Kasalica: Nadlezni prilikom planiranja budzeta nisu bili dovoljno oprezni
Iznos budzeta je, prema pouzdanim saznajima Vijesti, planiran na dvije milijarde 570 miliona eura, odnosno oko 200 miliona eura vise u odnosu na ovogodisnji rebalansirani budzet
Dvjesta miliona “tezi” budzet za 2020. godinu, u odnosu na ovogodisnji rebalansirani, dostici ce iznos od dvije milijarde 570 miliona eura. Ekonomska analiticarka Mila Kasalica za TV Vijesti je govorila o tome koliko je budzet realan.
“Planiranih dvije i po milijarde javnih tokova novca u sledecoj godini jesu definisane na relativno optimisticnim osnovama”, rekla je Kasalica.
Ona objasnjava da, kao poreski obveznici, ne mozemo biti opusteni i u cjelosti vjerovati u projekcije nadleznih u javnim finansijama. Za to navodi dva razloga.
“Jedan je da smo, izgleda, odustali ili zaboravili strategiju fiskalne konsolidacije od prije par godina, koja se sad ne poklapa sa ovim ciframa, ali posto su to zivi dokumenti, ta vrsta rizika ne mora da predstavlja problem. Druga vrsta rizika predstavlja kljucni signal privredi, odnosno signal zaposlenima u zdravstvu i obrazovanju zasto se nije moglo vise dati na povecanje zarada. Veliki kes je u sistemu, a nije u zvanicnim tokovima novca. Dok se to ne uvede u zvanicne tokove novca, svaka projekcija javnih tokova novca mora da bude maksimalno oprezna”, istice Kasalica.
Podsjetimo, zaposlenima u prosvjeti najavljeno je povecanje plata za devet odsto, sto je 13 miliona u bruto iznosu. Nesto vece plate, u narednoj godini ocekuje i sektor zdravstva. Ukupno povecanje zarada u oba sektora dostici ce 20 miliona eura, pa ce stavka za bruto zarade zaposlenima u drzavnim institucijama porasti na skoro pola milijarde.
Nakon sedam godina, od sljedece bi trebalo da bude ukinut i krizni porez od 11 odsto, na iznos preko prosjecne bruto zarade od 775 i prosjecne neto plate od 516 eura.
“Dat je realan stimulans u ovom trenutku, a to je ukidanje kriznog poreza od dva procenta. On u apsolutnom iznosu ne iznosi mnogo, manje je od deset miliona po godini, ali predstavlja onaj signal privredi, da u ovom trenutku javni tokovi ne mogu da pruze vise”, navodi Kasalica..
Ona na kraju zakljucuje da nadlezni, prilikom planiranja budzeta, nisu bili dovoljno oprezni. Ministru finansija Radunovicu i potpredsjedniku Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutinu Simovicu u ime gradana, postavlja pitanje:
“Sta ce se desiti i kako ce se prekalkulisati javni tokovi novca u 2019. godini, ako dode do kontrakcije privrednog sistema u Crnoj Gori – odnosno, ako se pojavi kriza znacajnijih razmjera?”
0 comments