OCJENA S&P

Standard & Poor’s (S&P) potvrdio je crnogorsku B +/B ocjenu, ali je svoje izglede revidirao na negativne sa stabilnih, jer bi pandemija koronavirusa mogla ekonomiju zemlje koja je zavisna od turizma u ovoj godini dovesti u duboku recesiju.

„Iako pretpostavljamo da će se rast oporaviti u narednoj godini, dugotrajni zastoj u ekonomskim aktivnostima mogao bi nanijeti trajnu štetu proizvodnom kapacitetu Crne Gore, materijalno oslabiti njen fiskalni položaj i negativno uticati na domaći bankarski sektor“, navodi se u saopštenju S&P, prenosi portal Seenews.

Iz konsultantske kuće Fidelity consalting kazali su da je Crna Gora sada samo jednu stepenicu od pada u šestu, najgoru kategoriju kreditnog rejtinga.

S&P je ocjenu za Crnu Goru objavio 1. maja, dok će sledeća publikacija o rejtingu o Crnoj Gori biti objavljena 4. septembra. Iz agencije su naveli da su odstupanja od kalendara propisanog uredbom dozvoljena u ograničenim okolnostima.

„U ovom slučaju, razlog odstupanja je porast rizika od dugotrajnog zastoja u domaćoj ekonomiji zbog direktnih i indirektnih efekata pandemije SARS–КoV–2/Кovid-19 i štetnog uticaja koji može imati na produktivne kapacitete, fiskalni unos prihoda i stabilnost bankarskog sektora“, naveli su iz agencije.

Prema njihovim riječima, izgledi su negativni, jer vide rizike da zastoj u crnogorskom turističkom sektoru i široj privredi, ukoliko postane dugotrajan, može da naruši ionako slabu fiskalnu poziciju zemlje, smanji njen potencijal rasta i/ili negativno utiče na bankarski sektor, na primjer, zbog pogoršanja kvaliteta imovine.

„Mogli bismo da snizimo rejting Crne Gore u narednih 12 mjeseci ako ekonomski ispad pandemije Covida-19 postane ozbiljniji nego što trenutno očekujemo, što će dovesti do erozije fiskalnih performansi ili rezultirati značajnim pogoršanjem kvaliteta aktive ili povećanim ograničenjima likvidnosti u crnogorskom bankarskom sektoru“, naveli su iz agencije.

Oni su kazali da bi mogli revidirati izglede na stabilne ako se ekonomski i fiskalni izgledi Crne Gore stabilizuju, vraćajući njenu putanju fiskalnog duga na silazni put. Iz S&P su dodali i da dugotrajan oporavak od Covida-19 rizikuje da naruši ionako slabu fiskalnu poziciju Crne Gore.

CBCG

Prosječna likvidna sredstva banaka u januaru su iznosila 951,7 miliona eura, što je 0,6 odsto manje nego u decembru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Prosječna likvidna sredstva su u januaru u odnosu na isti period prošle godine pala 0,4 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Iz CBCG su podsjetili da je iz monetarne statistike u januaru prošle godine isključena Invest banka Montenegro (IBM), a u aprilu Atlas banka.

Bilansna suma banaka na kraju januara iznosila je 4,65 milijardi eura i bila je jedan odsto veća nego u decembru, dok je u odnosu na isti period prošle godine porasla 6,1 odsto.

„Kada se, zbog uporedivosti, iz podataka za januar isključe dvije banke koje nijesu dio statistike, bilansna suma banaka na godišnjem nivou bilježi rast od 11,9 odsto“, navodi se u Biltenu CBCG.

U strukturi aktive banaka, u januaru su dominantno učešće od 66 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 18,5 odsto, dok se 13 odsto odnosilo na hartije od vrijednosti, a 2,5 odsto na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 74,3 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13,1 odsto, pozajmice sa 8,9 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,7 odsto.

Ukupan kapital banaka na kraju januara iznosio je 609,4 miliona eura i porastao je 1,6 odsto na mjesečnom nivou, a na godišnjem 16,7 odsto.

CBCG

Centralna banka (CBCG) objavila je danas novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 118 kompanija više nego na prethodnom.

Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 18,47 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,65 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.

U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.

Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika.

U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila više od deset hiljada EUR u neprekidnom trajanju više od 30 dana.

Imena kompanija se objavljuju na sajtu CBCG, www.cbcg.me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju se po azbučnom redu.

RADOVANIĆ

Građanski pokret URA reagovao je na današnju najavu smanjenja plate direktorici Plantaža Verici Maraš pozdravljajući takav čin ali smatrajući ga krajnje ciničnim i nedovoljnim.

Podsjećamo, zbog ekonomske krize koju je izazvala pandemija virusa Kovid-19 i očekivanih rezultata u ovoj godini, Odbor direktora kompanije 13. jul Plantaže odlučio je da smanjenji zaradu Izvršne direktorice verice Maraš za 2020. godinu sa 8 na 4 prosječne mjesečne zarade u Kompaniji.

„Drago nam je što se reagovalo na aferu Maraš koju smo mi pokrenuli. URA u kontinuitetu ukazuje na katastrofalan upravljački menadžment Plantaža. Mi smo još ranije ukazali na basnoslovno veliku mjesečnu platu direktorici tog državnog preduzeća”, kazao je generalni sekretar pokreta URA, Mileta Radovanić.

Kako navode iz GP URA Verica Maraš je na poziciji direktora Plantaža u prethodnih godinu dana prihodovala skoro 100.000 eura, dok je za vrijeme dva mandata po osnovu plate, kako dodaju, dobila gotovo milion eura.

“U trenucima kada građani sa neizvjesnošću gledaju kako da prežive mjesec i zadovolje svoje egzistencijalne potrebe, sramno djeluje da direktor bilo kog državnog preduzeća ima primanja koja iznose i gotovo 15 prosječnih zarada,“ istakao je Radovanić.

Najavljeno smanjenje plate ipak, smatra nedovoljnim i ciničnim.

„Definitivno je Vlada popustila pod pritiskom, međutim, najavljeno smanjenje nikako nije dovoljno. Saglasni smo da biznis i politiku treba razdvojiti ali upravo po tim parametrima bi trebalo i birati menadžment. Po tome znači da ni Verica Maraš, ni Veselin Vukotić nikako ne bi mogli obavljati funkcije koje obavljaju. Cinično je smanjiti platu sada, nakon pritiska javnosti, jer je to trebalo učiniti ranije zbog gubitaka koje Plantaže bilježe”, kazao je Radovanić.

Pored svih predispozicija i mogućnosti koje imaju, kako dodaje radovanić, Plantaže ipak posluju u minusu i zato, kako je kazoa, ne smijemo dozvoliti da rukovodioci tog državnog preduzeća imaju tako visoke plate.

“Pored Verice Maraš definitivno bi trebalo revidirati i smanjiti platu i predsjedniku borda direktora, Veselinu Vukotiću, koji je zajedno sa njom arhitekta urušavanja Plantaža i crnogorske ekonomije. URA je ranije predlagala i ograničavanje zarada svih funkcionera iz kategorija A i B“, zaključuje Radovanić.

U 2020.

Zbog ekonomske krize koju je izazvala pandemija virusa Kovid-19 i očekivanih rezultata u ovoj godini, Odbor direktora kompanije 13. jul Plantaže odlučio je da smanjenji zaradu Izvršne direktorice verice Maraš za 2020. godinu sa 8 na 4 prosječne mjesečne zarade u Kompaniji, saopšteno je iz kompanije.

Kako se dodaje u saopštenju, članovi Odbora direktora primaju nadoknadu određenu Zakonom.

“Predsjednik Odbora direktora prima nadoknadu u visini jedne prosječne plate u Kompaniji, a članovi Odbora primaju nadoknadu u visini 70% jedne prosječne zarade u Kompaniji. Shodno Zakonu, u prošloj godini Predsjednik Odbora je prosječno mjesečno primao 728 eura, članovi Odbora 528 eura”, navodi se u saopštenju.

Iz kompanije napominju da predsjednik i članovi Odbora direktora nijesu u stalnom radnom odnosu sa kompanijom „Plantaže“.

Na prvom dijelu sjednice odbora direktora kompanije “13. Jul Plantaže” razmatran je Izvještaj o realizaciji Ugovora o menadžmentu, koji je podnijela Izvršna direktorica.

“Ovaj izvještaj za 2019. godinu je jednoglasno usvojen, gdje se konstatovalo da je iskazani pozitivni rezultat ostvaren uprkos brojnim teškoćama u poslovanju Kompanije, uz napomenu da je prošlogodišnja berba bila jedna od najtežih u kompanijskoj istoriji, a to prije svega zbog izrazito nepovoljnih klimatskih uslova. Isto tako, ukazano je na posebne probleme koji prate poslovanje ove kompanije”, navodi se u saopštenju.

Na drugom dijelu sjednice u proširenom sastavu, Odbor direktora je, kako je saopšteno, sa menadžmentom i drugim zaposlenim koji obavljaju značajne operativne poslove u kompaniji analizirao novonastalu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa Kovid-19 i istovremeno razmatrao uvođenje mjera koje će doprinijeti da se adekvatno odgovori na aktuelne poslovne izazove i rizike.

Fokus rasprave je, kako su kazali, bio na kreativnom prevazilaženju problema, na novim idejama i novim prilikama. Bazično pitanje je bilo kako da se obezbijedi opstanak Kompanije kroz njen razvoj.

“Konstatovano je da Kompaniju očekuju ogromne i realne teškoće u kompanijskom poslovanju, koje su u ravni izraza ekonomskog pakla, a to posebno ako se imaju najavljeni krizni trendovi svjetske ekonomije koji se upoređuju sa onom iz 1929. godine”, navodi se u saopštenju.

Odbor je preporučio menadžmentu da posebnu pažnju poklanja kako očuvanju postojećih, tako i nalaženju novih tržišta, jer će kriza, zavisno od dužine, ozbiljno uticati na smanjenje prihoda.

“Posebno je istaknuta potreba da se ubrzano nastave pregovori sa poslovnim partnerima iz Kine i nastoji ostvariti dogovor koji je postignut prije pandemije u Kini oko prodaje proizvoda kompanije u iznosu od 2 do 3 miliona eura. Sadašnji pregovori idu teško – ali moramo biti uporni. Takođe je potrebno raditi na započetim aktivnostima otvaranja tržišta Rusije, koje je iz poznatih političkih razloga u posljednje vrijeme zatvoreno za proizvode iz Crne Gore, a s obzirom na ranije očekivani godišnjih prihod od 3 do 4 miliona eura, ozbiljno ugrozilo poslovanje kompanije”, navodi se u saopštenju.

IVANOVIĆ

Posebnu pažnju treba usmjeriti na investitore i investicije jer svaka veća investicija ima poseban značaj, saopštio je predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, prostorno planiranje, poljoprivredu i ekologiju, Petar Ivanović.

On je kazao da će brzina kojom se budu realizovale investicije u najvećoj mjeri uticati na bruto domaći proizvod (BDP) i zaposlenost u preostalom dijelu godine.

“Zato, pored novca, fokus treba da bude i na uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu bržem završetku započetih i stvaranju uslova za pokretanje novih projekata, kazao je Ivanović u intervjuu Pobjedi.

On smatra da je potrebno podržati i preduzetnike koji nastoje da krizu pretvore u šansu, posebno u energetici, turizmu, poljoprivredi, proizvodnji i elektronskoj privredi koja je tokom pandemije dobila na zamahu.

“Njihova energija može biti veoma važna za cijelo društvo i brzinu oporavka”, rekao je Ivanović, odgovarajući na pitanje šta treba da bude u trećem Vladinom paketu mjera podrške privredi i građanima.

Ivanović je rekao da u vanrednim okolnostima država treba da odvoji dio resursa i pomogne onima kojima je pomoć zaista potrebna.

Međutim, kako navodi, postoji granica koja se ne smije preći, a to je tačka na kojoj bi organizovano dobročiniteljstvo učinilo više trajne štete nego privremene koristi.

“Moramo shvatiti da svako od nas ima odgovornost da radi i stvara, i da svojim znanjem i sposobnostima doprinosi razvoju društva. Mnogi koji danas govore o socijalnoj pravdi zanemaruju izvorno značenje i tumačenje ovog pojma koji je, još u vrijeme industrijske revolucije i velikih podjela koje su nastale u društvu, skovao katolički sveštenik Luiđi Tapareli”, kazao je Ivanović.

Na pitanje da li postoji opasnost da dođe do problema u isplati plata, njihovog smanjenja, većeg otpuštanja radnika, inflacije, Ivanović je rekao da opasnost postoji, ali je uvjeren da će Vlada učiniti sve da se penzije i socijalna davanja isplate na vrijeme.

“Za razliku od pojedinih opozicionih partija koje svojim predlozima nastoje da se dodvore biračkom tijelu i predlože izmjene i dopune zakona za koje unaprijed znaju da nemaju ni ekonomski, ni bilo koji drugi smisao, državne institucije pokazale su ozbiljnost”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, ta ozbiljnost ogleda se u pronalaženju novčanih sredstava, smanjenju troškova i kreiranju prvih mjera.

“Kada je u pitanju iznos plata, bez obzira na pandemiju, malo se u Crnoj Gori vodi računa o produktivnosti rada, odnosno šta vlasnici biznisa ili državne institucije dobijaju za iznos isplaćenih plata. Svi polaze od pretpostavke da postoji budžet, da je napunjen do vrha i da iz budžeta samo treba uzeti sredstva”, naveo je Ivanović.

On je dodao da se novac mora zaraditi na tržištu, a na tržištu niko ne želi da kupi skupe i nekvalitetne proizvode, već upravo suprotno.

U cijeni koštanja, troškovi radne snage u Crnoj Gori su značajni.

Na pitanje Pobjede da li bi Cra Gora trebala da uvede svoj novac, Ivanović je rekao da o svemu treba razgovarati.

“Ali, ako želimo da budemo odgovorni prema sebi i budućim generacijama, postoje najmanje dva problema kada je u pitanju ‘uvođenje domaće valute sa ciljem lakših intervencija’ ili prevedeno da svako razumije – uvođenje domaće valute da bi se štampao novac”, kazao je Ivanović.

Prvo, kako je naveo, bilo bi sjajno kada bi se svi problemi u ekonomiji i društvu rješavali štampanjem novca.

“Nastane problem, odštampamo malo para i eto ga riješen problem. Ali, takvo rješavanje problema pravi još veći problem, pa su mnoge zemlje koje su krenule tim putem završile sa hiperinflacijom od koje su se oporavljale veoma dugo, a neke se još uvijek nijesu oporavile”, objasnio je Ivanović.

Drugo, kako smatra, strateški cilj Crne Gore je usvajanje evropskih vrijednosti i dostizanje evropskog kvaliteta života.

“Odbacivanje EUR, koji je za proteklih osamnaest godina doprinio uvođenju reda u našim finansijama, većem međusobnom povjerenju, većim investicijama, smanjenju troškova poslovanja, da bi se uvela domaća valuta sa ciljem lakših intervencija na tržištu novca, da bi onda kada Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije (EU) ponovo uveli EUR, izgleda kao nepotrebno izlaganje velikim rizicima”, naveo je Ivanović.

Kada je u pitanju struktura privrede, svakako je dobro i važno jačati proizvodnju.

Ipak, kako smatra Ivanović, mora se voditi računa o tome šta jesu, a šta nijesu konkurentske prednosti Crne Gore.

“Treba razvijati one sektore u kojima možemo biti bolji od drugih. Zašto građani Crne Gore kupuju preko interneta? Zato što je odnos cijena-kvalitet bolji od proizvoda koje mogu da kupe u radnjama u Crnoj Gori. I da li mislite da je rješenje da zabranimo trgovinu preko interneta? Naravno da nije”, naveo je Ivanović.

On je podsjetio da je EU namijenila Crnoj Gori 50 miliona EUR za socijalni i ekonomski oporavak, kao i dodatnih tri miliona EUR za zdravstvo.

Najavljen je paket podrške zemljama Zapadnog Balkana u iznosu 3,3 milijarde EUR.

“Tokom razgovora predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) najavljen je paket od 120 miliona EUR, a potpisan je i ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom (SB) u iznosu od 250 miliona EUR”, naveo je Ivanović.

On je saopštio da nekoliko banaka vodi pregovore o obezbjeđivanju sredstava za kreditnu podršku privredi. Pravovremeno se radi na obezbjeđivanju novca.

“Ipak, skrenuo bih pažnju na potrebu da se razdvoje ekonomski i socijalni programi. Zašto? Zato što smisao svakoj akciji daju principi, a socijala i ekonomija ne funkcionišu na istim principima i ne daju iste efekte”, objasnio je Ivanović.

On je dodao da je nesporno da u Crnoj Gori postoje ljudi kojima je potrebna socijalna pomoć i njima treba prilagoditi paket socijalne pomoći. Ali, paket ekonomske pomoći treba da bude usmjeren ka onima koji žele i mogu da razvijaju biznis iz kojeg se puni budžet.

Njihov razvoj i rast je, kako smatra Ivanović, od krucijalne važnosti za brži ekonomski oporavak.

On je rekao da dosta zemalja članica EU ima veći nivo javnog duga od Crne Gore.

“Manje je važan nivo duga, mada ga svakako ne potcjenjujem, a mnogo više njegova namjena. Ako se dug koristi za razvoj, a ne za potrošnju, nijesam zabrinut”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima to je i dodatni razlog zašto smatra da treba razdvojiti programe ekonomske i socijalne podrške.

“Kada je u pitanju deficit budžeta, vjerujem da će Vlada ubrzo predložiti rebalans i sagledati realne prihode i rashode u ovoj godini, kao i nedostajuća sredstva”, kazao je Ivanović.

On smatra da je ovo godina velike neizvjesnosti i mnoštva rizika, kao i da se na neke od rizlika ne može uticati.

“Na primjer, kada se epidemija koronavirusa završi, naš turizam zavisi od otvaranja međunarodnih granica i međunarodnog saobraćaja. Ne možemo uticati ni na rizik od inflacije, jer ne štampamo novac. Zato je važno da uradimo sve što možemo u našoj državi. Najveći rizik vidim u nedovoljnom radu. Jednostavno, moramo raditi više”, zaključio je Ivanović.

RAE

Energetska tržišta širom Evrope su, usljed pandemije korona virusa, bilježila pad tražnje za električnom energijom, a time i pad cijena, saopšteno je u Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE).

Kako su objasnili, smanjivanje potražnje na evropskim tržištima je nastavilo trend, pa je od prve sedmice marta pad potražnje od oko četiri odsto u odnosu na petogodišnji mjesečni prosjek, došao do oko 20 odsto sredinom aprila.

“Energetsko tržište i cjelokupan energetski sektor ne čine izolovan sistem, već trpe direktan i indirektan uticaj pandemije korona virusa. Direktan uticaj odražava se kroz prilagođavanje poslovanja energetskih kompanija novim okolnostima, dok se indirektan uticaj ostvaruje preko svih ostalih djelatnosti koje u svojim procesima i aktivnostima koriste energiju. Širenje virusa i sprovođenje mjera za njegovo suzbijanje uticalo je na tražnju za električnom energijom na tržištima zemalja pogođenih virusom”, objasnili su u RAE.

Pad potražnje, kako su ukazali u RAE, uzrokovan je mjerama za suzbijanje širenja virusa koje su podrazumijevale prekid rada određenih privrednih i komercijalnih djelatnosti.

“Potražnju za električnom energijom karakteriše sezonalnost, tako da se potražnja smanjuje u toplijim periodima godine. U Crnoj Gori su mjere za suzbijanje širenja virusa počele da se primjenjuju polovinom marta, tako da će njihov dosadašnji uticaj na potrošnju električne energije biti saglediv početkom maja”, naveli predstavnici RAE.

Kako su istakli, uticaj pandemije na energetska tržišta se razvija iz dana u dan zavisno od mjera koje se primjenjuju i posljedica koje pandemija ostavlja na ostale ekonomske djelatnosti.

“Za očekivati je da će ublažavanje mjera i normalizacija rada u ostalim djelatnostima, dovesti do porasta potražnje za električnom energijom i da će energetska tržišta odreagovati. Kretanja na energetskim tržištima zavise u velikoj mjeri od toga kakve i kolike posljedice će pandemija ostaviti na ostale sfere ekonomskog djelovanja”, objasnili su u Agenciji.

Oni poručuju i da su poremećaji na tržištima električne energije, prouzrokovani trenutnom krizom, pokazali koliko se moderna društva oslanjaju na električnu energiju.

“Energetski sektor je ključni pokretač i podrška savremenog načina života i kao takav presudan je za globalne i nacionalne reakcije i napore za oporavak ekonomije. Sigurnost snabdijevanja je i u ovim okolnostima neprikosnoveni proritet energetskog sistema, a kriza je naglasila značaj elektroenergetske infrastrukture kojom se obezbjeđuje pouzdano i sigurno funkcionisanje sistema”, naglasili su u RAE.

Kako su ukazali ekonomske aktivnosti se velikim dijelom odvijaju u novim uslovima, jer ljudi rade od kuće, a kompanije poslovanje sve više usmjeravaju na online pružanje usluga.

“Pouzdano snabdijevanje električnom energijom je preduslov za sve navedeno, kao i za napajanje uređaja koje većina nas svakodnevno koristi, ali dostupnost energije uzima zdravo za gotovo”, poručili su u RAE.

S obzirom da je Crna Gora posljednja zemlja u Evropi koja je zahvaćena virusom, kako ukazuju u RAE, negativni efekti pandemije su počeli da se osjećaju sa “zakašnjenjem” u odnosu na ostale zemlje.

“Međutim, kao i u ostalim zemljama, poslovanje energetskih kompanija je uzdrmano i izloženo znatno većem riziku od uobičajenog. Uvedene su mjere koje obavezuju sve energetske subjekte da, privredna društva u djelatnostima čiji je rad zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja, oslobode od plaćanja fiksnog dijela računa za utrošenu električnu energiju za april, maj i jun. Potrošnja kupaca, koji se bave navedenim djelatnostima, svedena je na nulu. Potražnja na tržištima ostalih zemalja bilježi drastičan pad, što otežava ublažavanje rizika s kojim se kompanije suočavaju na domaćem tržištu, trgujući na drugim tržištima”, rekli su u RAE.

Elektroprivreda je nedavno najavila i dupliranje iznosa za subvencije računa za struju socijalno ugroženim domaćinstvima za vrijeme trajanja mjera što će, kao su naveli u RAE, dovesti do smanjenje stope naplate potraživanja i negativno uticati na finansijsko poslovanje ovog subjekta.

Od početka pandemije, cijene goriva u Crnoj Gori niže su četiri puta zaredom. Na pitanje Dnevnih novina da li se može očekivati i pojeftinjenje električne energije, u Agenciji objašnjavaju da cijena struje po kojoj se snabdijevaju kupci u Crnoj Gori već tri godine nije regulisana, što znači da je ne odobrava i ne utvrđuje RAE.

“Prema važećem pravnom okviru, snabdjevači formiraju cijene po kojima kupcima pružaju svoje usluge, što treba da podstakne razvoj tržišta u cilju obezbjeđenja koristi za krajnje kupce preko efikasnog funkcionisanja tržišta i promovisanja konkurencije. U tranzicionom periodu, koji je trajao od 2017. do prošle godine, a koji je produžen do kraja 2022, odnosno u uslovima nedovoljne razvijenosti tržišta, pravni okvir je obezbijedio zaštitu kupaca kroz određivanje gornje granice do koje cijena električne energije po kojoj se snabdijevaju domaćinstva i mali kupci može da raste”, objasnili su u RAE.

Oni ukazuju da u takvom okviru snabdjevač trpi štetu u periodima kada su cijene na tržištu veće od cijene po kojoj može da snabdijeva svoje kupce.

“Ako bi smanjivanje cijene u periodima kada je cijena na tržištu manja od one po kojoj snabdjevač snabdijeva kupce, bilo mandatorno, održivost poslovanja snabdjevača bi bila upitna i pod velikim rizikom. Cijene koje se trenutno primjenjuju formirane su uz poštovanje zakonskih normi”, rekli su u RAE.

Kako dodaju, cijena električne energije u prethodne dvije godine je bila niža od 30 do 60 odsto u odnosu na cijenu na referentnoj berzi. U tom periodu EPCG nije usklađivala cijenu električne energije na domaćem tržištu sa cijenama na berzi.

IZAZOVI I RIZICI SNABDJEVAČA

Predstavnici RAE ističu da u novonastalim okolnostima snabdjevač snosi znatno veći rizik od nenaplate potraživanja.

“Sa ovim izazovom se suočavaju i brojni snabdjevači u evropskim zemljama u uslovima smanjene potrošnje, slabije naplate zbog uvedenih mjera, posljedica koje ostavlja pandemija na ostale ekonomske djelatnosti i gubitak radnih mjesta. Kako su cijene električne energije na evropskim berzama u padu, EPCG, kao najveći trgovac i jedini aktivni snabdjevač, ne može ublažiti rizike i negativne posljedice koje će snositi na crnogorskom tržištu, ostvarujući dodatan profit u trgovini energijom na tržištima van Crne Gore”, naveli su u RAE.

Kako poručuju, energetski sektor se ne može posmatrati izolovano od ostalih sfera ekonomije, već je oslonac svim ostalim djelatnostima i podrška ekonomiji.

“Održivost sektora od takvog značaja ne smije se dovesti u pitanje. On igra značajnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti snabdijevanja i podršci ranjivim kategorijama kupaca dok pandemija traje, a nakon pandemije imaće ključnu ulogu u podršci ekonomije kroz investicione aktivnosti. U ovakvim okolnostima, očuvanje investicione sposobnosti energetskih kompanija znači ulaganje u brži ekonomski oporavak države nakon završetka pandemije”, zaključili su u RAE.

RAE

Energetska tržišta širom Evrope su, usljed pandemije korona virusa, bilježila pad tražnje za električnom energijom, a time i pad cijena, saopšteno je u Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE).

Kako su objasnili, smanjivanje potražnje na evropskim tržištima je nastavilo trend, pa je od prve sedmice marta pad potražnje od oko četiri odsto u odnosu na petogodišnji mjesečni prosjek, došao do oko 20 odsto sredinom aprila.

“Energetsko tržište i cjelokupan energetski sektor ne čine izolovan sistem, već trpe direktan i indirektan uticaj pandemije korona virusa. Direktan uticaj odražava se kroz prilagođavanje poslovanja energetskih kompanija novim okolnostima, dok se indirektan uticaj ostvaruje preko svih ostalih djelatnosti koje u svojim procesima i aktivnostima koriste energiju. Širenje virusa i sprovođenje mjera za njegovo suzbijanje uticalo je na tražnju za električnom energijom na tržištima zemalja pogođenih virusom”, objasnili su u RAE.

Pad potražnje, kako su ukazali u RAE, uzrokovan je mjerama za suzbijanje širenja virusa koje su podrazumijevale prekid rada određenih privrednih i komercijalnih djelatnosti.

“Potražnju za električnom energijom karakteriše sezonalnost, tako da se potražnja smanjuje u toplijim periodima godine. U Crnoj Gori su mjere za suzbijanje širenja virusa počele da se primjenjuju polovinom marta, tako da će njihov dosadašnji uticaj na potrošnju električne energije biti saglediv početkom maja”, naveli predstavnici RAE.

Kako su istakli, uticaj pandemije na energetska tržišta se razvija iz dana u dan zavisno od mjera koje se primjenjuju i posljedica koje pandemija ostavlja na ostale ekonomske djelatnosti.

“Za očekivati je da će ublažavanje mjera i normalizacija rada u ostalim djelatnostima, dovesti do porasta potražnje za električnom energijom i da će energetska tržišta odreagovati. Kretanja na energetskim tržištima zavise u velikoj mjeri od toga kakve i kolike posljedice će pandemija ostaviti na ostale sfere ekonomskog djelovanja”, objasnili su u Agenciji.

Oni poručuju i da su poremećaji na tržištima električne energije, prouzrokovani trenutnom krizom, pokazali koliko se moderna društva oslanjaju na električnu energiju.

“Energetski sektor je ključni pokretač i podrška savremenog načina života i kao takav presudan je za globalne i nacionalne reakcije i napore za oporavak ekonomije. Sigurnost snabdijevanja je i u ovim okolnostima neprikosnoveni proritet energetskog sistema, a kriza je naglasila značaj elektroenergetske infrastrukture kojom se obezbjeđuje pouzdano i sigurno funkcionisanje sistema”, naglasili su u RAE.

Kako su ukazali ekonomske aktivnosti se velikim dijelom odvijaju u novim uslovima, jer ljudi rade od kuće, a kompanije poslovanje sve više usmjeravaju na online pružanje usluga.

“Pouzdano snabdijevanje električnom energijom je preduslov za sve navedeno, kao i za napajanje uređaja koje većina nas svakodnevno koristi, ali dostupnost energije uzima zdravo za gotovo”, poručili su u RAE.

S obzirom da je Crna Gora posljednja zemlja u Evropi koja je zahvaćena virusom, kako ukazuju u RAE, negativni efekti pandemije su počeli da se osjećaju sa “zakašnjenjem” u odnosu na ostale zemlje.

“Međutim, kao i u ostalim zemljama, poslovanje energetskih kompanija je uzdrmano i izloženo znatno većem riziku od uobičajenog. Uvedene su mjere koje obavezuju sve energetske subjekte da, privredna društva u djelatnostima čiji je rad zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja, oslobode od plaćanja fiksnog dijela računa za utrošenu električnu energiju za april, maj i jun. Potrošnja kupaca, koji se bave navedenim djelatnostima, svedena je na nulu. Potražnja na tržištima ostalih zemalja bilježi drastičan pad, što otežava ublažavanje rizika s kojim se kompanije suočavaju na domaćem tržištu, trgujući na drugim tržištima”, rekli su u RAE.

Elektroprivreda je nedavno najavila i dupliranje iznosa za subvencije računa za struju socijalno ugroženim domaćinstvima za vrijeme trajanja mjera što će, kao su naveli u RAE, dovesti do smanjenje stope naplate potraživanja i negativno uticati na finansijsko poslovanje ovog subjekta.

Od početka pandemije, cijene goriva u Crnoj Gori niže su četiri puta zaredom. Na pitanje Dnevnih novina da li se može očekivati i pojeftinjenje električne energije, u Agenciji objašnjavaju da cijena struje po kojoj se snabdijevaju kupci u Crnoj Gori već tri godine nije regulisana, što znači da je ne odobrava i ne utvrđuje RAE.

“Prema važećem pravnom okviru, snabdjevači formiraju cijene po kojima kupcima pružaju svoje usluge, što treba da podstakne razvoj tržišta u cilju obezbjeđenja koristi za krajnje kupce preko efikasnog funkcionisanja tržišta i promovisanja konkurencije. U tranzicionom periodu, koji je trajao od 2017. do prošle godine, a koji je produžen do kraja 2022, odnosno u uslovima nedovoljne razvijenosti tržišta, pravni okvir je obezbijedio zaštitu kupaca kroz određivanje gornje granice do koje cijena električne energije po kojoj se snabdijevaju domaćinstva i mali kupci može da raste”, objasnili su u RAE.

Oni ukazuju da u takvom okviru snabdjevač trpi štetu u periodima kada su cijene na tržištu veće od cijene po kojoj može da snabdijeva svoje kupce.

“Ako bi smanjivanje cijene u periodima kada je cijena na tržištu manja od one po kojoj snabdjevač snabdijeva kupce, bilo mandatorno, održivost poslovanja snabdjevača bi bila upitna i pod velikim rizikom. Cijene koje se trenutno primjenjuju formirane su uz poštovanje zakonskih normi”, rekli su u RAE.

Kako dodaju, cijena električne energije u prethodne dvije godine je bila niža od 30 do 60 odsto u odnosu na cijenu na referentnoj berzi. U tom periodu EPCG nije usklađivala cijenu električne energije na domaćem tržištu sa cijenama na berzi.

IZAZOVI I RIZICI SNABDJEVAČA

Predstavnici RAE ističu da u novonastalim okolnostima snabdjevač snosi znatno veći rizik od nenaplate potraživanja.

“Sa ovim izazovom se suočavaju i brojni snabdjevači u evropskim zemljama u uslovima smanjene potrošnje, slabije naplate zbog uvedenih mjera, posljedica koje ostavlja pandemija na ostale ekonomske djelatnosti i gubitak radnih mjesta. Kako su cijene električne energije na evropskim berzama u padu, EPCG, kao najveći trgovac i jedini aktivni snabdjevač, ne može ublažiti rizike i negativne posljedice koje će snositi na crnogorskom tržištu, ostvarujući dodatan profit u trgovini energijom na tržištima van Crne Gore”, naveli su u RAE.

Kako poručuju, energetski sektor se ne može posmatrati izolovano od ostalih sfera ekonomije, već je oslonac svim ostalim djelatnostima i podrška ekonomiji.

“Održivost sektora od takvog značaja ne smije se dovesti u pitanje. On igra značajnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti snabdijevanja i podršci ranjivim kategorijama kupaca dok pandemija traje, a nakon pandemije imaće ključnu ulogu u podršci ekonomije kroz investicione aktivnosti. U ovakvim okolnostima, očuvanje investicione sposobnosti energetskih kompanija znači ulaganje u brži ekonomski oporavak države nakon završetka pandemije”, zaključili su u RAE.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Putem aplikacije za prijavu za subvencije u prva dva dana je podnešeno skoro 1,35 hiljada zahtjeva, u iznosu od 2,2 miliona eura, od kojih je do sada odobreno njih 1,25 hiljada.

Na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije navodi se da je za isplatu odobren iznos od 1,39 miliona eura.

“Već je odobreno 1,25 hiljada zahtjeva koji se odnose na zarade blizu pet hiljada zaposlenih u ukupnom iznosu od 1,39 miliona eura”, kazali su iz Ministarstva ekonomije.

U obradi je trenutno 82 zahtjeva u iznosu od 787,41 hiljada eura, dok je odbijeno 11 zahtjeva u iznosu od 18,09 hiljada EUR.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je od petka u 12 sati na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata će biti omogućena na istom portalu od sjutra

EIB

Evropska investiciona banka je još u januaru odobrila posebnu kreditnu liniju do 50 miliona eura jednoj crnogorskoj poslovnoj banci. Pregovori o finansiranju su u toku i biće završeni narednih dana, a sredstva će biti na raspolaganju crnogorskim malim i srednjim preduzećima u obliku povoljnijih zajmova, koji su presudni u vrijeme kada se većina bori sa likvidnošću, rekao je u intervjuu Pobjedi Migel Morgado, direktor za jadranski region u Evropskoj investicionoj banci.

Sa implementacijom paketa “Tim Evropa” i vlastitim inicijativama u EIB, istakao je da je siguran da je ovo prvo u nizu sličnih partnerstava sa lokalnim komercijalnim bankama za podršku crnogorskoj ekonomiji. Erste banka saopštila je juče da je privela kraju pregovore sa EIB-om o kreditnoj liniji od 50 miliona eura.

“Investiciono- razvojni fond je partner EIB-a od svog osnivanja, sa prvim sporazumom, potpisanim između nas 2012. Sada smo stigli do četvrtog ugovora vrijednog 150 miliona eura. To se trenutno sprovodi i već je doprinijelo finansiranju 225 projekata u ukupnom iznosu od 100 miliona eura. Pored toga, nova kreditna linija mogla bi biti dostupna što je prije moguće kako bi se pomoglo IRF-u da podrži mala i srednja preduzeća i pruži adekvatnu podršku crnogorskoj ekonomiji”, naveo je Morgado.

Evropska investiciona banka je vodeći međunarodni finansijer na Zapadnom Balkanu i dugogodišnji partner Crne Gore, a kako kaže Morgado, djeluju u EU zahvaljujući mandatu.

“Blisko sarađujemo sa Evropskom komisijom, kombinujući naše kredite sa njihovim grantovima, kako bismo postigli optimalni paket finansiranja i maksimizirali uticaj EU sredstava na crnogorsku ekonomiju. EIB je u Crnoj Gori prisutna od 1977. godine i dodijelila je 737 miliona eura kredita u posljednjih deset godina. Infrastruktura (putevi i željeznica) i podrška malim i srednjim preduzećima bili su glavna područja njihove intervencije”, naveo je Morgado.

EIB će takođe pružiti tehničku pomoć i dijeliti ekspertizu da bi ojačao i povećao uticaj novih investicija.

“Moramo biti sigurni da će EU banka u potpunosti iskoristiti naše mogućnosti, znanje i ekspertizu kako bismo što više pomogli našim partnerima”, zaključio je Morgado.