MINISTARSTVO EKONOMIJE

Putem aplikacije za prijavu za subvencije do sada je odobreno 8,03 hiljada zahtjeva za zarade zaposlenih za maj, u ukupnom iznosu od 8,66 miliona eura.

Na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije navodi se da je ukupno stiglo 8,3 hiljade zahtjeva za subvenciju majskih zarada.

“Tako je za prva dva dana juna već obrađeno više od 55 odsto od ukupnog broja zahtjeva u prethodnom mjesecu”, rekli su iz Ministarstva.

Preduzeća i predzetnici su od ponedjeljka počeli da podnose zahtjeve za subvencije za maj.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

Zahtjeve za subvencije za aprilske zarade zaposlenih podnijelo je nešto preko 15 hiljada preduzeća, od čega je isplaćeno njih 96,2 odsto u ukupnom iznosu od 16,3 miliona eura.

Subvencije su isplaćene za ukupno 61,4 hiljade zaposlenih.

PREMA DANILOVGRADU

Na putnom pravcu novog bulevara iz pravca Podgorice prema Danilovgradu, na teritoriji danilovgradske opštine bilo je 250 predmeta eksproprijacije, većina sporova je riješena i ostalo je da se to uradi još sa 25 vlasnika nepokretnosti, kazao je za Dan Vlado Raković iz Uprave za nekretnine Opštine Danilovgrad.

On je istakao da je širenje bulevara s lijeve strane iz pravca prema Danilovgradu predviđeno PUP-om iz 2009. godine, koji je usvojen 2014. godine.

“Eksproprijacija je skoro završena, malo je rad usporen zbog pandemije… Da nije bilo toga, sporovi bi bili riješeni. Cijena kvadrata u mjestima Grlić i Glavica iznosila je 35 eura po metru kvadratnom, za Ćurilac, Jastreb i Novo Selo 25 eura, a u Bandićima od 15 do 25 eura u zavisnosti od toga da li je u pitanju livada, njiva ili brdo. Imali smo dosta prigovora od građana da nije bila obilježena trasa, pa nijesu potpisali pripadnost, te probleme morali smo u hodu da rješavamo”, istakao je Raković.

Direktor Uprave za nekretnine Opštine Podgorica Dragan Kovačević naveo je da je odlukom o utvrđivanju javnog interesa za rekonstrukciju magistralnog puta M-18 Podgorica-Danilovgrad većina postupaka eksproprijacije nepokretnosti pred nadležnim organima pravosnažno okončana i riješena na obostrano zadovoljstvo i da bi preostali sporovi trebalo da budu okončani do kraja juna.

U planu za eksproprijaciju našli su se kuća i plac Jelene Nenezić koja je istakla da je njena porodica zadovoljna ponuđenim iznosom.

“Širenjem bulevara prema Danilovgradu naš plac i kuća našli su se u planu za eksproprijaciju. Svi poslovi mjerenja i procjene su već završeni. Zadovoljni smo ponudom za 300 kvadrata kuće i oko 1.200 kvadrata placa. Sada samo čekamo rješenje i isplatu iznosa da bismo mogli da pravimo novu kuću”, istakla je Nenezić.

Za razliku od nje, njen komšija Bojan Dodić smatra da je cijena od 25 eura po metru kvadratnom placa niska.

“Vršena su mjerenja mog placa i placa i kuće brata moje supruge, ali mi nijesmo zadovoljni ponuđenim. Za plac je nuđena cijena od 25 eura po metru kvadratnom, dok za kuću još čekamo procjenu. Kupio sam plac prije 15 godina i sada je on skoro u cjelosti obuhvaćen eksproprijacijom. Trenutno nemamo uslova za život, jer je velika buka, a od šlepera se kuća trese, dok će zbog gradnje bulevara situacija biti još gora. Ja nisam protiv gradnje bulevara, ali smatram da je cijena od 25 eura niska za kvadrat zemljišta na ovom mjestu. Treba ljudima obezbijediti normalne uslove za život, a procjena mora biti pravična”, poručio je Dodić.

Direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača istakao je da početak izgradnje novog bulevara ka Danilovgradu zavisi od dolaska Italijana koji će biti nadzorni organ.

“Italijane smo za nadzornog organa dobili preko tendera Evropske banke za obnovu i razvoj. Mi smo za početak radova bili spremni i prije dva mjeseca, ali se pojavio virus korona. Radove ne možemo početi sve dok oni ne stignu. Čim se pojave u narednih 15-20 dana, krećemo s radovima”, naveo je Parača.

VLADA

Zahtjev za subvencije za maj je prvog dana prijave predalo 5,47 hiljada preduzeća, navodi se na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije.

Od tog broja, 4,05 hiljada zahtjeva je poslato u trezor, 1,07 hiljada je spremno za isplatu, 200 je odbijeno, dok se 151 zahtjev nalazi u postupku.

Preduzeća i predzetnici su od ponedjeljka počeli da podnose zahtjeve za subvencije za maj.

Zahtjeve za subvencije za aprilske zarade zaposlenih podnijelo je nešto preko 15 hiljada preduzeća, od čega je isplaćeno njih 96,2 odsto u ukupnom iznosu od 16,3 miliona eura.

Subvencije su isplaćene za ukupno 61,4 hiljade zaposlenih.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

POVEZIVANJE CG I ITALIJE

Nacionalni parkovi počeli su sa obilježavanjem stabala na trasi dalekovoda u zoni NP Durmitor.

”Saglasno izdatoj dokumentaciji, i to: građevinskoj dozvoli za građenje dalekovoda 400 kV Lastva – Pljevlja (dionica Čevo – Pljevlja), Elaboratu procjene uticaja na zivotnu sredinu DV Čevo – Pljevlja i Rješenju Agencije za zaštitu životne sredine i prirode, kojim se daje saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu DV Čevo – Pljevlja, te obavještavanja UNESKO Organizacije o planiranim radovima od strane MORT-a, JPNPCG je u sklopu svojih nadležnosti, počelo sa obilježavanjem stabala na trasi dalekovoda u zoni NP Durmitor”, navode iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Izgradnja dalekovoda je, kako kažu, projekat od izuzetne važnosti za Crnu Goru jer predstavlja, između ostalog, povezivanje dijela elektroprenosnih sistema Crne Gore i Italije.

”Planirani dalekovod se postavlja na trasi postojećeg dalekovoda 100 kV. Imajući u vidu da je postojećim dalekovodom izvršeno krčenje trase i otvaranje pristupnih puteva, olakšaće se izgradnja planiranog dalekovoda od 400 kV. Prema projektnoj dokumentaciji, na mjestima gdje su već podignuti stubovi dalekovoda 100 kV, planirano je postavljanje stubova dalekovoda 400 kV”, piše u saopštenju.

Poručuju da shodno Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, planirana trasa i pristupni putevi se odlikuju već degradiranim oblicima šumske vegetacije i antropomorfnih, modifikovanih prirodnih staništa.

Za elemente flore nešumskih staništa, kako navode, ovaj uticaj se može okarakterisati kao nizak jer se ne očekuje smanjenje kvaliteta staništa duž linije dalekovoda.

”Predmetni radovi predstavljaju nastavak aktivnosti izgradnje dalekovoda kako bi se povezala TS Lastva i TS Pljevlja. Prema Prostornom planu posebne namjene za Durmitorsko područje, planirani dalekovod prolazi kroz III zonu zaštite. Trasa dalekovoda 400 kV preko kanjona rijeke Tare se pruža postojećom trasom dalekovoda 100 kV, a koji se nalazi nizvodno od mosta na Đurđevića Tari”, zaključuju u saopštenju.

POSLALI PRIMJEDBE

Ukoliko se usvoji Nacrt Zakona o energetici, a nakon Izvještaja o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o energetici vjerujemo da hoće, građani će nastaviti da plaćaju velike sume novca koje će otići u džepove investitora, tvrdi Ljiljana Jokić iz Građanskog pokreta URA.

Ona kaže da je javna rasprava održana bez organizovanja okruglih stolova i tribina, i da je na taj način zainteresovana javnost uskraćena za direktnu raspravu po ovom pitanju a koje je, smatra Jokić od značaja za sve građane.

“Smatramo da je javna rasprava trebala da se odloži zbog stanja koje je proizveo Kovid-19”, navodi Ljiljana Jokić.

Pojašnjava da će građani Crne Gore, kao krajnji kupci električne energije, nastaviti da plaćaju naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

“To će plaćati kao dodatak na cijenu električne energije”, rekla je Jokić.

Ona ističe da URA smatra da Zakon treba redefinisati na način da nema promotivnih i podsticajnih mjera na način kako je to trenutno regulisano.

“Treba uzeti u obzir da su u proteklih nekoliko godina građani platili na desetine miliona eura subvencija. Pitanje je, kakvu su korist osjetili građani? I šta se desilo sa našom prirodom a naročito rijekama koje su upotrijebljene ili bolje rečeno zloupotrijebljenje kroz MhE ”, navela je Jokić.

Dodaje da je Građanski pokret URA jedna partija koja je poslala primjedbe i sugestije na Nacrt Zakona o energetici.

“Smatramo da je izuzetno važno da se ovakvim temama bavimo svi jer donošenjem ovog Nacrta Zakona se direktno utiče na kućni budžet građana i na našu prirodu”, zaključuje Jokić.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Prodavci nekretnina u Crnoj Gori, usljed uticaja pandemije koronavirusa, očekuju prosječni pad cijena nepokretnosti do deset odsto, a potencijalni kupci između 20 i 30 odsto, pokazalo je istraživanje crnogorske agencije za nekretnine Montenegro Prospects.

Obimna anketa o uticaju pandemije koronavirusa na tržište nekretnina u Crnoj Gori pokazala je da se stabilizacija tržišta očekuje za godinu do dvije.

“Očekivanja o kretanju cijena sezonskog izdavanja nekretnina su veoma različita. Anketirani, njih oko 30 odsto, misli da će ostati na istom nivou, 30 odsto smatra da će prosječan iznos rente pasti između 20 i 30 odsto, dok 20 odsto misli da će pasti između 30 i 50 odsto”, navodi se u saopštenju Montenegro Prospects-a.

Anketa je obuhvatila više od 1,5 hiljada prodavaca i potencijalnih kupaca, najvećim brojem iz Zapadne Evrope, Rusije i regiona.

Oni smatraju da će se navike kupaca mjenjati u određenim smjerovima.

“Kupovaće se više nekretnine koje imaju dvorište i one u zemljama sa razvijenim sistemom zdravstvene zaštite. Nekretnine će se manje kupovati u inostranstvu, a više na domaćem tržištu”, dodaje se u saopštenju.

Anketirani su saopštili da će se više kupovati nekretnine u područjima sa manjom gustinom naseljenosti.

Takođe, ukoliko cijene budu padale, kupci ce htjeti da kupe veće površine, ali neće smanjivati budžete.

“Rentni potencijal i lakoća održavanja nekretnine će postati više značajni, dok će strani kupci više targetirati manja i fleksibilnija tržišta, kao što je Crna Gora”, navodi se u saopštenju.

Anketa je pokazala i da će Crna Gora biti konkurentnija s obzirom da se dobro izborila sa pandemijom koronavirusa.

“Upečatljiva je razlika između očekivanja kupaca i prodavaca što se tiča kretanja cijena, ili, što bi narod rekao, uvek je skupo onome ko kupuje, a jeftino onome ko prodaje. Takođe, ruralne i nekretnine u prigradskim naseljima će postati popularnije nego što je do sada bio slučaj”, dodaje se u saopštenju.

Anketa je pokazala da bi bilo logično očekivati pad kod prodaja nekretnina strancima.

Agencija Montenegro Prospect posluje već 14 godina na crnogorskom tržištu nekretnina.

VUKČEVIĆ ZA TVCG

Za sezonske poslove od početka godine do 1. juna raspisano je 9.200 slobodnih radnih mjesta, od čega 2.500 u turizmu. Postoji interesovanje poslodavaca i ima raspisano mnogo oglasa, od kojih neki još traju, kazala je u Jutarnjem programu TVCG Gordana Vukčević iz Sektora za posredovanje u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Istakla je da se tokom sezone najviše traže kuvari, konobari, šankeri, sobarice…

“Činjenica je da će ova sezona biti jedna od najneizvjesnijih i najizazovnijih, ne samo kod nas, već i u svijetu. Nadu uliva izuzetna epidemiološka situacija Crnoj Gori, što državu čini primaljivom destinacijom za turiste”, navela je Vukčević.

Situacija sa koronom nova je za sve institucije, pa i Zavod, a Vukčević ističe da su se trudili da to bude izazov i da kapacitete prilagode tome da izađu u susret ciljnim grupama.

“Biće sezonskog zapošljavanja, imamo raspisane konkurse, koliko će to biti u odnosu na prethodne godine rano je pričati. Mi se pripremamo i sezone će biti”, poručila je Vukčević.

Minuli period, kako navodi, iskoristili su za sastanke sa poslodavcima, a tokom čitave godine rade na realizaciji i sprovođenju aktivnosti na što većem zapošljavanju crnogorske radne snage na sezonskim poslovima.

Vukčević je saopštila da je tokom epidemije zabilježeno povećanje od 6.500 nezaposlenih na evidenciji Zavoda. 

NEISKORIŠĆENA PUTOVANJA

Putovanja su od 1. marta zbog pandemije obustavljena, a svi koji su preko turističkih agencija u to vrijeme trebali da iskoriste odmor dobiće vaučere i moći će da biraju do kraja godine kada će iskoristiti plaćeni termin.

Turistički ekspert i dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, prof. dr Rade Ratković kazao je Pobjedi da je vaučer opšteprihvaćeni instrument “plaćanja” u turizmu već više decenija.

“U suštini se radi o formalizovanoj narudžbi agencije nekom ponuđaču da pruži usluge naznačenom gostu, a da to fakturiše agenciji. Mislim da je korektno to ponuditi turistima koji su uplatili dio novca unaprijed za turistički boravak ili neki aranžman, koji nije mogao koristiti u vrijeme pandemije, da to može koristiti u nekom drugom povoljnom vremenu. Normalno je da se sa tim gost saglasi, ukoliko ugovorom nije najavljena takva mogućnost. To je dobra preporuka turističkim firmama da umjesto povraćaja novca, koji je često i ograničen propisima ili ugovorima, može ponuditi vaučer za korišćenje u neko drugo vrijeme”, kaže Ratković, dodajući da u ovom slučaju mogu gostu za to ponuditi i neke povoljnosti, s obzirom da on kreditira ponuđača.

Dopunom Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u skupštinskoj proceduri, precizira se da ako do kraja iduće godine putnik ne iskoristi vaučer imaće pravo da raskine ugovor sa agencijom koja mu mora vratiti novac u roku od dvije sedmice od dana raskida ugovora.

“To je stvar dogovora sa gostom. Ne može jednostrano. Međutim, neispunjenje rezervacije zbog pandemije je nastalo pod uticajem više sile, za koju nijesu odgovorni ni kupac ni prodavac. Interes je i jedne i druge strane da postignu sporazum u povoljnom vremenu, o čemu se kupac i prodavac trebaju sporazumjeti. Sporazum je u obostranom interesu”, smatra prof. dr Ratković.

Negativnih reakcija, kako smatra, ne bi trebalo da bude.

“Ne bi bilo dobro da se o tome donosi jednostrana odluka, bez razgovora sa gostom. Viša sila, naravno, relativizuje obavezu ponuđača, ali njegov dugoročni interes ga motiviše da postigne sporazum sa gostom. Takođe je i gost na to motivisan, jer ne može pritiskati ponuđača da vrati novac za usluge koje nije mogao pružiti jer gost nije došao, a i on je bio spriječen višom silom. Dobar je poslovni običaj sporazumjeti se sa gostom i biti fleksibilan”, kaže Ratković.

On tvrdi da je slična situacija i sa konkurentskim turističkim destinacijama.

“Imamo slična iskustva u Njemačkoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Srbiji… Zajednička karakteristika gotovo svih rješenja je da se u ovoj situaciji mogu ponuditi vaučeri ili kreditna pisma za naknadno korišćenje avansiranih uplata za turističke usluge, a ako gost insistira na povraćaju novca, onda se za to određuje rok od šest i više mjeseci za povraćaj novca za neizvršene usluge usljed pandemije. Takva rješenja se mogu smatrati fer”, poručio je Ratković.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma ocjenjuju da se na ovaj način pomaže turističkim agencijama čije je poslovanje ugroženo zbog pandemije korona virusa, dok se sa druge strane štite putnici koji su korisnici tih usluga.

PODACI CENTRALNE BANKE

U Crnoj Gori, po posljednjim podacima, ima 62 milionera građanina koji na računima u ovdašnjim bankama imaju milion i više eura. To je Pobjedi rečeno iz Centralne banke.

“Prema mjesečnim podacima koje su banke dostavile Centralnoj banci na 30. april tekuće godine, u Crnoj Gori ima 62 fizička lica koji imaju depozitu iznosu milion i više eura. Broj fizičkih lica koji imaju depozit u iznosu milion i više eura je manji za četiri u odnosu na kraj prošle godine”, pokazuju podaci Centralne banke.

Najveći depozit fizičkog lica iznosi 10,6 miliona eura.

Zakon sprečava da se saopšti podatak koja osoba ima najdeblji konto u banci, ali su iz Centralne banke kazali da građanin nije naš državljanin, već stranac nerezident.

Najviše je građana koji na računu imaju od jedan do pet miliona njih 58. Troje ima depozit od pet do 10 miliona, a jedno 10 do 20 miliona.

HRONOLOGIJA

Podsjetimo da je na kraju prošle godine bilo 66 milionera, a najveći depozit fizičkog lica iznosio je 17,9 miliona eura. Ni tada se nije radilo o crnogorskom državljaninu nego strancu. I tada je bilo najviše onih koji imaju od milion do pet miliona 63 fizička lica.

Dva fizička lica imala su depozit od 5 do 10 miliona, a jedno od 10 do 20 miliona.

U septembru takođe prošle godine depozit veći od milion eura u Crnoj Gori imao je 71 građanin. Najveći iznos depozita pojedinaca tada je iznosio 31,9 miliona..

Devet mjeseci ranije imali smo 77 građana koji su na računima u domaćim bankama imali više od milion eura. Najdeblji račun tada je imao građanin na čijem kontu je bilo 50,3 miliona eura.

Ovaj konto tada nije bio vlasništvo stranca nego domaćeg građanina. Tada je depozit u banci u iznosu od milion do pet miliona eura imalo 73 građanina. Jedan građanin od pet do 10 miliona eura, a tri od 10 miliona eura i više.

Napočetku 2018. imali smo 64 milionera, a u oktobru 2017. bilo je 48 milionera a najbogatiji među njima je jedan koji je imao 38,5 miliona eura. Na početku 2017. imali smo 54 milionera a najveći depozit jednog građanina bio je 13,7 miliona eura. Na kraju 2016. bilo je 54 milionera a najveći pojedinačni depozit građana u bankarskom sistemu iznosi 13,7 miliona eura. Podsjetimo da posljednji podaci Centralne banke pokazuju da su ukupni depoziti u martu iznosili su 3,36 milijardi eura. Ukupni depoziti stanovništva na kraju marta iznosili su 1,25 milijardi, što je 3,5 odsto manje nego u februaru. Oročeni su činili 40,2 odsto, a oni po viđenju 59,7 odsto. Ukupni krediti su bili 2,9 milijardi eura.

ODBOR IMENOVAO

Odbor direktora Željezničke infrastrukture juče je za vršioca dužnosti direktora ŽICG imenovao Zdravka Medenicu.

Medenica je na poziciju došao umjesto dosadašnjeg izvršnog direktora Željezničke infrastrukture Ljubiše Ćurčića.

Željeznička infrastruktura Crne Gore je akcionarsko društvo osnovano, 7. jula 2008. godine, saglasno Strategiji restrukturiranja Željeznice Crne Gore.

U svojstvu upravljača infrastrukture, kao javnog dobra u opštoj upotrebi i vlasništvu države Crne Gore, Željeznička infrastruktura izgrađuje i investira u željezničku infrastrukturu, brine se o njenoj modernizaciji i održavanju, osigurava pristup i dodjeljuje infrastrukturne kapacitete svim zainteresovanim željezničkim prevoznicima, koji ispunjavaju zakonske uslove, određuje naknade za korišćenje infrastrukturnih kapaciteta, izrađuje i objavljuje red vožnje, organizuje i reguliše željeznički saobraćaj.

Jedna je od prvih kompanija u Crnoj Gori, koje su prihvatile Kodeks korporativnog upravljanja Montenegrobeze i njegovu primjenu.

Medenica je na poziciju došao umjesto dosadašnjeg izvršnog direktora Željezničke infrastrukture Ljubiše Ćurčića.