RTCG ILI CRT?

Ideji da se naziv Radio i Televizija Crne Gore promijeni u Crnogorska radio televizija, protive se one politicke partije koje se jos uvijek ne mire sa cinjenicom da je Crna Gora medunarodno priznata i samostalna drzava, kaze za TVCG novinar Senad Pecanin. Podsjeca se i da je troslovni logo, praksa u vecini evropskih zemalja.

Od momenta kad je generalni direktor u ime urednickog tima i menadzmenta na Svecanoj akademiji povodom 75 godina radija i 55 televizije saopstio inicijativu o promjeni naziva Radio-televizija Crne Gore u Crnogorska radio-televizija u javnosti su se cule reakcije, kako politickih partija, tako i lingvista. Dok jedni inicijativu smatraju logicno, za druge je ona diskriminatorska i u njoj vide, kako kazu, dukljanski projekat.

“Pokazuje se da Javni servis nije servis svih gradana Crne Gore, pokazuje se da je to antisrpski servis, pokazuje se da je to Javni servis, takozvani Javni servis koji je usmjeren protiv dobrog dijela gradana Crne Gore koji ga placaju”, rekao je Jovan Vucurovic iz Nove.

I u Bosnjackoj smatraju (BS) smatraju da je inicijativa suprotna Ustavu Crne Gore.

“Javni servis ima najvecu sansu da promovise najvece vrijednosti nase drzave, a to su multietnicki i multivijerski sklad, na kraju po cemu smo i prepoznati u cijelom svijetu, a to je ustvari blago kojem su doprinijeli svi ljudi, odnosno svi gradani Crne Gore”, kazao je Ervin Ibrahimovic.

Pa zar Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozoriste, Matica crnogorska nijesu institucije svih gradana Crne Gore i kome bi onda pripadala Crnogorska radio-televizija. Na ova pitanja odgovara dekan Fakulteta za crnogorski jezik i knjizevnost Adnan Cirgic.

“Inicijativa nije da to bude Radio-televizija Crnogoraca, nego Crnogorska radio-televizija. Ukoliko takva inicijativa nema u Crnoj Gori produ, onda je jasno o cemu je rijec. Rijec je o poznatoj anticrnogorskoj kampanji koja ne prihvata ni crnogorsku kuturu, ni crnogorsku bastinu, ni crnogorski jezik, ni crnogorsku drzavu na kraju”, smatra Cirgic.

Za Senada Pecanina tragikomicno je protivljenje i logicnom i prakticnom prijedlogu imenovanja Javnog servisa u Crnogorska radio-televizija. Podsjeca Pecanin i na praksu u evropskim zemljama.

“Otud imamo britanski BBC, austrijski ORF, i Hrvatsku radio televiziju, Bosansko-hercegovacka radio-televiziju i tako dalje. Neutemeljena su protivljenja pojedinih politickih aktera promjeni imena, koja se baziraju na argumentaciji da ce pridjev Crnogorska moze razumjeti kao nacionalna, a ne drzavna pripadnost. Naime, po toj logici bi se i crnogorska drzava imala smatrati drzavom iskljucivo gradana crnogorske nacionalnosti, sto ni po ustavu ni u stvarnosti nije slucaj”, ocijenio je Pecanin.

A da inicijativa nije plod nikakve praznicne euforija potvrduju iz menadzmenta nase kuce. U saopstenju se napominje da je rijec o potrebi da se nas Javni servis usaglasi sa evropskom praksom i standardima Radiodifuzne unije, koji podrazumijeva troslovni logo za nacionalne javna emitere. Apsolutno je, kazu, neutemeljena tvrdnja da je rijec o nacionalnoj iskljucivosti inicijative.

“Ta tvrdnja potice iz poimanja koje ce politicku subverziju i nacionalnu iskljucenost prepoznati u svakoj sintagmi koja sadrzi pridjev ‘crnogorski’. Istu bi politicku sumnju mogli izazvati i ‘crnogorski turizam’, ‘crnogorska privreda’, ‘crnogorske planine’ i slicno. Intencija da se u semantickoj dubini pridjeva ‘crnogorska’ prepozna nacionalna iskljucivost je naucna i vanjezicka zato sto za izraz Crna Gora ne postoji drugi prisvojni pridjev”, saopstio je menadzment RTCG-a.

Otkud onda pojedina strahovanja i tumacenja da se pridjev ‘crnogorska’ razumije kao nacionalna, a ne drzavna pripadnost. Pecanin kaze da se u nasem jeziku pod nacijom smatra etnicka pripadnost, dok je u medunarodnoj komunikaciji nacija – drzava.

“To je dodatni razlog osporavanja prijedloga o promjena imena koja su plod nerazumijevanja medunarodno prihvacenih termina, postoji protivljenja koja dolaze iz nacionalistickih pobuda onih politickih snaga koje si ne mire sa cinjenicom postojanja medjunarodno priznate, suverene i nezavisne Crne Gore. Jasno je da njima smeta prakticno svaka odrednice drzavno-pravnog i nacionalno-kulturnog identiteta Crne Gore”, dodao je Pecanin.

Radio i Televizija Crne Gore je digitalizacijom i modernizacijom konacno usla u digitalnu eru, koja podrazumijeva novi tehnoloski pristup u proizvodnji medijskog sadrzaja. Zato u nasoj kuci smatraju da bi promjenu imena RTCG u Crnogorska radio televizija trebalo uvrstiti u novi zakon o Javnom servisu. Pridjev Crnogorska ne znaci da je Radio televizija samo onih koji se izjasnjavaju kao Crnogorci, vec bi kao i do sada, ona bila institucija svih gradana Crne Gore, kao sto su, uostalom, i neke druge sa istim pridjevom.

Nevenka Jovovic, TVCG

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • UPCG: Nijesmo za skraćeno radno vrijeme, to bi bio ozbiljan budžetski problem
    on 09/05/2025 at 05:56

    Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) nije za skraćenje radne nedjelje jer smatra da to nije efikasan način za povećanje produktivnosti radne snage, naprotiv - takva mjera bi, prema njihovoj ocjeni, mogla dovesti do smanjenja ukupne produktivnosti, rekli su oni za Portal RTCG.

  • Pad nezaposlenosti u Crnoj Gori
    on 08/05/2025 at 22:15

    U Crnoj Gori je na kraju aprila bilo 29,15 hiljada nezaposlenih, 2,7 odsto manje nego u martu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.

  • Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu
    on 07/05/2025 at 15:07

    Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva, koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.  Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. To je zaključak sastanaka premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.