OJAČAĆE SARADNJU

U Crnu Goru 3. jula slijeće prvi čarter let iz Ukrajine, a dan kasnije još tri leta, saopšteno je na sastanku predstavnika Opštine Herceg Novi i ukrajinske ambasade.

Predstavnici Ambasade Ukrajine, na čelu sa otpravnicom poslova Natalijom Fijalkom, sastali su se sa predsjednikom hercegnovske opštine Stevanom Katićem i njegovim saradnicima, kako bi razgovarali o više tema, između ostalog o turizmu.

Na sastanku je konstatovano da ukrajinski turisti vole da dolaze u Herceg Novi i da su tokom prošle godine ostvarili oko 55 hiljada noćenja.

“Zaključeno je da postoji značajan prostor za unaprijeđenje kada je u pitanju promocija Herceg Novog na tržištu te države, na čemu se može zajednički raditi”, navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Opštine.

Imajući u vidu da u Herceg Novom stanuje najveći broj ukrajinskih državljana koji imaju prijavljen boravak u Crnoj Gori, iz Ambasade su najavili da imaju u planu osnivanje ”ukrajinskog kutka” u tom gradu, koji bi bio mjesto za okupljanja i promociju kulture te zemlje.

Tokom sastanka je ocijenjeno da će Ambasada i Opština jačati saradnju u oblasti kulture i raditi na obnavljanju veza sa Odesom.

U fokusu razgovora bila je kulturna saradnja, učešće Ambasade u organizaciji festivala po kojima je grad prepoznat, kao i obnavljanje veza između Herceg Novog i Odese, koji su prije deset godina ozvaničili svoje prijateljstvo.

Katić je kazao da dva naroda imaju mnogo toga zajedničkog i da osnov za povezivanje treba da bude prijateljstvo dva grada kulture – jednog na Jadranu, a drugog na Crnom moru.

“Herceg Novi je poznat kao grad festivala i jedan od gradova koji su naročito posvećeni kulturi, zbog čega Ambasada Ukrajine sa pažnjom prati sve kulturne manifestacije koje se ovdje dešavaju”, rekla je Fijalka.

REGOVANJE USSCG

Unija slobodnih sindikata Crne Gore istakla je zatečenost i zabrinutost činjenicom da Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore traže ukidanje neradne nedjelje i slobodnih praznika. Navode da se na ovaj način najdirektnije stvara ambijent za nedostojanstvene uslove rada zaposlenih u ovom sektoru.

“Upravo je Odbor udruženja trgovine u Privrednoj komori Crne Gore inicirao da se nedjelja proglasi neradnom, obrazlažući to argumentima da bi time u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, da bi radnici bili zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, da bi provodili i planirali više vremena sa porodicom, a poslodavci bi, istovremeno, razvili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili troškove angažovanja dodatne radne snage, kao i tekuće troškove održavanja i redovna izdvajanja za usluge (električna energija, grijanje, komunalije i sl…)”, navodi se u saopštenju USS. 

Unija je ponovila stav da je nedosljedno da danas, upravo Privredna komora Crne Gore, poziva na ukidanje neradne nedjelje u oblasti trgovine, zamagljujući, kako navode, promjenu svoga stava obrazloženjem da to rade zbog negativnih efekata epidemije koronavirusa.

“Ponovo ukazujemo i na činjenicu da je upravo koronavirus morao da podsjeti poslodavce na mjesto i ulogu koju imaju radnici u ukupnom društveno-ekonomskom poretku i da bez radnika kapital nema nikakvu funkciju. Do juče “tihi heroji” u borbi protiv koronavirusa, koji su rizikovali svoje i živote svojih najmilijih da bi društvo normalno funkcionisalo, radnici u trgovini su već danas predmet namjere daljeg urušavanja njihovih, ionako, ugroženih radna prava. Zar je ukidanje neradne nedjelje za zaposlene u trgovini nagrada za sve ono što su prethodnih mjeseci uradili i što svakodnevno rade za svoje poslodavce i društvo”, piše u saopštenju.

Pozivaju poslodavačka udruženja da odustanu od inicijative za ukidanje neradne nedjelje, a sve poslodavce da omoguće uslove za dostojanstveni rad svojim zaposlenima.

“To prevashodno podrazumijeva da, gdje god to priroda posla i tehnologija rada ne iziskuju, omoguće svojim zaposlenima da nedjeljom budu sa svojim porodicama. Takođe, pozivamo nadležne da ne ukidaju neradnu nedjelju u trgovini i da, ponovo, ne dovode u nezavidan položaj 40.000 zaposlenih u toj djelatnosti, uglavnom ženske radne snage. Poručujemo, još jednom, da će se Unija slobodnih sindikata Crne Gore, ukoliko to bude neophodno, suprostaviti ukidanju neradne nedjelje, po cijenu poziva našem članstvu i zaposlenima da to pravo branimo uličnim protestima i svim drugim vidovima sindikalne borbe”, zakljulčuje se. 

U TREZORU CBCG

U Trezoru Centralne banke od početka godine otkriveno je 66 komada falsifikovanih novčanica vrijednih preko pet hiljada eura, rekao je za Radio Crne direktor Trezora Vesko Lekić.

Naglašava da je to 60 odsto manje nego godinu prije zbog smanjenog platnog prometa. U Trezoru se prosječno, kaže, zamijeni i oko šest hiljada oštećenih novčanica.

U Trezoru Centralne banke svakodnevno se zamijeni 30-tak oštećenih novčanica. Uglavnom apoeni 50 i 100 eura.

“Na godišnjem nivou prosječno se zamijeni šest hiljada oštećenih novčanica”, naveo je Lekić.

A da bi se zamijenila pohabana novčanica važno je da bude, kaže Lekić, autentična, da ne potiče iz kriminalnih radnji, te da oštećenje nije veće od 50 odsto. Identifikacija donosioca je obavezna.

“Ako donosilac posjeduje veću količinu novčanica, npr. više od hiljadu eura ili krupne novčanica od 100, 200 ili 500 eura dužan je dati pismeno obrazloženje o načinu oštećenja i porijeklu novca”, pojasnio je Lekić.

Procedura je jednostavna, ističe direktor Trezora i klijent nema troškove za zamjenu oštećenih novčanica.

“centralna banka ne naplaćuje proviziju za zamjenu oštečenog novca, osim u slučajevima ako se utvrdi da se novčanice ne mogu zamijeniti kod korespodentske banke u redovnoj proceduri, kao i u slučaju da bi zamjena iziskivala troškove po Centralnu banku”, objasnio je Lekić.

Stručni tim Trezora Centralne banke analizira i sumnjive novčanice. Od početka godine provjereno je 5.149.

“Tom prilikom je otkriveno 66 komada falsifikovanih papirnih novčanica vrijednosti 5.280 eura. Otkriveno je 4.016 komada falsifikovanih kovanica ukupne vrijednosti 7.878 eura”, naveo je Lekić.

Ove godine je otkriveno manje falsifikata nego u uporednom periodu prošle godine.

“Broj obrađenih novčanica eura manji je za 60 odsto nego u istom periodu prošle godine. Razlog je smanjeni platni promet zbog novonastale situacije izazvane virusom COVID 19”, obrazložio je direktor Trezora u CBCG.

Upustva za provjeru novčanica zainteresovani mogu naći na sajtu Centralne banke u opciji novčanice.

APEL MINISTARSTVU

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore uputio je apel Ministarstvu ekonomije da još jednom razmotri mogućnost izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, i time trgovcima omogući rad nedjeljom tokom turističke sezone i državnih praznika. Takođe, apelovano je na Ustavni sud da u najkraćem vremenu ocijeni ustavnost navedenog člana Zakona.

Predsjednik Odbora Jovan Lekić podsjetio je da je 24. aprila Privredna komora uputila još jednu inicijativu u nizu o neradnoj nedjelji prema Ministarstvu ekonomije, dodatno podstaknutu poslovanjem sektora u uslovima pandemije korona virusa, koje je bilo otežano za veliki broj trgovina, dok je mnogima u potpunosti bio onemogućen rad zbog mjera Nacionalnog koordinacionog tijela.

“Tražimo da se omogući rad nedjeljom tokom sezone, kao i tokom državnih drugih praznika, kako bismo ublažili negativne posljedice
koje je na poslovanje ostavila pandemija. Naveli smo u Inicijativi primjer da su zbog prvomajskih praznika objekti morali biti zatvoreni
tri dana uzastopno, a ukupno je tokom maja bilo devet neradnih dana. Sada bi u julu imali sličnu situaciju, jer je državni praznik 13. jul, koji se slavi dva dana, u ponedeljak, tako da bi opet imali tri neradna dana uzastopno, uzimajući u obzir i neradnu nedjelju. Očekujemo odgovor Ministarstva i Ustavnog suda”, naveo je Lekić.

Tokom sjednice privrednici su polemisali sa Biljanom Jakić, generalnom direktoricom Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u
Ministarstvu ekonomije, koja je ocijenila da zvanična statistika ne pokazuje značajan pad prihoda i zaposlenosti u trgovinama kao
posljedicu neradne nedjelje. Trgovci međutim tvrde da statistički podaci iz septembra i oktobra nijesu mjerodavni, već će to biti oni
znatno manje povoljni koji se budu odnosili na sezonu. Ocijenili su da zakoni treba da budu podsticajni za privrednike kako bi oni ostvarivali povoljnije rezultate i još značajnije doprinosili razvoju države.

Oni su ukazali i na slučajeve da pojedini privredni subjekti nedjeljom trguju online, što je primjer nelojalne konkurencije.

“Online trgovina se ne može obavljati nedjeljom”, kategorična je Biljana Jakić, koja je govorila i o zaštiti prava potrošača u dijelu
trgovine putem Interneta.

U fokusu Odbora bio je i novi Zakon o radu, koji je predstavila Vesna Simović Zvicer, koordinatorka radne grupe za izradu Zakona i autorka nedavno objavljenih komentara na ovu regulativu. Ona se fokusirala na najznačajnije novine u Zakonu, među kojima su da se godišnji odmor ne može zamijeniti novčanom nadoknadom, isplata zarade vrši isključivo preko žiro računa, a obračun zarade ima snagu izvršne isprave, sporazumni raskid radnog odnosa proizvodi dejstvo samo kada se ovjeri kod nadležnog organa, poslodavac koji ima više od 10 zaposlenih mora da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme produženo je na 36 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca i druge.

Stav privrednika je da je Zakon o radu propustio priliku da ojača ovjerenje između poslodavac i zaposlenih, ali i ispuni interese obje
strane.

“Riječ je o rigidnom socijalnom zakonu, a ne tržišnom. Pravljen je iz ugla države i sav je od zaštite i nepovjerenja između poslodavaca
i radnika. Zakon je trebalo da uredi da se radnici odmah zapošljavaju na neodređeno vrijeme, ali i da liberalizuje otkaz ugovora o radu
ukoliko ne zadovoljavaju zahtjeve poslodavaca. Da je to učinjeno, 70 odsto ovog teksta Zakona bi bilo suvišno. Ovaj zakon ne tretira osnovni ekonomski element, a to je produktivnost radnika, pa predviđam da će vrlo bzo pretrpjeti izmjene”, smatra Jovan Lekić.

Privrednici su kao posebno problematično istakli regulisanje bolovanja, naročito tokom trudnoće, za koje mnogi poslodavci smatraju
da su predmet zloupotreba i da predstavljaju ograničenje u poslovanju.

Predrag Vučinić iz Fonda za zdravstveno osiguranje, decidan je da nijedan doktor neće otvoriti bolovanje bez dokaza o potrebi za tim, te
da poslodavci mogu da se obrate komisiji koja će provjeriti eventualne zloupotrebe privremene spriječenosti za rad. On je učestvovao u radu sjednice sa koleginicom Nadom Milatović.

“Mi više nijesmo u istom vremenu u odnosu na ono kada je Zakon o radu stupio na snagu. Ovo je vrijeme korone i duboke krize. Može li se išta učiniti kako bi se Zakon prilagodio ovom vremenu – pitao je predstavnik kompanije Donator Dragan Janjević.

Generalni direktor Direktorata za rad u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Zoran Ratković ocijenio je da je Zakon o radu rezultat
podjele odgovornosti socijalnih partnera, NVO sektora, akademske zajednice, Međunarodne organizacije rada i Evropske komisije i da je
najtransparentniji akt u okruženju i EU koji uređuje ovu oblast. U njega je prenijeto 14 direktiva EU i više od 20 Međunarodne organizacije rada.

“Nijedna država u okruženju nije fleksibilna u otkazivanju ugovora o radu. Ali zato vam je ostavljena mogućnost otkazivanja ugovora o radu bez vođenja disciplinskog postupka u 50 slučajeva predviđenih Zakonom, kolektivnim ugovorima, kao i ugovorom o radu”, naveo je Ratković.

Odbor je razmotrio i inicijativu koju su podnijeli predstavnici kompanija Okov i Mercator, a odnosi se na novi Zakon o komunalnim
djelatnostima. Novina u regulativi je da se usluga odvoza komunalnog otpada obračunava po kvadratu poslovnog prostora, a ne, kao do sada, po jedinici mjere otpada.

“Ovim se ponovo uspostavlja sistem obračuna koji je problematičan za privredu i povećava troškove poslovanja. Privrednici traže da se
iznađe metod obračuna odvoza komunalnog otpada po jedinici mjere gdje god je moguće, a tamo gdje nije, da se obračunava po kvadratu prostora”, naveli su inicijatori.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je najavila da će privrednici preko Komore uputiti predloge rješenja kako bi se novi Zakon o
komunalnim djelatnostima prilagodio njihovim zahtjevima u ovom dijelu.

Odbor je razmotrio i Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period januar-april 2020. godine.

VLADA CG

Vlada Crne Gore predložila je na današnjoj sjednici članove novih Odbora nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlinesa i Crnogorske plovidbe.

Kako je saopšteno, Vlada je predložila Skupštini akcionara „Montenegro Airlines“ AD Podgorica da, zbog isteka mandata članova Odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora izabere Nikolu Vukićevića, Edina Mulića, Dragana Popovića, Dženana Demića i Miroslava Bjelicu.

Skupštini akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor predloženo je da, zbog isteka mandata članova odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora za predstavnike državnog kapitala izabere Borislava Kašćelana, Mima Draškovića i Armina Mujevića.

Takođe, u okviru kadrovskih pitanja za državnog sekretara u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, imenovan je Aleksandar Zeković, a za generalnu direktorku Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Danka Perović.

SMANJENJE ZADUŽIVANJA

U Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar-Boljare, koju je usvojila Vlada na današnjoj sjednici, navodi se da je planirano da se naredna dionica autoputa realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva.

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici Smokovac – Mateševo, kako je saopšteno iz Vlade, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice (Mateševo – Andrijevica i Smokovac – Tološi – Farmaci), koje su Detaljnim prostornim planom autoputa definisane kao II faza.

“Zbog nivoa trenutne zaduženosti Crne Gore, i uvažavajući preporuke ključnih programskih dokumenata, planirano je da se naredna dionica autoputa realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva, kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, navode iz Vlade.

U skladu sa tim, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u novembru 2018. godine apliciralo prema Investicionom okviru za Zapadni Balkan za dodijeljivanje 54,6 miliona eura za kofinansiranje izgradnje dionice Mateševo – Andrijevica, što predstavlja 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za izgradnju ove dionice od 273 miliona eura, što je procjena na osnovu Idejnog rješenja.

Dodatnih 20 odsto se namjerava obezbijediti putem kreditnog zaduživanja kod EBRD, a preostalih 60 odsto od zainteresovanih privatnih partnera.

Završeno oko 89 odsto prve dionice

Ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Smokovac – Mateševo u ovom trenutku iznosi oko 89 odsto, navodi se u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar-Boljare.

Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi iznosi više od 90 odsto, a ukupan procenat završenosti radova na otvorenoj trasi iznosi oko 70 odsto.

Završen je proboj i urađena primarna podgrada na svih 16 tunela. U toku su radovi na izradi sekundarne obloge. Radovi na gornjem dijelu sekundarne obloge završeni su 99,5 odsto ili u dužini od 35,3 km.

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 96 odsto radova. Ukupan procenat radova na mostovima sa završnim radovima (hidroizolacija, zaštitne čelične ograde, instalacije…) iznosi 91 odsto.

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice (Mateševo – Andrijevica i Smokovac – Tološi – Farmaci), koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar – Boljare definisane kao II faza.

Hoteli u Kolašinu i Tivtu na Listi razvojnih projekata

U informaciji se navodi da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma ocijenilo da dva od predloženih projekta ispunjavaju uslove za kandidovanje na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma.

„Jedan od njih je projekat izgradnje hotela „K16”, Kolašin, po kondo modelu poslovanja, dostavljen od strane SKI RESORT KOLAŠIN 1600 sa sjedištem u Kolašinu, koji je Vlada, na Predlog Ministarstva, uvrstila na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u pitanju projekat kojim je planirana investicija u izgradnju hotela kategorije četiri zvjezdice u Kolašinu, kapaciteta 116 smještajnih jedinica, predračunske vrijednosti 5.998.750 eura , a namjera investitora je da u okviru hotela otvori 58 novih radnih mjesta.

Iz Vlade su kazali da se drugi projekat odnosi na izgradnju hotela Boka Place, Tivat po mješovitom modelu poslovanja, dostavljen od „PM 4.1“, koji je Vlada uvrstila na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma.

Kako su rekli, u pitanju je novi projekat koji se realizuje u okviru hotelsko-turističkog kompleksa Porto Montenegro, gdje je planirana investicija u izgradnju hotela po mješovitom modelu poslovanja kategorije pet zvjezdica, kapaciteta 240 smještajnih jedinica, predračunske vrijednosti 43,67 miliona eura, a namjera investitora je da u okviru kompleksa otvori 96 novih radnih mjesta.

„U izvještajnom periodu jedna prijava je odbijena, jer je Ministarstvo održivog razvoja i turizma u postupku ocjene dostavljene dokumentacije konstatovalo da ona ne ispunjava uslove za kandidovanje na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma“, dodaje se u saopštenju.

Na sjednici Vlade donijeta je uredba o načinu planiranja i sprovođenja centralizovanih javnih nabavki.

U diskusiji je objašnjeno da je cilj nove Uredbe prevazilaženje problema u primjeni važećeg akta, postizanje većeg stepena efikasnosti u planiranju i sprovođenju postupaka centralizovanih javnih nabavki, kao i definisanje kaznenih normi.

NIJESU ISPUNILI USLOVE

Centralna banka Crne Gore (CBCG) nije dozvolila otvaranje još jedne banke u Crnoj Gori, saopšteno je iz vrhovne monaterane institucije.

“Savjet CBCG donio je rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za rad jedne banke, iz razloga što je, na osnovu relevantnih informacija prikupljenih tokom prethodno sprovedenog postupka, utvrđeno da nijesu ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole za rad propisani Zakonom o bankama”, odluka je Savjeta CBCG.

Takođe, na današnjoj sjednici Savjeta donijeto je rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za rad jedne mikrokreditne finansijske institucije, jer je utvrđeno da nijesu ispunjeni uslovi propisani Zakonom o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima.

MUGOŠA SAOPŠTIO

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je ohrabrujuće podatke, prema kojima je u junu naplata poreskih prihoda bila na nivou juna prošle godine, kada smo imali snažan rast ekonomije.

Mugoša je u intervjuu za Dnevne novine objelodanio iznenađujući podatak da je naplata poreza na dobit preduzeća veća za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine, što svjedoči o oporavku privrede.

“Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine”, rekao je Mugoša.

Posebno je, kako je istakao, značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika.

“Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima”, objasnio je Mugoša.

Kakva je bila poreska disciplina tokom trajanja pandemije? Da li ste zadovoljni?

MUGOŠA: Zbog pandemije zarazne bolesti Covid-19 privrednici u svim djelatnostima suočeni su sa brojnim izazovima koji ozbiljno prijete da ugroze opstanak istih na tržištu, a ništa manje poteškoća epidemiološka situacija izazvala je i u funkcionisanju državnih institucija, a posebno Poreske uprave, čiji su rezultati u naplati prihoda direktno pogođeni ekonomskom krizom koja je uticala na smanjenje fiskalnog potencijala obveznika.

Međutim, uprkos otežanom poslovanju i činjenici da ogromnom broju obveznika, i to onih koji rade u ključnim djelatnostima za crnogorsku privredu, uopšte nije bio dozvoljen rad, poreska disciplina nije pokazala trend pada tokom prethodnih mjeseci, imajući u vidu da podaci kojima raspolažemo pokazuju da je najveći broj poreskih obveznika intenzivno komunicirao s Poreskom upravom koristeći elektronske servise za prijavljivanje poreskih obaveza.

Pomenuću da smo od početka marta primili gotovo 27.000 prijava godišnjih poreza na dobit pravnih lica, isto toliko finansijskih iskaza, ali i 96.000 IOPPD obrazaca.

Takođe, poreski inspektori pratili su rad obveznika uz ograničenja koja je nametnule preventivne mjere, a u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu uočene nepravilnosti koje bi ukazale na smanjenje poreske discipline ili zabrinjavajuće ponašanje poreskih obveznika.

Dakle, period koji je za nama pokazao je da aktivnosti koje već godinama preduzimamo na povećanju stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa daju efekta, ali i da se svijest obveznika o značaju urednog prijavljivanja i plaćanja poreza za finansiranje svih potreba u društvu mijenja i unapređuje.

Kako objašnjavate činjenicu da je ukupna naplata u prvih pet mjeseci bila bolja nego 2018. godine, iako smo imali žestoke mjere ograničenja, a mnoge radnje i lokali nijesu radili?

MUGOŠA: Nakon rekordnog ostvarenja od 282 miliona eura, koliko je zabilježena naplata prihoda u prvom kvartalu 2020. godine, uz rast od 19 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, odnosno 50 miliona u odnosu na 2018. godinu, ekonomska kriza koja je pogodila cijelu privredu odrazila se prvenstveno na naplatu poreza i doprinosa na lična primanja, kao najviše pogođen segment javnih prihoda. To je na petomjesečnom vremenskom okviru rezultiralo padom prihoda od 14 miliona eura u odnosu na prvih pet mjeseci 2019. godine.

Međutim, i u ovakvim okolnostima u kojima posluje privreda i javne finansije ostvareni rezutat je ipak značajno iznad ostvarenja iz ranijih godina, te je za 29 miliona iznad ostvarenja iz, na primjer, 2018. godine.

U javnosti se to tumači i kao znak oporavka, ali i rekordnim martom?

MUGOŠA: Ovakve rezultate vidimo kao indikator kontinuiteta koji postoji u rastu crnogorske ekonomije i širenju poreske osnovice, ali i pokazatelj rasta fiskalne kulture crnogorskih privrednika, što je posebno došlo do izražaja upravo tokom pandemije kao najvećeg izazova s kojim se nacionalna i globalna ekonomija suočila u novijoj istoriji.

Moram istaći da, za razliku od poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, vrlo važni poreski oblici porez na dodatu vrijednost i porez na dobit pravnih lica, tokom svih ovih mjeseci zadržavaju trend rasta, i to u višemilionskom ukupnom iznosu, što nam ipak daje ohrabrenje da fiskalni potencijal naše privrede uspjeti da se što prije oporavi.

Kakvi su prvi pokazatelji za jun, s obzirom da smo u maju imali pad poreskih prihoda, ali ne preveliki budući na špic pandemije?

MUGOŠA: Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine.

Posebno nam je značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika. Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima.

Takođe, naplata poreza na dobit veća je za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine.

Da li imate podatke da li je došlo do smanjenja broja zaposlenih?

MUGOŠA: Kada je u pitanju broj zaposlenih u zemlji, predviđamo da će s početkom turističke sezone biti obezbijeđeno novo zapošljavanje i preraspodjela radne snage na djelatnosti koje su dio turističke ponude, te da neće doći do smanjenja broja zaposlenih u državi, a posebno imajući u vidu da je tržište ovog ljeta usmjereno upravo na domaću radnu snagu.

Imajući u vidu navedeno, kao i dalju podršku koju Vlada Crne Gore pruža privrednicima kako bi prebrodili nastalu ekonomsku krizu, mogu reći da s blagim optimizmom očekujem predstojeće mjesece glavne turističke sezone, pri čemu kao poseban izazov vidim drugi talas epidemije najavljen za jesen.

Pokrenut je veliki projekat fiskalizacije, usvojen je zakon, objavljeni su pravilnici u Službenom listu. Kolike dodatne prihode očekujete od tog velikog reformskog projekta?

MUGOŠA: Realizacija projekta elektronske fiskalizacije uveliko je u toku, a ista podrazumijeva više aspekata, i to obezbjeđenje normativnog okvira, tehničkih preduslova, te informisanje i pripremu poreskih obveznika za novi način komuniciranja sa Poreskom upravom i dostavu podataka o prometu automatski i u realnom vremenu.

U ovom momentu kompletiran je zakonodavni okvir, koji podrazumijeva Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i tri pravilnika sa detaljno definisanim odredbama Zakona.

Takođe, u Poreskoj upravi kroz tendersku proceduru koja se sprovodi po pravilima Svjetske banke i koja se nalazi u završnoj fazi, biće realizovana nabavka softverskog i hardverskog rješenja za sprovođenje fiskalnog servisa, odnosno prenos podataka o izvršenom prometu, a u skladu sa kojim će i sami poreski obveznici prilagoditi sisteme za evidentiranje prometa.

Očekivanja od ovog projekta su velika, ne samo u dijelu rasta naplate poreza na dodatu vrijednost od više desetina miliona eura na godišnjem nivou, već i kroz povećanje stepena poreske discipline na tržištu rada, te efikasniju analizu rizika i suzbijanje sive ekonomije.

Takođe, projekat će donijeti modernizaciju načina komunikacije državne uprave sa privredom u skladu sa tehnološkim razvojem i trendovima automatizacije poslovnih procesa, što se kao posebno značajno pokazalo tokom trajanja pandemije zarazne bolesti Covid-19.

Da li je konačno odzvonilo potkradanju države?

MUGOŠA: Dakle, projektom elektronske fiskalizacije biće postignuti brojni benefiti, kako za državni budžet, tako i za regularni biznis, s jedne, i tržište rada, s druge strane.

U MAJU

U Crnoj Gori je na kraju maja bilo 1,04 miliona korisnika mobilne telefonije, 1,78 odsto manje u odnosu na april.

Broj korisnika u maju odgovara penetraciji od 167,73 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika u maju manji je 4,69 odsto.

Udio postpejd korisnika iznosio je 59,13 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 40,87 odsto.

Od ukupnog broja korisnika, najviše ima Crnogorski Telekom 354,33 hiljade ili 34,07 odsto, zatim M:tel 352,2 hiljade ili 33,87 odsto, a Telenor 333,44 hiljade odnosno 32,06 odsto.

Telenor je imao 38,44 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, M:tel 34,77 odsto, a Crnogorski Telekom 26,79 odsto.

Crnogorski Telekom je u maju imao 39,11 odsto postpejd korisnika, M:tel 33,24 odsto, a Telenor 27,65 odsto.

ZA 2020. GODINU

Poslanici Skupštine usvojili su večeras izmjene i dopune Zakona o budžetu za ovu godinu, kojim bi Vlada trebalo da obezbijedi stabilna sredstva do kraja godine, ali i stvori pravne pretpostavke za dodatno zaduživanje.

Za rebalans budžeta su glasala 42 poslanika vladajuće koalicije, dok glasova protiv i uzdržanih nije bilo.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je, obrazlažući poslanicima predloženi rebalans, da se realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Crnoj Gori u ovoj godini procjenjuje na 6,8 odsto, dok se u narednoj očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.

Izvorni prihodi budžeta će, kako je dodao, biti niži 17 odsto i iznosiće 1,7 milijardi eura, što je 37 odsto BDP-a.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita za ovu godinu iznosiće 335,89 miliona eura ili 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, što je 285,9 miliona eura više u odnosu na prvobitno planirani. Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u ovoj godini, koja će ukupno iznositi 877,49 miliona eura.

Ukupna potrošnja bi, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi i građanima, trebalo da iznosi 2,04 milijarde eura ili 44,3 odsto BDP-a, što je tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan.

Procjenjuje se da će javni dug u ovoj godini u nominalnom iznosu biti na sličnom nivou kao u prošloj, odnosno na nivou od 3,79 milijardi eura. Očekuje se da će javni dug iznositi 82,5 odsto BDP-a.

Pad prihoda u turizmu za 40 odsto

Predstavnik Kluba poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) – Demos, Neđeljko Rudović, smatra da se Crna Gora nalazi u vanrednom stanju i da joj je neophodna mudra, vizionarska i hrabra odluka, koju u predloženom rebalansu budžeta ne vidi.

On je kazao da očekuje da će vanredno stanje rezulirati bolnim odlukama o smanjenju zarada, kao i da je bilo potrebno da predstavnici vlasti pozovu kolege iz opozicije na razgovore i konsultacije o načinu prevazilaženja postojeće situacije.

„Umjesto toga raspisani su izbori. Umjesto što se fokusirate na to kako da sačuvate vlast, trebalo je da nas sve zajedno pitate kako da sačuvamo državnu i ekonomsku supstancu“, rekao je Rudović u Skupštini tokom rasprave o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu.

On je podsjetio na procjene Vlade prema kojima će Crna Gora od turizma ove godine zaraditi oko 650 miliona eura i upozorio da bi gubici u tom sektoru, usljed negativnih efekata pandemije koronavirusa, mogli biti mnogo veći od očekivanih.

„Vjerujemo da će pad biti daleko veći. Prema svemu što se dešava vjerovatno nećemo uspjeti da zaradimo ni deseti dio onoga što smo zaradili prošle godine“, saopštio je Rudović i dodao da su svi saglasni da će Crna Gora imati novi rebalans.

On je upozorio i na činjenice da je od marta do maja nestalo 6,5 hiljada radnih mjesta, da je skoro polovina mikro preduzeća prestala da radi, a da poslodavci “muku muče kako da isplate zarade i opstanu”.

Poslanik SNP-a, Srđan Milić, koji je izdvojio mišljenje, smatra da je u pitanju rebalans koji pokazuje lice parlamentarne većine u Crnoj Gori.

„Ovdje nedostaju sredstva, jer je parlamentarna većina omogućila da se krade po Crnoj Gori“, rekao je Srđan Milić i dodao da iz Crne Gore telekomunikacione kompanije iznesu tri milijarde eura, a tajkuni bliski vlasti deset milijardi.

On je kazao da će ova godina biti zapamćena po rebalansima i paketima pomoći.

„Prva dva paketa pomoći privredi niko nije vidio, treći se traži po društvenim mrežama, dok se već najavljuje četvrti. Paketa nema jer para nema, a njih nema jer ste tako vodili državu“, poručio je Milić.

On je podsjetio da je predlagao rješenje problema, ali da parlamentarna većina ne želi da ga posluša.

„Zato predlažem da prvo usvojimo rebalans, pa da onda o njemu raspravljamo i podnosimo amandmane“, naveo je Milić.

On je saopštio da Crna Gora ne mora da se zadužuje, jer u komercijalnim bankama ima nekoliko milijardi EUR depozita građana.

„Možemo ponuditi građanima Crne Gore ono što je državno vlasništvo, da zakupe i investiraju, ali mi ne znamo šta je u državnom vlasništvu“, rekao je Milić.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, smatra da rebalans budžeta nije specifičnost Crne Gore, već je i karakteristika drugih zemalja, čak i onih potpuno oslonjenih na realnu ekonomiju.

„Ovo je i razvojna šansa, jer je svaka kriza razvojna šansa“, poručio je Sekulić.

On je podjestio na podatke Eurostata, da je individualna potrošnja u Crnoj Gori bila na nivou od 61 odsto prosjeka EU, a bruto domaći proizvod (BDP) na nivou od 50 odsto evropskog prosjeka.

„Moramo priznati da smo za ovih nekoliko godina crnogorske nezavisnosti napredovali džinovskim koracima“, rekao je Sekulić.

On je podsjetio da je u posljednjih deset godina više od 1,5 milijardi uloženo u infrastrukturu.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, kazao je da predloženi rebalans predstavlja paničnu reakciju vladajuće strukture i sunovrat crnogorske ekonomije, dok je epidemija koronavirusa vješt alibi za katastrofalne rezultate.

On smatra da će, ukoliko ne bude radikalnih promjena, javni dug Crne Gore ove godine iznositi preko 100 odsto BDP-a, iako su prognoze predstavnika Vlade da će on biti 82,5 odsto.

Đukanović je saopštio da je procjena Vlade da će javni dug iznositi 82,5 odsto BDP-a ukoliko pad prihoda od turizma bude oko 40 odsto.

„U te bajke niko više ne vjeruje. Realna procjena da će taj pad prihoda od turizma biti preko 70 odsto, što znači da će nedostajuća sredstva umjesto 878 miliona eura iznositi 1,2 milijarde, a javni dug više od 100 odsto BDP-a“, kazao je Đukanović.

On je dodao da će bruto cijena izgradnje autoputa, koja kasni dvije godine, kad se uračunaju sve kamate i kursne razlike iznositi 1,3 milijarde eura.

Ispred Kluba stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, Genci Nimanbegu, kazao je da bi predloženi rebalans trebalo da bude takav da teret krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa jednako raspodijeli na sve, odnosno i na radnike i na poslodavce, ali da se radna mjesta moraju sačuvati.

„Mora se vidjeti šta je sa garantnim šemama, iza kojih mora stati Vlada. Ako se na tome ne bude radilo, to će biti propuštena prilika“, poručio je Nimanbegu.

On je dodao da je evidentno da se mora računati na podršku EU, kao i da će predviđeno zaduživanja biti spas za građane i od socijalnih problema.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, smatra da je predloženi rebalans predizborni, “da narodu lakše padne kriza”.

On je rekao da kvalitetna ekonomska politika mora biti pretočena u kvalitet života svakog građanina.

“Nama su najveći poreski dužnici tajkuni koji su se obogatili 90-tih godina prošlog vijeka na raznoraznim tranzitnim varijantama. Ajde što su to tada radili, ali da mi njih ne možemo da uvedemo u redovnost plaćanja proeza, jer se pokazuje da su oni privilegovani”, kazao je Konjević.

On je podsjetio da SDP već četiri godine priča o jednoj elementarnoj nepravdi koja postoji u sitemu poreza na dodatu vrijednost (PDV).

“Porazno je da se sistem PDV-a u jednom od svojih segmenta prilagođava imenima i prezimenima”, poručio je Konjević.

On smatra i da je nemoguće promijeniti strukturu privrede u kratkom roku, jer je za to potrebno mnogo ozbiljnosti, strategije, društvenog konsenzusa i vizije.

„Ali dajte da uradimo ono što možemo, da eliminišemo neke stvari koje su iritantne, bahate, neodgovorne i da zatvorimo neke rupe gdje previse curi”, naveo je Konjević i dodao da prihodi od turizma ove godine neće dostići ni 30 odsto od prošlogodišnjih.

Boris Mugoša ispred Socijaldemokrata (SD) i Liberalne partije (LP), kazao je da je u pitanju jedan od najkompleksnijih rebalansa.

“Lako je mudrovati, ali je mnogo ozbiljnije i zrelije odgovorno promišljati, a ovaj ekonomski trenutak zahtjeva odgovorno promišljanje”, poručio je Mugoša.

On smatra da je suština budžeta prihodna strana, iako se dosta govori o rashodima.

“Realna dilema je da li je pad prihoda od turizma od 40 odsto realna procjena? Od toga nam zavisi prihodna strana budžeta”, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, treba pokušati u najvećoj mjeri sačuvati postojeća radna mjesta, a nivo socijalnih davanja i penzija zadržati na nivou koji je ranije projektovan.

“Ono što vidimo u naznakama kada je ovaj rebalans u pitanju, to je treći paket mjera i to je onih 70 miliona EUR gdje ćemo se potencijalno zadužiti kod Banke za razvoj Savjeta Evrope i usmjeriti ta sredstva ka komercijalnim bankama i Investiciono razvojnom fondu (IRF) i 50 miliona mogućih garancija, koje ćemo izdati bankama kako bi se one mogle zadužiti po povoljnim uslovima kod finansijskih institicija. To je negdje 120 miliona”, kazao je Mugoša.

On je podsjetio da se negdje govorilo o tome koliko će dati komercijalne banke, ako država daje 120 milion eura.

“Ako mi dajemo toliko, toliko moraju i banke, i pod istim uslovima pod kojima i mi dajemo te pare. Važno je da se potpiše sporazum sa svakom komercijalnom bankom i da se tačno zna koliko će se sredstava plasirati, grejs period, ročnost kredita i kamatna stopa”, poručio je Mugoša.

On je kao dva ključna indikatora ranjivosti naveo javni dug i budžestki deficit.

Budžetski deficit će, zbog čitave situacije sa pandemijom, biti na nivou od minus 7,2 odsto.

“Javni dug će u nominalnom iznosu biti isti, a u procentualnom preko 82,5 odsto”, precizirao je Mugoša.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Ervin Ibrahimović, rekao je da su uslovi poslovanja otežani zbog pandemije koronavirusa, kao i da će to otežati priliv u budžet.

„Država sigurno razmišlja u pravcu kako da zaštiti ekonomiju i zato ćemo pozdraviti pregovore sa svim domaćim i stranim kreditorima u pravcu zaštite socijalne ekonomije“, kazao je Ibrahimović i dodao da neće biti lako donijeti strateške odluke.

Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da bi Vlada, predloženim izmjena i dopunama Zakona o budžetu za ovu godinu, trebalo da obezbijedi sasvim stabilna sredstva do kraja godine, kao i izvjesnu dozu budžetske rezerve.

On je, obrazlažući pred poslanicima rebalans budžeta, kazao da je on predložen kako bi se stvorile pravne pretpostavke za dodatno zaduživanje.

“Mi ne radimo nešto što ne rade druge države iz regiona zato što je pandemija koronavirusa napravila ogromne posljedice kada je ekonomija u pitanju”, rekao je Radunović.

On smatra da i pored tih posljedica Crna Gora može napraviti dobar rezutat, ako se dobro organizuje.

“Duboko vjerujem da ono što smo uspjeli u borbi protiv koronavirusa na zdravstvenom planu, uz dobru organizaciju i blagovremeno donošenje odluka, slično možemo da uradimo i sa ekonomijom”, poručio je Radunović.

On tvrdi da su mjere iz prvog i drugog paketa podrške privredi i građanima dale dobar rezultat i da su bile u pravom trenutku.

“Ovaj treći pakte mjera ćemo se potruditi da zajedno sa bankarskim sektorom uredimo na pravi način i računam da će to dati rezultat”, kazao je Radunović.

On smatra da je Crna Gora, u prethodne tri godine, ostvarila dobar rezultat, između ostalog i jer je poštovala fiskalno pravilo da primarni rashodi budu pokriveni primarnim prihodima.

“Kao drugo, uspjeli smo da preko milijardu EUR za ove tri godine uložimo u kapitalni budžet. Takođe, vratili smo Elektroprivredu (EPCG) u vlasništvo države. Ne bi nas strani investitori podržali da nijesmo odavali jednu stabilnost i na dobar način pristupali i obezbjeđivali ta sredstva”, tvrdi Radunović.

On je kazao da je pandemija koronavirusa šok za ekonomiju cijelog svijeta i da praktično nema države čija ekonomija ne trpi.

“Crna Gora se sa tom krizom suočila u trenutku postignutih pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija o čemu svjedoči kontinuirano smanjenje deficita budžeta kroz značajan rast prihoda u prethodne tri godine i racionalizacija potrošnje kao i stvaranje uslova za opadanje javnog duga”, saopštio je Radunović.

Poseban akcenat, kako je kazao, jeste na turizmu, koji je prošle godine činio 22,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima.

“Prema projekcijima, procjenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona eura prihoda od turizma u ovoj godini, što je oko 450 miliona manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, pa govorimo o realnom padu od 40 odsto na godišnjem nivou”, precizirao je Radunović.

Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina takođe će biti pod uticajem nastale situacije, pa se očekuje pad stranih direktnih investicija sa sedam odsto BDP-a u prošloj godini, na 5,4 odsto u ovoj.

Na osnovu definisanih pretpostavki, realni pad BDP-a za Crnu Goru u ovoj godini procjenjuje se na nivou od 6,8 odsto, dok se u narednoj očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.

Radunović je kazao da se procjenjuje da će izvorni prihodi budžeta biti niži za 349,37 miliona eura, odnosno 17 odsto, i procjenjuje se da će iznositi 1,7 milijardi eura, odnosno 37 odsto BDP-a.

Sa druge strane, ukupna potrošnja u ovoj godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2,04 milijarde EUR ili 44,3 odsto BDP-a, što je za 63,4 miliona eura ili tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan.

Reklasifikacijom budžetske potrošnje stvoren je dodatni fiskalni prostor za potrebe finansiranja Vladinih mjera podrške privredi, na poziciji tekuće budžetske rezerve za dodatnih oko 45 miliona eura i finansiranje uvećanih troškova Fonda zdravstva za osam miliona eura uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Stvoren je i dodatni fiskalni prostor za potrebe Ministarstva rada i socijalnog staranja, Zavoda za zapošljavanje i programe subvencionisanja Ministarstva ekonomije.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita budžeta za ovu godinu iznosi 335,89 miliona eura ili 7,3 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, veći je 285,9 miliona.

Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u ovoj godini koja će ukupno iznositi 877,49 miliona eura.

Procjenjuje se da će javni dug u ovoj godini biti na sličnom nivou, u nominalnom iznosu, kao i u prošloj, odnosno na nivou od 3,79 milijardi eura,

“Javni dug očekuje se da će rasti kao procenat BDP-a do iznosa od 82,5 odsto BDP-a”, precizirao je Radunović.

TV prilog: Aida Rastoder