PU

Poreska uprava (PU) ukinula je rješenje o reprogramu duga Savezu sindikata (SSCG) i započela proceduru prinudne naplate kroz blokadu računa. Iz te institucije su u izjavi za Dan kazali da je pokrenut i postupak obezbjeđivanja poreskog potraživanja unovčavanjem, odnosno prodajom, založene imovine.

Iz PU su kazali da ukupne dospjele, a neplaćene obaveze poreskog obveznika SSCG iznose 371,7 hiljada eura, i one obuhvataju obaveze dospjele kroz reprogram poreskog potraživanja, kao i tekuće poreske obaveze.

“Poreskom obvezniku SSCG ukinuto je rješenje o reprogramu poreskog potraživanja imajući u vidu da isti nije izmirio jednokratnu uplatu u iznosu od deset odsto osnovnog poreskog duga u zakonom predviđenom roku. U nastojanju da se naplati poreska obaveza, PU je kod predmetnog obveznika shodno Zakonu o poreskoj administraciji već preduzela mjeru prinud ne naplate iz novčanih sredstava, odnosno blokadu žiro računa, te obezbjeđivanja poreskog potraživanja putem uspostavljanja založnog prava nad imovinom dužnika na iznos od 224 hiljade EUR”, saopštili su Danu iz PU.

PU će nastojati da pitanje poreskog duga ovog obveznika riješi primjenom svih dostupnih zakonom propisanih mjera naplate vezanih za imovinu koju obveznik posjeduje.

Zakon o reprogramu poreskog potraživanja predviđa da poreski organ ukida rješenje o reprogramu poreskog potraživanja, ako poreski obveznik ne uplati jednokratnu uplatu, ne uplati tri mjesečne rate u skladu sa rješenjem o reprogramu poreskog potraživanja, te ukoliko kasni više od 30 dana sa plaćanjem tekuće obaveze po osnovu javnih prihoda.

Probleme s poreskim dugom ima i preduzeće čiji je osnivač SSCG, a u pitanju je Crnogorski fond za stambeno-solidarnu izgradnju.

Osim Saveza, osnivači Fonda su Vlada i Unija poslodavaca (UPCG). Iako je u sindikalnim krugovima postojala priča da je i njimaukinuto rješenje o reprogramu, u PU kažu da to nije istina.

Fond je reprogramirao poreske obaveze shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja sa iznosom osnovnog duga od 1,5 miliona EUR i isti uredno plaća dospjele obaveze po osnovu reprograma.

PU kod poreskog obveznika Crnogorski fond za stembeno-solidarnu izgradnju nije pokrenula proceduru za uvođenje stečaja, imajući u vidu da se ovoj mjeri pristupa tek ukoliko ostali mehanizmi ne rezultiraju naplatom duga.

Takođe, Uprava nije obaviještena da je proceduru predlaganja stečaja kod predmetnog obveznika pokrenuo neki drugi povjerilac.

DOPUNSKO FINANSIRANJE

Crna Gora će se zadužiti kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za 25 miliona eura. To je dopunski zajam za finansiranje razvojne politike – otpornost fiskalnog i finansijskog sektora, a biće vezan za garanciju Svjetske banke (SB) od 80 miliona eura na osnovu koje se Crna Gora nedavno zadužila za 250 miliona eura na 12 godina i sa kamatom od 3,63 odsto.

Novac je tada uzet od Credit Suisse, Societe generale i OTP group, navodi se u informaciji
Ministarstva finansija o polaznim osnovama za pregovore za ovaj zajam. Predlaže se rok dospjeća do 25 godina, uključujući pet godina grejs perioda i polugodišnja otplata rata.

Too zaduženje je odobreno nakon što je Crna Gora zatražila od SB da joj obezbijedi dopunsko finansiranje kako bi ispunila povećane zahtjeve za sredstvima za program mjera za suzbijanje krize uzrokovane pandemijom.

“Ministarstvo finansija je nastavilo razgovore sa SB o mogućnosti dodatnog finansiranja budžeta za tekuću i stvaranje fiskalne rezerve za narednu godinu. SB je omogućila Crnoj Gori dodatna sredstva od 25 miliona EUR. Ovo finansiranje biće vezano za realizovani PBG 2 i za aktivnosti koje su postignute kroz ovaj aranžman i koje treba da se prate kroz matricu javnih politika i rezultata dogovorenih kroz PBG 2 aranžman sa SB”, objašnjeno je u dokumentu Ministarstva finansija.

Kao i u prethodnom slučaju, kako objašnjavaju iz ovog resora, odobrenje PBG 2 aranžmana uslovljeno je realizacijom snažnih reformskih procesa i stabilnom političkom situacijom.

“Shodno tome, uslov za ulazak u ovakav oblik saradnje je ispunjenje seta zahtjeva IBRD, sadržanih u Matrici javnih politika i rezultata, koja predstavlja aneks 1 Programskog dokumenta za predloženu drugu garanciju zasnovanu na javnoj politici u oblasti fiskalne i finansijske otpornosti. Uslovi iz Matrice uglavnom se odnose na mjere stabilizacije javnih finansija i dalje reforme”, objašnjeno je u informaciji.

U timu za pregovore oko dodatnog zaduženja uz korišćenje prethodne garancije SB bili su ministar finansija Darko Radunović, generalni sekretar Nemanja Katnić, generalni direktor Direktorata Državnog trezora Dragan Darmanović, generalni direktor Direktorata za budžet Bojan Paunović, i predstavnica Crne Gore u SB Nina Vujošević.

NA MONTENEGROBERZI

Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u maju iznosio je 2.891.928 eura i za oko 907 odsto je veći nego prethodnog mjeseca. Trgovina akcijama Svetog Stefana ubjedljivo je na prvom mjestu, a slijede Jugopetrol, Hipotekarna banka, Crnogorski elektroprenosni sistem i 13. jul Plantaže.

U poređenju sa majem prošle godine, promet na Montenegroberzi je manji za 96 odsto.

“Prosječan dnevni promet u maju iznosio je 160.663 eura, a veći dio prometa, tj. 96 odsto, ostvaren je na slobodnom tržištu. Tokom 18 dana trgovanja u maju zaključeno je 139 transakcije. Prosječan dnevni broj poslova iznosio je osam”, istakli su u Montenegroberzi.

Od ukupnog broja transakcija, 52 je zaključeno na Slobodnom tržištu.

“Trgovinom akcijama 28 kompanija (ne uključujući akcije PlF-ova i obveznice), ostvareno je 2.803.815 eura prometa ili 97 odsto od ukupnog prometa i zaključene su 130 transakcije. Prosječan dnevni promet akcijama kompanija iznosio je 155.768 eura, a prosječan dnevni broj poslova sedam”, objašnjavaju u Montenegroberzi.

Najviše su “planule” akcije Svetog Stefana. Tokom maja je prodato akcija Svetog Stefana u vrijednosti od 2,5 miliona eura.

Na drugom mjestu, sa prometom od oko 65.000 su akcije Jugopetrola, a na trećem Hipotekarna banka (43.820 eura).

Tokom maja prodate su i akcije Crnogorskog elektroprenosnog sistema u vrijednosti od skoro 26.000 eura.

Peto mjesto su zauzele akcije Plantaža, sa prometom od 25.000 eura.

Montenegroberza je objavila u februaru da su akcije kompanije Sveti Stefan hoteli AD Budva (tržišni simbol: SSHO) uključene na Slobodno tržište berze. Ukupna kapitalna vrijednost kompanije nastale izdvajanjem iz Budvanske rivijere iznosi 25,85 miliona eura kroz 8.110.763 akcija. Obje kompanije imaju istu vlasničku strukturu. Vlada posjeduje 41,63 odsto akcija, AIK banka biznismena Miodraga Kostića 15,23 odsto, Fond PIO 12,82 odsto, a u vlasničkoj strukturi se nalaze i Zavod za zapošljavanje i Stratex.

Pad cijene akcija Eurofonda

U proteklom mjesecu trgovalo se akcijama sljedećih fondova: ZIF Trend AD Podgorica, ZIF HLT fond AD i ZIF Eurofond AD Podgorica.

“Najveću tržišnu kapitalizaciju na 31.05.2020. godine imao je ZIF Trend, i iznosila je 8.802.403 eura. Cijene akcija ZIF Trend AD Podgorica i ZIF HLT fond AD su ostale nepromijenjene. Cijene akcija ZIF Eurofonda AD Podgorica je zabilježila pad vrijednosti 30,56 odsto”, istakli su u Montenegroberzi.

DAMJANOVIĆ PREDLAŽE

Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je podnio nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, ušao je juče u skupštinsku proceduru. Dopuna se odnosi na višu poresku stopu na zarade veće od prosječnih. Neto prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi 524, odnosno 786 eura bruto.

“Na lična primanja koja su iznad prosječne mjesečne bruto zarade ostvarene u prethodnoj godini u Crnoj Gori, prema podacima organa nadležnog za poslove statistike, stopa poreza na dohodak iznosi 15 odsto na iznos primanja iznad prosječne zarade”, istaknuto je u dokumentu.

U predlogu se pojašnjava da su razlozi za dopunu sadržani u potrebi da se u sklopu mjera za saniranje ekonomskih posljedica pandemije korona virusa ostvare dodatni prihodi budžeta, uz primjenu principa solidarnosti.

“Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva. Naprotiv, primjenom zakona biće ostvarena dodatna finansijska sredstva”, istaknuto je u predlogu.

VLADA CG

Nacionalnoj aviokompaniji Montenegro Airlines biće isplaćeno 79 hiljada eura na ime četiri čarter leta koje je organizovala za vrijeme prekida komercijalnog saobraćaja, od 5. maja do 1. juna, odlučeno je na sjednici Vlade.

Kako je saopšteno, Ministarstvo finansija je zaduženo da iz tekuće budžetske rezerve, obezbijedi 79 hiljada EUR na ime letova na relacijama Frankfurt, Beograd, Cirih i Beč, organizovanih za povratak crnogorskih građana nakon obustave komercijalnog vazdušnog saobraćaja.

Vlada je donijela i Uredbu o bližim uslovima i načinu plaćanja administrativnih taksi elektronskim putem kojom je propisano laćanje preko Nacionalnog sistema za naplatu administrativnih taksi elektronskim putem (NS NAT) kojim upravlja Ministarstvo javne uprave.

To, kako su pojasnili iz Vlade, znači da će građani i privreda prilikom plaćanja administrativnih taksi preko NS NAT moći da jednostavno, uz uštedu vremena i bez odlaska u poštu ili banku, plate takse na šalteru organa kod kog su podnijeli zahtjev za ostvarivanje nekog prava ili preko portala za elektronske usluge.

Uredbom je propisano da se prilikom plaćanja administrativnih taksi elektronskim putem u organima državne uprave, jedinicama lokalne samouprave i pravnim licima koja vrše javna ovlašćenja provizija za naplatu isplaćuje iz budžeta, odnosno ne plaćaju je građani, i da dokaz o uplati može biti i elektronski.

„Sistem za elektronsku naplatu administrativnih taksi omogućiće monitoring i laku provjeru svih transakcija vezanih za naplatu, čime biti smanjena mogućnost zloupotreba koje se javljaju u ovom dijelu platnog prometa“, kaže se u saopštenju.

Vlada je usvojila informacija u vezi sa dodjelom koncesije za pružanje lučkih usluga u luci Bar i donijela odluku o dodjeli koncesije barskoj kompaniji „Jadro pilot and tug services“ i konzorcijumu „La pluma Bar Pilot & Tugboat service Montenegro“.

Iz Vlade su podsjetili da u akvatorijumu luke Bar te lučke usluge već obavlja „Ocean Montenegro“ kojem je koncesija dodijeljena na period od 30 godina, počev od 2010.

Kako su naveli, imajući u vidu da nema zakonskih smetnji da na jednom lučkom području iste usluge obavlja više koncesionara, analizom postojećeg stanja u ostvarivanju javnog interesa zaključeno je da će se uvođenjem novih koncesionara omogućiti još viši nivo pružanja usluga svim korisnicima.

„Koncesionim aktom obuhvaćen i socijalni aspekt, tako da će se dodjelom koncesije obezbjediti zapošljavanje ukupno 43 lica, uz obavezu za buduće koncesionare da zadrže isti broj zaposlenih cijelo vrijeme trajanja koncesije, odnosno za period od deset godina“, kaže se u saopštenju.

Vlada je dala saglasnost na aneks Ugovora između Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i „Adriatic Properties“ iz Budve.

Riječ je, kako su kazali, o usaglašavanju Ugovora o korišćenju morskog dobra sa zaključenim Ugovorom o zakupu koji je Aneskom produžen za 12 godina.

Vlada je dala saglasnost i na izmjene Odluke o visini i načinu obračuna i plaćanja naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova (NP) jer se, kako je pojašnjeno, ukazala potreba za ukidanjem i smanjenjem cijena pojedinih naknada.

Izmjenama su, između ostalog, ukinute ulaznice u NP Durmitor na tri, sedam i 15 dana i ulaznice u sve NP na deset dana, jer su analize pokazale da je za njih postojalo malo interesovanje.

Brisane su i naknade za privredni ribolov, jer su one obuhvaćene novom Odlukom o visini naknade za izdavanje dozvole za obavljanje privrednog ribolova i akvakulture.

Utvrđeno je i da naknadu za ulazak u NP ne plaćaju djeca uzrasta do 15 godina, umjesto do 12 godina kako je do sada bilo utvrđeno važećom odlukom.

Vlada je usvojila i informaciju o zahtjevu privrednih ribara sa Skadarskog jezera i JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) za smanjenje godišnje naknade za obavljanje privrednog ribolova u visini od 50 odsto i produženje važenja izdatih dozvola u cilju ublažavanja posljedica prouzrokovanih koronavirusom.

„JP NPCG zaduženo je da svim privrednim ribarima koji podnesu zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje privrednog ribolova na Skadarskom jezeru, od dana usvajanja ove Informacije, obračuna popust od 50 odsto, i da se smanjenje naknade odnosi na sve buduće izdate godišnje dozvole sa važenjem do kraja ove godine“, kaže se u saopštenju.

Vlada je usvojila i Godišnji izvještaj o radu Fonda za zaštitu depozita za prošlu godinu u kojem se navodi da je Fond u prošloj godini ostvario prihode u iznosu od preko 58,2 miliona EUR i rashode od oko 856 hiljada EUR, tako da je na kraju godine poslovao sa pozitivnim rezultatom od oko 57,4 miliona EUR.

Navodi se da su ukupna sredstva Fonda na kraju prošle godine iznosila 64,5 miliona EUR, a koeficijent pokrivenosti garantovanih depozita sredstvima Fonda je 4,27 odsto, što je ocijenjeno kao vrlo visok stepen pokrića i kapitalizacije.

Usvojena je Iformacija o zahtjevu Centralne banke (CBCG) za davanje saglasnosti za dodatno umanjenje dobiti koje ta banka uplaćuje u Budžet Crne Gore.

Vlada je dala saglasnost na Protokol o načinu izmirenja međusobnih obaveza kojim je definisano da se troškovi rekonstrukcije poslovnih prostorija Banke koje koristi Sektor policije za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma u iznosu od oko 143,8 hiljada EUR evidentiraju kao potraživanje CBCG.

„I da se za taj iznos umanji pripadajući iznos dobiti koji bi CBCG uplatila u budžet za ovu godinu, pored obaveze po osnovu državnih zapisa“, dodaje se u saopštenju.

Vlada je prihvatila predlog da se bivšim radnikicima kompanije „Sindčel“ ustupi potraživanje Vlade koje je utvrđeno u stečajnom postupku kao osnovano, u ukupnom iznosu od 41,8 hiljada EUR.

ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) i Ministarstvo rada i socijalnog staranja organizovaće sjutra konferenciju za novinare povodom objave drugog javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje iz fondova Evropske unije (EU).

Konferenciju, koja će biti održana u EU Info centru u Podgorici, otvoriće ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, a govoriće i direktor ZZZ-a, Suljo Mustafić.

Zavod će, kako je saopšteno, naredne tri godine biti direktni korisnik Programa grantova za samozapošljavanje i pokretanje biznisa, vrijednog 3,5 miliona eura, a koji kofinansiraju EU i Vlada.

“Bespovratna sredstva od tri hiljade eura do 7,5 hiljada eura, kroz tri jednogodišnja ciklusa, biće dodijeljena za minimum 400 korisnika grantova za samozapošljavanje”, navodi se u saopštenju.

Projekat Podrška samozapošljavanju predstavlja dio 18 miliona vrijednog Programa EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu koji se finansira iz pretpristupnih fondova EU.

“Direktnu podršku u vidu granta Zavodu je obezbijedilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao krovna istitucija operativne strukture, i ono koordinira Programom. Ugovaračka institucija je Ministarstvo finansija odnosno Direktorat za ugovaranje i finansiranje EU pomoći”, precizirali su iz ZZZ-a.

JEDNOSTAVNIJA PROCEDURA

Vlada je danas utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o energetici, kojima se, između ostalog, privredi omogućava da lakše, brže i jeftinije dođe do priključka na elektroenergetsku mrežu, a domaćinstvima daje prilika proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, kazala je nakon sjednice Vlade da je privreda prethodnih godina proceduru priključenja na mrežu navodila kao značajan problem prilikom izgradnje objekata, kako proizvodnih tako i onih koji troše električnu energiju.

„Naša namjera je bila da kroz ove izmjene i dopune taj proces pojednostavimo i pojeftinimo. U prethodnom periodu bilo je potrebno sedam koraka za realizaciju ove aktivnosti, dok sada zakon predviđa tri koraka, koji su jedina relacija u kojima potrošač ima komunikaciju sa elektroenergetskim operatorom“, rekla je Sekulić.

Ona je objasnila da je obaveza budućih potrošača po tom pitanju da podnesu zahtjev u kojem će da daju sve podatke o budućem potrošaču električne energije.

Operator mreže je dužan da u roku od 15 dana predloži ugovor o izgradnji priključka.

„Ukoliko potrošač nije zadovoljan predloženim ugovorom, on može da angažuje posebnu kompaniju koja može da mu izgradi taj priključak i da na taj način potpiše ugovor. Nakon izvršenih radova, operator mreže je dužan u roku od 15 dana da izda saglasnost za priključenje“, saopštila je Sekulić.

Ona je navela da je Ministarstvo kroz zakon uvelo takozvani obligacioni odnos između potrošača i operatora mreže, dok je do sada to bila neka vrsta upravnog postupka, koji je podrazumijevao različite periode žalbi i rješenja i uključenost velikog broja subjekata i izvršilaca.

„Mislimo da ćemo na ovaj način u značajnoj mjeri pomoći privredi da lakše, brže i jeftinije dolazi do priključka na elektroenergetsku mrežu“, smatra Sekulić.

Izmjenama i dopuna je, kako je dodala, omogućena i proizvodnja električne energije za sopstvene potrebe.

„U saradnji sa kolegama iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kroz izmjene Zakona o izgradnji objekata, a sada i kroz izmjene Zakona o energetici dajemo mogućnost da svako domaćinstvo u Crnoj Gori može na sopstvenom ili krovu pomoćnog objekta da izgradi foto-naponski sistem koji bi služio za proizvodnju električne energije koja bi podmirivala i njihove potrebe“, kazala je Sekulić.

U slučaju da postoje viškovi energije, oni bi se mogli predavati u mrežu.

„U toku godine, jednom godišnje, bi se obavljao obračun kojim bi se vidjelo gdje je ko u odnosu na potrošnju i na proizvodnju“, navela je Sekulić.

Prema njenim riječima, na taj način bi se omogućilo velikom broju domaćinstava u Crnoj Gori da izgrade na sopstvenom imanju objekat koji bi im služio za proizvodnju električne energije.

„Mi smo u budžetu Ministarstva za ovu godinu omogućili određeni iznos sredstava koji će dati mogućnost domaćinstvima da za ove namjene dobiju beskamatne kredite kod komercijalnih banaka kako bi podstakli ovakvu vrstu projekata“, rekla je Sekulić.

Sekulić je, odgovarajući na pitanje novinara o prosječnoj cijeni novog sistema koji bi se motirao na krovu, kazala da to zavisi od površine krova, lokacije objekta, kao i njegove namjene.

„Planiramo da u narednom periodu kreiramo liniju koja će pomoći građanima da brzo na osnovu svog objekta definišu šta je to najbolje i uvežemo ih sa komercijalnim bankama kako bi uz beskamatne, povoljne kredite, realizovali takvu investiciju“, rekla je Sekulić.

Generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Marko Radulović, kazao je da ukoliko se uzme da je prosječna potrošnja 300 kilovat sati (KWh) mjesečno, a prosječna solarna radijacija za oblast Podgorice i primorja koja je najčešće nekih 1,5 hiljada do 1,6 hiljada W po metru kvadratnom, dolazi se tri KW instalisanog kapaciteta. To bi, prema tržišnoj cijeni, trebalo da iznosi oko 3,5 hiljada EUR.

Sekulić je, odgovarajući na pitanje novinara da li je i šta od predloga građana i nevladinog sektora razmatrano kada je riječ o gradnji malih hidroelektrana (mHE), kazala da Vlada, čiji je ona član, nije izdala nijednu novu koncesiju niti prihvatila zahtjev za koncesiju za gradnju novih mHE.

„Tu se, u 100 odsto slučajeva, radilo o koncesijama koje su bile u proceduri prije stupanja ove Vlade na funkciju. Svaki ugovor vezano za mHE je usvojen ili potpisan u prethodnom periodu, a naša je obaveza da ih pratimo“, rekla je Sekulić.

Ona je podsjetila je Zakon o energetici propisivao, i dalje propisuje da je moguće davati podsticaje za izgradnju obnovljivih izvora energije (OIE).

„Nijedan novi projekat u vezi sa proizvodnjom iz OIE ne podrazumijeva podsticaje“, dodala je Sekulić.

Ona je, na pitanje da li su ostali u namjeri da privilegovanim proizvođačima bude omogućen garantovani otkup struje čak i ako zakonski izgube taj status, kazala da neće isplaćivati novac ukoliko neko nije izgradio objekat i neće da proizvodi električnu energiju.

„Ako raskidamo ugovor i taj neko ne proizvodi električnu energiju, mi mu ne plaćamo“, dodala je Sekulić.

ZARUBICA

Sjednica Socijalnog savjeta biće održana 19.juna. Na dnevnom redu Izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. To je za Radio Crne Gore najavio generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica. Kako kaže, prema sadašnjim procjenama prijedlog tog akta bi po ubrzanoj proceduru trebao da se razmotri i usvoji u Vladi, a zatim i Parlamentu.

Prema ranijim najavama Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, koji su socijalni partneri ispregovarali još prošle godine, trebao je biti na snazi početkom ove. U Savez sindikata kažu da zastoj nastupio zbog virusa korona, ali da će biti razmatren inovirani zakon na sjednici Socijalnog savjeta, koja je zakazana za drugu polovinu ovog mjeseca.

“Ponovo smo aktuelizovali tu priču i zakazana je sjednica Socijalniog savjeta za 19.jun na čijem će dnevnom redu biti i taj prijedlog izmjena i dopuna zakona”, naveo je Zarubica.

Ranije, podsjeća Zarubica, održane su dvije sjednice Predsjedništva sa kojih je upućen zahtjev premijeru Dušku Markoviću da se inovirani zakon što prije nađe na sjednici Vlade, ali i pred poslanicima.

“Nadam se da ćemo prije ove sjednice imati razgovor sa premijerom i nadam se da će tokom zasijedanja Parlamenta raspravljati i o predloženim izmjenama Zakona PIO, koji već dugo čeka na usvajanje”, optimista je Zarubica.

On je napomenuo da će se Zakon primjenjivati retroaktivno, od 1.januara, pa će svima koji su stekli uslov na početku 2020-te otići u penziju po inoviranom zakonu. Ključne novine u tom aktu, podsjetio je generalni sekretar Saveza sindikata, su da se iz ukupnog staža eliminiše četvrtina ili 10 najnepovoljnijih godina. Takođe, predviđa povećanje minimalne penzije na 145 eura, ali i starosnu granicu za žene 64, a za muškarce 66 godina.

Radio Crne Gore, Biljana Radosavović

SNP

Socijalistička narodna partija Crne Gore smatra neprimjerenim način na koji su senatori Državne revizorske institucije dobili stambene kredite, saopšteno je iz te partije.

“Dozvoliti da ljudima koji rade u ovoj instituciji bude u startu otpisano 80 odsto duga predstavlja otvorenu diskriminaciju i vrijeđanje inteligencije građana Crne Gore”, kažu iz SNP-a. 

Smatraju da je posebno roblematična praksa finansiranja adaptacija stambenog prostora senatorima DRI za koje premjer i obračun radova takođe plaća država.

 “Kako se drugačije može opisati situacija u kojoj senatori DRI plaćaju rate kredita u rasponu od 11 do 17 eura mjesečno, dok rate naših sugrađana iznose i po nekoliko stotina eura, što ih često dovodi do vrlo teške finansijske situacije?”, navodi se u saopštenju. 

Smatraju da Državna revizorska institucija nema legitimitet da od bilo koga traži obezbjeđenje kvalitetnog nadzora nad datim stambenim kreditima “jer ni sama ne daje primjer kako bi u ovim situacijama trebalo postupati”. 

“Naprotiv, senatori DRI su na ovaj način još jednom pokazali da privilegovani pojedinci u Crnoj Gori mogu sebi da dozvole gotovo sve, dok su obični građani prinuđeni da sve to plaćaju iz svog džepa”, kažu iz SNP-a.

Naglašavaju da se na osnovu ovakvih kredita ne može izvući bilo kakva ekonomska korist za društvo. 

“Umjesto da DRI bude ta koja će upozoravati da su ovakvi krediti štetni za budžet, ona čini suprotno, ostavljajući građanima i međunarodnoj javnosti sumnju da se ni u ovoj instituciji, koja bi po mnogim pitanjima trebalo da bude uzor ostalim, stvari ne rade po zakonu, objektivno i transparentno”, zaključili su iz SNP-a.

U MAJU

Poreska uprava je tokom maja 2020. godine ostvarila bruto naplatu od 78.833.543,99 eura, što je za 8 miliona eura (9%) manje nego u istom periodu prošle godine. Od početka godine naplaćeno je 429.616.561 euro.

Pad naplate iz Poreske uprave vide kao posljedicu ekonomske krize nastale pandemijom zarazne bolesti Kovid19.

“Najznačajnije smanjenje naplate zabilježeno je kod poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, i to od oko 6 i po miliona eura u odnosu na prošlu godinu”, kazali su iz Poreske uprave.

S druge strane, kako dodaju, naplata poreza na dodatu vrijednost i dalje bilježi trend rasta u odnosu na ostvarenje iz prošle godine.

“Tokom maja po tom osnovu naplaćen je bruto iznos od 19.772.513,83€, milion i po eura (8,5%) više nego u maju 2019. godine”, kazali su.

Upoređujući ostvarenje naplate u aprilu i maju, kada veliki broj privrednika nije poslovao ili je poslovao u ograničenim uslovima i kapacitetima, iz Poreske uprave naglašavaju da je u maju ostvarena naplata za 10 miliona eura iznad ostvarenja iz aprila. Takođe, dodaju, naplata poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, kod kojih je zabilježen najdrastičniji pad naplate, tokom maja bila je za 10 miliona eura iznad ostvarenja po ovom osnovu u aprilu.

“Navedeni podaci rezultat su Vladinog programa za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima, kroz koji je tokom maja u državni budžet uplaćen iznos od preko 6 miliona eura po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao i stabilizacije epidemiloške situacije u drugoj polovini mjeseca maja”, navodi se u saopštenju.

Naglašavaju da je od početka 2020. godine ukupna bruto naplata iznosila 429.616.561,49€, što je 14 miliona eura (3%) manje nego u istom periodu 2019. godine, ali i 29 miliona eura (7%) više nego u 2018. godini.

“Imajući u vidu da su se okončanjem epidemije stekli uslovi za stabilizaciju crnogorskog tržišta i početak ljetnje turističke sezone, kao i da je Vladin treći paket mjera naročito usmjeren na podršku razvoju privrede, Poreska uprava očekuje da će isto imati pozitivan odraz na ostvarenje naplate u narednom periodu, te da će aktivnosti na praćenju turističke sezone rezultirati visokim stepenom poštovanja poreskih propisa od strane privrednika”, zaključuju iz Poreske uprave.