Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula, rekao je za “Vijesti” da drzava treba da nastavi sa racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave, da vazeci izborni pravni okvir mora biti preispitan, kao i da je obaveza svih stranaka da se aktivno ukljuce u to.

Na sta Crna Gora treba da se fokusira da bi dodatno “ubrzala” svoj evropski put?

EU je u dosadasnjem toku pregovora s Crnom Gorom poseban naglasak stavljala na vladavinu prava, nezavisnost pravosuda, slobodu medija, te efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prioriteti treba da ostanu poglavlja 23 i 24. Trenutno je ispunjena vecina od ukupno 83 privremena mjerila u tim poglavljima koja se odnose na unapredenje zakonodavnog i institucionalnog okvira. Crna Gora dosad je objektivno ostvarila umjeren napredak u pravosudu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi. No, vazno je da nastavite s racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave.
Vazeci izborni pravni okvir mora biti preispitan na obuhvatan i temeljit nacin i mora obuhvatiti sve kljucne aspekte procesa. Obaveza je svih politickih stranaka da aktivno unaprijede izborno zakonodavstvo. U tom smislu je politicki dijalog kljucan.

Crna Gora u prvoj polovini ove godine prvi put u posljednjih sedam godina nije otvorila ili privremeno zatvorila nijedno poglavlje. Kada se moze ocekivati otvaranje posljednjeg poglavlja – Konkurencija, za koje je drzava ispunila privremena mjerila?

Iako je rijec o jednom od nekoliko najvaznijih poglavlja, a kako je rijec i o posljednjem, ne bih to promatrao tako dramaticno. U prvoj polovini ove godine je izraziti politicki fokus bio na Evropskim izborima pa stvari treba gledati i u tom kontekstu. Svakako ce sad s novom Komisijom i hrvatskim predsjedavanjem EU pocetkom 2020. fokus vise biti na EU prosirenju. Sto se tice poglavlja konkurencija, o tome sud moraju dati drzave clanice, Evropska komisija je pohvalila napredak ali i porucila da treba nastaviti rad u skladu sa smjernicama.

Da li se moze ocekivati da Crna Gora ude u EU sama ili “u paketu” sa nekim drzavama regiona?

Iskustvo Hrvatske pokazuje kako je moguce da se proces pristupanja Evropskoj uniji iz objektivnih i politickih razloga oduzi vise od prvobitno ocekivanog. Iako Hrvatska nije presedan u smislu samostalnog stupanja pokazala je kako EU ima volje i strpljenja pojedine perspektivne kandidate same primiti u clanstvo nakon ispunjavanja kriterijuma.

S obzirom na cinjenicu da je Crna Gora ipak od zemalja koje su pregovore otvorile najdalje dospjela, trebalo bi da drugi kandidati ostvare zaista golem napredak, ili da Crna Gora dramaticno uspori, kako bi bila primljena u paketu. No, ipak moram se ograditi – interna dinamika odnosa zemalja clanica, kao i politicki procesi unutar clanica, takode ce imati uticaja na proces prosirenja.

Da li je realno da Crna Gora do 2025. postane punopravna clanica EU?

Za Crnu Goru izuzetno je dobra stvar sto javno mnjenje znacajnom vecinom podrzava sto skoriji ulazak u EU. U svakoj demokratskoj zemlji takva vrsta podrske jednom politickom cilju obaveza je za vlast i opoziciju, kao i nevladine organizacije da sa svoje strane ucine najvise sto mogu kako bi osigurale institucionalni i politicki razvoj kojim se ispunjavaju svi kriterijumi nuzni za pristupanje EU.

Sa druge strane, to bi trebalo obavezivati i clanice i institucije EU da adekvatno valorizuju taj trud i napredak, sto bi u konacnom moralo rezultirati uspjesnim zavrsetkom pregovora i primanjem Crne Gore u EU.

Kad je na celo Evropske komisije prije pet godina stupio Zan Klod Junker, odmah je rekao kako prosirenja u njegovom mandatu nece biti. No… bice formirana nova komisija, koja zeli njegovati pozitivan odnos prema zapadnom Balkanu.

Uz nju, iz parlamentarne grupacije socijalista i demokrata, za povjerenika za spoljnu politiku imenovan je Josep Borrell, koji je zapadni Balkan stavio u prioritete svog mandata. Ukoliko Crna Gora nastavi raditi na nacin da ocjene za poglavlja vise ne budu ,,umjeren”, vec ,,jaki napredak”, mogli bi iznenaditi.

Nuzni vidljivi rezultati u slobodi medija, procesuiranju korupcije

“Postoji serija otvorenih pitanja sto i stoji u posljednjem izvjestaju EK o Crnoj Gori, a to je sve ono sto obuhvataju spomenuta kljucna pregovaracka poglavlja – dakle jacanje pravne drzave, nezavisnost pravosuda, puna sloboda medija, ekonomski prosperitet. Vidljivi rezultati moraju biti ostvareni u tim kljucnim poljima kao sto su sloboda medija, napadi na novinare, kao i korupcija. U svom akcijskom planu Crna Gora je definisala dinamiku sprovodenja mjera i aktivnosti, resurse, ali i prepoznala izazove i nedostatke. Na tome se mora sistemski raditi. Medutim, nije dovoljno da standardi EU u ovom sektoru budu tek usvojeni u zakonodavstvu, vec se moraju primjenjivati i u stvarnosti”, rekao je izvjestilac EP.

“Politika prosirenja i dalje je najjaci alat ekonomske snage EU”

“Zapadni Balkan treba posmatrati u sirem kontekstu institucionalnog umora EU od prosirenja. Novi zamah procesa iz ranih 2000-ih zavrsio je zbog velike recesije u periodu 2008-2009, a politike stednje nametnute nekim od ekonomski slabijih clanica urodile su politickim sukobima, rastom desnicarskog populizma i rastom uticaja vanjskopolitickih rivala EU unutar samih clanica. Mislim da smo odredivanjem novih prioriteta, poput borbe protiv nejednakosti i klimatskih promjena, te sigurnosti i odbrane, postavili dobar novi okvir za rjesavanje unutarpolitickih problema Unije, sto otvara novu perspektivu i zajednickih nastupa u vanjskoj politici.

Iako postoji odredena disonantnost tonova izmedu clanica oko prioriteta EU za sljedece petogodisnje razdoblje, spoljna politika jeste prioritet EU. Svima treba biti jasno kako politika prosirenja nije samo tehnicko pitanje, vec prije svega politicko. Politika prosirenja i dalje je najjaci alat sirenja uticaja i ekonomske snage EU, kao i prije dvije ili tri decenije, i zato s takvom politikom treba nastaviti”, rekao je Picula.