ADVOKAT MARKOVIĆ

U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nema ništa sporno, kaže za TVCG zamjenika predsjednika Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji, advokat Dragoljub Marković.

“Niko neće uzeti nijedan objekat. Ko će odnijeti manastir Svetog Petra Cetinjskog, ili bilo koji manastir, niko”, kazao je Marković.

Crnogorsko vijeće, čiji je cilj da zastupa interese crnogorskih iseljenika u Srbiji i čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca, osnovano je nedavno u Beogradu. Za predsjednika Vijeća izabran je univerzitetski profesor Milenko Perović, za zamjenika predsjednika – zastupnika Dragoljub Gago Marković, a za sekretara Mirko Zečević.

Marković kaže i da je tragedija da jedino dio Crnogoraca, ne želi da budu Crnogorci.

Pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako navodi, koristi se u Srbiji za dnevnu politiku.

“Za mene država Srbija nijesu Dačić i njemu slični koji to rade”, kaže Marković, za TVCG.

Advokat Marković kaže i da su mediji u Srbiju odigrali lošu ulogu, kojom su štetu nanijeli i samoj Srbiji.

Poručuje i da Crnogorsko vijeće treba da radi u interesu Crnogorca, jer to Nacionalno vijeće do sada nije radilo.

“Oni to ne rade, jer oni nijesu pravi predstavnici Crnogorac”, kazao je Marković.

GUL MUKOVIĆ

Crnogorskim iseljenicima koji žive u Turskoj trebalo bi obezbijediti crnogorske pasoše kako bi češće posjećivali Crnu Goru i ekonomski pomogli matičnu državu, rekao je predsjenik Crnogorske zajednice u toj državi, Bedri Gul Muković.

Gul Muković je agenciji Mina kazao da je pitanje crnogorskog državljanstva od presudnog značaja za njihove potomke.

“Bez pasoša odnosno državljanstva teško je sačuvati identitet druge i treće generacije koja nije rođena u Crnoj Gori, a to nije interes naše matične države”, rekao je Gul Muković.

Kako je kazao, 2013. godine je sa nekoliko prijatelja osnovao “Udruženje iseljenika Crne Gore Istanbul”, koje sada ima 500 članova.

Prema njegovim riječima, udruženja su osnovali i u drugim gradovima širom Turske.

“Većina smo uspješni i cijenjeni ljudi. Svako od nas nosi Crnu Goru u srcu i duši. Želimo više interesovanja od naše matice, a mislim da smo u pravu jer to zaslužujemo”, rekao je Gul Muković.

Gul Muković je kazao da Crna Gora, posebno u zadnjih desetak godina od osnivanja Uprave za dijasporu, radi puno na planu jačanja veza sa dijasporom u Turskoj.

“Redovno ostvarujemo komunikaciju sa Upravom, sarađujemo oko iseljeničkih knjižica, dokumenta koji nam je makar emotivna zamjena za crnogorsko državljanstvo koje svi priželjkujemo”, neveo je Gul Muković.

Kako je rekao, za učenje crnogorskog jezika u Turskoj postoji velika potreba i interesovanje.

“Nedavno je u Istanbulu otvoren Generalni konzulat Crne Gore pa i ovo doživljavamo kao veliki napredak i brigu o nama u Turskoj”, naveo je Gul Muković.

Kako je objasnio, većima iseljenjika doselila se u Tursku prije više od 100 godina, i generacijama su čuvali svijest o porijeklu, jer im je ostala u sjećanju Crna Gora, kako su im “stari” često govorili.

Gul Muković je kazao da se mlade generacije crnogorske dijaspore koje žive u Turskoj, asimiliraju pod pritiskom drugih udruzenja sa prostora bivše Jugosavije.

“To treba spriječit tako što će Crna Gora imati više interesovanja i pokazati vise razumijevanja prema našim iseljenicima u Turskoj. Potrebno im je dati crnogorske pasoš. Na taj nacin bi pridobili mlade predstavnike koji bi promovisali Crnu Goru i ekonomski pomogli matičnu državu.

Kako je rekao, za osam godina, koliko postoji njihovo Udruženje je dosta uradilo za Crnu Goru.

Gul Muković je kazao da se ne može očekivati od mladih generacija da krenu prema matici, a da im se za uzvrat ne pruži ono sto druge drzave daju svojoj dijaspori a to je drzavljanstvo.

“Nepravda je traziti a ne dati, ne znam koliko je realno. Mogu ovo reći jer sam siguran da u Turskoj svaka osoba koja zna da je porijeklom iz Crne Gore i da nikad neće izdati svoju đedovinu“, naveo je Gul Muković.

On je naveo da su iseljenici iz Turske poslednjih godina dosta uložili u ekonomiju Crne Gore.

“Prije osam godina malo je bilo investitora iz Turske, danas ih mnogo više ima. Za osam godina mi smo puno nešto uradili”, kazao je Gul Muković.

Gul Muković je rekao da je 2017. godine od dobio državnu nagradu koju dodjeljuje Uprava za dijasporu za doprinos u unapredjenju privrednog partnerstva.

Kako je naveo, posredstvom njihove dijaspore u turskom gradu Kirklareli 2017. godine, otvoren je Kulturni dom “Ali Riza” u okviru kojeg se, pored Bugarske i Grčke sobe, našla se i Crnogorska soba, sa svojom muzejskom postavkom koja predstavlja eksponate crnogorskog naroda.

“Od gusala, razboja, ćilima, kolijevke, starih fotografija do crnogorske nošnje sve je to našlo mjesta u Crnogorskoj sobi”, kazao je Gul Muković.

Gul Muković je rekao da su Crnogorsku sobu sa velikom pažnjom i ljubavlju opremali iseljeniciiz Crne Gore sa stvarima koje su njihovi preci ponijeli sa sobom u Tursku.

PREDSTAVLJENA U BEOGRADU

Uprava za dijasporu Crne Gore je u Crnogorskoj kući u Beogradu promovisala Monografiju „Dijaspora Crne Gore“. Univerzitetski profesor i predsjednik Crnogorskog vijeća u Srbiji Milenko Perović ukazao je na to da je Monografija napravila značajan iskorak u razumijevanju crnogorske dijaspore.

Promociji Monografije održanoj juče u Crnogorskoj kući kako navode, prisustvovao je veliki broj uglednih ličnosti.

“Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović je, u ime izdavača, kazao da je ovo prva promocija Monografije u dijaspori, te da ta značajna publikacija na sveobuhvatan način objedinjava kako procese migratornih tokova sa crnogorskog prostora tako i sve znamenite pripadnike crnogorske dijaspore koji su na najbolji način predstavljali i pomagali svoju matičnu državu”, navodi se u saopštenju.

Univerzitetski profesor i predsjednik Crnogorskog vijeća u Srbiji Milenko Perović, u osvrtu na Monografiju, kako navode u saopštenju, naglasio je da je fenomen dijaspore univerzalan i veoma bitan za male narode. Po njegovim riječima, Monografija je pokazala da su naši iseljenici uspješni u mnogim oblastima i da je to njihova karakteristika na svim kontinentima na kojima živi naša dijaspora.

“Perović je poseban akcenat stavio na koncepciju Monografije, s obzirom da je, kako je kazao, iseljeništvo prezentovano sveobuhvatno, imajući prije svega u vidu njegovu viševjersku strukturu, te da svi oni koji potiču sa crnogorskog prostora predstavljaju jedinstveno crnogorsko biće, nezavisno od istorijskih procesa koji su uslovili nacionalne pluralitete u savremenoj Crnoj Gori i dijaspori. Ukazao je na to da je Monografija napravila značajan iskorak u razumijevanju crnogorske dijaspore, te da uspješno prezentuje migracione procese sa crnogorskog prostora, od srednjeg vijeka do savremene dobi”, navodi se u saopštenju.

Urednik i koautor Monografije Ivan Jovović je istakao da postoji posebna simbolika u tome što se u Crnogorskoj kući u Beogradu promoviše Monografija o dijaspori, za koju već sada postoji veliko interesovanje, kako u Crnoj Gori tako i među iseljenicima.

Jovović je prezentovao strukturu Monografije, koautore i teme, i istakao da se poslije više od dvije decenije pojavila publikacija koja dijasporu sagledava sa institucionalnog aspekta, te koja predstavlja metodološki drugačiji pristup u izučavanju i predstavljanju građe o ukupnoj crnogorskoj dijaspori.

“Motiv nastanka ove monografije treba prije svega tražiti u činjenici, kako je naveo Jovović, da su se u proteklom periodu u bitnome promijenili brojni društveni odnosi u Crnoj Gori, uključujući i državnopravni status Crne Gore 2006. godine, pa samim tim i percepcija o dijaspori. Upravo ta činjenica uslovila je to da su crnogorski državni organi i ustanove uspostavili institucionalne veze sa dijasporom, rasutom na gotovo svim kontinentima gdje žive naši iseljenici četvrte ili pete generacije”, navodi se u saopštenju.

Transformacija Centra za iseljenike u Upravu za dijasporu, te donošenje Zakona o saradnji sa iseljenicima, istakao je Jovović, pokazali su se veoma uspješnim za unaprjeđenje komunikacije i saradnje između matice i dijaspore.

On je dodao da Monografija predstavlja prikaz institucionalizovanih aktivnosti države i rada udruženja crnogorske dijaspore širom svijeta, pa je ovo izdanje još jedna potvrda da savremena Crna Gora posjeduje kadrovske kapacitete da samostalno tumači vlastitu prošlost, ali i projektuje smjernice koje će odrediti budućnost kako crnogorskog društva tako i dijaspore.

“Upravo ovom knjigom htjeli smo pokazati da iako se nalazimo na različitim geografskim širinama, Crna Gora i njena dijaspora predstavljaju neraskidivu cjelinu nacionalnog i državnog bića Crne Gore”, zaključio je Jovović.

Autori Monografije „Dijaspora u Crnoj Gori“ su Marijan Mašo Miljić, mr Sait Šabotić, mr Ivan Jovović, Marko Špadijer, prof. dr Milan Vukčević, Elvira Bekteši i dr Antonela Arhin.

Monografiju je izdala Uprava za dijasporu u saradnji sa Dnevnim novinama.

PEROVIĆ PREDSJEDNIK

Crnogorsko vijeće, čiji je cilj da zastupa interese crnogorskih iseljenika u Srbiji i čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca, osnovano je danas u Beogradu.

Iz Uprave dijasporu saopšteno je da je na osnivačkoj Skupštini za predsjednika Vijeća izabran univerzitetski profesor Milenko Perović, za zamjenika predsjednika – zastupnika Dragoljub Gago Marković, a za sekretara Mirko Zečević.

Navodi se da je na Osnivačkoj skupštini koja je održana u Crnogorskoj kući u Beogradu i kojoj je prisustvovalo više od 50 uglednih Crnogoraca, usvojena Kulturna strategija crnogorske dijaspore u Srbiji, Statut udruženja, prezentovane programske aktivnosti Crnogorskog vijeća i izabrani organi udruženja.

Izabrani su i članovi Izvršnog odbora koji je statutarnim odredbama predviđen za dalje širenje Vijeća.

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović ukazao na je složenost situacije u kojoj se nalazi crnogorska zajednica u Srbiji.

“S obzirom na konstantne napade koji imaju za cilj potiranje crnogorskog identiteta i promjenu nacionalne/etničke svijesti crnogorske manjine u Srbiji i stoga zadatak Crnogorskog vijeća neće biti nimalo lak”, rekao je Mitrović.

On je kazao je da Crnogorsko vijeće, u ostvarivanju ciljeva, ima i da će imati punu podršku Uprave kao resornog organa, i matične države.

Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić poručio je da je to tijelo spremno da pomogne crnogorskoj dijaspori u Srbiji u političkom i diplomatskom pogledu, a radi ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava crnogorske zajednice.

Na Skupštini je usvojena i Kulturna strategija crnogorske dijaspore u Srbiji, koja podrazumijeva konkretne programske zadatke koje Udruženje u saradnji sa matičnom državnom treba da ostvari , radi čuvanja crnogorske tradicije i baštine i jačanja kulturnih veza crnogorske zajednice i matične države.

Iz Uprave za dijaporu kazali su da je Crnogorsko vijeće nova organizacija koja okuplja crnogorske asocijacije u Srbiji.

“Sa misijom da zastupa interese crnogorskih iseljenika u ovoj državi, kao i da čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca u Republici Srbiji i da se bavi zaštitom individualnih i kolektivnih prava crnogorske nacionalne zajednice u ovoj državi”, kaže se u saopštenju.

Konstituenti Crnogorskog vijeća su Crnogorska zajednica „Beograd“, Udruženje Crnogoraca Jugoistočne Srbije „Aleksinac“, Udruženje Crnogoraca Novog Sada, Udruženje Crnogoraca „Kula“ i Udruženje Crnogoraca „Nikola I“, kao i značajan broj uglednih ličnosti iz crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji.

Navodi se da su osnivačkoj skupštini prisustvovali crnogorski ambasador u Srbiji Tarzan Milošević, generalni konzul Crne Gore u Generalnom konzulatu u Sremskim Karlovcima Dragan Đurović.

Skupštini su prisutvovali i pomoćnik direktora Uprave za dijasporu Ivan Jovović, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Aleksandar Dajković i zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Petar Marković.

BRAJOVIĆ U ISTANBULU

Crnogorski iseljenici su važna spona između Crne Gore i Republike Turske, koji doprinose obogaćivanju naših odnosa na svim poljima, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. On je susretom sa predstavnicima udruženja iseljenika u Istanbulu završio zvaničnu posjetu Republici Turskoj.

“Raduje me što je naša dijaspora aktivna, ne zaboravlja odakle potiče, ali i što su naši iseljenici ujedno lojalni i uzorni građani Republike Turske”, kazao je predsjednik Brajović tokom sastanka sa predstavnicima svih udruženja crnogorskih iseljenika u Republici Turskoj.

Predsjednik je boravak u Istanbulu iskoristio i za sastanak sa Akanom Suverom, bivšim počasnim konzulom Crne Gore i predsjednikom Fondacije “Marmara“, Bedri Gulom, članom Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, Naserom Alimom, perdsjednikom Tursko-crnogorskog poslovnog savjeta u okviru „DEIK-a“.

Delegaciju Crne Gore čine potpredsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik grupe prijateljstva sa Velikom narodnom skupštinom Turske Genci Nimanbegu i poslanici Branka Tanasijević i Suad Numanović.