JEDNOSTAVNO I BRZO

Kompanije Pomorski saobraćaj i Mastercard omogućile su savremeno, sigurno i jednostavno plaćanje usluge trajektnog prelaza na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Crnoj Gori, na relaciji Kamenari – Lepetane.

Iz Pomorskog saobraćaja je saopšteno da će ta vrsta modernizacije značajno smanjiti korišćenje gotovine i ubrzati proces plaćanja.

“Dodatno, u periodu od 1. jula do 1. septembra svi korisnici Mastercard platnih kartica moći će da iskoriste i pogodnost umenjenja cijene karte za vožnju trajektom u iznosu od 50 centi, i to za sva putnička vozila u cjenovnoj kategoriji 3, gdje je osnovna cijena 4,5 eura”, navodi se u saopštenju.

Finansijski direktor Pomorskog saobraćaja, Petar Popović, saopštio je da ta kompanija neprestano teži unapređenju i modernizaciji poslovanja, a uvođenje kartičnog plaćanja ne samo da će klijentima iz cijelog svijeta olakšati kupovinu karata za prevoz trajektom, već predstavlja i olakšanje u svakodnevnim operativnim poslovima.

“Važno je istaći da je ovo unapređenje plod strateškog partnerstva sa kompanijom Mastercard, koje će uskoro rezultirati implementacijom projekata u pravcu dalje digitalizacije poslovnih procesa – WiFi internet na pristaništima i trajektima i kupovina karata preko web aplikacije”, naveo je Popović.

On je dodao da su, kao kompanija, fokusirani na ulaganja koja dugoročno poboljšavaju lokalnu infrastrukturu, a Crna Gora je, kao popularna turistička destinacija, važno mjesto za Mastercard korisnike iz cijelog svijeta.

Direktorka za tržišta Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) u kompaniji Mastercard, Jelena Ristić, kazala je da su izuzetno ponosni na uspješnu saradnju sa partnerima iz kompanije Pomorski saobraćaj, koji su prepoznali važnost najsavremenijeg i najsigurnijeg načina plaćanja za svoje klijente.

“Čestitam im na implementaciji ovog važnog projekta za koji smo sigurni da će u periodu koji dolazi pokazati odlične rezultate i zadovoljstvo korisnika”, dodala je Ristić.

DO KRAJA APRILA

Država je po osnovu akciza na gorivo, alkohol, alkoholna i gazirana pića, kao i na duvan i duvanske proizvode od početka godine do kraja aprila prihodovala ukupno 61 milion eura, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija.

Od toga, kako su naveli, prihodi po osnovu akciza na gorivo iznosili su 40,8 miliona, što je 0,3 odsto manje nego u prva četiri mjeseca prošle godine.

“Naplata akciza na alkohol i alkoholna pića iznosila je 3,3 miliona eura, 10,7 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je po osnovu akciza na duvan i duvanske proizvode naplaćeno 14,7 miliona ili 40,8 odsto više. Naplata akciza na gazirana pića iznosila je 2,2 miliona eura, što je 1,8 odsto manje”, precizirali su u Ministarstvu, dodajući da će podaci o naplati prihoda budžeta za maj biti javno dostupni do kraja juna.

Na pitanje Dnevnih novina da li je Vlada, zbog negativnog uticaja pandemije korona virusa na ekonomiju, planirala povećanje vrijednosti akciza da bi ojačala prihodnu stranu budžeta, u Ministarstvu navode da takva odluka zahtijeva detaljne analize.

“Kada je riječ o promjeni visine poreskih stopa, ističemo da takva odluka zahtijeva izradu detaljnih analiza, posebno imajući u vidu da je prioritet ekonomske politike jačanje fiskalne stabilnosti”, istakli su u Ministarstvu.

Obaveza plaćanja akcize za artikle proizvedene u Crnoj Gori, kao i prilikom njihovog uvoza, definisana je odredbama Zakona o akcizama.

“Akcizni proizvodi za koje postoji obaveza plaćanja akcize su alkohol i alkoholna pića, duvanski proizvodi, uključujući i nesagorijevajući duvan, mineralna ulja, njihovi derivati i supstituti, gazirana voda sa dodatkom šećera i tečnosti za punjenje elektronskih cigareta”, objasnili su u Ministarstvu.

Vrste mineralnih ulja, njihovih derivata i supstituta na koje se plaća akciza, kako su dodali, određuje se u zavisnosti od klasifikacije proizvoda i njihovih tarifnih brojeva, odnosno oznaka iz nomenklature carinske tarife, kao i u odnosu na karakteristike pojedinih proizvoda.

Akciza na 1.000 litara olovnog benzina iznosi 554 eura, odnosno 549 eura na 1.000 litara bezolovnog goriva.

Za kerozin koji se koristi kao motorno gorivo i služi za grijanje, akciza na 1.000 litara je 330, odnosno 89,7 eura.

Vrijednost akcize je utvrđena i za gasna ulja, od čega se na 1.000 litara motornog goriva naplati 440 eura akcize, a na 1.000 litara motornog goriva za industrijske i komercijalne svrhe 259 eura. Akciza po osnovu gasnih ulja za grijanje iznosi 207 eura na 1.000 litara.

U Ministarstvu finansija su naveli da se za izvođenje radova na projektu auto-puta Bar Boljare naplaćuje 169 eura akcize na 1.000 litara potrošenog goriva.

Država na jednoj toni ulja za loženje zaradi 19,5 eura po osnovu akcize, dok za tonu tečnog naftnog gasa koji se koristi kao motorno gorivo zaradi 125 eura.

Naplata akcize za jednu tonu tečnog naftnog gasa namijenjenog kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe iznosi 58,5 eura, odnosno 26 eura na 1.000 kilograma za grijanje.

Prihod po osnovu akcize na 1.000 litara potrošenog biogoriva iznosi 350 eura.

Akciza se ne naplaćuje na prirodni plin koji se koristi za industrijske i komercijalne svrhe, za grijanje i kao motorno gorivo.

U Ministarstvu su podsjetili da visina specifične akcize na cigarete od početka do kraja ove godine iznosi od 33,5 eura, dok proporcionalna akciza u istom periodu iznosi 30,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.

“Prema postojećem zakonskom rješenju, visina akciza za etil alkohol iznosi 1.500 eura po hektolitru čistog alkohola, dok za gazirana pića postojeća visina akcize iznosi 30 eura po hektolitru gazirane vode”, naveli su u Ministarstvu.

DRŽAVE Z.BALKANA

U zemljama Zapadnog Balkana od srijede će početi da se primjenjuje sljedeći korak u smanjenju cijena roming usluga u kojem će biti snižene dodatne naknade za usluge dolaznih poziva iz regiona i prenosa podataka, odnosno pristupa internetu.

Iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) je saopšteno da će dodatna naknada za uslugu dolaznih poziva biti smanjena sa četiri centa po minutu na 2,5 centi, odnosno 37,5 odsto.

“Dodatna naknada za uslugu prenosa podataka biće smanjena sa 2,5 centi po megabajtu (MB) na 1,5 centi, odnosno 40 odsto. Cijene ostalih regulisanih maloprodajnih roming usluga u državama Zapadnog Balkana će ostati nepromijenjene u odnosu na trenutno važeće cijene”, saopštili su iz EKIP-a.

Iz EKIP-a su precizirali da će cijene roming usluge dolaznih poziva iz regiona za korisnike svih operatora u Crnoj Gori, kada uslugu rominga koriste u regionu Zapadnog Balkana, iznositi maksimalno 3,03 centa po minutu sa porezom na dodatu vrijednost (PDV).

“Cijene roming usluge prenosa podataka, kada se usluge rominga koriste u regionu Zapadnog Balkana, će iznositi maksimalno 1,91 cent po MB za korisnike Crnogorskog Telekoma, 1,96 centi za korisnike Telenora, odnosno od 1,82 centa do 21,78 centi po MB u zavisnosti od korisničkog paketa koji se koristi za korisnike M:tela”, objasnili su iz EKIP-a.

Prethodno navedene cijene regulisanih maloprodajnih roming usluga će važiti do 1. jula naredne godine, kada će se roming usluge za korisnike u državama Zapadnog Balkana naplaćivati kao da je korisnik rominga u svojoj matičnoj mreži.

Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana je zaključen u aprilu prošle godine u Beogradu između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Sporazum je u ime Crne Gore potpisalo Ministarstvo ekonomije.

EKIP je početkom juna prošle godine donio Odluku kojom je Crnogorskom Telekomu, Telenoru i M:telu naložio da primijene cijene roming usluga u skladu sa Sporazumom.

“Navedenom odlukom su propisani koraci u smanjenju cijena roming usluga za korisnike iz Crne Gore kada budu koristili roming ulsuge u državama potpisnicama Sporazuma. Prvi korak u smanjenju cijena roming usluga je primijenjen 1. jula prošle godine”, podsjetili su iz EKIP-a.

Pored regulisanih cijena maloprodajnih roming usluga operatori mogu korisnicima rominga da ponude da za dnevnu ili za neku drugu fiksnu periodičnu naknadu koriste određenu količinu regulisanih usluga rominga.

“Takođe, operatori mogu korisnicima da ponude i drugačije cijene roming usluga od ovih koje su određene Sporazumom i Odlukom EKIP-a, koje korisnik može sam da odabere u slučaju da su povoljnije za njega”, navodi se u saopštenju.

Prelazak sa regulisanih cijena na alternativne cijene roming usluga obavlja se u toku jednog radnog dana i besplatan je za korisnika.

SKUPŠTINA CG

Američka privredna komora u Crnoj Gori (AmCham) izabrala je danas, na redovnoj Generalnoj Skupštini, novog člana Upravnog odbora, Svetlanu Vuksanović, usvojila finansijske izvještaje za prethodnu godinu, te predstavila aktivnosti rada AmCham komiteta.

Predsjednik AmCham-a, Nikola Tripković je, u uvodnom obraćanju na video konferenciji, pozdravio predstavnike kompanija članica, te istakao da ga raduje što je Komora pokazala veliku snagu članstva u svijetlu krize Kovid-19, kapacitet za odgovaranje na izazove.

“Djelovanje snažne mreže članova pomaže ispunjenju cilja, odnosno konkurentnije i prospertitetnije Crne Gore”, smatra Tripković.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, zahvalila je članovima Borda na napornom radu i viziji tokom protekle godine, te istakla da se već primjećuju pozitivne promjene u poslovnoj klimi.

“Slavimo naša postignuća, ali moramo i prepoznati izazove koji su pred nama, a oni su brojni, posebno imajući u vidu posljedice pandemije novog koronavirusa”, navela je Rajzing Rajnke.

Ona je, kako je saopšteno iz AmCham-a, kazala da su prepreke upravo prilika za promjene i da se bude još bolji u onome što se radi.

Na Skupštini je takođe predstavljen rad AmCham Komiteta, kao i aktivnosti koje planiraju u narednom periodu.

Prezentaciju su održali predsjednici Komiteta za radne odnose, Dragana Stojković, Komiteta za digitalnu transformaciju Dmitar Ćulafić, Komiteta za zdravlje Miloš Ičević, kao i potpredsjednica Komiteta za sivu ekonomiju, Svetlana Vuksanović.

AmCham Montenegro je poslovna asocijacija, osnovana 2008. godine, koja u ovom trenutku okuplja 86 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija u Crnoj Gori. Komora je posvećena unapređenju poslovnog ambijenta, u cilju privlačenja američkih i drugih stranih investicija.

SIMOVIĆ PORUČIO

Za dalji razvoj Crne Gore neophodno je da se pristup i modeli razvoja mjenjaju i unapređuju na liniji mnogostruko veće resursne efikasnosti, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović. Poručuje da su potrebne inovacije u svim oblastima, dodatne investicije i to u što kraćem roku.

U Podgorici je u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Vlade Crne Gore i Privredne komore Crne Gore otvorena druga međunaroda konferencija – „Zeleni dani – Redefinisanje razvoja“- koja se održava kroz seriju dvodnevnih online razgovora.

Simović je zahvalio UNDP-u i Privrednoj komori na partnerstvu sa Vladom Crne Gore i odlučnosti da se kao organizatori ne osvrću na okolnosti koje su posljedica pandemije COVID 19, već da prate put prema planiranim ciljevima, upravo prema izreci koja kaže “Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor”.

Potpredsjednik je podsjetio na stav da ne smijemo imati samo zelene dane, već moramo imati zeleni i prosperitetan život.

“Ova poruka danas mora imati još veću dozu imperativnosti. Globalna zdravstvena i ekonomska kriza nam ne ostavlja pravo izbora i odugovlačenja”, kazao je potpredsjednik i istakao da moramo redefinisati naš razvoj.

“Da li danas, kada stižu upozorenja Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija, da kao posljedica pandemije novog korona virusa dodatnih 130 miliona ljudi se može suočiti sa nedostatkom hrane i biti gladno, mi imamo luksuz da ne djelujemo, već samo konstatujemo ogromne troškove povezane sa viškovima hrane?” upitao je potpredsjednik Simović, i odgovorio da “moramo djelovati, biti efikasni i konkretniji, odgovorniji prema resursima i ubrzati razvoj od kojeg će koristi imati svi, kroz pravedniju i učinkovitiju raspodjelu dobara, uz podsticanje inovacija i kreativnosti.”

Simović je istakao važnost diskusije o ekonomskoj i poslovnoj opravdanosti cirkularne ekonomije u Crnoj Gori i informisao da Vlada Crne Gore sarađuje sa UNDP i Privrednom komorom u pravcu izgradnje nacionalne platforme za uspostavljanje cirkularne ekonomije u Crnoj Gori.

“Ova zdravstvena i ekonomska kriza stavlja nas pred izazov očuvanja postojećih radnih mjesta, ekonomske supstance i socijalne stabilnosti. Međutim, iznalaženje rješenja samo do tog nivoa ne smije da nam bude krajnji cilj. Ova kriza mora da bude odlučujući okidač za puno veće domete. Domete koji će ne samo očuvati postojeća radna mjesta već i ubrzano otvarati nova” kazao je Simović

“Najveća odgovornost je na donosiocima političkih odluka, ali samo uz snažnu podršku privrednika, investitora, finansijskog sektora, akademske zajednice, naučnika, civilnog društva i najvažnije, svakog pojedinačnog građanina ćemo kreirati budućnost kakvu svi želimo”, zaključio je potpredsjednik Simović.

Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović je izrazio očekivanje da će Konferencija Zeleni dani 2020 dati brojne korisne ideje koje će učiniti da se drugačije percipira naša i budućnost čitave planete, te da se mora pronaći balans izmedju potrošackog društva i brige o prirodi, resursima i načinu upravljanja.

On je naglasio da je Crna Gora donijela dvije veoma značajne odluke, Odluku o izradi prostornog plana Crne Gore i Odluku o izradi Plana generalne regulacije Crne Gore.

“Vjerujem da će poruke koje se budu čule na Konferenciji biti inspiracija da i ova dokumenta za naredni razvoj Cne Gore, budu rađena u potpunosti na fonu cirkularne ekonomije, što će značiti obnovu ekosistema, dominantan uticaj nauke i inovacija na svim poljima privrede”, zaključio je svoje obraćanje potpredsjednik Gvozdenović.

Direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Mirjana Špoljarić Eger je naglasila da je vrijeme da iskoristimo trenutnu globalnu krizu za krupan zaokret ka zelenim radnim mjestima, ka ulaganju u obnovljive izvore energije, pametnom stanovanju i zelenim javnim nabavkama, koji su zasnovani na principima i standardima održive proizvodnje i potrošnje.

Janez Potočnik, kopredsjedavajući Međunarodne ekspertske grupe za resurse UN je kroz uvodnu prezentaciju Konferencije istakao da, u srednjem roku, nedostatak resursa neće biti osnovni izazov ekonomskog razvoja, već će to biti posljedice prekomjernog i neodgovornog korišćenja resursa – klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje – koji ugrožavaju kako životnu sredinu, tako i zdravlje.

“Prelazak na cirkularnu ekonomiji mora biti sistematičan, dubinski i transformativan. Evropska Komisija je pozvala države da podrže Okvirni Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju i njegovo sprovođenje. Očekuje se donošenje nacionalnih strategija za cirkularnu ekonomiju. Komisija će, sa svoje strane, pratiti pripremu i sprovođenje ovih dokumenata”.

Konferencija se nastavlja sjutra kada će se govoriti o klimatskim promjenama i oporavku turizma nakon krize izazvane pandemijom COVID-19.

Događaj Zeleni dani 2020 – Redefinisanje razvoja organizuju se u partnerstvu sa 5. Konferencijom o cirkularnim promjenama i dio je ekonomskog „Karavana o cirkularnim promjenama 2020″.

DAMJANOVIĆ

Energija, poljoprivreda i zdravstveni turizam su prioritetne oblasti koje imaju izuzetan potencijal za ekonomski rast naše zemlje, rekla je ministarka nauke Sanja Damjanović.

U okviru prvog dana konferencije “Zeleni dani 2020”, održane su dvije sesije. Damjanović je bila učesnica drugog panela „Inovacije za budućnost“. Pored ministarke diskusiji su se pridružili i Alison Kemp, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori i Viktor Simončić nezavisni ekolog.

Okupljeni su razgovarali o dinamici nastalih promjena podstaknute tehnološkim napretkom, ali i uticaju inovacija i ulaganja u ustraživanje i razvoj na konkurentnost i ekonomski rast zemlje.

Damjanović je ukazala na značaj Strategije pametne specijalizacije, koju je Crna Gora kao prva država van EU usvojila prošle godine.

„Energija, poljoprivreda i zdravstveni turizam su prioritetne oblasti koje imaju izuzetan potencijal za ekonomski rast naše zemlje. Crna Gora prepoznata je kao Regionalni Green Hub sa visokim nivoom korišćenja i potencijala za obnovljive izvore energije i mineralnih sirovina na principima kružne ekonomije i održive životne sredine”, istakla je Damjanović.

Damjanović je kazala da jačanje organske poljoprivrede i korišćenje savremenih tehnologija za tradicionalne poljoprivredne proizvode stavljaju organsku i autohtonu hranu na vrhu crnogorskih inovacijskih ciljeva. Pored energije i održive poljoprivrede jedan od prioriteta je i zdravstveni turizam gdje Crna Gora ima veliki razvojni potencijal, zahvaljujući tradiciji, resursima ali i ljudskim kapacitetima. Osim renomiranog instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu, koji ima sedamdesetogodišnju tradiciju iza sebe, ministarka je ukazala na značajnu ulogu drugih medicinskih kapaciteta kao što su bolnica “Meljine” u Herceg Novom, centri za liječenje u Risnu i Ulcinju koji predstavljaju veliki potencijal za prevenciju bolesti i rehabilitaciju.

Tokom svoje prezentacije osvrnula se na regionalni projekat SEEIIST koji je u liniji sa jednom od misija narednog okvirnog programa za nauku i inovacije (HorizonEurope), navodeći da “ovaj strateški projekat predstavlja prvu Zelenu infrastrukturu za kancer terapiju i istraživanje u oblasti biomedicine, koja danas predstavlja najmoderniji i najefikasniji metod liječenja velikog broja tumora”. Ovakav način tretiranja kancera primjenjuje 12 instituta u svijetu, a samo četiri na tlu Evrope.

“Ovo je jedinstvena prilika za naš region koju trebamo i moramo iskorititi, a ujedno i dodatna vrijednost Evropi s obzirom da se radi o tehnološki naprednijem dizajnu”, kazala je ministarka nauke dodajući da su “promjene i razvoj neophodni ovdje, sada i u svemu što radimo“.

Podsjećamo, cilj ove konferencije je da se tokom ovih dvodnevnih razgovora povežu pokretači promjena iz čitavog svijeta koji dijele strast prema stvaranju bolje i održivije budućnosti.

Preostale dvije diskusije koje će se održati sjutra možete pratiti uživo na sajtu www.greendays.me, kao i na njihovim zvaničnim Facebook i Youtube kanalima.

Panel je moderirao Dobrivoje Lale Erić iz Centra za promociju nauke – Srbija, dok je uvodnu prezentaciju održala Ana Trbović, članica Upravnog odbora Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).

Ovogodišnja konferencija “Zeleni dani 2020”, u organizaciji Vlade Crne Gore, Privredne komore Crne Gore i UNDP, održava se 29. i 30. juna.

POSLANICI SDP-A

Poslanici SDP-a uputili su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini CG, inicijativu za kontrolno saslušanje guvernera Centralne banke Crne Gore, Radoja Žugića, jer je, kako smatraju, obmanuo građane i privrednike saopštavajući da neće plaćati kamate na kredite koji budu uključeni u moratorijum.

“Kontrolno saslušanje guvernera CBCG Radoja Žugića potrebno je jer je svojim javnim istupima, po našem mišljenju, obmanuo građane i privrednike da neće plaćati kamate na kredite koji budu uključeni u moratorijum. Guverner Žugić je izjavio da se u toku “moratorijima neće plaćati ni glavnica ni kamata”, a poslije sastanka sa predstavnicima bankarskog sektora zaćutao i nestao iz javnosti, pa smo tako i iznos od 30 miliona eura novog prihoda za banke u uslovima krize u toku moratorijuma saznali od druge institucije, a ne one na čijem je čelu i kojoj je ustavna obaveza da se ovim pitanjima bavi. Više će banke ‘uzeti’ od obmanutih građana i privrede nego što je ukupna pomoć Vlade u prvom paketu pomoći”, tvrde u SDP-u.

Zbog ovakvog “dogovora” guvernera sa bankama, kako dodaju, građani i privreda su snažno pogođeni novim “troškovima” i ovih dana im stižu inovirani planovi otplate kredita, sa uvećanim ratama. 

“Naše je mišljenje da je ovo pitanje bilo potrebno drugačije rješavati sa mnogo više senzibiliteta prema situaciji u kojoj su se našli građani i privreda koji dva mjeseca nijesu mogli da privređuju usljed pandemije Kovid-19. Potrebno je čuti i mišljenje zašto je Centralna banka dala negativnu preporuku Vladi na njeno mišljenje o zakonu, lex specialisu, SDP-a da se tokom moratorijuma ne obračunavaju kamate”, navodi se u inicijativi koju je potpisao poslanik Raško Konjević.

Posebna je tema, napominje se, odsustvo solidarnosti bankarskog sektora sa svojim klijentima koji se suočavaju sa najvećom krizom u novijoj crnogorskoj istoriji.

“‘Zaboravili’ su da svoj profit zarađuju od građana i privrede i da bi u uslovima krize solidarnost morala postojati sa onima koji nijesu bili u mogućnosti da rade, arađuju svoju platu, pa time teško i da vraćaju kreditne obaveze. Bankarski sektor je zaradio preko 50 miliona eura u prošloj godini pa bi, kao profitabilan sektor, trebalo da ima više osjećaja za aktuelnu krizu, snoseći i sam makar dio tereta, kada to već rade mnogi koji imaju puno manje. I umjesto da pokažu barem zrno solidarnosti na koju danas svi pozivamo, odreknu se dijela svoga budućeg profita, njima je guverner Žugić obezbjedio da i u krizi ‘namaknu’ preko 30 miliona eura od kamata. Sve ovo su razlozi zbog kojih je nužno obaviti kontrolno saslušanje guvernera Žugića koji o ovoj temi nije izrekao ni jednu jedinu riječ od kraja marta ove godine, očigledno svjestan da je umjesto pomoći, stvorio ogromne, milionske, obaveze za crnogorske građane i privrednike”, zaključuju u klubu poslanika SDP-a. 

DUGUJU 9,6 MILIONA

Ukupan dug po osnovu koncesione naknade za korišćenje šuma na analitičkim karticama svih poreskih obveznika do 4. juna iznosi 9.620.947 eura, pokazuju zvanični podaci Uprave za šume. Ipak, koncesionari su za prvih pet mjeseci od obračunatih 290.752 eura koncesija sve platili.

U Izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak konstatuje se da se dug sastoji od krajnje spornih do nespornih potraživanja, pa je veliko pitanje koliko će se novca moći naplatiti od koncesionara.

Od većih spornih potraživanja, firmi koje su neaktivne ili su u stečaju, najviše duguju kompanije: “MI-RAI” iz Nikšića 447.313 eura, “Brezna”, Plužine, 332.909 eura, “Wood” sa Žabljaka 377.602 eura, podgorička “Karapidis Bross Co-Spaik” 207.343 eura i “REZ” iz Rožaja sa dugom od 158.497 eura.

Sporna potraživanja se odnose i na dugovanja po osnovu naknade za korišćenje šuma koja datiraju još iz vremena funkcionisanja akcionarskih preduzeća u državnom vlasništvu, koja su kasnije bila predmet privatizacije ili stečaja.

Kao primjer navodi se nekadašnja Ad “Korporacija Jakić”, Pljevlja, koja duguje 714.620 eura.

Uprava za šume je izračunala da je ukupni iznos ovih spornih potraživanja 1,87 miliona eura.

Pojedinačno, ubjedljivo najveći dužnik je kompanija “Vektra Jakić”, vlasništvo podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koja za koncesije, prema Vladinom dokumentu, duguje čak 6,39 miliona eura.

Uprava za šume je zbog poreskog duga pokrenula proces raskida ugovora sa pljevaljskom kompanijom.

“Koncesionar d.o.o. ‘Vektra Jakić’ Pljevlja, na dan 30.4.2020. godine, bez kamata zbog kašnjenja dospjelih obaveza koju obračunava Poreska uprava, duguje ukupno 6.392.405 eura. Ovom koncesionaru zbog neizmirivanja poreskih obaveza, Poreska uprava je raskinula rješenje o reprogramu poreskih potraživanja od 11. aprila 2017.godine, kojim je bilo odloženo plaćanje obaveza po osnovu koncesione naknade iz prethodnih godina, u ukupnom iznosu od 3.477.462 eura. Takođe, Uprava za šume je za ovog koncesionara zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza pokrenula postupak raskida istog”, navodi se u Izvještaju Uprave za šume.

U Izvještaju su navedena i sigurna potraživanja u iznosu 617. 568 eura koja će, prema dokumentu, Poreska uprava sigurno naplatiti.

“Sigurna potraživanja u ukupnom iznosu od 617.568 eura odnose se na dugovanja aktivnih korisnika šuma po osnovu naknade za korišćenje šuma čije izmirenje obaveza očekujemo u toku juna tekuće godine. Napominjemo da korisnici izmiruju prispjele obaveze putem rješenje o povraćaju PDV-a, te zbog toga dolazi do odstupanja kašnjenja od dinamike plaćanja”, kaže se u Izvještaju.

Uprava za šume je u Izvještaju navele kako obezbjeđuje garancije.

“Shodno odredbama ugovora o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnji i održavanju šumskih saobraćajnica, prije potpisivanja Priloga ugovora o zaduženju za 2020. godinu, obezbijeđene su bankarske garancije kao sredstva finansijskog obezbjeđenja za uredno izvršenje obaveza iz ugovora i to za sljedeće koncesionare: d.o.o. Pelengić Trade; d.o.o. Šik Poljimlje, Berane; d.o.o. Boj Komerc, Andrijevica; d.o.o. Šik Lim, Bijelo Polje i d.o.o. Trudbenik, Mojkovac. Bankarske garancije su predate Službi za finansije koja je zadužena za upravljanje i naplatu istih”, poručuje se u Izvještaju.

Ono što raduje je da ukupno dospjela dugoročna koncesiona naknada za pet mjeseci 2020. godine iznosi 290.752 i da je sva naplaćena. To praktično znači da država, konačno, počinje da uvodi red u oblast koncesija.

SB

Svjetska banka (SB) je za narednu godinu predvidjela ekonomski oporavak Crne Gore, koji će, kako objašnjavaju, zavisiti od efekata ovogodišnje turističke sezone, odnosno perioda od jula do septembra i broja turista koji odluče da posjete državu tokom ta tri mjeseca.

Viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer, je kazao da u toj instituciju u ovoj godini prognoziraju pad prihoda u crnogorskom turizmu od 40 do 50 odsto, što kreira fiskalni deficit od sedam do deset odsto.

„Mi smo za narednu godinu predvidjeli ekonomski oporavak kada je u pitanju Crna Gora, ali će on zavisiti od efekata ove turističke sezone. Tokom aprila i maja nije bilo turista, zemlja je bila potpuno zatvorena, tako da sve u krajnjem zavisi od ovog perioda jul-septembar. Međutim, kako će se situacija razvijati to u ovom trenutku ne znamo“, kazao je Schiffbauer agenciji Mina-business.

Schiffbauer je podsjetio da prihodi od turizma čine 20 odsto crnogorskog bruto odmaćeg proizvoda (BDP), što je jedan od najvećih procenata u svijetu.

On je rekao i da je Vlada, koja procjenjuju da će prihodi od turizma u ovoj godini iznositi 650 miliona EUR u odnosu na prošlogodišnjih 1,3 milijarde EUR, brzo reagovala u čitavoj situaciji, sprovođenjem mjera zatvaranja i ograničenja, što je bila kritična odluka da se smanji uticaj pandemije i spriječi njen uticaj prije ljeta i turističke sezone.

„Zaista je od Vlade s te strane reakcija bila brza. Sad ide taj period jul-septembar, a Vlada sprema i nove dodatne mjere da podstakne sektor turizma i obezbijedi dodatne stimulativne mjere za kompanije kako bi pomogla taj sektor“, kazao je Schiffbauer.

U sluačju da na zimu ponovo dođe do rasplamsavanja pandemije, on smatra da će se to dešavati u mjesecima kada prihodi od turizma nijesu toliko veliki i kada efekti na taj sektor neće biti toliko izraženi kao tokom ljeta.

„A već do ljeta naredne godine očekujemo da možda bude otkrivena i vakcina i da se nađe neko rješenje za cijelu ovu pandemiju, kada očekujemo izuzetno dobru turističku sezonu i ekonomski oporavak“, rekao je Schiffbauer.

On je saopštio da će cijela situacija u velikoj mjeri zavisiti i od strukture turista, s obzirom da veliki broj njih u Crnu Goru dolazi iz susjednih zemalja odnosno regiona i iz Rusije.

„Veoma je teško predvidjeti kako će se turisti iz tih zemalja ponašati. Ako se situacija sa pandemijom smiri, ljudima iz na primjer Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije je Crna Gora nekako najbliža i najlakše im je doći u Crnu Goru, u kojoj je situacija koliko toliko stabilna“, smatra Schiffbauer.

Što se tiče turista iz Rusije, pandemija je tamo, kako je naveo, još u punom zamahu.

„Međutim, možda imate milionere koji imaju načina da možda morskim putevima dođu do Crne Gore na odmor“, saopštio je Schiffbauer komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

Kada je u pitanju uravnoteženost između prihoda i rashoda u Crnoj Gori, projekcije SB su da će doći do fiskalnog deficita od sedam do deset odsto tokom ove godine.

„Krajnji tačan procenat deficita će zavisiti od efekata turističke sezone, dakle onoga što će se dešavati u narednih nekoliko mjeseci od jula do septembra. Što se tiče rashoda, oni su bili neophodni i nužni, ali su relativno manji u odnosu na druge zemlje“, saopštio je Schiffbauer.

On smatra da je bitan faktor i taj što je situacija sa pandemijijom u zemljama Evropske unije (EU) pod boljom kontrolom nego što su u SB očekivali prije dva mjeseca.

„Situacija u Evropi je sada bolja nego što u Aziji, Latinskoj Americi i drugim djelovima svijeta, gdje je primjetno pogoršanje. Veliki broj građana EU odlučiće ove godine da ostane u Evropi i onda postoji mogućnost da neko od njih dođe u Crnu Goru“, naveo je Schiffbauer i dodao da je nesigurnost u smislu nekih projekcija i predviđanja izuzetno velika.

Komentarišući fiskalnu politiku Crne Gore u jeku pandemije, Schiffbauer je rekao da je fiskalna politika glavni instrument kada se strateški želi odgovoriti na situacije kao što je ova sa pandemijom koronavirusa, što posebno važi za Crnu Goru koja ima euro kao valuta.

„Primijenjena su dva glavna instrumenta – subvencije na zarade i gotovinski transferi i oni su iskorišćeni kako bi se spriječio bankrot kompanija i otpuštanje radnika“, dodao je Schiffbauer.

Prema njegovim riječima, ti instrumenti su bili usmjereni na najpogođenije sektore, što je bila ispravna odluka.

„Pokušalo se ciljati da se ta pomoć usmjeri na sektor maloprodaje, ugostiteljstva, restorane, generalno sektor turizma, dok su neki drugi sektori bili manje pogođeni krizom, pa su zahtijevali i manju podršku. Dakle, možemo reći da je postojalo dobro ciljanje ove pomoći“, ocijenio je Schiffbauer.

On smatra da se situacija, kada je u pitanju tržište rada u Crnoj Gori, razlikuje u odnosu na druge zemlje, jer u Crnoj Gori postoji značajan neformalni sektor, dok su dosadašnje mjere bile usmjerene na ljude registrovane kao zaposlene.

„Zbog činjenice da se jedan broj ljudi oslanja na prihode iz neformalnog sektora, Vlada će možda morati da pokuša da nađe način da i njima obezbijedi neku vrstu podrške, da ti ljudi ne bi propali kroz takozvane pukotine i da ih ne bi podrška i pomoć zaobišla“, smatra Schiffbauer.

Komentarišući procjene rasta javnog duga u Crnoj Gori do iznosa od 82,5 odsto BDP-a, Schiffbauer je rekao da je to jako visok i alarmantan procenat, ali da je to direktno posljedica pandemije.

„Već smo rekli da se očekuje ogroman pad prihoda od turizma i prihoda generalno na nivou države, kao i rast fiskalnog deficita od sedam do deset odsto. A sve to uzrokuje i rast javnog duga na nekih 82 ili 83 odsto BDP-a u ovoj godini“, dodao je Schiffbauer.

On je saopštio da je čitava krza pokazala da je sada važnije nego ikada imati zdravu fiskalnu i makroekonomsku politiku.

„Vlada je puno uradila u oblasti konsolidacije neposredno prije ove krize i neophodno je da nastavi sa odgovornom fiskalnom politikom“, tvrdi Schiffbauer.

Cijela ova situacija je, prema njegovim riječima, pokazala da se krize dešavaju i da se mora biti pripremljen za njih.

„Crnoj Gori je ova kriza došla spolja i zaista kreirala veliku nesigurnost i neizvjesnost, ali se u određenoj mjeri mora biti pripremljen za određene šokove i krize. Pored smanjenja duga, na kojem treba raditi, veoma bitno je raditi i na jačanju otpornosti ekonomije“, smatra Schiffbauer.

Kako je kazao, jednom kada dođe do ekonomskog oporavka, treba raditi na takozvanim ekonomskim amortizerima, kako bi se zemlja što bolje pripremila za sljedeću sličnu krizu.

„Ta otpornost na krize je veoma bitna kako bi zemlja bila u što boljoj poziciji kada se kriza ponovo desi. Ona se možda neće desiti ove ili naredne godine, ali svakako u jednom trenutku će se ona ponoviti“, smatra Schiffbauer.

Šef kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas, kazao je agenciji Mina-business da su aktuelnu situaciju, koju je pandemija izazvala u zemljama Zapadnog Balkana, sagledali iz ugla privatnog sektora, zapošljavanja, siromaštva, novih radnih mjesta.

„Sve ove naše ideje u realnom vremenu dijelimo sa našim partnerima iz crnogorske Vlade i cijeli nivo komunikacije ja na zaista značajnom nivou. Postoji velika zainteresovanost da se čuje koje su to stvari funkconisale, koje možda nijesu u nekim drugim zemljama, i kako bi se najbolje mogle te neke mjere iz drugih zemalja prilagoditi situaciji u Crnoj Gori“, dodao je Salinas.

Kada je u pitanju fiskalna politika i pitanja iz te oblasti, Salinas je rekao da se radi o raznim ograničenjima i granicama koje se moraju utvrditi i da se mora sagledati šta je to što se može uraditi sa resursima koji trenutno stoje na raspolaganju.

„Naš je cilj da pomognemo da se postigne maksimum u razumijevanju onoga što se u tom smislu može uraditi“, zaključio je Salinas.

ZA 13 ODSTO

Korisnici elektrodistributivnog sistema su u maju preuzeli ukupno 179.609.262 kWh električne energije, što je za oko 13 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine i za pet odsto manje u odnosu na aprilsku potrošnju. Najviše električne energije, oko 38 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

”Očitano je ukupno 380.956 brojila, ili 93.5 odsto od ukupnog broja (neočitana mjerna mjesta nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni). Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto”, navode iz CEDIS-a.

Kako navode, ekipe Sektora za održavanje su u maju 1.868 puta intervenisale na terenu. Vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je oko 239.405 hiljada eura.

”Tokom prethodnog mjeseca otpočeli su radovi na zamjeni 10 kV postrojenja u trafostanici 35/10 kV „Centar“ u Podgorici, čija je vrijednost oko million i dvjesta hiljada eura. U toku su i 145 hiljada eura vrijedni radovi na zamjeni transformatora u trafostanici 35/10kV “Nedakusi” u Bijelom Polju. Na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, prethodnog mjeseca je okončano devet investicionih projekata, za koje je izdvojeno oko 480 hiljada eura, od čega 148 hiljada za izgradnju trafostanice 10/0,4kV “DK 3” u Podgorici. Takođe, na srednjem i niskom naponu u toku su radovi na realizaciji 15 projekata ukupne vrijednosti oko 940 hiljada eura, pri čemu su finansijski najzahtjevniji (oko 668 hiljada eura) projekti izgradnje tri podzemna voda na području Velike plaže u Ulcinju”, navode u saopštenju.

Na distributivnu mrežu je tokom maja priključeno 692 novih korisnika.

Prethodnog mjeseca na području Crne Gore je ugrađeno 1040 novih, elektronskih brojila. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 326 hiljada, čime je pokriveno oko 80 odsto konzuma.

”Osnovna djelatnost CEDIS-a je distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže. CEDIS distribuira električnu energiju za oko 407 hiljada korisnika na području Crne Gore”, zaključuju u saopštenju.