KOMŠIĆ

Nije moguće da velikosrpski projekat danas ugrozi Crnu Goru zbog donošenja jednog evropskog zakona, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Komšić je to kazao u intervjuu za Slobodnu Bosnu, komentarišući donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, incidente nakon toga i poruke protagonista Zakona da je na taj način suzbijen velikosrpski projekta u Crnoj Gori.

“Mislim da se taj projekat nalazi na prekretnici. Ili će zauvijek biti poražen ili će u konačnici biti zaokružen. Vidjeli smo da je u Crnoj Gori iskazao potpunu nemoć. Zbog čega? Pa zbog toga što se ta država nalazi u NATO-u. Nije moguće da velikosrpski projekat danas ugrozi Crnu Goru zbog donošenja jednog evropskog zakona koji se ne sviđa tim krugovima. Onog trenutka kada Bosna i Hercegovina uđe u NATO, to će značiti i definitivni kraj tog devetnaestovjekovnog projekta”, zaključio je Komšić.

VRAĆA SE NA TEREN

Ruska teniserka Marija Šarapova vratiće se na teren sljedećeg mjeseca nakon što je dobila specijalnu pozivnicu za turnir u Brizbejnu.

Petostruka grend slem šampionka nije igrala još od prvog kola Otvorenog prvenstva SAD-a u avgustu i pala je na 133. mjesto na WTA listi nakon sezone u kojoj su je mučile povrede.

Šarapova će se tako pridružiti Ešli Barti, Naomi Osaki i Karolini Pliškovoj na veoma jakom turniru u Brizbejnu koji je na programu od 6. do 12. januara.

“Biće ovo novi početak nakon teške sezone. Bilo je puno uspona i padova, bilo je trenutaka kada sam ja bila spremna, a rame nije, ali sada sam motivisana za takmičenja”, rekla je 32-godišnja Šarapova.

Nekadašnjoj prvoj teniserki svijeta će, takođe, trebati i specijalna pozivnica kako bi direktno ušla u glavni žreb za Australijan open koji počinje 20. januara.

KAJLI MINOG

Australijska vlada izdvojila je 15 miliona dolara za promotivni video sa Kajli Minog.

Trominutni spot za pjesmu “Matesong” okupio je poznate Australijance, komičar Adam Hils, teniser Aš Barti i igrač kriketa Šejn Varn.

Kajli i ekipa poziv za posjetu posvećuju najviše Britancima, pozivajući ih u vrijeme nesigurnosti vezanih za Brexit da se opuste.

Reklama je navodno koštala čak 15 miliona australskih dolara (blizu 10 miliona eura), a australijska vlada se nada da će njome privući posjetioce kako bi ojačala ekonomiju i ruralna područja pogođena sušom i požarima, prenosi Klix.ba.

Na društvenim mrežama ovaj video izazvao je mnoštvo kritika.

KAJLI MINOG

Australijska vlada izdvojila je 15 miliona dolara za promotivni video sa Kajli Minog.

Trominutni spot za pjesmu “Matesong” okupio je poznate Australijance, komičar Adam Hils, teniser Aš Barti i igrač kriketa Šejn Varn.

Kajli i ekipa poziv za posjetu posvećuju najviše Britancima, pozivajući ih u vrijeme nesigurnosti vezanih za Brexit da se opuste.

Reklama je navodno koštala čak 15 miliona australskih dolara (blizu 10 miliona eura), a australijska vlada se nada da će njome privući posjetioce kako bi ojačala ekonomiju i ruralna područja pogođena sušom i požarima, prenosi Klix.ba.

Na društvenim mrežama ovaj video izazvao je mnoštvo kritika.

ČESTITKA NUHODŽIĆA

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naveo je prazničnoj čestitki da su Ministarstvo i Uprava policije opravdali povjerenje građana i pokazali da su snažno posvećeni da Crnoj Gori obezbijede mir i sigurnost. Kako je kazao, potvrdili su da zahtjevne i odgovorne zadatke izvršavaju hrabro, profesionalno i odgovorno.

Nuhodžić je posebno mirne praznične dane poželio onima koji će ih provesti na dužnosti, brinući o bezbjednosti svih građana.

“Ovo je bila godina u kojoj smo potvrdili da zahtjevne i odgovorne zadatke izvršavamo hrabro, profesionalno i odgovorno. Time smo doprinijeli uspješnijem i efikasnijem radu i ostvarenju postavljenih ciljeva Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, na čemu vam zahvaljujem”, navodi se u čestitki.

Nuhodžić je kazaon da su opravdali smo povjerenje građana i pokazali da su snažno posvećeni da Crnoj Gori obezbijede mir i sigurnost.
“Suočavajući se sa brojnim izazovima, nesebičnim naporima, zalaganjem i energijom Uvjeren sam da ćemo u 2020. godini ostvariti još bolje rezultate, dajući maksimum i ostajući u službi građana i države”, naveo je ministar.

On je kazao da se s ponosom se sjećaju i kolega koji su izgubili živote časno i predano obavljajući policijski posao.

“Neka snaga zajedništva, požrtvovanosti, humanosti, međusobne brige i solidarnosti bude dodatni podsticaj i u godini pred nama. U tom duhu, želim vama i članovima vaših porodica puno zdravlja i ličnog i profesionalnog uspjeha”, naveo je Nuhodžić.

UPRAVA POLICIJE

Prema zvaničnim podacima Uprave policije, na crnogorskim putevima, od 1. januara do 1. decembra 2019. godine život su izgubile 44 osobe.

 U tom periodu registrovano je 5.717 saobraćajnih nezgoda na teritoriji Crne Gore.

“Teške tjelesne povrede je zadobilo 428 lica dok je 2.123 učesnika u saobraćaju zadobilo lake tjelesne povrede”, dodali su iz Up.

Broj žrtava saobraćajnih nesreća, nažalost, povećao se u posljednjem mjesecu ove godine. Podsjetimo, 15. decembra u prijepodnevnim satima došlo je do saobraćajne nesreće u mjestu Brajići, na putu Cetinje Budva.

Tragično su stradali mladi Podgoričani, pripadnici grupe navijača Budućnosti Varvara, Miljan Bobičić (19) i Marko Lazarević (20). U istoj nesreći povrijeđeni su saputnici stradalih, J.B. (20), D.B. (20) i I.J. (18). Od trojice, dvojica preživjelih zadobili su teške povrede kičmenog stuba. Do nesreće koja se dogodila u 10.55 sati, došlo je prilikom slijetanja vozila u provaliju. Mladići su tog jutra krenuli ka primorju kako bi podržali fudbalere Budućnosti koji su u 13 časova gostovali Grblju, u Radanovićima.

Na samom početku prošle godine dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je izgubljen još jedan mladi život. Podgoričanin Marko Bajčetić (30) poginuo je 5. januara, tri sata iza ponoći, na putu Danilovgrad Podgorica, u mjestu Ćurilac.

Do nesreće je došlo kada je vozilo Bajčetića sletjelo sa puta. Bajčetić je bio standardni član futsal selekcije Crne Gore, za koju je debitovao 2014. godine. Posljednje utakmice u dresu Crne Gore odigrao je 18. i 19. decembra, protiv Kipra. Bio je zapažen i u crnogorskim futsal klubovima. Veliki trag ostavio je igrajući za KMF Titograd i kMf Agamu.

Nedavno je Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu protiv Podgoričanina Dejana Šarca (24), kojeg VDT tereti za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, odnosno da je 9. juna 2019. godine, kod tržnog centra Gintaš izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula njegova sugrađanka Valentina Gazdić (29).

Šarac je, prema navodima optužnice, spornog dana, oko dva sata poslije ponoći, pod dejstvom droge, upravljao “mercedesom” pri brzini najmanje 109,98 km/h, koja je dvostruko veća od ograničenja brzine za naseljeno mjesto do 50 km/h.

Kako se dalje navodi, Šarac je na raskrsnici Bulevara Save Kovačevića i 4. jula, udario u vozilo VW Polo kojim je upravljala Gazdić, koja se kretala brzinom od 27 km/h, a od zadobijenih povreda j e preminula u Kliničkom centru tri dana kasnije, odnosno 11. juna.

U mjestu Srđevac na putu Ribarevine-Berane 20. jula stradao je motociklista državljanin Srbije Vladan Živković (29) iz Kraljeva. Do nesreće je došlo oko 17.30 časova. Nesreća se dogodila u trenutku dok j e Živković vozio motor iz pravca Berana kada je dolaskom na kritično mjesto udario u automobil “golf” kojim je upravljao VT. iz mjesnog centra Lozna, koji je sa glavnog magistralnog puta skretao prema Lozni.

Tri dana kasnije, 23. jula Budvanin Nebojša Božović (29) stradao je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila iznad Kamenova, oko 18.35 sati. U tom udesu učestvovala su se dva motora i jedan automobil.

Dvadesetsedmogodisnj i Ljubo Ćorović poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se 16. avgusta oko 12.50 časova dogodila u nikšićkoj Župi. Ćorović je, upravljajući vozilom “vw new beetle buba” podgoričkih registarskih oznaka, izgubio kontrolu nad vozilom, koje se više puta prevrnulo. Nesrećni Ćorović poginuo je na licu mjesta.

Dan kasnije, 17. avgusta, došlo je udesa na magistralnom putu Podgorica Bar, kod tunela Sozina. Tada su poginule dvije osobe iz Bosne i Hercegovine (BiH) N.S. i E.J., dok je pet povrijeđeno. U čeonom udesu učestvovala dva vozila.

Iz UP su u novembru, povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, ukazali da je krajem 90-ih godina, na godišnjem nivou, evidentirano i do 180 poginulih učesnika u saobraćaju, da bi tokom 2000-ih taj broj bio sveden na oko 120. U prethodnih deset godina prosječan broj smrtno stradalih lica u saobraćajnim nezgodama je bio 60 na godišnjem nivo.

Ipak, u policiji su istakli da to nije nešto čime mogu i smiju biti zadovoljni i njihov stalni zadatak mora biti dalje unapređenje stanja u toj oblasti.

BRAJOVIĆ

Bez obzira na politički primitivizam i nasilje koje je pokazala opozicija, Crna Gora trebalo bi da bude ponosna na izglasavanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je napravljen još jedan korak u zaokruživanju državnog i građanskog identiteta, kazao je, u intervjuu za Pobjedu Ivan Brajović, predsjednik Skupštine i prvi čovjek Socijaldemokrata.

“Naša država je dobila savremeni zakon koji se temelji na jednom od osnovnih ljudskih prava, a to je sloboda vjerovanja ili uvjerenja. Nažalost svih koji misle da u Crnoj Gori postoje građani prvog i drugog reda, zavisno od njihove vjere i nacije, a na ponos nikad jedinstvenije građanske Crne Gore, ovim zakonom smo odbili pokušaj diskreditacije temeljnih principa na kojima počiva naša država. Potvrdili smo dugoročno učvršćivanje samosvjesne Crne Gore u kojoj su naše razlike bogatstvo i nasljeđe koje ova i svaka naredna generacija mora da njeguje i nadograđuje. Konačno, pokazali smo da svako mora da djeluje u zakonskom okviru”, rekao je Brajović.

Brajović kaže da smo zakonsko regulisanje te oblasti čekali možda i predugo. Očekivan je, kaže Brajović, bio pritisak protivnika donošenja zakona, imajući u vidu dosadašnji svojevrsni zakonski vakuum, koji je išao na ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

“Ključni problem je u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana uz potpuno odsustvo kontrole bilo čega što je u vezi sa njihovim djelovanjem, imovinom i finansijama. Koliko su jaki ti interesi, moglo se vidjeti po tome na što su u njihovoj odbrani bili spremni poslanici i crkveni velikodostojnici iz Mitropolije crnogorsko-primorske i njihove centrale iz susjedne zemlje”, naveo je Brajović.

Navodi Brajović i da se nadao da je sa agresivnim ponašanjem DF-a u Skupštini završeno i da scenama viđenim u plenarnoj sali još u prošlom sazivu maja 2016. više nećemo prisustvovati.

“Ali vidjeli smo sada prilikom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovnu spremnost čak i na fizički napad. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. To nije bila impulsivna reakcija, za koju takođe ne bih imao opravdanje, već najavljena predstava i prikrivanje političke nemoći. Samo što se junačenje najavljivano prethodnih dana svelo na to da su čojski krenuli na nas, kolege poslanike i skupštinsku opremu”, zaključio je Brajović.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Kamate na kredite i na depozite naredne godine bi trebalo da se stabilizuju na nešto nižem nivou od trenutnog, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

“Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.

On je rekao da je prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo.

“Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena”, precizirao je Žugić.

Na kretanje kamatnih stopa mogu, kako je naveo, uticati i događanja van njihove kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.

Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita.

Žugić je podsjetio da je riječ o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena u Crnoj Gori, o čemu su se pozitivno izrazili međunarodni partneri.

“Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, odnosno u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada”, objasnio je Žugić.

Ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija

Kada je u pitanju stanje u bankarskom sektoru, Žugić je saopštio da je ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.

“Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Žugić.

On je najavio da će CBCG, tokom naredne godine, sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka.

“U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala”, ocijenio je Žugić.

Govoreći o ranjivosti banaka, Žugić je saopštio da su u prethodnom periodu tri banke bile identifikovane kao ranjive.

U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje.

“Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje te banke”, naveo je Žugić.

Na pitanje koje su ključne mjere zaštite koje treba aktivirati u slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, Žugić je odgovorio da ne očekuju nikakvu veću eskalaciju rizika na koje država ne bi mogla uticati.

“Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Takođe, svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost”, zaključio je Žugić.

SIMONOVIĆ ZA PORTAL

Ova godina bila je dobra za crnogorski sport, a možemo biti ponosni na dobru organizaciju Igara malih zemalja Evrope, kazao je, u razgovoru za Portal RTCG, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.

Simonović je istakao da Crna Gora sa tek nešto više od 600 hiljada stanovnika, ima šest nacionalnih selekcija na velikim takmičenjima. Košarkaška reprezentacija debitovala je na Mundobasketu, dok su košarkašice igrale na Eurobasketu. Prvi put na najvećoj sceni bili su i odbojkaši, koji su učestvovali na šampionatu Evrope, a vaterpolisti su standardno bili dio Svjetskog prvenstva. Takođe, rukometašice su učestvovale na planetarnom šampionatu, a rukometaši u januaru idu na Evropsko prvenstvo.

“Mnogo je to za malu zemlju kao što je Crna Gora, ma šta se desilo na tim takmičenjima. Od toga ne možemo pobjeći, iako mnoge možda nervira kad ističemo da imamo malu bazu, ali to je činjenica. Često puta u komunikaciji sa strancima čujemo da ne vjeruju koliko stanovnika ima Crna Gora, a koje rezultate ostvaruje”, naglasio je Simonović, s razlogom nakon spomenutuh uspjeha.

U pojedinačnoj konkurenciji, karatista Mario Hodžić koji je osvojio srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku, obilježio je godinu za nama.

“Bilo je i drugih sjajnih rezultata. Džudistkinja Jovana Peković je osvojila zlatno na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore. Iako je to u uzrastu mlađih seniora i nije prepoznato kao olimpijska norma ili nešto što bi donijelo bodove za olimpijske igre, mislim da je to fantastičan rezultat i mislim da je to najava jednom budućeg dobrog rezultata djevojke koja ima puno talenta”, istakao je Simonović.

Nije želio da zaboravi pomenuti i dvoje mladih sportista, karatistu Bojana Boškovića i bokserku Bojana Gojković. “Gojkovićka je drugi, a Bošković već treći put najbolji mladi sportista, što govori o njihovom kvalitetu i posvećenosti”, naveo je predsjednik COK-a.

Crna Gora spremna za organizaciju većih takmičenja

Simonović je ponosan što je Crna Gora ove godine bila domaćin Igara malih zemalja Evrope (IMZE), najvećeg multi-sportskog takmičenja ikada organizovanog u našoj zemlji.

“Nije bilo velikih propusta, to je utisak svih učesnika. Zahvalan sam svima koji su učestvovali u organizaciji i doprinijeli da Igre uspiju. To nije bio samo posao COK-a”, kazao je predsjednik COK-a.

To je bila prilika da nacionalni komitet svoj rad uporedi sa radovima drugih, sličnih manifestacija koje su u ovoj godine održane pod pokroviteljstvom MOK-a i EOK-a.

“Bilo je krajnje vrijeme da COK i Crna Gora organizuju jednu takvu vrstu takmičenja. Mislim da smo položili ispit”, ocijenio je Simonović.

Nakon ovih Igara COK ima još veću podršku olimpijske porodice, a Simonović smatra da su sada stasali da organizuju druga veća takmičenja, poput Mediteranskih igara ili Igara na pijesku.

“U olimpijskim krugovima čuje da je Crna Gora spremna za neko još veće takmičenje i mislim da bi u ovom trenutku vrlo lako mogli dobiti organizacuju nekog takmičenja”, kazao nam je Simonović.

Međutim, cijeni da još uvijek nije vrijeme za to.

“Da budem iskren, sačekao bih. Treba sabrati još utiske, vidjeti na koji način to u budućnosti raditi. Treba odabrati vrijeme i mjesto za tu priču i uključiti mnogo veći broj ljudi”, naveo je Simonović.

Legat Igara – bolja sportska infrastruktura

Organizacija Igara bila je značajna za izgradnju sportske infrastrukture i u tom segmentu potrošeno je oko pola miliona eura.

Napravljena je nova atletska staza u Baru koja će biti sertifikovana za takmičenja na bilo kom nivou, a kasnije je uloženo u kompletan stadion.

Pored toga, urađeno je strelište u Markovićima za pokretne mete, tzv. glinene golubove, i rekonstruisani su teniski tereni u Budvi.

Budva je takođe dobila dva olimpjska terena za odbojku na pijesku, a Sportski centar Župa u Tivtu je dobio novu rasvjetu i sada može da odgovori zahtjevima vrhunskih turnira.

Pomoć sportistima pred Olimpijske igre neće izostati

Nakon što su uspješno obavili zadatak domaćina ove godine, sada je sve podređeno Olimpijskim igrama koje su na programu narednog ljeta.

Igre u Japanu biće četvrte za Crnu Goru od obnove nezavisnosti. Na prošlim Igrama u Rio de Žaneiru našu zemlju je predstavljalo 34 sportista u 7 sportova, od čega dva kolektivna (rukomet i vaterpolo).

Još nemamo plasiranih takmičara sa olimpijskom normom, a Simonović se nada olimpijski tim biti brojan makar kao u Brazilu.

“Već imamo značajno iskustvo kada je odlazak na Olimpijske igre u pitanju. Mi smo pripreme za Tokio počeli praktično nakon završetka Igara u Rio de Žaneiru”, navodi predsjednik COK-a.

Delegacija COK-a posjetila je glavni grad Japana prije 30-ak dana i tamo imali niz sastanaka u vezi sa aktivnostima na projektu “Tokio 2020”.

“Posjeta Tokiju bila je prilika da se sastanemo sa ljudima koji će biti u organizacij, sa školama koji će pratiti crnogorski olimpijski tim. Sa Japanskim olimpijskim komitetom smo potpisali memorandum o saradnji koji će nam omogućiti razne mogućnosti”, kazao nam je Simonović.

Poručio je da naši sportisti mogu da računaju na podršku COK-a.

“Izdvojićemo potrebna sredstva za kvalitetnu pripremu sportista. Svima koji su u kombinaciji za odlazak na OI, bilo u ekipnim ili pojedinačnim sportovima, omogućićemo najkvalitetnije moguće pripreme za učešća na kvalifikacionim turnirima koji donose bodove za Tokio”, istakao je Simonović.

COK je dodijelio olimpijske stipendije u pojedinačnoj konkurenciji, a za reprezentacije će obezbijediti grantove.

“Najveći dio obaveza u kvalifikacijama završava se aprilu, kada ćemo jasno znati ko su sportisti na koje računamo za Tokio”, kazao je Simonović i zaključio da u sport treba uložiti, a onda sačekati rezultate, a na obratno.

Hodžić zaslužio nagradu, savezi predlažu kandidate

U tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, karatista Mario Hodžić izabran je za najboljeg sportistu Crne Gore u 2019. godini. Zasluženo, smatra Simonović.

“Već treći put je bio u konkurenciji i najbliži je bio tom izboru. Sačuvao nam je obraz na Evropskim igrama u Minsku, donijevši nam jedinu medalju sa tog takmičenja. Nije lako osvojiti medalju na Evropskim igrama i neće se to tako često dešavati. I ovoga puta je bilo teško. Istina, ukupno, imali smo dobar nastup u Minsku, ali jedini je Hodžić uspio da osvoji medalju, i to srebrnu”, naglasio je prvi čovjek COK-a.

Karatista Omladinca je dobio najviše glasova posjetilaca sajta COK-a i predstavnika nacionalnih saveza, članova Skupštine krovne sportske asocijacije.

“Bilo je sjajnih sportista u konkurenciji, to je bio izbor saveza i građana, pošto je bilo omogućeno glasanje na sajtu COK-a. Savezi kandiduju sportiste za nagradu, pa ako nekoga ne predlože, ne možemo ga ni izabrati”, ističe Simonović.

Raduje ga što je prestižna nagrada otišla u ruke karatiste, jer, kako kaže, taj sport ne zaslužuje tretman kakav ime u posljednje vrijeme.

“Karate je i vještina i sport. Predsjednik Olimpijskog komiteta Japana kaže da je karate religija, ja bih rekao da je karate, na neki način, životna filozofija. Karate je osnova za mnoge druge sportove i zaslužuje mnogo veću pažnju i poštovanje”, kazao nam je Simonović, uz ocjenu da će u Tokiju biti žestoka konkurencija u tom sportu i da će biti teško napraviti veći uspjeh.

Ozren Zogović

NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

  • Šaranović predlaže: Glasanje samo za birače sa važećom ličnom kartom ili pasošem
    on 20/11/2026 at 18:00

    Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da će skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanicima Skupstine Crne Gore uputiti predlog izmjene zakona po kojoj će birač moći da potvrdi identitet na biračkom mjestu isključivo važećom ličnom kartom ili važećim pasošem.

  • Ibrahimović: Predsjedavanje Komitetom Savjeta Evrope potvrda posvećenosti evropskim vrijednostima
    on 20/11/2026 at 16:08

    Predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope predstavlja važnu međunarodnu odgovornost i potvrdu posvećenosti naše države evropskim vrijednostima, multilateralizmu i jačanju demokratskih institucija, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović.

  • Vlada odlučivala o energetskom bilansu, viznim sporazumima i eksproprijaciji u Kolašinu
    on 20/11/2026 at 14:21

    Vlada Crne Gore je 19. novembra, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova, odlučila o više predloga zakona, odluka i drugih akata, među kojima su Energetski bilans za 2027. godinu, vizni sporazumi sa tri države i eksproprijacija zemljišta u Kolašinu zbog izgradnje autoputa Bar–Boljare.

  • Dukaj: Crna Gora jača sajber odbranu, prioritet Državni data centar
    on 20/11/2026 at 13:58

    Kontrola nad vještačkom inteligencijom mora ostati kod ljudi, a odgovornost za odluke kod institucija, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na otvaranju Sedme regionalne Cyber Security konferencije, koja se ove godine održava pod sloganom "Securing the Digital Future".

  • Ibrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
    on 20/11/2026 at 12:21

    Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, komentarišući izjave hrvatskih zvaničnika koje su se čule posljednjih dana i insistiranje na pitanju razgraničenja na kopnu i moru, istakao da ova Vlada ni za kakve benefite neće odustati od teritorije Crne Gore. Uvjerava građane da neće popustiti pred zahtjevima Hrvatske kada je u pitanju razgraničenje, te da će insistirati da se otvorena pitanja riješe kroz dijalog.

  • DPS predložio subvencije za prenatalne testove trudnicama u Podgorici do 600 eura
    on 20/11/2026 at 10:36

    Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada predao je u skupštinsku proceduru Prijedlog odluke o naknadi troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja za trudnice iz Podgorice, saopštila je odbornica DPS-a i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih te partije Maša Vujović.

  • Radovanić: Sve penzije povećati za 120 eura
    on 20/11/2026 at 10:20

    „Dok cijene hrane i osnovnih životnih namirnica nastavljaju da rastu, penzioneri u Crnoj Gori sve teže sastavljaju kraj s krajem. Juče je počela isplata oktobarskih penzija, a prosječna penzija iznosi 576,02 eura, što je za 54 centa manje nego u septembru. Zbog kontinuiranih poskupljenja, stvarna kupovna moć penzionera opada mnogo više“, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić.

  • Bojanić Lalović: Vlast odbila predlog DPS-a za doživotne naknade dobitnicima „Oktoiha“, pa ga sjutradan prepisala
    on 20/11/2026 at 10:14

    Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović optužila je parlamentarnu većinu da je prepisala predlog zakona te partije kojim se uređuje pravo na doživotnu naknadu dobitnicima nagrade „Oktoih“.

  • Ivanović: Cilj Crne Gore završetak pregovora sa EU do kraja godine, članstvo 2028.
    on 20/11/2026 at 08:53

    Crna Gora posvećena je cilju da do kraja 2026. godine završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom, dok su pripreme Ugovora o pristupanju već u toku, kako bi država postala članica Unije 2028. godine, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom posjete Budimpešti. On je istakao da je Evropska komisija konstatovala ispunjenost svih završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima, dok je mađarska strana potvrdila snažnu podršku evropskom putu Crne Gore.

  • Zogović: Crna Gora ne smije predati ključeve od Boke i prihvatiti hrvatske ultimatume
    on 20/11/2026 at 08:13

    Crna Gora ne smije dozvoliti da njen evropski put bude uslovljen odricanjem od državnih interesa, niti prihvatiti ultimatume Hrvatske kada je riječ o razgraničenju na Prevlaci, poručio je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović. On smatra da je najveći ustupak koji Crna Gora može prihvatiti da prirodna granica poluostrva Prevlake bude priznata kao državna granica.

  • UŽIVO Pejović: U državnoj kasi 2020. nije ostalo ni za penzije
    on 20/11/2026 at 17:19

    Položaj penzionera i opozicioni predlog povećanja svih penzija za 30 odsto otvorili su novu političku polemiku u Skupštini, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije.

  • DPS: Penzioneri najviše pogođeni Euro modelom, povećanje penzija hitna mjera
    on 20/11/2026 at 14:33

    Zbog ekonomske politike aktuelne Vlade penzioneri su najugroženija kategorija u društvu. Kao hitnu mjeru, Klub poslanika DPS-a predložio je povećanje svih penzija za 30 odsto.

  • Dodijeljeni grantovi za 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova vrijednih 6,6 miliona EUR
    on 20/11/2026 at 14:06

    Grantovi su dodjeljeni u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata IPA III Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2021–2027.

  • Donja Lastva: Počeli radovi na vodovodu i kanalizaciji vrijedni 9,4 miliona eura
    on 20/11/2026 at 12:42

    Pripremnim radovima u ulici Ruljina ozvaničen je početak izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi. Radovi su dio projekta „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na crnogorskom primorju - faza V, komponenta 2“, ukupne vrijednosti 28,5 miliona eura.

  • Crna Gora i Francuska jačaju ekonomsku saradnju: U fokusu nove investicije i razvojni projekti
    on 20/11/2026 at 07:51

    Francuska je potvrdila snažno interesovanje za ulaganja u Crnu Goru, prepoznajući njen razvojni potencijal, strateški položaj i perspektivu članstva u Evropskoj uniji kao značajne prednosti za dugoročne investicije, saopšteno je iz Ministarstva finansija nakon sastanka predstavnika tog resora sa visokom delegacijom Francuske.

  • Kaluđerović i Minić: Ispitati cijene u trgovačkim lancima
    on 19/11/2026 at 21:27

    Poslanice SNP-a i Demokrata, Slađana Kaluđerović odnosno Valentina Minić, predale su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Inicijativu za održavanje tematske sjednice o formiranju cijena u trgovačkim lancima u Crnoj Gori i njihovom uticaju na životni standard građana.

  • Vuković: Zatvaranje dva poglavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji i boljem kvalitetu života
    on 19/11/2026 at 16:21

    Zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija važan je rezultat za Crnu Goru, koji ima neposredan značaj za građane i privredu, poručio je ministar finansija Novica Vuković. On je istakao da jedno poglavlje jača osnovu javnih finansija, dok drugo otvara prostor za snažnije korišćenje evropskih razvojnih potencijala, što zajedno predstavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji, efikasnijim institucijama i boljem kvalitetu života.

  • Butorović: Zapadni Balkan unapređuje tržišni nadzor i primjenu evropskih standarda
    on 19/11/2026 at 14:42

    Jačanje tržišnog nadzora, zaštita potrošača i efikasnija primjena evropskih standarda u fokusu su dvodnevne regionalne obuke koja je počela danas u Podgorici, u okviru Akademije jedinstvenog tržišta (SMA). Obuka okuplja predstavnike nadležnih institucija sa Zapadnog Balkana, s ciljem unapređenja njihovih kapaciteta za kontrolu bezbjednosti proizvoda na tržištu.

  • Zarubica: Do 1. decembra odgovor poslodavaca o kolektivnom ugovoru, Vlada i sindikati saglasni
    on 19/11/2026 at 14:27

    Vlada i sindikati saglasni su da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, koji predviđa povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 eura, dok će poslodavci konačan odgovor dati do 1. decembra, saopštio je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nakon sjednice Socijalnog savjeta. Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da najavljeni Euromodel značajno mijenja uslove poslovanja i povećava obaveze poslodavaca prema zaposlenima za više od 35 odsto u bruto iznosu. Najavio je da će Unija poslodavaca dostaviti predloge za dodatno razmatranje pojedinih odredaba Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da očekuje sastanak sa premijerom na kojem će razgovarati o Euromodelu.

  • Turković: Građani neće morati sami da uplaćuju doprinose da bi ostvarili pravo na penziju
    on 19/11/2026 at 14:12

    Radnici neće morati sami da uplaćuju doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju, jer Euro model predviđa ukidanje preostalih doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i finansiranje penzija direktno iz državnog budžeta, poručio je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković. On je istakao da će formula za obračun penzija ostati ista, da će sadašnji penzioneri zadržati stečena prava, a da će svako ko ispuni zakonske uslove ostvariti pravo na penziju.