Izbor i priprema: Č. Đurđić
Na današnji dan 1545. počeo je Tridentski koncil koji je u maju 1542. sazvao papa Pavle III. Ekumenski koncil, na kojem je do kraja izgrađen status katoličke crkve kao dogmatske, protivreformacijske, militantne ustanove s papom-autokratom na čelu, s prekidima je zasjedao do 1563. Na osnovu zaključaka tog skupa vođen je protivreformacijski pokret koji je doveo do Tridesetogodišnjeg rata između prokatoličkih i protestantskih snaga u Evropi (1618-1648).
1797 – Rođen je njemački pjesnik Hajnrih Hajne, jedan od najvećih liričara 19. vijeka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem njemačkog romantizma: osjećajna i sentimentalna istovremeno, duhovita i ironična izvršila je ogroman uticaj na evropsko pjesništvo. Najčešće je pisao balade i romanse, a po interesovanju za političke teme predstavljao je, poput Bajrona i Puškina, “angažovanog” romantičarskog pjesnika. Živjeći u Parizu od 1831. do smrti 1856, predstavljao je duhovno središte njemačke emigracije i bio kulturni posrednik između Njemaca i Francuza. Poznata djela: “Knjiga pjesama”, “Romansero”, “Ata Trol”, “Njemačka, zimska bajka”.
1830 – Ruski vicekonzul Jeremija Gagić pokušao je da ubijedi Njegoša u ispravnost austrijskih zahtjeva da Crnogorci izmjeste pokretnu imovinu iz manastira Stanjevići i Maine, koji su se prema odredbama Bečkog ugovora tada nalazili na austrijskoj teritoriji. Raniji vlasnik, Mletačka republika, dala ih je na korišćenje crnogorskim mitropolitima. Kako je ta ingerencija prestala, saopštio je Gagić, vladikat neće moći da uživa pravo posjedovanja tih objekata. Pošto su Crnogorci bili spremni da ih silom brane, Austrija je privremeno odustala od realizacije takvog zahtjeva.
1877 – Tokom borbi za oslobođenje primorskih gradova, crnogorska vojska na Volujici kod Bara pretrpjela je snažan topovski udar s turskih ratnih brodova. U tom napadu ni jedan od crnogorskih vojnika na Volujici nije ostao neozlijeđen, ali je posada, ipak, uspjela da sačuva svoje položaje. O silini kanonade s turskih brodova svjedoče polusrušeni bedemi na Volujici.
1915 – Ne dobivši opštu podršku poslanika za povlačenje poteza nametnutih ratnim i političkim okolnostima u kojima se Crna Gora našla, vlada Janka Vukotića podnijela je ostavku. Novu crnogorsku vladu kralj Nikola je uspio da formira poslije sedam dana, dajući mandat Lazaru Mijuškoviću, dotadašnjem crnogorskom poslaniku pri srpskoj vladi i dugogodišnjem zagovorniku čvršćeg povezivanja Srbije i Crne Gore.
1981 – General Vojćeh Jaruzelski zaveo je ratno stanje u Poljskoj, zabranjen je rad nezavisnog sindikata “Solidarnost”, a hiljade sindikalnih aktivista su pritvoreni.
2007 – Crnogorska Vlada usvojila je strategiju razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine. Ukupna ulaganja, neophodna za realizaciju projekata definisanih Strategijom, procijenjena su na dvije milijarde eura. Dokument je u saradnji s Ministarstvom za ekonomski razvoj uradila slovenačka kompanija IRRET.
2007 – Evropski parlament ratifikovao je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i Evropske unije(SSP). Istoga dana, šefovi država ili vlada EU potpisali su u Lisabonu Ugovor o reformi institucija Unije, kojim se pojednostavljuje mehanizam odlučivanja i rukovođenja, te omogućava ulazak novih članica.
2007 – Uprkos zabrinutosti Zapada, Rusija i Iran usagasili su vrijeme izgradnje nuklearne elektrane. Sjedinjene Američke Države i druge zemlje dugo su se suprotstavljale izgradnji te nuklearne centrale, vrijedne milijardu dolara, smatrajući da bi Iran to mogao da iskoristi kao pokriće za razvoj programa nuklearnog naoružanja.
2010 – U 69. godini umro je američki diplomata Ričard Holbruk, koji je posredovao u mirovnom sporazumu o okončanju rata u Bosni i bio specijalni američki izaslanik za Avganistan i Pakistan. Holbruk je na Balkanu nazivan „pobješnjelim bikom“i „buldožerom“ zbog agresivnih taktika i dodvoravanja koje je koristio kako bi doveo suprotne strane za pregovarački sto u Dejtonu. Tokom 1998. i 1999. kao specijalni Klintonov izaslanik, pregovarao je o okončanju oružanih sukoba srpske vojske i policije i OVK-a na Kosovu, u čemu nije uspio. U martu 1999. doputovao je u Beograd da tadašnjem predsjedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću da posljednji ultimatum uoči NATO bombardovanja Jugoslavije.
2012 – Na Samitu lidera Evropske unije u Briselu postignut je dogovor da Evropska centralna banka bude jedinstveno nadzorno tijelo za eurozonu, odnosno kontrolu banaka, a odobreno je i oko 50 milijardi eura nove pomoći Grčkoj, čime je izbjegnut bankrot te zemlje i njen izlazak iz eurozone.
Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:
1642 – Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio je Novi Zeland, ali se nije iskrcao zbog straha od ratobornih domorodaca, pa je zasluga za otkriće pripala Englezu Džejmsu Kuku koji se 1769. iskrcao na jedno od novozelandskih ostrva.
1937 – Japanske trupe okupirale su kineski grad Nanking i u narednih šest sedmica pobile oko 200.000 Kineza, mahom civila, a krvoproliće je ušlo u istoriju pod nazivom “silovanje Nankinga”.
1991 – Bivše sovjetske republike Kazahstan, Kirgizija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan odlučile su da se priključe Zajednici Nezavisnih Država.
2006 – Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan poručio je Savjetu bezbjednosti da su vizije Srba i Albanaca o budućnosti Kosova i dalje “dijametralno suprotstavljene”.
2009 – Prema odluci većine od 2.000 članova žirija Evropske filmske akademije, za najbolji evropski film u 2009. proglašeno je ostvarenje austrijskog scenariste i reditelja Mihaela Hanekea “Bijela traka”. Haneke je za “Bijelu traku” osvojio i nagradu za najbolji scenario tog djela u kojem je, prema ocjenama kritičara, sve dovedeno do savršenstva.
2012 – U Parizu je počelo obilježavanje 850-godišnjice čuvene katedrale Notr-dam, u čijim se tornjevima događa veći dio takođe znamenitog romana Viktora Igoa „Zvonar bogorodičine crkve“. Nova zvona i dvanaest hiljada cijevi na orguljama oglasili su jubilej daleko preko Sene. Dan ranije u Katedrali je održana prigodna misa na kojoj je učestvovalo četrdeset biskupa i 400 sveštenika u prisustvu hiljade posjetilaca.
![]()