ANDREA AKOVIC

Jureci za najvecom ljubavi, glumom, talentovana Crnogorka Andrea Akovic prije sest godina posla je na studije u Sarajevo, odakle sada pakuje kofere, jer je njen dar prepoznala jedna od vodecih filmskih i glumackih skola u Americi, Njujorska filmska akademija. Akovic ce se od januara naci u klasi medu 15 odabranih talenata iz cijelog svijeta.

Mlada Podgoricanka je prva crnogorska glumica koja je dobila priliku da svoj talenat nadogradi na toj prestiznoj Akademiji, a za to, ne bas jeftino skolovanje, ocekuje podrsku drzave.

Vedra i nasmijana, Andrea je vec ocarala pozorisnu publiku u Bosni i Hercegovini, gdje je nakon zavrsene Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu ostala da radi. Vec sa 26 godina uspjela je da ostvari san vecine evropskih glumaca, da dozivi premijeru filma na Kanskom filmskom festivalu. “Ruku pod ruku” sa svojom partnerkom iz filma “The Sign”, legendarnom jugoslovenskom glumicom Sekom Sablic, Andrea je zablistala na velikom platnu pred najvecim auditorijumom sedme umjetnosti u gradu na Azurnoj obali.

Dio je velikih pozorisnih projekata u BiH, ali svoj talenat nije jos pokazala na crnogorskoj pozornici.

Primljena si u jednu od najvecih akademija filma i glume u Americi, ispricaj nam kako si dosla na ideju da se prijavis i na koji nacin si izabrana da budes dio te ekipe?

Nakon sto sam snimila prvi kraki film ,,The sign” cija je premijera bila u Kanu ove godine, pozeljela sam da se dalje skolujem za filmsku glumu. Odlucila proguglati i naci master program na koji bih se prijavila. Moja je namjera tog dana bila samo da vidim kako aplikacija izgleda, s obzirom na to da nikad prije nisam to istrazivala, Medutim, ispunila sam cijelu prijavi i tako je pocelo.

Nakon toga mi se vrlo brzo javio asistent sa akademije i vodio me kroz proces prijavljivanja. Prijemni ispit se sastojao od dva monologa, komedija i drama, od 60 do 90 sekundi. Dobila sam tacne upute na koji nacin treba da se snimim i sta traze. Poslala sam svoj snimak i nakon nekoliko dana sam dobila poziv od asistenta koji mi je saopstio da sam primljena i da sam dobila stipendiju za talente u iznosu od 9.000 americkih dolara, sto nisam uopste ocekivala.

Da li znas sta te tamo ocekuje, koliko ces imati kolega na klasi, koliko ce trajati usavrsavanje?

Ocekuje me vrlo slican program kao i u nasim glumackim skolama, osim sto je gluma pred kamerom, pa cu imati priliku da stalno budem na setu sto je i bila moja velika zelja koja me je pokrenula. Dakle, strucni predmeti su skoro isti kao i na osnovnim studijama nasih glumackih akademija. Casovi glume su koncipirani tako da se dobije scenario i priprema se sedam dana nakon cega se citave naredne sedmice snima. Na klasi je 15 ljudi iz ijelog svijeta. Prva godina je u Njujorku i traje osam mjeseci, a druga godina je u Los Andelesu i traje 16 mjeseci.

Ako se ne varam, ti si prva crnogorska glumica koja ce imati priliku da uci u jednoj od vodecih skola iz oblasti filma i glume u Americi. Kako si se osjecala kada si vidjela da si primljena, jer znamo da je to san ogromnog broja tvojih mladih kolega sirom svijeta?

Da, tako je, prva sam iz Crne Gore koja je primljena na ovakvu vrstu studija. Kad sam saznala da sam primljena bila sam u soku naravno. Cekanje rezultata me je tjeralo na analiziranje svega sto mi se dogodilo u dosadasnjem profesionalnom zivotu i bas je bilo emotivno. Ma, bila sam jako srecna i jos uvijek sam naravno. Mnogo sam zahvalna sto imam priliku da ucim glumu u toj prestiznoj ustanovi.

U maju si se sa filmom Sign, u kom si glumila sa legendarnom Sekom Sablic predstavila na festivalu u Kanu. Kakve utiske nosis sa najveceg evropskog filmskog festivala?

Kan je stvarno jedan veliki festival, najznacajniji u Evropi tako da nosim sa sobom mnogo lijepa sjecanja sa te filmske premijere, sa moje prve filmske premijere u zivotu. Mislim da cu to pamtiti citavog zivota. Filmski centar Crne Gore i Udruzenje glumaca su mi pomogli da odem u Kan i mnogo to cijenim.

Veoma si angazovana na teritorili Bosne i Hercegovine, kazi nam na kojim projektima trenutno radis?

Trenutno igram predstavu ,,Tvoj sin Huckleberry Finn” mladog BiH rezisera Alena Simica u Narodnom pozoristu u Tuzli i djeciju predstavu ,,Lakonoga u carobnoj sumu” u Centru za kulturu u Sarajevu. Radim u Hospitality sektoru u East West Centru Harisa Pasovica gdje pripremamo novi festival koji ce se odrzati u decembru ove godine. Dio sam performansa ,,Nasilje nad novinarkama” koji se ovih dana odrzava u nekoliko gradova BiH.

Kakvi su ti planovi u narednom periodu i sta je sljedeci korak u vezi sa skolovanjem na NYFA?

U narednom periodu se bavim papirologijom naravno. Ali ono najbitnije, pokusavam da nadem sredstva kako bih mogla da odem jer su skole u Americi jako skupe, tako da ja ocekujem podrsku drzave s obzirom na to da sam prva osoba iz Crne Gore koja je primljena na ovaj studij.

Kada ce crnogorska publika imati priliku da te gleda u nekom projektu?

Za Crnu Goru nazalost jos uvijek ne znam i ne mogu govoriti o ponudama. Ali svakako da ce to biti jedan poseban trenutak kad zaigram u svojoj zemlji. Radujem se tome naravno.

ANDREA AKOVIC

Jureci za najvecom ljubavi, glumom, talentovana Crnogorka Andrea Akovic prije sest godina posla je na studije u Sarajevo, odakle sada pakuje kofere, jer je njen dar prepoznala jedna od vodecih filmskih i glumackih skola u Americi, Njujorska filmska akademija. Akovic ce se od januara naci u klasi medu 15 odabranih talenata iz cijelog svijeta.

Mlada Podgoricanka je prva crnogorska glumica koja je dobila priliku da svoj talenat nadogradi na toj prestiznoj Akademiji, a za to, ne bas jeftino skolovanje, ocekuje podrsku drzave.

Vedra i nasmijana, Andrea je vec ocarala pozorisnu publiku u Bosni i Hercegovini, gdje je nakon zavrsene Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu ostala da radi. Vec sa 26 godina uspjela je da ostvari san vecine evropskih glumaca, da dozivi premijeru filma na Kanskom filmskom festivalu. “Ruku pod ruku” sa svojom partnerkom iz filma “The Sign”, legendarnom jugoslovenskom glumicom Sekom Sablic, Andrea je zablistala na velikom platnu pred najvecim auditorijumom sedme umjetnosti u gradu na Azurnoj obali.

Dio je velikih pozorisnih projekata u BiH, ali svoj talenat nije jos pokazala na crnogorskoj pozornici.

Primljena si u jednu od najvecih akademija filma i glume u Americi, ispricaj nam kako si dosla na ideju da se prijavis i na koji nacin si izabrana da budes dio te ekipe?

Nakon sto sam snimila prvi kraki film ,,The sign” cija je premijera bila u Kanu ove godine, pozeljela sam da se dalje skolujem za filmsku glumu. Odlucila proguglati i naci master program na koji bih se prijavila. Moja je namjera tog dana bila samo da vidim kako aplikacija izgleda, s obzirom na to da nikad prije nisam to istrazivala, Medutim, ispunila sam cijelu prijavi i tako je pocelo.

Nakon toga mi se vrlo brzo javio asistent sa akademije i vodio me kroz proces prijavljivanja. Prijemni ispit se sastojao od dva monologa, komedija i drama, od 60 do 90 sekundi. Dobila sam tacne upute na koji nacin treba da se snimim i sta traze. Poslala sam svoj snimak i nakon nekoliko dana sam dobila poziv od asistenta koji mi je saopstio da sam primljena i da sam dobila stipendiju za talente u iznosu od 9.000 americkih dolara, sto nisam uopste ocekivala.

Da li znas sta te tamo ocekuje, koliko ces imati kolega na klasi, koliko ce trajati usavrsavanje?

Ocekuje me vrlo slican program kao i u nasim glumackim skolama, osim sto je gluma pred kamerom, pa cu imati priliku da stalno budem na setu sto je i bila moja velika zelja koja me je pokrenula. Dakle, strucni predmeti su skoro isti kao i na osnovnim studijama nasih glumackih akademija. Casovi glume su koncipirani tako da se dobije scenario i priprema se sedam dana nakon cega se citave naredne sedmice snima. Na klasi je 15 ljudi iz ijelog svijeta. Prva godina je u Njujorku i traje osam mjeseci, a druga godina je u Los Andelesu i traje 16 mjeseci.

Ako se ne varam, ti si prva crnogorska glumica koja ce imati priliku da uci u jednoj od vodecih skola iz oblasti filma i glume u Americi. Kako si se osjecala kada si vidjela da si primljena, jer znamo da je to san ogromnog broja tvojih mladih kolega sirom svijeta?

Da, tako je, prva sam iz Crne Gore koja je primljena na ovakvu vrstu studija. Kad sam saznala da sam primljena bila sam u soku naravno. Cekanje rezultata me je tjeralo na analiziranje svega sto mi se dogodilo u dosadasnjem profesionalnom zivotu i bas je bilo emotivno. Ma, bila sam jako srecna i jos uvijek sam naravno. Mnogo sam zahvalna sto imam priliku da ucim glumu u toj prestiznoj ustanovi.

U maju si se sa filmom Sign, u kom si glumila sa legendarnom Sekom Sablic predstavila na festivalu u Kanu. Kakve utiske nosis sa najveceg evropskog filmskog festivala?

Kan je stvarno jedan veliki festival, najznacajniji u Evropi tako da nosim sa sobom mnogo lijepa sjecanja sa te filmske premijere, sa moje prve filmske premijere u zivotu. Mislim da cu to pamtiti citavog zivota. Filmski centar Crne Gore i Udruzenje glumaca su mi pomogli da odem u Kan i mnogo to cijenim.

Veoma si angazovana na teritorili Bosne i Hercegovine, kazi nam na kojim projektima trenutno radis?

Trenutno igram predstavu ,,Tvoj sin Huckleberry Finn” mladog BiH rezisera Alena Simica u Narodnom pozoristu u Tuzli i djeciju predstavu ,,Lakonoga u carobnoj sumu” u Centru za kulturu u Sarajevu. Radim u Hospitality sektoru u East West Centru Harisa Pasovica gdje pripremamo novi festival koji ce se odrzati u decembru ove godine. Dio sam performansa ,,Nasilje nad novinarkama” koji se ovih dana odrzava u nekoliko gradova BiH.

Kakvi su ti planovi u narednom periodu i sta je sljedeci korak u vezi sa skolovanjem na NYFA?

U narednom periodu se bavim papirologijom naravno. Ali ono najbitnije, pokusavam da nadem sredstva kako bih mogla da odem jer su skole u Americi jako skupe, tako da ja ocekujem podrsku drzave s obzirom na to da sam prva osoba iz Crne Gore koja je primljena na ovaj studij.

Kada ce crnogorska publika imati priliku da te gleda u nekom projektu?

Za Crnu Goru nazalost jos uvijek ne znam i ne mogu govoriti o ponudama. Ali svakako da ce to biti jedan poseban trenutak kad zaigram u svojoj zemlji. Radujem se tome naravno.

U KIC-U

Ugledni poljski pijanista i profesor klavira na Muzickoj akademiji u Cestonhovu Maciej Zagorski predstavice se premijerno u Crnoj Gori koncertom koji ce biti odrzan u utorak, 5. novembra, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomovic”, u 20 sati, saopsteno je iz KIC-a.

Ulaz je besplatan.

Gostovanje se realizuje u okviru projekta “International Piano Week” koji organizuje Muzicka akademija sa Cetinja.

Na programu su sonate Volfganga A. Mocarta (B-dur KV 570), Franca Suberta (a-moll D 845) i djela manje forme poljskog kompozitora Stanislava Moniuska (Tri valcera i Epigrami i druge minijature).

Poljski pijanista Masijej Zagorski (Maciej Zagorski) je poceo da pohada casove klavira sa sedam godina, a sa cetrnaest je vec priredio prvi solisticki nastup u pratnji Filharmonijskog orkestra u rodnom gradu Censtohova. Diplomirao je na Muzickoj akademiji ,,Frederik Sopen” u Varsavi, u klasi profesora Kazimirza Gjerzoda (Kazimierz Gierzod) 1989. godine, i nastavio skolovanje na Univerzitetu za muziku i scensku umjetnost u Becu, u klasi profesora Valtera Flaismana (Walter Fleischmann). Pohadao je brojne majstorske kurseve kod profesora koji predaju u Muzickoj skoli na Menhetnu i Konzervatorijumu u Moskvi: Viktor Merzhanov, Rudolf Kehrer, Arkadije Aronov (Arcady Aronov), Peter Ajher (Peter Eicher). Tokom studija, Zagorski je bio laureat klavirskog takmicenja ,,Ignaci Jan Paderevski” (1986) u Bidgoscu i Poljskom klavirskom muzickom festivalu u Slupsku (1990).

Godine 2006. je primio nagradu predsjednika Censtohove. Nastupao je sa Simfonijskim orkestrom Saut Benda, Indijana/SAD, Simfonijskim orkestrom Varsave, Nacionalnim filharmonijskim orkestrom i drugim poljskim simfonijskim ansamblima. Zagorski je takode nastupao kao solista i u okviru kamernih sastava sirom Evrope, u Japanu, Palestini, Rusiji i SAD-u. Snimio je svoje nastupe za Radio i televiziju Poljske. Njegovi CD albumi obuhvataju selekciju mazurki Romana Macijevskog (Roman Maciejewski) i cio komplet transkripcija Bah – Busoni (izdavac: Polskie Nagrania 2002). Od 2008. predaje na Univerzitetu “Jan Duglos” u Censtohovi. Deset godina je saradivao na Katedri za klavir na Muzickoj akademiji “Frederik Sopen”. Takode je bio clan zirija na klavirskim takmicenjima u Litvaniji, Poljskoj, Rusiji i Slovackoj.

U KIC-U

Ugledni poljski pijanista i profesor klavira na Muzickoj akademiji u Cestonhovu Maciej Zagorski predstavice se premijerno u Crnoj Gori koncertom koji ce biti odrzan u utorak, 5. novembra, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomovic”, u 20 sati, saopsteno je iz KIC-a.

Ulaz je besplatan.

Gostovanje se realizuje u okviru projekta “International Piano Week” koji organizuje Muzicka akademija sa Cetinja.

Na programu su sonate Volfganga A. Mocarta (B-dur KV 570), Franca Suberta (a-moll D 845) i djela manje forme poljskog kompozitora Stanislava Moniuska (Tri valcera i Epigrami i druge minijature).

Poljski pijanista Masijej Zagorski (Maciej Zagorski) je poceo da pohada casove klavira sa sedam godina, a sa cetrnaest je vec priredio prvi solisticki nastup u pratnji Filharmonijskog orkestra u rodnom gradu Censtohova. Diplomirao je na Muzickoj akademiji ,,Frederik Sopen” u Varsavi, u klasi profesora Kazimirza Gjerzoda (Kazimierz Gierzod) 1989. godine, i nastavio skolovanje na Univerzitetu za muziku i scensku umjetnost u Becu, u klasi profesora Valtera Flaismana (Walter Fleischmann). Pohadao je brojne majstorske kurseve kod profesora koji predaju u Muzickoj skoli na Menhetnu i Konzervatorijumu u Moskvi: Viktor Merzhanov, Rudolf Kehrer, Arkadije Aronov (Arcady Aronov), Peter Ajher (Peter Eicher). Tokom studija, Zagorski je bio laureat klavirskog takmicenja ,,Ignaci Jan Paderevski” (1986) u Bidgoscu i Poljskom klavirskom muzickom festivalu u Slupsku (1990).

Godine 2006. je primio nagradu predsjednika Censtohove. Nastupao je sa Simfonijskim orkestrom Saut Benda, Indijana/SAD, Simfonijskim orkestrom Varsave, Nacionalnim filharmonijskim orkestrom i drugim poljskim simfonijskim ansamblima. Zagorski je takode nastupao kao solista i u okviru kamernih sastava sirom Evrope, u Japanu, Palestini, Rusiji i SAD-u. Snimio je svoje nastupe za Radio i televiziju Poljske. Njegovi CD albumi obuhvataju selekciju mazurki Romana Macijevskog (Roman Maciejewski) i cio komplet transkripcija Bah – Busoni (izdavac: Polskie Nagrania 2002). Od 2008. predaje na Univerzitetu “Jan Duglos” u Censtohovi. Deset godina je saradivao na Katedri za klavir na Muzickoj akademiji “Frederik Sopen”. Takode je bio clan zirija na klavirskim takmicenjima u Litvaniji, Poljskoj, Rusiji i Slovackoj.

URUCENE NAGRADE

Posljednjeg dana Bijenala crnogorskog teatra, sinoc, na velikoj sceni obiljezen i Dan Crnogorskog narodnog pozorista. Na ceremoniji su urucene godisnje nagrade i priznanja clanovima i saradnicima CNP-a. Dodijeljene su jos nagrade za najbolji savremeni domaci dramski tekst, i nagrade najboljima na ovogodisnjem Bijenalu.

Na svecanosti nakon koje je odigrana predstava Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja “Mjesec dana na selu” Ivana Turgenjeva koju je rezirao Paolo Madeli istaknut je znacaj postojanja Bijenala za crnogorsko pozoriste, ali i kulturu uopste.

Veliku nagradu CNPa za najznacajniji umjetnicki rezultat u godini dobio je Andrij Zoldak za reziju predstave “Ivanov” A. P. Cehova. Zoldak nije prisustvovao dodjeli, (poslao je telegram zahvalnosti )a u ime clanova Savjeta obrazlozenje je procitao reditelj Blagota Erakovic.

Godisnje nagrade za zensku ulogu pripale su Zani Gardasevic i Sanji Vujisic koje su tumacile uloge Sase i Ane Petrovne u predstavi Ivanov.

Nagrada za najbolji domaci savremeni dramski tekst pripala je Mirjani Medojevic i Iliji Durovicu za dramu Uspavani.

Konkurs za savremeni domaci dramski tekst podrzalo je ministarstvo kulture.

Specijalna nagrada zirija pripala je predstavi Kapital, a za epizodnu ulogu StevanuVukovicu u istoimenoj predstavi. Nagrade za glavnu zensku i musku ulogu pripale su Varji Dukic i Srdanu Grahovcu.

Nagradu za najbolji domaci dramski tekst dobila je Mirjana Medojevic .Nagrada za najbolju reziju pripala je Igoru Vuku Torbici za predstavu Krvave svadbe . Najbolja predstava je Bure Baruta,a Krik je najbolja u selekciji off.

Na svecanosti su dodijeljenei ostale nagrade nakon cega je odigrana predstava Makedonskog narodnog teatraMjesec dana na selu koju je po tekstu Turgenjeva rezirao Paolo Madeli.

Vanja Kovacevic, TVCG

URUCENE NAGRADE

Posljednjeg dana Bijenala crnogorskog teatra, sinoc, na velikoj sceni obiljezen i Dan Crnogorskog narodnog pozorista. Na ceremoniji su urucene godisnje nagrade i priznanja clanovima i saradnicima CNP-a. Dodijeljene su jos nagrade za najbolji savremeni domaci dramski tekst, i nagrade najboljima na ovogodisnjem Bijenalu.

Na svecanosti nakon koje je odigrana predstava Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja “Mjesec dana na selu” Ivana Turgenjeva koju je rezirao Paolo Madeli istaknut je znacaj postojanja Bijenala za crnogorsko pozoriste, ali i kulturu uopste.

Veliku nagradu CNPa za najznacajniji umjetnicki rezultat u godini dobio je Andrij Zoldak za reziju predstave “Ivanov” A. P. Cehova. Zoldak nije prisustvovao dodjeli, (poslao je telegram zahvalnosti )a u ime clanova Savjeta obrazlozenje je procitao reditelj Blagota Erakovic.

Godisnje nagrade za zensku ulogu pripale su Zani Gardasevic i Sanji Vujisic koje su tumacile uloge Sase i Ane Petrovne u predstavi Ivanov.

Nagrada za najbolji domaci savremeni dramski tekst pripala je Mirjani Medojevic i Iliji Durovicu za dramu Uspavani.

Konkurs za savremeni domaci dramski tekst podrzalo je ministarstvo kulture.

Specijalna nagrada zirija pripala je predstavi Kapital, a za epizodnu ulogu StevanuVukovicu u istoimenoj predstavi. Nagrade za glavnu zensku i musku ulogu pripale su Varji Dukic i Srdanu Grahovcu.

Nagradu za najbolji domaci dramski tekst dobila je Mirjana Medojevic .Nagrada za najbolju reziju pripala je Igoru Vuku Torbici za predstavu Krvave svadbe . Najbolja predstava je Bure Baruta,a Krik je najbolja u selekciji off.

Na svecanosti su dodijeljenei ostale nagrade nakon cega je odigrana predstava Makedonskog narodnog teatraMjesec dana na selu koju je po tekstu Turgenjeva rezirao Paolo Madeli.

Vanja Kovacevic, TVCG

OBILJEZEN DAN CNP

Ministar kulture Aleksandar Bogdanovic kazao je da ce resorno ministarstvo u narednom periodu posebno voditi racuna o pozorisnoj djelatnosti.

U Podgorici je veceras odrzana svecanost povodom Dana Crnogorskog narodnog pozorista. U okviru programa, uprilicena je i dodjela priznanja, nakon cega je uslijedio i komad “Mjesec dana na selu” Makedonskog narodnog teatra, kojim je ujedno okoncano ovogodisnje izdanje Bijenala crnogorskog teatra.

Obracajuci se prisutnima, ministar kulture Aleksandar Bogdanovic uputio je cestitke rukovodstvu i zaposlenima u Crnogorskom narodnom pozoristu.

On je posebno naglasio kako ga raduje sto je veceras proglasen i najbolji savremeni dramski tekst, i to nakon javnog konkursa, pri cemu je pokrovitelj nagrade bilo Ministarstvo kulture.

“Zelim posebno naglasiti da me raduje sto ovaj Dan Crnogorskog narodnog pozorista docekujemo ne samo za zapazenim aktivnostima ovog teatra, vec i sa ambicioznim planovima – koji korespondiraju sa njegovim znacajem u danasnjim okvirima, ne samo crnogorske, vec i regionalne pozorisne scene. A taj je znacaj graden i stican godinama i dekadama – i brojni su ljudi koji su za njega zasluzni. Stoga i ova prilika posebno obavezuje da se sjetimo svih njih – i onih koji stoje iza povoja Crnogorskog narodnog pozorista i onih koji su ga doslovce dizali iz pepela, ali i vas – koji danas nastavljate da doprinosite ovoj instituciji, a time i crnogorskoj umjetnosti”, naglasio je Bogdanovic.

Bogdanovic je kazao i kako Ministarstvo kulture na konkretne nacine pruza punu podrsku pozorisnoj djelatnosti u Crnoj Gori.

“Ministarstvo kulture ove je godine i pokrovitelj nagrade namijenjene pobjednicima petog javnog konkursa za savremeni dramski tekst u Crnoj Gori. Na taj nacin, prije svega, tezili smo da posaljemo poruku kako je posebno vazno da, izuzev klasicnih i postojecih tekstova, stimulisemo recentno dramsko stvaralastvo. Jer bez takvog pristupa, siguran sam, tesko mozemo govoriti o vidljivijoj podrsci drzave dramaturgiji – koja na ovim prostorima ima snazan potencijal. Stoga, nasa je ambicija da u najvecoj mjeri doprinesemo da taj potencijal bude pretocen u tekstove, u komade na kojima ce pocivati moderna crnogorska pozorisna scena – i to ne samo ovdje, vec i na drugim pozornicama sirom nase drzave. S tim u vezi, a povodom ovog svecanog datuma, mogu najaviti da ce Ministarstvo kulture u narednom periodu posebno voditi racuna o pozorisnoj djelatnosti, jer napredak na tom planu nas je zajednicki interes”, dodao je Bogdanovic.

Prema odluci strucnog zirija, ovogodisnju nagradu za najbolji savremeni tekst dobili su autori teksta “Uspavani” Mirjana Medojevic i Ilija Durovic, kojima je na vecerasnjoj svecanosti priznanje urucio ministar Bogdanovic.

Tokom svecanosti, velika nagrada CNP za najznacajniji umjetnicki rezultat dodijeljena je Andriju Zoldaku, reditelju predstave “Ivanov”. Izuzev toga, dodijeljene su i godisnje nagrade CNP, a ovogodisnje dobitnice su glumice Sanja Vujisic i Zana Gardasevic Bulatovic.

OBILJEZEN DAN CNP

Ministar kulture Aleksandar Bogdanovic kazao je da ce resorno ministarstvo u narednom periodu posebno voditi racuna o pozorisnoj djelatnosti.

U Podgorici je veceras odrzana svecanost povodom Dana Crnogorskog narodnog pozorista. U okviru programa, uprilicena je i dodjela priznanja, nakon cega je uslijedio i komad “Mjesec dana na selu” Makedonskog narodnog teatra, kojim je ujedno okoncano ovogodisnje izdanje Bijenala crnogorskog teatra.

Obracajuci se prisutnima, ministar kulture Aleksandar Bogdanovic uputio je cestitke rukovodstvu i zaposlenima u Crnogorskom narodnom pozoristu.

On je posebno naglasio kako ga raduje sto je veceras proglasen i najbolji savremeni dramski tekst, i to nakon javnog konkursa, pri cemu je pokrovitelj nagrade bilo Ministarstvo kulture.

“Zelim posebno naglasiti da me raduje sto ovaj Dan Crnogorskog narodnog pozorista docekujemo ne samo za zapazenim aktivnostima ovog teatra, vec i sa ambicioznim planovima – koji korespondiraju sa njegovim znacajem u danasnjim okvirima, ne samo crnogorske, vec i regionalne pozorisne scene. A taj je znacaj graden i stican godinama i dekadama – i brojni su ljudi koji su za njega zasluzni. Stoga i ova prilika posebno obavezuje da se sjetimo svih njih – i onih koji stoje iza povoja Crnogorskog narodnog pozorista i onih koji su ga doslovce dizali iz pepela, ali i vas – koji danas nastavljate da doprinosite ovoj instituciji, a time i crnogorskoj umjetnosti”, naglasio je Bogdanovic.

Bogdanovic je kazao i kako Ministarstvo kulture na konkretne nacine pruza punu podrsku pozorisnoj djelatnosti u Crnoj Gori.

“Ministarstvo kulture ove je godine i pokrovitelj nagrade namijenjene pobjednicima petog javnog konkursa za savremeni dramski tekst u Crnoj Gori. Na taj nacin, prije svega, tezili smo da posaljemo poruku kako je posebno vazno da, izuzev klasicnih i postojecih tekstova, stimulisemo recentno dramsko stvaralastvo. Jer bez takvog pristupa, siguran sam, tesko mozemo govoriti o vidljivijoj podrsci drzave dramaturgiji – koja na ovim prostorima ima snazan potencijal. Stoga, nasa je ambicija da u najvecoj mjeri doprinesemo da taj potencijal bude pretocen u tekstove, u komade na kojima ce pocivati moderna crnogorska pozorisna scena – i to ne samo ovdje, vec i na drugim pozornicama sirom nase drzave. S tim u vezi, a povodom ovog svecanog datuma, mogu najaviti da ce Ministarstvo kulture u narednom periodu posebno voditi racuna o pozorisnoj djelatnosti, jer napredak na tom planu nas je zajednicki interes”, dodao je Bogdanovic.

Prema odluci strucnog zirija, ovogodisnju nagradu za najbolji savremeni tekst dobili su autori teksta “Uspavani” Mirjana Medojevic i Ilija Durovic, kojima je na vecerasnjoj svecanosti priznanje urucio ministar Bogdanovic.

Tokom svecanosti, velika nagrada CNP za najznacajniji umjetnicki rezultat dodijeljena je Andriju Zoldaku, reditelju predstave “Ivanov”. Izuzev toga, dodijeljene su i godisnje nagrade CNP, a ovogodisnje dobitnice su glumice Sanja Vujisic i Zana Gardasevic Bulatovic.

BOGDANOVIC – MEDELANI

Crna Gora i Suvereni Viteski Malteski Red bastine dobre i prijateljske odnose, kojima je posebno doprinijela intenzivna saradnja u oblasti kulture, saglasni su ministar kulture Aleksandar Bogdanovic i novoimenovani ambasador Suverenog Viteskog Malteskog Reda Dan Anibal Rosi di Medelanija.

Kako je saopsteno iz Ministarstva kulture tokom sastanka Bogdanovica i Medelanija bilo je vise rijeci o intenziviranju saradnje u oblasti zastite i ocuvanja pokretnih kulturnih dobara, medu kojima je, kako je navedeno, od posebnog znacaja Ikona bogorodice Filermose.

“Ministar Bogdanovic istakao je da Crna Gora i Suvereni Viteski Malteski Red bastine dobre i prijateljske odnose, kojima je posebno doprinijela intenzivna saradnja u oblasti kulture. U tom kontekstu, on je istakao da Crna Gora sa posebnom paznjom tretira pitanje zastite i ocuvanja Ikone bogorodice Filermose, koja predstavlja kulturno dobro od izuzetnog znacaja kako za Crnu Goru, tako i za siru evropsku javnost”, navodi se u saopstenju.

Bogdanovic je, kako se dodaje, naglasio i da Ministarstvo kulture daje punu podrsku buducoj realizaciji projekata koji ce tretirati zastitu, ali i adekvatnu prezentaciju Filermose, uvazavajuci njen panevropski znacaj, ali i potrebu ocuvanja koja mora biti uskladana sa savremenim konzervatorskim principima.

“Ambasador Medelani iskazao je zadovoljstvo time sto boravi u Crnoj Gori, naglasavajuci da upravo na kulturi dominantno pociva saradnja Crne Gore i Suverenog viteskog malteskog reda. On je kazao i kako podrzava realizacije projekata u cilju adekvatne prezentacije Filermose”, dodaje se u saopstenju.

Medelani je dodao da kulturu vidi i kao polje koje moze snazno doprinijeti integraciji osoba sa invaliditetom u drustvo.

“Tim povodom, ministar Bogdanovic je podsjetio da Ministarstvo kulture kroz Program zastite i ocuvanja kulturnih dobara koji se usvaja na godisnjem nivou, ali i kroz konkurse namijenjene nevladinom sektoru, daje mogucnost realizacije sirokog spektra projekata iz oblasti kulture, koji nerijetko tretiraju ranjive grupe i lica sa invaliditetom”, kazali su iz Ministarstva.

Sagovornici su saglasni da ce zajedno raditi na realizaciji projekata koji doprinose integrisanju osoba sa invaliditetom u savremene tokove kulture.

BOGDANOVIC – MEDELANI

Crna Gora i Suvereni Viteski Malteski Red bastine dobre i prijateljske odnose, kojima je posebno doprinijela intenzivna saradnja u oblasti kulture, saglasni su ministar kulture Aleksandar Bogdanovic i novoimenovani ambasador Suverenog Viteskog Malteskog Reda Dan Anibal Rosi di Medelanija.

Kako je saopsteno iz Ministarstva kulture tokom sastanka Bogdanovica i Medelanija bilo je vise rijeci o intenziviranju saradnje u oblasti zastite i ocuvanja pokretnih kulturnih dobara, medu kojima je, kako je navedeno, od posebnog znacaja Ikona bogorodice Filermose.

“Ministar Bogdanovic istakao je da Crna Gora i Suvereni Viteski Malteski Red bastine dobre i prijateljske odnose, kojima je posebno doprinijela intenzivna saradnja u oblasti kulture. U tom kontekstu, on je istakao da Crna Gora sa posebnom paznjom tretira pitanje zastite i ocuvanja Ikone bogorodice Filermose, koja predstavlja kulturno dobro od izuzetnog znacaja kako za Crnu Goru, tako i za siru evropsku javnost”, navodi se u saopstenju.

Bogdanovic je, kako se dodaje, naglasio i da Ministarstvo kulture daje punu podrsku buducoj realizaciji projekata koji ce tretirati zastitu, ali i adekvatnu prezentaciju Filermose, uvazavajuci njen panevropski znacaj, ali i potrebu ocuvanja koja mora biti uskladana sa savremenim konzervatorskim principima.

“Ambasador Medelani iskazao je zadovoljstvo time sto boravi u Crnoj Gori, naglasavajuci da upravo na kulturi dominantno pociva saradnja Crne Gore i Suverenog viteskog malteskog reda. On je kazao i kako podrzava realizacije projekata u cilju adekvatne prezentacije Filermose”, dodaje se u saopstenju.

Medelani je dodao da kulturu vidi i kao polje koje moze snazno doprinijeti integraciji osoba sa invaliditetom u drustvo.

“Tim povodom, ministar Bogdanovic je podsjetio da Ministarstvo kulture kroz Program zastite i ocuvanja kulturnih dobara koji se usvaja na godisnjem nivou, ali i kroz konkurse namijenjene nevladinom sektoru, daje mogucnost realizacije sirokog spektra projekata iz oblasti kulture, koji nerijetko tretiraju ranjive grupe i lica sa invaliditetom”, kazali su iz Ministarstva.

Sagovornici su saglasni da ce zajedno raditi na realizaciji projekata koji doprinose integrisanju osoba sa invaliditetom u savremene tokove kulture.