik Ahmed bin Rašid Al Maktum
    on 21/09/2026 at 20:25

    Šeik Ahmed bin Rašid Al Maktum preminuo je u ponedeljak ujutru, saopštile su vlasti Dubaija.

  • Eagle Hills potpisao sporazum sa Vladom Maldiva
    on 21/09/2026 at 20:10

    Vlada Maldiva i kompanija Eagle Hills potpisali su sporazum o komercijalnim uslovima za razvoj projekta Maldives Waterfront and Marina, velike nove integrisane ostrvske destinacije u oblasti Ras Male, čime je označena jedna od najambicioznijih razvojnih inicijativa u istoriji zemlje.

  • Vujović: U četvrtak se polaže osnovni civilizacijski test
    on 21/09/2026 at 19:58

    Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je da će glasanje u Skupštini Crne Gore 24. septembra biti „osnovni civilizacijski test“ za poslanike, nakon, kako je naveo, reakcija evropskih parlamentaraca na potez predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

  • Vujović: U četvrtak se polaže osnovni civilizacijski test
    on 21/09/2026 at 19:58

    Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je da će glasanje u Skupštini Crne Gore 24. septembra biti „osnovni civilizacijski test“ za poslanike, nakon, kako je naveo, reakcija evropskih parlamentaraca na potez predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

  • Šarec o hrvatskim uslovima: Ne bih želio da Crna Gora bude žrtva bilateralnih pitanja
    on 21/09/2026 at 18:44

    Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i nekadašnji premijer Slovenije Marjan Šarec kazao je da proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) napreduje dobro, ali da je važno izbjeći da bilateralna pitanja postanu prepreka članstvu.

  • Ujedinjena će tražiti intepelaciju o radu Vlade zbog stavova Đeljošaja o ratnim zločincima
    on 21/09/2026 at 16:37

    Poslanik Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić istakao je da će ta partija razmotriti mogućnost pokretanja interpelacije o radu Vlade zbog javnih stavova njenog potpredsjednika Nika Đeljošaja i očigledno različitog odnosa prema osuđenima za ratne zločine.

  • Ibrahimović: Očuvati zamah politike proširenja i pokazati konkretne rezultate reformi
    on 21/09/2026 at 16:28

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da je očuvanje zamaha politike proširenja od ključnog značaja za Zapadni Balkan, ističući da reformski rezultati moraju donijeti konkretan napredak i potvrditi evropsku perspektivu regiona.

  • Europoslanici: Nadamo se da će glasanje biti fer, poštovaćemo odluku Skupštine CG
    on 21/09/2026 at 15:16

    Poslanici Evropskog parlamenta Tomas Vajc, Reinhold Lopatka, Marjan Šarec, Vladimir Prebilič i Kostas Mavrides kazali su da se nadaju da će glasanje u Skupštini Crne Gore za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je izrazio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, osuđenog za genocid, biti fer u da će svako glasati u skladu sa sopstvenom savješću. Izjavili su i da će poštovati svaku odluku. Ističu da, iako je saučešće formalno uputio u lično ime i u ime svoje političke partije, ta činjenica se ne može odvojiti od toga da on i dalje obavlja funkciju predsjednika Skupštine, zbog čega njegove riječi imaju institucionalnu težinu. Poručili su da među njima, kao predstavnicima jedne evropske institucije, nema mjesta za ono što bi se moglo tumačiti kao veličanje ratnih zločinaca.

  • ES: Zirojević dva mjeseca čeka procjenu ugroženosti, policajac koji mu je prijetio na slobodi
    on 21/09/2026 at 15:15

    Poslanik Evropskog saveza i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, Nikola Zirojević već dva mjeseca nema procjenu koliko mu je bezbjednost ugrožena nakon što je njemu i njegovoj porodici krajem jula stigao prijeteći mejl.

  • Leković podnio inicijativu SDT-u: Ispitati ulogu Đukanovića i Lukšića u slučaju „Primorka“
    on 21/09/2026 at 13:50

    Poslanik Demokrata Momčilo Leković uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) inicijativu za provjeru postupanja bivšeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića, bivšeg ministra finansija Igora Lukšića i drugih odgovornih lica u slučaju „Primorka“ iz Bara. Kako je naveo, novi iskazi iz sudskog postupka dodatno otvaraju pitanje okolnosti pod kojima je Vlada odobrila državnu garanciju od četiri miliona eura, kao i načina na koji je kasnije kontrolisano trošenje novca.

  • Kalač: Današnja sjednica pokazala da vlast u Rožajama više nema većinu
    on 21/09/2026 at 13:43

    Odbornik Evropskog saveza u SO Rožaje Alen Kalač ističe da je današnja sjednica Skupštine opštine Rožaje do kraja ogolila stanje lokalne vlasti. Većine više nema, jedinstva nema, a politički sukob unutar Bošnjačke stranke više nije moguće sakriti.

  • Mandić: Nijedna većina nema pravo da potroši ono što pripada budućim generacijama
    on 21/09/2026 at 13:30

    Odluke o prostoru i prirodnim resursima traju duže od jednog mandata i njihove posljedice ne prestaju promjenom vlasti, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poručio nijedna većina nema pravo da potroši ono što pripada čitavoj zemlji i budućim generacijama.

  • Radovanić: „Stan za sve“ je alternativa preskupom projektu Velje brdo
    on 21/09/2026 at 09:02

    Poslanik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić predložio je projekat „Stan za sve“, koji podrazumijeva izgradnju stanova po cijeni izgradnje na državnom i opštinskom zemljištu, uz prioritet za podstanare, mlade bračne parove, samohrane roditelje i osobe sa invaliditetom. Kritikujući projekat Velje brdo, Radovanić tvrdi da bi ovakav model omogućio racionalnije korišćenje državnog novca i dostupnije stanovanje građanima.

  • Fond PIO o Euro modelu: Podrška većim primanjima, stav nakon analize
    on 21/09/2026 at 20:43

    Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (Fond PIO) nije učestvovao u izradi reformskog programa "Euro model", pa im je potrebno dodatno vrijeme kako bi se detaljnije upoznali sa predloženim modelom i normativnim izmjenama i nakon toga izjasnili, saopšteno je iz Fonda. Kazali su da Fond PIO izuzetno pozitivnim ocjenjuje sve inicijative i mjere usmjerene ka unapređenju životnog standarda građana, a posebno penzionera.

  • Eagle Hills potpisao sporazum sa Vladom Maldiva
    on 21/09/2026 at 20:10

    Vlada Maldiva i kompanija Eagle Hills potpisali su sporazum o komercijalnim uslovima za razvoj projekta Maldives Waterfront and Marina, velike nove integrisane ostrvske destinacije u oblasti Ras Male, čime je označena jedna od najambicioznijih razvojnih inicijativa u istoriji zemlje.

  • Uprkos nižim akcizama, od ponoći poskupljuje gorivo, cijene u regionu i Evropi na istorijskom maksimumu
    on 21/09/2026 at 18:23

    Vlada smanjuje akcizu na benzin 30 odsto, na dizel 40 odsto, ali očekuje se rast dva do pet centi po litru, saznaje nezvanično RTCG. Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopštili su da će od ponoći Eurosuper 95 i 98 poskupiti po dva centa, eurodizel pet, dok će lož ulje biti skuplje devet centi po litru.

  • Milatović: Važno sagledati i stav Evropske komisije o "Euro modelu"
    on 21/09/2026 at 18:17

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozdravio je vraćanje fokusa na pitanja od suštinskog značaja za građane, poput povećanja zarada i penzija, posebno imajući u vidu značajan rast cijena koji predstavlja jedan od najvećih izazova sa kojima se građani suočavaju.

  • Vuković i Solovova: Fokus EBRD-a na infrastrukturi, energetici i razvoju privatnog sektora
    on 21/09/2026 at 17:52

    Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planiraju da dodatno prošire saradnju u oblastima saobraćajne i energetske infrastrukture, obnovljivih izvora energije, razvoja privatnog sektora i sjevera države, saopšteno je nakon sastanka ministra finansija Novice Vukovića i nove šefice Kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Ekaterine Solovove. EBRD je tokom prethodne dvije decenije u Crnu Goru uložio više od milijardu eura.

  • CBCG počela novu fazu transformacije za evropski centralnobankarski sistem
    on 21/09/2026 at 17:10

    Centralna banka (CBCG) počela je sprovođenje preporuka iz Needs Assessment projekta, čime je otvorena nova faza institucionalne transformacije vrhovne monetarne institucije i priprema za obaveze koje donosi buduće članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

  • Crna Gora i Francuska razmatraju nove sporazume o ekonomiji i investicijama
    on 21/09/2026 at 16:18

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, sastao se danas sa Sesil Enber-Buvje, novoimenovanom ambasadorkom Republike Francuske u Crnoj Gori. Sagovornici su istakli značaj daljeg unapređenja bilateralne saradnje, sa posebnim fokusom na ekonomske odnose i evropske integracije Crne Gore.

  • UPCG: Privrednici sa Spajićem o Euro modelu i povećanju minimalnih zarada
    on 21/09/2026 at 15:24

    Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) organizovaće 23. septembra proširenu sjednicu Upravnog odbora, na kojoj će predstavnici privrede sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem razgovarati o najavljenom Euro modelu i njegovim mogućim efektima na poslovanje.

  • Prihvaćen zahtjev sindikata: Obračunska vrijednost koeficijenta biće povećana na 100 eura
    on 21/09/2026 at 12:50

    Prihvaćen je zahtjev oba reprezentativna sindikata da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa 90 na 100 eura, saopštili su predstavnici Saveza sindikata Crne Gore i Unije slobodnih sindikata Duško Zarubica i Srđa Keković, prenosi Radio Crne Gore.

  • Poreska uprava najavljuje obračun sa sivom ekonomijom, naplaćeno skoro 380 miliona eura PDV-a
    on 21/09/2026 at 12:33

    U prvih osam mjeseci ove godine naplaćeno je gotovo 1,2 milijarde eura bruto prihoda, što je 98 miliona više u odnosu na prethodnu godinu. Kada je u pitanju struktura prihoda dominira naplata PDV-a. Tako je do kraja avgusta naplaćeno skoro 380 miliona eura PDV-a, odnosno 19 miliona više nego 2025.