SPAIĆ PORUČILA

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore i njegova ustavnost je nesporna, ocijenila je dekanica podgoričkog Pravnog fakulteta Aneta Spaić.

Ona smatra da se ovim zakonom ne krši Ustavom garantovano pravo na svojinu.

“Nasuprot fantazmagorijskim tezama kojima se podržavaju ideje o “otimačini” imovine vjerskih zajednica, članovi 62 do 64 su razrade ove ustavne norme kojima se dodatno garantuje da svako onaj ko ima dokaz o svojini kao vlasnik će biti i pravno prepoznat u pravno uređenom režimu”, kazala je Spaić agenciji MINA.

Ona je podsjetila da član 14 Ustava propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, da su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Nijedan član Zakona o slobodi vjeroispovijesti, smatra ona, nije u suprotnosti sa ovom ustavnom normom.

“Još nijesmo čuli ni za jedan pravni sistem u kojem pitanje registracije vjerskih zajednica i sadržine prava koje one imaju na vjerskim objektima nije uređeno zakonom. Kako u Srbiji, gdje je država vlasnik značajnih vjerskih objekata Srpske pravoslavne crkve, tako u svim drugim sistemima u kojima se od vjerskih zajednica očekuje da poštuju pravni poredak koji država kreira”, rekla je Spaić.

Kako je kazala, nedopustivo, netačno i izvrgnuto je tumačenje koje u podtekstu ima tezu da se zakoni ne odnose na vjerske zajednice.

Na državnim institucijama je da dokažu da je svojina državna

Odgovrajući na pitanje da li se ovim zakonom knjižnom vlasniku nameće dokazivanje svojine, Spaić je kazala da je netačno da je teret dokazivanja na vjerskim zajednicama.

“Članovi 62 do 64 jasno i izričito propisuju da je Uprava za nekretnine dužna da u postupku utvrdi da li su ispunjeni vrlo decidirani i jasni uslovi”, kazala je Spaić.

Prema njenim riječima, na državnim institucijama je da dokažu da je svojina državna, i to ispunjavanjem dva kumulativna uslova.

“Zakon je jasan – državne institucije, a ne vjerske zajednice, moraju dokazati da je predmetni vjerski objekat sagrađen od javnog novca, ili iz zajedničkih sredstva građana ili da je bio u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, dok se drugi pripisani uslov odnosi na nepostojanje dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica. Tek kumulativnim ispunjavanjem ovih uslova pravo svojine države na vjerskim objektima se može upisati”, kazala je Spaić.

Kako je objasnila, ukoliko vjerska zajednica smatra da neki od uslova nije ispunjen pri upisu, može osporavati njegovu zakonitost u drugostepenom upravnom postupku.

“Nakon toga, vjerska zajednica upravnim sporom takođe može preispitivati zakonitost upravnih akata i tražiti da ih sud poništi ukoliko smatra da nije ispunjen neki od uslova ili da organ uprave nije adekvatno utvrdio da li je ispunjen ili nije”, rekla je Spaić.

Konačno, kako je kazala, ni kada se određeni vjerski objekat upiše kao državna svojina to ne znači da ga vjerske zajednice neće moći upotrebljavati.

“Činjenica da Zakon ne definiše način upotrebe otvara mogućnost da se to pitanje uredi temeljnim ugovorom ukoliko strane budu zainteresovanje za njegovo zaključivanje, pa i uz eventualno učešće eksperata Savjeta Evrope i Venecijanske komisije”, kazala je Spaić.

Ona je, na pitanje da li se pravo svojine može utvrđivati u upravnom postupku, kazala da je u odluci Vrhovnog suda u pojedinačnom predmetu, a ne u načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda, kako se spekuliše, određeno da se pravo svojine ne može utvrđivati u upravnom postupku, osim u postupku izlaganja.

“Sud sudi na osnovu Ustava i zakona, pa je ova presuda donijeta na osnovu materijalnopravne situacije koja je postojala u trenutku donošenja odluke. Kada se izmijeni bilo koji propis, jasno je da će se promijeniti i sudska praksa”, rekla je Spaić.

U prilog ovoj tezi je, kaže ona, i mišljenje Venecijanske komisije o primjeni upravnog postupka u odlučivanju o svojinskim pravima na vjerskim objektima.

Spaić je podsjetila da Zakon o državnom premjeru i katastru, utvrđuje da svako ko smatra da je upisom prava svojine u katastar nepokretnosti povrijeđeno njegovo pravo svojine može tužbom, u roku od tri godine tražiti brisanje upisa i povraćaj u pređašnje stanja.

“Rok od tri godine je prekluzivan. Zakon o slobodi vjeroispovjesti je lex specialis i njegove materijalnopravne i procesnopravne odredbe ne moraju biti usaglašene sa drugim zakonima”, kazala je Spaić.

Zakon je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti

Prema njenim riječima, tu se primjenjuje pravno pravilo lex specialis derogat legi generali čija primjena je uobičajena u našem pravnom sistemu.

“Neusaglašenost zakonskih sa ustavnim normama je imperativ od koga se odstupiti ne može, dok je usaglašavanje zakona pravilo, ali ne i nužnost. Odatle i izuzeci u pravu i lex specialis-i, kakav je i ovaj”, kazala je Spaić.

Ona smatra da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti pokušaj otklanjanja pravnih aberacija nastalih nezakonitim postupanjem institucija i pojedinaca.

“Zakon je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore”, rekla je Spaić.

On je naglasila da je nesporna ustavnost Zakona koji mora biti opremljen podzakonskim aktima koji će na precizan način predočiti sadžine prava na vjerskim objektima i tako obezbijediti adekvatnu primjenu.

“Svako drugačije tumačenje ovih ustavnih normi je bliže simulakrumu nego realnom sagledavanju sadržine i posljedica ovog zakona”, ocijenila je ona.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • "Energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja"
    on 09/09/2025 at 14:04

    Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i ministar energetike Italije Gilbert Pichetto Fratin zaključili su da su energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja, razvoja obnovljivih izvora i jačanja ekonomskih veza između Crne Gore i Italije.

  • Ministarstvo javne uprave pokreće javnu raspravu o Nacrtu nacionalnog akcionog plana
    on 09/09/2025 at 13:38

    Ministarstvo javne uprave poziva sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, strukovna udruženja, političke subjekte, nevladine i međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029.

  • Kordić: Posjeta delegacije Vlade Bugarske prvi konkretan korak ka uspostavljanju direktne avio-linije sa Crnom Gorom
    on 09/09/2025 at 11:43

    Prilikom zvanične posjete delegacije Vlade Bugarske na čelu sa premijerom Rosenom Željazkovim, ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić održala je sastanak sa bugarskim ministrom turizma Miroslavom Boršošem. To predstavlja, kako je istakla Kordić, nastavak dijaloga o unapređenju bilateralne saradnje i uspostavljanju direktne avio-linije između Crne Gore i Bugarske, koji je Kordić započela tokom zvanične posjete Sofiji u februaru ove godine.

  • Rajčić: Privrednici u Crnoj Gori još uvijek ne prepoznaju punu vrijednost mentorske podrške
    on 09/09/2025 at 11:16

    Vlasnici mikro, malih i srednjih preduzeća često nisu u mogućnosti da objektivno sagledaju probleme u svom poslovanju, ali se tokom procesa mentoringa, koji kao nefinansijski vid podrške omogućava Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA), vrlo brzo identifikuju ključna područja koja zahtijevaju unapređenje i na kojima je potrebno raditi. To je, u intervjuu za PR Centar, istakao sertifikovani mentor Vladimir Rajčić.

  • Građani prvi put mogu ulagati u obveznice – zarada veća od bankarske štednje
    on 09/09/2025 at 05:51

    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.

  • ASP: Tužilaštvo ćuti o milionskoj šteti zbog kredita EPCG kod Prve banke
    on 08/09/2025 at 10:02

    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.

  • Od sjutra skuplje gorivo
    on 08/09/2025 at 08:48

    Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

  • Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio milijardu i po eura
    on 08/09/2025 at 07:00

    Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi – 1,52 milijarde eura, piše Pobjeda.