LOGOTIP I SLOGAN

Na konkurs za izbor loga i slogana nacionalnog brenda Crne Gore pristiglo je oko 30 rješenja, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

“Komisija će, u periodu koji je predviđen Pravilnikom, a to je 60 dana od zatvaranja konkursa, održati sjednicu i ocijeniti sva pristigla rješenja”, rekli su agenciji Mina-business iz Ministarstva.

Komisija, kako su objasnili, ocjenjuje rješenja na osnovu Pravilnika i kriterijima koji su njime predviđeni.

“Svaki član komisije treba da ocijeni svako rješenje po osnovu pet kriterijima. Na kraju, zbir svih bodova daje konačnu listu i na osnovu toga se utvrđuje da li su rješenje loga i slogan izabrani ili ne”, rekli su iz Ministarstva.

Za najbolje rješenje predviđena je nagrada od 50 hiljada eura.

Na konkursu su mogli učestvovati pojedinci i grupe autora iz Crne Gore i inostranstva, a zadatak konkursa je bila izrada vizuelnog identiteta nacionalnog brenda koji treba da odslikava autentičan duh Crne Gore.

Vizuelni identitet nacionalnog brenda trebalo je da objedini njene specifičnosti i da ih održava na jedinstven način, kako bi se kroz grafičko rješenje i sinhronizovanu i sveobuhvatnu poruku Crna Gora mogla pozicionirati u svijesti strane javnosti.

Izborom jedinstvenog vizuelnog identiteta nacionalnog brenda nastojao se kreirati krovni, jedinstveni brend koji bi svojim obuhvatom i fleksibilnošću bio adekvatan za korišćenje.

Rješenje vizuelnog identiteta nacionalnog brenda treba da omogući nedvosmislenu komunikaciju sa inostranstvom zbog privlačenja više direktnih stranih investicija i posjetilaca, povećanja izvoza domaćih proizvoda, ali i proizvodnje, jačanje Crne Gore kao međunarodnog partnera i poboljšanje njenog imidža kao buduće članice EU.

Konkursno rješenje trebalo je da obuhvata logotip i slogan nacionalnog brenda koji čine jedinstvenu cjelinu. Logotip nacionalnog brenda trebalo je da sadrži naziv nacionalnog brenda koji glasi – Crna Gora, odnosno internacionalni naziv Montenegro, kao i grafizam-znak/simbol, koji izražava posebnost Crne Gore.

Naziv Crna Gora, odnosno Montenegro, trebalo je da ima unikatni ispis i da je sastavni dio slogana. Slogan treba da predstavlja kratku i jasnu estetsku poruku koja omogućava stvaranje odgovarajuće emocije i pozitivne asocijacije na Crnu Goru u svijesti strane javnosti.

Na prethodni konkurs za izbor logotipa i slogana nacionalnog brenda stigla su 24 rješenja, od kojih nijedno nije izabrano za pobjedničko.

NOVOGODIŠNJI KONCERT U CNP-U

U Crnogorskom narodnom pozorištu sinoć je održan Novogodišnji koncert na kome su nastupili Miloš Karadaglić (gitara), Ana Aglatova (sopran) i Avi Avital (mandolina) uz Crnogorski simfonijski orkestar, a pod dirigentskim vođstvom Ikera Sančeza. I izvođači i publika su, kako su kazali u CNP, bili oduševljeni.

Dvosatni muzički spektakl publika je pozdravila ovacijama i dugim aplauzom, a o uspjehu koncerta koji je rasprodat prije gotovo mjesec dana svjedoče i izjave samih izvođača.

Miloš Karadaglić je je kazao da će ovu godinu pamtiti upravo po ovom koncertu.

“Glavna ideja za ovaj koncert je da napravimo zaista gala koncert i da damo prostor nekim od najljepših kompozicija koje postoje u repertparu za klasičnu muziku. S obzirom da sam ja Podgoričanin, mene publika zna, a pošto je ovo novogodišnji koncert želio sam da ljudi, muzičari koje mnogo volim i kao ljude i kao muzičare pozovem da dođu i učestvuju sa mnom na ovom koncertu. Htio sam da crnogorska publika čuje jedan vrhunski sopran, jednog vrhunskog mandolinistu i da zajedno udružimo energije i u orkestarskim kompozicijama i sa solistima i da napravimo doživljaj koji će se dugo pamtiti. Mislim da smo u tome uspjeli. Reakcija publike je nešto što ću zaista pamtiti dugo, dugo vremena. Muzika je jezik cijelog cvijeta, u muzici se svi razumijemo i moji gosti su to večeras pokazali”, zaključio je Karadaglić nakon koncerta.

Dirigent Iker Sančez nije krio oduševljenje. Kazao je da je rad sa orkestrom bio nevjerovatan. On je najavio da će, na njegovu radost, ponovo sarađivati sa Crnogorskim simfonijski orkestrom u martu.

Jedan od najboljih svjetskih mandolinista, Avi Avital je rekao da su ga lijepa atmosfera i topla dobrodošlica ostavile bez riječi.

“Ovo je vrijeme blagoslova, najljepše moguće vrijeme za održati koncert. Srećan sam što sam bio dio ovog koncerta, tim prije što sam, kao što sam rekao na konferenciji za medije, primijetio mnogo sličnosti sa svojom zemljom – generalna toplina, ritam i taj neki osjećaj familijarnosti koji sam odmah osjetio u Crnoj Gori”, istakao je Avital.

Ana Aglatova je zadivila publiku svojim magičnim glasom. Ona je rekla da je bila nervozna, jer nastupa pred pubikom koja je ne poznaje, ali da je povezanost koja se odmah stvorila učinila da nervoza nestane i ostane samo čist osjećaj stvaranja.

“Vaša publika je nevjerovatna. Odmah sam se zaljubila u vas, jer sam osjetila vašu ljubav i zato je pjevati za vas bilo ogromno zadovoljstvo za mene. Kada sam osjetila toliku ljubav od publike, željela sam da dam najviše od sebe. Takav poklon koji sam dobila ovdje je ravan čudu. Vaš orkestar je nevjerovatan, tokom samih proba su mi pružili toliko podrške da se među nama stvorila povezanost koju ste mogli i da vidite”, kazala je Aglatova.

UPRKOS POŽARIMA

Čuveni novogodišnji vatromet u sidnejskoj luci biće nastavljen i ove godine, uprkos zabrinutosti zbog rizika od buke i požara koji su aktuelni u Australiji.

Premijer Australije, Skot Morison saopštio je da će kultnog vatrometa za Novu godinu u Sidneju biti, uprkos krizi u kojoj se se zemlja našla zbog katastrofalnih požara.

Gradska skupšina u Sidneju, prvom velikom gradu na svijetu, u koji stiže Nova godina, odobrila je vatromet, ali su vatrogasne službe upozorile da bi on mogao da bude otkazan, ako budu proglašeni uslovi katastrofe.

„Svijet gleda u Sidnej svake godine i može da vidi našu strast, našu živost, naš uspjeh“, istakao je Morison.

On je dodao da ne može da zamisli bolji trenutak od aktuelne krize da se svijetu pokaže koliko je Australija pozitivna i optimistična zemlja.

UPRKOS POŽARIMA

Čuveni novogodišnji vatromet u sidnejskoj luci biće nastavljen i ove godine, uprkos zabrinutosti zbog rizika od buke i požara koji su aktuelni u Australiji.

Premijer Australije, Skot Morison saopštio je da će kultnog vatrometa za Novu godinu u Sidneju biti, uprkos krizi u kojoj se se zemlja našla zbog katastrofalnih požara.

Gradska skupšina u Sidneju, prvom velikom gradu na svijetu, u koji stiže Nova godina, odobrila je vatromet, ali su vatrogasne službe upozorile da bi on mogao da bude otkazan, ako budu proglašeni uslovi katastrofe.

„Svijet gleda u Sidnej svake godine i može da vidi našu strast, našu živost, naš uspjeh“, istakao je Morison.

On je dodao da ne može da zamisli bolji trenutak od aktuelne krize da se svijetu pokaže koliko je Australija pozitivna i optimistična zemlja.

IZ “KRSTAŠA” PORUČILI

Aktuelne identitetske podjele u crnogorskom društvu reflektuju se na njene iseljenike i njihove potomke u cijelom svijetu, ocijenio je predsjednik Udruženja Crnogoraca Srbije Krstaš, Nenad Stevović.

Prema njegovim riječima, što se tiče Srbije, ta refleksija je specifičnija u odnosu na druge države.

“Specifičnija je, imajući u vidu zainteresovanost političkog i kulturnog establišmenta u Beogradu za dešavanja u Crnoj Gori i njihove stalno prisutne, javne ili pritajene, imperijalne, hegemonističke ambicije usmjerene prema Crnoj Gori i nacionalnom identitetu njenog većinskog naroda”, rekao je Stevović u intervjuu agenciji MINA.

Kako je kazao, u javnom medijskom prostoru u Crnoj Gori kreira se idealistička slika odnosa svoje dijaspore prema matici.
Zvanična Crna Gora odnos prema iseljenicima kreira shodno svojoj viziji i zacrtanim ciljevima.

On je dodao da je primjetan značajan institucijalni napredak od 2006. godine do danas, ali i razlika između formalnog i suštinskog u implementaciji proklamovane politike.

Upitan da li ima podatak o tome koliko crnogorska dijaspora iz Srbije ulaže godišnje u Crnu Goru, odgovorio je da u fokusu djelovanja organizacije nije ekonomija, tako da nijesu upoznati sa time koliko građani Srbije koji potiču iz Crne Gore ulažu u svoji postojbinu.

Prema njegovim riječima, Krstaš traje 16 godina i taj period je ispunjen velikim brojem aktrivnosti u cilju očuvanja i prezentovanja crnogorske kulturne baštine i promocije osobenih identitetskih karakteristika crnogorskog naroda.

“Vodeći računa da poštujemo zakone države u kojoj živimo, ali i da ne zaboravimo ko smo i odakle smo, aktivno se zalažemo za nacionalna, vjerska, kulturna, jezička i politička prava crnogorske zajednice u Srbiji”, rekao je Stevović.

On je ocijenio da je Krstaš prerastao grad, pokrajinu i državu u kojoj je osnovan i postao jedinstven nacionalni pokret čiju ideologiju i program slijede i podržavaju mnoga udruženja i pojedinci širom crnogorskog iseljeništva.

Naveo je da su do referenduma sve aktivnosti “Krstaša” bile motivisane ostvarenju višedecenijskog sna obnove crnogorske državne nezavisnosti.

“Nakon toga nova kohezija, nova motivacija za aktivnosti je stvorena i usmjerena na očuvanje i promociju crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta u iseljeništvu”, dodao je Stevović.

Kako je ukazao, Crnogorski kulturni centar u Lovćencu predstavlja jedinstvenu instituciju nacionalne kulture crnogorske zajednice u Srbiji.

U sklopu u potpunosti opremljenog prostora od 140 kvadratnih metara nalazi se biblioteka, čitaonica, galerija, sala za promocije, učionica i kancelarije.

Govoreći o istraživačkoj djelatnosti, rekao je da Krstaš objavljuje monografske publikacije iz oblasti esejistike i istorije, kao i naučna djela crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka. Izdavač je časopisa crnogorske dijaspore “Oganj” koji je izlazio tokom istorijskog perioda obnove crnogorske nezavisnosti (2004-2007).

Predstavljajući političko djelovanje, svi članovi “Krstaša” podržavaju ili su aktivni članovi Crnogorske partije, koja predstavlja političko krilo crnogorske zajednice u Srbiji i koja je 2010. godine podržala inicijativu “Krstaša” i omogućila uvođenje crnogorskog jezika u službenu upotrebu u opštini Mali Iđoš.

Takođe, dodao je, principijelno vodi političku borbu za uvođenje crnogorskog jezika u opštini Vrbas.

“Sjedište naše organizacije je u jedinoj opštini u svijetu, van Crne Gore, gdje je crnogorski jezik u službenoj upotrebi, i to na našu inicijativu. Naša izdavačka produkcija je na crnogorskom jeziku”, rekao je Stevović.

On je naglasio da udruženje sarađuje sa kulturnim institucijama iz Crne Gore kao i Privrednom komorom.

TO HERCEG NOVI

Ovogodišnja turistička sezona u Herceg Novom bila je najuspejšnija do sad, poručeno je iz lokalne TO.

“TO imala je rast u prihoda od boravišne takse, turističke takse i članskog doprinosa. Oko 21% više u odnosu na 2018, i oko 47% više u odnosu na 2017. godinu”, kazao je direktor TO Herceg Novi, Pavle Obradović, na svečanosti kojom je obilježen kraj uspiješne 2019.

Kaže da je od 2017, pa do danas, ostvaren rast u godišnjim prihodima od preko pola miliona eura.

U TO rade na mnogobrojnim projektima od izuzetne važnosti za turističku ponudu grada i Opštinu Herceg Novi.

“Započeli smo revitalizaciju Kuće Iva Andreića, učestvovali u otvaranju Njegoševe škole, planiramo restauraciju Topljanske komunitade (koja je bila preteča Opštine Herceg Novi). U 2020. godini planiramo nastavak promocije Topljanske ture koja obuhvata Zavičajni muzej Mirka Komnenovića, Kuću Iva Andrića, Njegoševu školu, Topljansku komunitadu i Crkvu Svetog Spasa”, najavio je Obradović.

Gradska tura obuhvataće i restauraciju kuće Laforesta, kao i njegove zbirke starih fotografija, revitalizaciju Zapadne Kule ( Potkovičaste kule koja se nalazi ispod Kanli Kule).

“Sa implementaciom ovih projekata bismo dobili jednu povezanu turu od Škvera do Kanli kule, ili obratno. Tura bi obuhvatala Škver, bazen i klub Jadran, Forte Mare, Galeriju Josip Bepo Benković, Belavistu, Sat Kulu, Zapadnu Kulu, Kanli Kulu, Trg Nikole Đurkovića i Laforest. Imamo dosta atrakcija koje možemo prezentovati turistima”, dodao je Obradović.

Planirana je i promocija zaleđa, avanturističkog parka i planine Orijen.

“Otvorili smo nova radna mjesta koja su umnogome doprinijela ovom progresu i razvoju. Istakao bih novootvoreni sektor TO HN koji se bavi pisanjem, apliciranjem i implementaciom projekata koje finansiraju evropski fondovi. U 2019. godini smo uspiješno povukli preko 250 hiljada eura bespovratnih sredstava iz evropskih fondova. Do sada smo aplicirali na preko 30 poziva za bespovratne donacije evropskih fondova, takođe lokalnih, nacionalnih i fondova drugih država”, istakao je Obradović.

Na kraju on je ukazao i na veliki rast u dolascima i noćenjima van glavne turističke sezone, šta je bio i osnovni cilj. Veliki rast u ovom periodu Herceg Novi bilježi sa tržišta Rusije, Skandinavije i iz najrazvijenijih evropskih zemalja.

“Imamo ogroman potencijal za razvijanje ponude u vansezonskom periodu jer imamo preko 250 sunčanih dana godišnje. Aktivan, sportski i vjerski turizam će i dalje biti naš fokus za period niske sezone. Zvaničnu statistiku Monstata ćemo prezentovati početkom 2020. godine, kada ona bude objavljena”, poručio je Obradović.

NOVI GAF

Kandidatkinja na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj Kolinda Grabar Kitarović je danas na televiziji N1, gdje je trebalo da se održi sučeljavanje predsjedničkih kandidata, pozvala birače da glasaju za broj 1, očigledno ne znajući da je u drugom krugu na tom broju njen protivkandidat Zoran Milanović.

Milanović se, inače, nije ni pojavio na sučeljavanju, pa su pitanja postavljena samo njoj.

Za kraj je trenutna predsjednica imala kratko vrijeme da se obrati biračima i pozvala je birače da zaokruže broj 1 – Milanovića.

Kako piše Index.hr, za pretpostaviti je da nije znala da je tako pozvala birače da glasaju za Zorana Milanovića, budući da je ona kandidat broj dva na izborima u drugom krugu.

“Dragi birači, pozivam vas da izađete na izbore 5. januara i date glas za Hrvatsku koja nastavlja proces rasta i razvoja, za Hrvatsku koja zna i može bolje, Hrvatsku koja je ponosna na svoje vrijednosti, koja ne osjeća kompleks manje vrijednosti u svijetu, nego je ravnopravan sagovornik. Pozivam vas da na listiću zaokružite broj 1, Kolinda Grabar-Kitarović”, poručila je predsjednica biračima sa N1.

Naime, kada se slažu glasački listići za drugi krug izbora, kandidati se ne stavljaju na popis abecednim redom, nego se redoslijed radi na osnovu broja glasova koje su dobili u prvom krugu. Budući da je Milanović osvojio najviše glasova u prvom krugu, on je tako kandidat broj 1 u drugom krugu.

KOSOVO

Ovogodišnji uvoz iz Srbije i Bosne i Hercegovine na Kosovo je sa 530 miliona eura prethodnih godina opao na šest miliona, što je posljedica uvođenja takse od 100 odsto na proizvode iz tih zemalja.

Direktor kosovske carine Bahri Beriša je za Kosovapress naveo da je istovremeno značajno povećan uvoz iz Albanije, dodavši da Kosovo najviše uvozi njemačku, a potom tursku i kinesku robu.

“Carinski prihodi za ovu godinu iznosiće oko 1,2 milijarde eura”, rekao je Beriša, ističući da je i pored uvođenja takse zabilježeno povećanje od četiri odsto u odnosu na prošlu godinu, prenosi SEEbiz.

Beriša je rekao da je carina na ime prekršajnih prijava i pokušaja krijumčarenja robe inkasirala oko deset miliona eura.

“Zaštitne mjere protiv Srbije i Bosne proizvele su izazov u borbi protiv prekograničnog kriminala i krijumčarenja, posebno onih proizvoda koji su pokušani da se krijumčare planinskim putevima u malim količinama u malim vozilima”, naveo je Beriša.

Tokom ove godine bilo je preko 300 pokušaja krijumčarenja.

Beriša je, govoreći o trgovinskim odnosima sa Albanijom, rekao da je Kosovo iz Albanije uvezlo robu u iznosu od oko 270 miliona eura, što je deset odsto više u odnosu na 2018, dok je s druge strane Kosovo izvezlo u Albaniju proizvode u vrijednosti od 80 miliona.

Beriša tvrdi da je došlo i do povećanja izvoza na tržišta EU.

“Postoje kompanije koje su ostvarile izvoz u vrijednosti od milion eura, ali sada je izvoz 1,3 miliona, tako da je za kosovske kompanije pozitivan pokazatelj, jer su postigli da njihovi proizvodi budu više na stranom tržištu, posebno pića, hrana, vrata, prozori i drugi”, precizirao je Beriša.

DESETI DAN POTRAGE

Potraga za 12-godišnjom Monikom Karimanović iz Suvog Dola kod Niša i Ninoslavom Jovanovićem, za koga se vjeruje da je oteo djevojčicu, ušla je u 10 dan. Policija pretražuje sva sela u okolini Knjaževca, isvještva RTS.

U akciju su pored lovaca, građana, preduzeća koja se bave privatnim obezbjeđenjem, uključeni pripadnici Vojske Srbije i BIA.

Potrazi će se pridružiti više od 100 pripadnika Vojne policije i Tima za traganje i spasavanje Specijalne brigade Vojske Srbije sa službenim psima.

Direktor policije Vladimir Rebić rekao je da policija još uvijek ne zna gdje se nalaze djevojčica i njen otmičar, ali da potraga ne prestaje.

Kaže da se narednih dana očekuje loše vrijeme i snijeg, i nada se da to može omesti Jovanovića.

Ninoslav Jovanović iz Malče proveo je 12 godina u zatvoru na izdržavanju kazne zbog seksualnih delikata.

Po izlasku iz zatvora vrlo brzo je ponovo pritvoren zbog seksualnog uznemiravanja putem društvenih mreža. Oslobođen je u martu ove godine.

Policija je objavila njegovu fotografiju, uz poziv građanima da se jave ukoliko ga prepoznaju, a imaju bilo kakve informacije o njegovom kretanju.

“Potraga traje 24 sata, nema prestanka. Svi tehnički resursi tokom noći su uključeni, dronovi, termovizijske kamere”, rekao je Rebić.

Policija je našla više tragova koji ukazuju da monstrum stalno mijenja pozicije, svuda sa sobom vodi djevojčicu i skriva je po šumama ili napuštenim kućama po selima oko Knjaževca i Zaječara.

NOVOGODIŠNJI PROGRAM U BUDVI

Proslava novogodišnjih praznika u Budvi počela je juče programom za djecu na trgu ispred Starog grada u 12 sati, a sinoć je održan i koncert trebinjskog rok sastava “Krugovi u žitu”, grupe “Akademia” i “Katapult” iz Bara i kultnog hrvatskog rok sastava “Psihomodo pop”. Danas planiran nastup Lene Kovačević, Gradska muzika Budve, Neno Belan…

Kako napominju u Turističkoj organizaciji, planiran je petodnevni program prilagođen najrazličitijim muzičkim ukusima i svim generacijama. 

Milena Krivokapić iz TO Budva je kazala da je novogodišnji program u Budvi počeo na najljepši mogući način – dječijim programom, UV Dance iz Novog Sada izveo je predstavu “Čarobna bajka” i nakon toga dodijeljeni su poklon paketići svoj djeci koja su bila na Trgu slikara.

“Turistička organizacija Opštine Budva izdvojila je za ove dane 1.200 paketića. Sinoć smo nastavili sa programom, a veče je bilo posvećeno svim ljubiteljima rok muzike. Atmosfera je zaista fenomenalna, očekuje nas još mnoštvo lijepih koncerata, muzičkih zvijezda našeg regiona i šire”, kazala je Krivokapić.

Kako je dodala, danas u 12 sati nastupa poznata džez pjevačica Lena Kovačević, a u večernjim satima od 21 sat građani i gosti će se zabavljati uz Gradsku muziku Budve i budvanski bend “Refugie Jesus & Apostols”, i za kraj večeri nastupiće Neno Belan sa svojim bendom.

  • Njemačka: Zabrana petardi i privatnog vatrometa?
    on 30/12/2026 at 11:21

    Policija je u njemačkoj pokrajini Tiringiji u noći sa 28. na 29. decembar izašla na teren zbog prijave da je navodno u toku provala u jedan supermarket. Ali radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni ćebadima i toplim čajem, čekali otvaranje prodavnice. Naime, ovog ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj on smije da se prodaje odraslim osobama starijim od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. decembra.

  • Kineske vojne vježbe jačaju strah od invazije na Tajvan
    on 30/12/2026 at 11:16

    Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe sa bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

  • Izrael priznao Somalilend – nova kriza na Rogu Afrike?
    on 30/12/2026 at 11:05

    Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somalilend kao suverenu državu. To je de fakto nezavisna država na rogu Afrike unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadišu odlučno odbija nezavisnost tog otcijepljenog područja. Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud na državnoj televiziji je poručio: „Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji.“

  • Kafala-sistem – savremeno ropstvo
    on 30/12/2026 at 09:36

    Šeron je imala 21 godinu kada je krajem aprila 2024. preko agencije iz Kameruna došla u Liban - da radi, zaradi novac i pomogne porodici.

  • Oulu i Trenčin – Evropske prijestonice kulture 2026.
    on 30/12/2026 at 06:28

    Trenčin je slikoviti grad u zapadnoj Slovačkoj. Njegov simbol je istorijski zamak koji se uzdiže na stijeni iznad grada. Centar grada čini ovalni trg sa kafićima i pabovima, a stolovi stoje napolju.

  • Godina sa Dodikom otvorila jedan paradoks
    on 30/12/2026 at 06:17

    Sudnica Suda Bosne i Hercegovine u protekloj godini pretvorila se u prostor obračuna ne samo s jednim političarem, nego sa čitavim konceptom osporavanja visokog predstavnika i državnog poretka.

  • Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel
    on 29/12/2026 at 11:56

    Donald Tramp nije ni godinu na funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

  • Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?
    on 29/12/2026 at 11:38

    Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim djelovima svijeta. Očekuje se da će se veliki dio tih problema preseliti i u 2026.

  • AfD ponovo smije da učestvuje na Minhenskoj konferenciji
    on 29/12/2026 at 10:45

    Nakon što je AfD prethodne dvije godine bila isključena sa Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), stručnjaci za bezbjednosnu politiku iz te stranke 2026. godine će ponovo moći da učestvuju na ovom visoko rangiranom skupu.

  • Tramp i Zelenski hvale napredak u pregovorima – za sada malo detalja
    on 29/12/2026 at 09:36

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozitivno ocjenjuju svoje razgovore na Floridi. „Ostvaren je veliki napredak“, rekao je Tramp.