RADUNOVIĆ

Ministar finansija Darko Radunović kazao je za Dan da su u kontaktu sa svim inostranim finansijskim institucijama sa kojima Crna Gora sarađuje, ne po pitanju otpisa dugova, već upoznavanja sa njihovim kriznim programima u vremenu pandemije virusa korona.

“U kontaktu smo sa svim inofinansijskim organizacijama sa kojima sarađujemo ali ne po temi otpisa potraživanja već upoznavanja sa njihovim kriznim programima za vanredne situacije, a što jeste situacija pandemije koja se dešava svuda u svijetu, pa nažalost i kod nas. Mislim da je trenutno prerano razmišljati o otpisima dugova, ali biti uključen u program podrške koji oni spremaju za ovu situaciju svakako smatram umjesnim”, rekao je Radunović.

Čelnici Svjetske banke (SB) i Među narodnog monetarnog fonda (MMF) prije nekoliko dana saopštili su da bi dugovi siromašnijih zemalja, teško pogođenih pandemijom virusa korona, trebalo da budu otpisani kako bi im se oslobodili resursi za borbu protiv bolesti.

Na pitanje da li Crna Gora spada u te zemlje, Radunović je kazao da Crna Gora nije u toj grupi zemalja.

“Ne, Crna Gora nije u grupi tih zemalja i mi nemamo program sa MMF-om. Takođe, Crna Gora sve svoje obaveze redovno servisira prema svim povjeriocima. Dakle, ne odnosi se na Crnu Goru”, objasnio je Radunović.

Javni dug Crne Gore je, prema projekcijama iz decembra, oko 3,8 milijardi eura. Ministarstvo finansija bi trebalo uskoro da objavi iznos duga na kraju 2019. godine.

MMF i Svjetska banka prije nekoliko dana uveli su krizne programe bespovratne pomoći i kredita za zemlje članice, dajući prioritet tranzicijskim i zemljama u razvoju koje već imaju teškoća s vraćanjem dugova.

Ujedno su pozvali službene bilateralne kreditore da zbog epidemije u što kraćem roku otpišudugove najsiromašnijih zemalja svijeta, prenijele su agencije.

PKCG

Pandemije i elementarne nepogode u svijetu naglašavaju potrebu unaprjeđivanja sopstvene proizvodnje strateških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

“Domaći proizvodi uživaju povjerenje građana zbog njihovog pouzdanog kvaliteta. Većina potrošača procjenjuje da će jednako frekventno kupovati crnogorske proizvode i u narednih 12 mjeseci”, pokazalo je istraživanje koje je u prvoj polovini marta za PKCG uradila agencija IPSOS.

Riječ je o ispitivanju javnog mnjenja o navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, te upoznatosti javnosti sa projektima afirmacije i uspješnijeg plasmana kvalitetnih domaćih proizvoda i usluga u zemlji i u inostranstvu koje samostalno ili sa partnerima realizuje PKCG – Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Istraživanjem je, kako su objasnili iz PKCG, procijenjen i nivo spremnosti ispitanika da u budućnosti kupuju proizvode iz Crne Gore, a ispitani su mogući načini promocije tradicionalnih crnogorskih proizvoda i vrijednosti.

Istraživanje je realizovano na reprezentativnom uzorku od 1,03 hiljade punoljetnih građana iz 21 opštine.

Rezultati ispitivanja su pokazali da se dvije trećine građana snabdijevaju u supermarketima nekih od trgovinskih lanaca, a u malim trgovinama nešto više od četvrtine. Najveći dio crnogorske populacije, njih oko 70 odsto, u nabavku odlazi svakodnevno ili skoro svakodnevno.

“Kada su u pitanju tipična mjesta snabdijevanja, primjećuje se trend učestalijeg snabdijevanja u supermarketima na sjeveru Crne Gore i među populacijom visokog obrazovanja, dok je među starijim znatno više onih koji se redovno snabdijevaju na pijacama”, pokazalo je istraživanje.

Kada je u pitanju učestalost snabdijevanja, žene daleko češće idu u nabavku, ali je primjetno da starije osobe i one nižeg obrazovanja nabavke obavljaju znatno rjeđe.

Presudan uticaj na odluku o kupovini za najveći dio crnogorske populacije ima cijena proizvoda, nakon koje slijedi pouzdan kvalitet.

“Prilikom kupovine 53,6 odsto građana se odlučuje za proizvode proizvedene na tradicionalan način, umjesto za industrijske. Za značajan procenat ili 38,3 odsto građana je to potpuno svejedno, a u toj grupi je uglavnom najmlađa generacija potrošača”, pokazali su rezultati istraživanja.

Anketa je pokazala i da crnogorski potrošači jednako biraju domaće i strane proizvode u najvećem broju kategorija.

“Kada je u pitanju vino, najčešće birani brendovi su oni koje proizvode Plantaže. U slučaju rakije, to su najčešće proizvodi kućne radinosti, što je vrlo česta situacija i kod negaziranih, voćnih sokova. U slučaju piva, nedvosmisleno dominira Nikšićko”, navodi se u saopštenju.

Kod suhomesnatih proizvoda dva proizvođača imaju veoma istaknutu poziciju, “Goranović” sa 29,9 odsto udjela i Franca sa 25,8 odsto. U slučaju mlijeka, vodeću poziciju među domaćim proizvođačima ima mlekara Lazine, 26,1 odsto, a kod bijelog ili zrelog sira, većina se opredjeljuje za proizvode kućne radinosti.

“Dominira stav da je odnos cijene i kvaliteta i generalnog kvaliteta uglavnom izbalansiran, kako kod domaćih, tako i kod stranih proizvoda. Trećina crnogorske populacije procjenjuje da su obje ove karakteristike vezane pretežno za crnogorske proizvode”, pokazalo je istraživanje.

Na listi proizvođača čije su proizvode potrošači u Crnoj Gori proglasili najboljim su Mesna industrija “Goranović” i Mesopromet Franca, sa veoma visokim procentom odgovora. Slijede Plantaže, pivara Trebjesa i mljekara Lazine, sa veoma istaknutom pozicijom, kao i niz proizvođača sa znatno nižim brojem glasova.

“U poređenju sa periodom od prije godinu, većina potrošača u Crnoj Gori procjenjuje da jednako kupuje crnogorske proizvode kao i ranije i to prvenstveno zbog povjerenja u te proizvode i njihov pouzdan kvalitet”, navodi se u saopštenju.

Potrošači smatraju da bi na rast kupovine domaćih proizvoda u najvećoj mjeri mogla da utiče povoljnija cijena u odnosu na inostrane, kao i njihova dostupnost u maloprodajnim objektima.

“Većina potrošača smatra da kupovinom domaćih proizvoda pomaže sopstvenu ekonomiju. Istraživanje je pokazalo da Crna Gora unapređuje proizvodnju i da domaći proizvodi uživaju povjerenje građana i potrošača”, kazali su iz PKCG.

Oni su dodali i da se, u oštroj konkurenciji sa stranim proizvođačima, od domaćih traže pristupačne cijene, dobar kvalitet i dostupnost u maloprodajnim objektima.

“Svjetska ekonomija pokazuje visoku globalizovanost – zemlje su izrazito povezane globalnim lancima proizvodnje vrijednosti, što je stimulativno za razvoj privrede. Najnovije prilike pokazuju da svaka zemlja mora imati proizvodnju strateških proizvoda na svojoj teritoriji”, saopštili su iz PKCG.

MONSTAT

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva dva mjeseca je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 391,6 miliona eura, što je 6,2 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 61,2 miliona eura, što je 1,6 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 7,1 odsto viši i iznosio je 330,4 miliona eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 19,5 odsto”, rekli su iz Monstata.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,2 miliona eura, koji čine električna energija 14,3 miliona eura, nafta i naftni derivati 1,9 miliona eura.

U strukturi uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 76,8 miliona eura, od čega drumska vozila 25,5 miliona eura, a električne mašine, aparati i uređaji 16,1 miliona eura.

Najveći spoljnotgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 14,4 miliona eura, Slovenija sa 8,9 miliona eura i Mađarska sa 5,5 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 54,5 miliona eura, Kina sa 33 miliona eura i Njemačka sa 30,8 miliona eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).

POSLOVANJE 2019.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) će u državni budžet rasporediti 2,5 miliona eura, odlučeno na današnjoj sjednici Savjeta CBCG. CBCG u 2019. godini ostvarila je neto dobit od 4,7 miliona eura, što je, najveća neto dobit u prethodnih deset godina. Shodno Zakonu o Centralnoj banci, iskazana je i dobit za raspodjelu, koja iznosi 6,3 miliona eura od kojih će 2,5 miliona eura otići u budžet Crne Gore, navodi se u saopštenju CBCG.

“Prema podacima iz Finansijskih izvještaja za 2019. godinu, ukupni ostvareni prihodi CBCG, u iznosu od 18,3 miliona eura, su za 16,15% viši u odnosu na plan, odnosno za 9,42% viši u odnosu na prihode 2018. godine. Takođe, trendovi na strani troškova poslovanja potvrđuju racionalno poslovanje CBCG. Naime, troškovi poslovanja, koji čine 84,12% ukupnih rashoda, izvršeni su na nivou troškova iz 2018. godine i za 3,6% su niži od plana. Administativni i operativni troškovi su niži od planiranih, zahvaljujući racionalizaciji i mjerama interne ekonomije koje su bile nastavljene i tokom 2019. godine”, navodi se u saopštenju CBCG

Kao rezultat ovakvog poslovanja CBCG, je, kako je saopšteno, u 2019. godini ostvarila 4,7 miliona eura neto dobiti , što je, kako su istakli, najveća neto dobit u prethodnih deset godina.

“Shodno Zakonu o Centralnoj banci, iskazana je i dobit za raspodjelu, koja iznosi 6,3 miliona eura. Centralna banka je inicirala da se ova obaveza realizuje u najkraćem mogućem vremenu, i prije isteka zakonski definisanog roka, uvažavajući aktuelnu situaciju i potrebu sprovođenja aktivnosti na planu suzbijanja epidemije koronavirusa”, navodi se u saopštenju.

Savjet Centralne banke Crne Gore je donio i Odluku o povećanju osnovnog kapitala CBCG, prema kojoj se osnovni kapital Centralne banke Crne Gore uvećava za iznos od 3 miliona eura.

“Time se u cjelosti realizuje obaveza utvrđena Zakonom o Centralnoj banci, po kojoj visina osnovnog kapitala mora biti 50.000.000 eura. Naime, u periodu od 2010-2019. godine, iz raspodjele dobiti, nadoknađen je kompletan iznos nedostajućeg osnovnog kapitala u iznosu od 16,16 miliona eura”, precizirali su iz CBCG.

Razmatrani su i usvojeni Finansijski izvještaji Centralne banke Crne Gore za 2019. godinu, sa Izvještajem nezavisnog revizora.

“Nezavisni spoljnji revizor je izrazio pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje CBCG, uz isticanje da ‘priloženi finansijski iskazi daju istinit i objektivan prikaz, po svim materijalno značajnim aspektima, finansijski položaj Centralne banke Crne Gore na dan 31. decembar 2019. godine, i njene finansijske uspješnosti i tokova gotovine za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja'”.

Nezavisni spoljni revizor, kako dodaju iz te finansijske institucije, nije imao niti jednu preporuku na ukupno poslovanje Centralne banke u procesu revizije finansijskih izvještaja CBCG za 2019. godinu.

OD PONOĆI

Od ponoći će pojeftiniti sve vrste gorive u Crnoj Gori. Eurosuper biće jeftniji 15, a eurodizel devet centi po litru, saopšteno je iz Ministarsrva ekonomije.

U naredne dvije sedmice litar BMB 98 koštaće 1,03 eura, BMB 95 0,99 eura, a eurodizela 0,96 eura.

Devet centi biće jeftiniji i litar lož ulja i koštaće 0,94 eura.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 13. aprila , a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 14. aprila”, kazali su u Ministarstvu ekonomije.

STRANI INVESTITORI

Prethodnu godinu obilježilo je unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, koje se ogleda u rastu sveukupnog Indeksa lakoće poslovanja, ocijenio je Savjet stranih investitora Crne Gore (SSICG) u desetom izdanju Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori 2019. Ukazano je na implementaciju reformi koje imaju za cilj unapređenje ekonomskih uslova i biznis klime.

Publikacija je ključni dokument Savjeta, u kojem strani investitori na osnovu svoje percepcije sagledavaju poslovni ambijent i ukazuju na glavne izazove sa kojima se suočavaju u Crnoj Gori.

Indeks koji ocjenjuje lakoću poslovanja u Crnoj Gori za 2019. godinu na skali od 1 do 10, iznosi 6.9.

“Od šest analiziranih oblasti, u po tri bilježimo rast, odnosno pad ocjene za 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu. Minimalan rast je zabilježen za oblasti koje se odnose na javne nabavke i sivo tržište i inspekcije, dok je rast od 0.2 zabilježen za ljudski kapital. Pad je zabilježen za oblasti koje se odnose na javno-privatno partnerstvo (-0.5), digitalizaciju javnih usluga (-0.1) i propise o zaštiti ličnih podataka (-0.2)”, navodi se u saopštenju.

Prilikom ocjenjivanja privrednih sektora, članovi su analizirali koliko opšte poslovno i regulatorno okruženje čini njihove dnevne operacije lakim ili komplikovanim, a uzimajući u obzir i ostale faktore poput administracije, zakonodavnog okvira i domena poslovne infrastrukture.

“Ocjena za 2019. godinu pokazuje napredak u poređenju sa 2017. i 2018. godinom kada je indeks iznosio 6.5 i bio najviši od kada se radi ova vrsta istraživanja”, navodi se u saopštenju.

Upoređujući indekse za svih deset godina, prvi put se indeks primakao broju 7, imajući u vidu da se prosječna ocjena za prethodnih devet godina, kretala od 5.8 do 6.5.

“Višegodišnja poruka Savjeta da se u kontinuitetu moraju sprovoditi ozbiljni reformski procesi u okviru analiziranih sektora, a u cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta, privlačenja stranih investicija i povećanja ekonomskog standarda svih građana Crne Gore, ostaje i dalje ključna”, kazali sui z Savjeta.

Članovi su ocijenili sektore telekomunikacija/ICT, bankarstva/finansija, turizma, proizvodnje/energetike, trgovine/maloprodaje i transporta/logistike.

“Kada govorimo o ocjeni ključnih sektora u 2019. godini, ukupno najveći indeks ima sektor telekomunikacija i ICT (7.6). Sektori turizma, bankarstva/finansija i transporta/ logistike zabilježili su rast u odnosu na 2018. godinu, dok je sektor proizvodnje/energetike ostao na nivou prethodne godine”, navodi se u saopštenju.

Najveći rast u odnosu na 2018. godinu bilježe sektori telekomunikacija i ICT (+ 0.8) i bankarstva i finansija (+0.6). I pored rasta 5 od 6 sektora, jedino sektor bankarstva i finansija bilježi najveći indeks za 2019. godinu u odnosu na sve prethodne godine.

Da bi ocijenili pojedinačne značajne kategorije, članovi su analizirali u kojoj mjeri utiču pozitivno ili negativno na njihovo poslovanje: tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava.

“Navedene kategorije članovi ocjenjuju od 2011. godine i stoga se može pratiti kako se percepcija mijenjala i koji je trend prisutan. Uopšteno, sve pojedinačne ocjene za 2019. godinu bilježe rast i objašnjavaju i ukupni rast SSICG indeksa. Posebno se izdvaja rast od 0.6 u dijelu razvoja nekretnina i rast od 0.4 za tržište rada i zapošljavanje. I dalje ove ocjene se kreću do 6.4 od 10 i dovode do zaključka da su ove kategorije iz godine u godinu prepoznate kao prioritetne od strane privatnog sektora, jer zahtijevaju sistemski pristup i reformsku agendu. Rezultati za 2019. godinu pokazuju da bilježimo umjereni napredak u većini ocjenjivanih oblasti”, navodi se u saopštenju.

Uvedeno je šest kategorija koje su članovi Savjeta u prethodnom periodu prepoznali kao područja na koja resorne institucije treba da obrate pažnju, jer predstavljaju postojeće ili potencijalne barijere u poslovanju.

“To su: ljudski kapital, sivo tržište i inspekcije, propisi o javno-privatnom partnerstvu, javne nabavke, digitalizacija javnih usluga, propisi o zaštiti ličnih podataka”, saopšteno je iz Savjeta.

“Uz dalju implementaciju uspostavljenih mjera fiskalne politike, podršku jačanju privredne aktivnosti i podsticanje konkurentnosti, obezbijediće se postizanje dugoročnog i inkluzivnog rasta”, dodaje s eu saopštenju.

UBLAŽAVANJE POSLJEDICA

Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa, rečeno je nezvanično Pobjedi iz više izvora iz Vlade. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da mjere koje se donose i koje će biti donošene u budućnosti, nijesu mjere stimulacije privrede već za održavanje njene ekonomske supstance. Ističe da će se šteta koju je pandemija napravila crnogorskoj ekonomiji tek jasno vidjeti nakon što se vratimo u “normalno stanje”.

Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa, rečeno je nezvanično Pobjedi iz više izvora iz Vlade. O kojim mjerama će se raditi, sada je, kako kažu, rano da se govori, jer sve zavisi od razvoja situacije sa korona virusom – do kad će trajati i kada će se život vratiti u normalu.

Podsjetimo da je Vlada u saradnji sa Centralnom bankom 19. marta usvojila paket mjera podrške građanima i privredi koji podrazumijeva odlaganje otplate kredita za tri mjeseca, bez zatezne kamate. Predviđeno je i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade takođe za 90 dana. U ovom paketu je i jednokratna pomoć penzionerima sa najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja od po 50 eura za što je izdvojeno milion eura. Odgođeno je i plaćanje zakupa za nepokretnosti u vlasništvu države. Investiciono-razvojni fond kreirao je kreditnu novu liniju za pomoć privredi do maksimalnog iznosa od tri miliona po korisniku uz grejs period do dvije godine, kamatnom stopom od 1,5 odsto, bez naknade. Vodilo se računa, kako je tada rečeno, da ove mjere, pomognu privredi i građanima, a da se njima ne ugroze finansije države.

Zahtjevi

Te mjere se već realizuju, a u međuvremenu su stigli mnogi zahtjevi iz privrede, poslovnih udruženja, političkih partija… među kojima i neki koje bi, kako se procjenjuje, državne finansije teško izdržale, poput subvencionisanja dijela zarada zaposlenima, smanjenje poreskih stopa. Traži se i odlaganje plaćanja računa za struju, vodu, komunalije, opraštanje dugova…

Da li će neka od ovih ili neke druge mjere podrške biti uvedene u narednom periodu odlučiće Vlada u saradnji sa drugim institucijama.

Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić za Pobjedu je ocijenio da je paket hitnih mjera Vlada pravovremeno donijela.

„U vremenu koje dolazi mjere će biti neophodno postupno uvećavati i proširivati, jer će sa protokom vremena potrebe za državnom intervencijom bivati sve veće, što sugeriše potrebu za pažljivim upravljanjem raspoloživim arsenalom mjera koji je više nego ograničen”, kaže on.

On smatra da ne smije biti pogrešnog ciljanja: nema se prava na grešku jer su ovo situacije kada se može pogoditi meta, ali promašiti cilj.

“Najbolja „ekonomska mjera“ u ovom trenutku jeste obuzdati korona virus i njegovo širenje. Kada se to bude desilo, reperkusije na ekonomiju će biti trenutno pozitivne. U međuvremenu, svi moramo biti zaista svjesni, ne samo deklarativno, da se ovakve krize najbolje prevazilaze ako se njeni tereti rasporede ne jednako nego pravedno. Na taj način postoje najveće šanse da najveći broj preduzeća preživi i svi prođemo sa što manje „ožiljaka“. Uravnilovka – podjednako opterećenje svih preduzeća bi za najveći dio crnogorske privrede mogao biti poguban. Pored ovoga za uspjeh samih mjera je od ključnog značaja i njihova socijalna dimenzija u obliku postizanja društvene saglasnosti i na njoj zasnovane društvene kohezije”, smatra Kostić.

Ukoliko se, kaže on, ne mobiliše duh naroda – njegova energija i ukoliko se ne usmjeri ka željenom cilju, pesimizam koji nam nije stran, može početi da dominira, što ne bi bilo dobro.

“Savremena ekonomija sve je više bihevioralna nauka i sve se intenzivnije bavi implikacijama takvih ponašanja na ekonomsku stvarnost. Zato je, takođe, neobično važno raditi na oblikovanju javnog mnjenja na pridobijanju podrške javnosti za preduzete i namjeravane mjere”, smatra Kostić.

Cilj

Vlade različitih zemalja imaju, razumljivo, različit pristup kada je u pitanju vrijednost paketa pomoći i on se kod mnogih kreće od četiri, pet, deset i više procenata od BDP zemlje – čak ponegdje i do “neograničenog iznosa” (ma šta to značilo).

“U jednome moramo biti saglasni – mjere koje se donose i koje će biti donošene u budućnosti, nijesu mjere stimulacije privrede već za održavanje njene ekonomske supstance. Adekvatno nominovanje mjera je od kritične važnosti jer će od toga zavisiti njihova usmjerenost: svrha i cilj kao i formulisana startegija realizacije. Nije manje važno i da mjere budu pravovremene. Mora se djelovati brzo odlučno i sa jasnim ciljem, a to je očuvanje ekonomske osnove Crne Gore”, ističe analitičar.

Ekonomska osnova su nam u prvom redu: mikro, mala i srednja preduzeća koja čine skoro 70 odsto BDP-a i predstavljaju glavne stvaraoce radnih mjesta.

“ Taj sektor je izuzetno ranjiv i sa oskudnim finansijskim i drugim sredstvima. To, naravno, ne znači da treba zanemariti velika preduzeća ili ih prepuštiti sebi samima već samo ukazuje na činjenicu koju treba imati u vidu prilikom određivanja prioriteta i dizajniranja mjera podrške i pomoći. Sistem mjera trebao bi biti diferenciran i ciljno orijentisan, primjeren ciljnoj grupi, a nikako uniforman i opšti”, smatra Kostić, ali i priznaje da nije nimalo lak zadatak napraviti takav sistem mjera.

Znamo, kaže on, da nemamo neki izbor jer su naše mogućnosti prilično ograničene, ali će od njihove usmjerenosti i dobre operacionalizacije zavisiti stanje privrede pošto virus prođe.

“Mi nemamo mnogo prostora za djelovanje, naročito u monetarnoj sferi. Izgledi su nam bolji u fiskalnoj sferi, ali su i tu prilično ograničeni. Ipak, ta činjenica ne treba da nas uplaši kada za to dođe trenutak i bude potrebe. Krize se ne prevazilaze redovnim sredstvima jer da je tako ne bi se zvale krize. Vanredno vrijeme i vanredne situacije iziskuju vanredna sredstva. „Ljuta trava na ljutu ranu“ – kaže narod, a on rijetko griješi”, kaže ovaj profesor.

Štetu još nije moguće procijeniti

Koliku će ekonomsku štetu napraviti korona virus, u ovom momentu, kako kažu u Vladi, nije moguće procijeniti. Pedeset miliona eura koje je EU opredijelila Crnoj Gori za dugoročni program podrške i tri miliona za hitnu intervenciju, kako su već saopštili iz Vlade, su izuzetno značajni. Uz veliku zahvalnost Evropskoj uniji za podršku Crnoj Gori u najtežim trenucima iz Vlade su, podsjetimo, poručili da će Crna Gora nastaviti da predano radi sa Evropskom komisijom i Delegacijom “da zajednički saniramo posljedice krize”. Iz Vlade je tada saopšteno i da je dogovoreno ubrzavanje 18 miliona eura vrijednog zajedničkog programa za pomoć malim preduzećima, najranjivijim kategorijama društva i nezaposlenima.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Pobjedu kaže da u ovom momentu ne postoji pojedinac ili institucija koja može sa velikim stepenom izvjesnosti predvidjeti koliki će iznos biti potreban da prevaziđemo postojeću situaciju.

“Dva su osnovna razloga za to. Prvi je da je predviđanje u suštini nagađanje temeljeno na prošlosti, pa samim tim i nepouzdano, a drugi što je privreda svake zemlje priča za sebe – svaka ima svoj “DNK” – svoju strukturu, potrebe, politički i ekonomski sistem, svoje kapacitete i svoju produkcionu i potrošačku moć, demografiju, navike, uvjerenja, kulturu… Sve to ima odraza na naše potrebe danas i u budućnosti i ne postoji opšti obrazac za ponašanje. Uz to u multipovezanom svijetu potrebe su uslovljene stanjem i akcijama drugih i ishodima u njima. Globalizovani svijet ovih dana više nego ikad svjedoči na izvjestan način o “prokletstvu povezanosti” koje je savremenom čovjeku donijelo dosad nezabilježenu količinu dobrobiti u ljudskoj istoriji”, objašnjava Kostić.

On smatra da ćemo se i sada, kao i uvijek, uglavnom morati osloniti na sebe i sopstvene snage.

“To je jedino ispravno i očekivano”, kaže on.

CBCG

Na šalteru Centralne banke (CBCG) je u ovoj godini zamijenjeno 500 novčanica raznih apoena, ukupne vrijednosti 80.000 eura.

Iz CBCG su agenciji Mina-business kazali da su oštećene novčanice, koje su mijenjane, u najvećem broju slučajeva bile pocijepane, umrljane ili su imale oštećenja koja su nastala prilikom pranja garderobe, odnosno zaboravljenih novčanica u džepovima farmerica ili dukserica.

CBCG mijenja oštećen novac, koji je nepodoban za dalju upotrebu, bez nadoknade. To se obavlja u poslovnim prostorijama vrhovne monetarne institucije u Ulici Novaka Miloševa u Podgorici.

Zamjena se obavlja u skladu sa odlukom o provjeri podobnosti i autentičnosti i vraćanju u opticaj euro novčanica i kovanog novca.

“CBCG ne zamjenjuje oštećene novčanice u slučajevima kada postoji sumnja u autentičnost euro novčanica ili kovanog novca, kada one potiču iz kaznenog djela, ili su namjerno oštećene”, dodali su iz Centralne banke.

“BUDI ODGOVORAN”

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 18 primjedbi, od kojih se najveći broj odnosi na nepoštovanje mjera Vlade za suzbijanje epidemije koronavirusa.

Na osnovu pritužbi koje su evidentirane, nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se žalili da parfimerija Bar Kod u Kotoru, kazino Admiral, firma Imperijal i prodavnica Kovači u Bijelom Polju i Dalas u Podgorici rade uprkos zabrani.

Evidentirane su pritužbe da ispred prodavnice DDI u Danilovgradu postoji terminal za klađenje, kao i da su cijene namirnica u marketu Franca u Rožajama i HD Laković u Baru podignute.

Građani su se žalili da im nije bio dozvoljen ulaz u market Aroma u Budvi pola sata prje isteka radnog vremena, da se brašno ispred marketa Mece u Bijelom Polju istovara u nehigijenskim uslovima, a da u Voliju u Rožajama obje smjene rade od osam do 18 sati.

Evidentirane su i pritužbe na neizdavanje fiskalnih računa u pekari Dimi u Podgorici, rad marketa Sim Radović u Herceg Novom nedjeljom, kao i neposjedovanje dozvole za rad firme Ekopak iz Bijelog Polja.

Građani su se žalili i na loše puteve i smeće.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

PREDUZEĆA TRAŽE RJEŠENJA

Kreditna podrška Investiciono-razvojnog fonda malim i srednjim preduzećima je ohrabrujuća, kažu iz Unije poslodavaca. Iz Udruženja ugostitelja Budva ističu da moratorujum na otplatu kredita, kao i kredita IRF-a će privrednicima koliko toliko olakšati sadašnju situaciju, ali da to ipak neće biti dovoljno za opstanak.

Odluka IRF-a o kreditnoj podršci malim i srednjim preduzećima je ohrabrujuća, kažu iz Unije poslodavaca. Ipak, krediti će biti odobreni samo kompanijama koje ne kasne duže od 45 dana u otplati kredita i redovno plaćaju obaveza prema državi.

“Ova kreditna linija IRF-a djeluje ohrabrujuće. Ipak u ovom trenutku nedostaju nam određeni podaci i informacije iz baze, koje bi pomogle u procjeni toga u kojoj mjeri će planirana kreditna sredstva IRF-a biti dostupna upravo onima kojima su najpotrebnija, a to su preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena. Nadamo se da zainteresovani privednici ipak nemaju dugovanja, odnosno da mogu da odgovore uslovima predviđenim po ovoj kreditnoj liniji”, kazala je Zvezdana Oluić iz Unije poslodavaca.

Ukupna kreditna podrška IRF biće 130 miliona eura, a namjenjena je i za održavanje likvidnosti i isplatu zarada radnicima u mikro i malim preduzećima. To se odnosi na ugostitelje, zanatlije, taksiste, vlasnike butika, frizere, trgovce. Za Udruženje ugostitelje Budve moratorijum na otplatu kredit znači mnogo, kao i podrška IRF-a.

“Dobar grejs period, dužina otplate kredita je takođe dobra, i kamata je dosta pristupačna. Tako da vjerujem da će nam i to koliko toliko olakšati sadašnju situaciju. Ono što moramo svi znati, to je da to svakako neće biti dovoljno da jedan privredni subjekat opstane u ovoj situacije, jer pitanje je kakva će sezona biti. Ono što je sigurno je da je nama do jula mjeseca otkazana svaka organizovana grupa”, rekoa je Nikola Buzdovan iz Udruženje ugostitelja Budva.

Turistička privreda je već kreditno zadužena, a novi krediti dodatno će opteretiti njihov rad.

“Ne radimo, nemamo prihode. Svi mi se trudimo da ne otpuštamo nikoga, ali ono što će biti to takođe ne zna niko, ja istinski vjerujem da svi mi budvanski restorateri ćemo u martu siguran sam moći da isplatimo dobar dio zarada, jer smo imali 15 radnih dana. Što se tiče aprila, je stvarno alarmantna situacija, đe ja vjerujem da će svaki restoran biti u duhu ova vremena, biti na respiratorima”, naveo je Buzdovan.

Iz Udruženja oćekuju da će Vlada predložiti dodatne stimulativne mjere koje će omogućiti održavanje likvidnosti, budući da nikom nije u interesu zatvaranje restorana i drugih objekata.