RADNIČKA PARTIJA

Radnička partija poziva tužilaštvo i nadležene institucije da se što prije uključe u problem radnika Metalca Termohem jer je situacija, kako su naveli alarmantna.

Iz te partije tvrde da Securitas firma koja je zadužena za obezbjedjenje fabrike zaplijenjuje mašine i repromaterijal. 

“Dok radnici obezbjeđenja stoje na kapiji da bi obezbjedili nesmetan prolaz kamiona, radnici nikšićkog Metalca su zbog novonastale situacije sa korona virusom spriječeni da se okupe i tako nemoćni da bilo šta urade da spriječe još jednu poharu svoje fabrike”, navodi se u saopštenju.

Od 20. Decembra, kako tvrde, niko od menadzmenta firme se nije pojavljivao.

“Međutim danas pod izgovorom da ima navodni ugovor sa menadzmentom kompanije, firma Securitas pravda svoj jutrošnji angažman po krugu fabrike”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da radnici Metalca već četiri mjeseca ne primaju svoje zarade.

“Pozivamo tužilaštvo i nadležene institucije da se što prije uključe u problem radnika metalca i spriječe pljačku njih i njihovih porodica”, zaključeno je u saopštenju.

AUTOBUSKI PREVOZNICI

Obustavljanje javnog prevoza putnika u međunarodnom, međugradskom, prigradskom i gradskom saobraćaju autobusima i kombijima katastrofalno utiče na saobraćaj i turizam, poručio je izvršni direktor podgoričke kompanije “Božur” Radivoje Kovačević.

Izvršni direktor kotorske “Autoboke” Veselin Salamadija kazao je izvjesno da će posljedica biti smanjenje prihoda i otežano poslovanje prevoznika i autobuskih stanica, ali da je za sada nezahvalno davati bilo kakve prognoze.

Obojica očekuju da će Vlada pravovremenim ekonomskim mjerama pomoći prevoznicima i vlasnicima autobuskih stanica da opstanu i sačuvaju radna mjesta, navodeći da kompanije iz ove branše same sigurno neće moći podnijeti teret ove situacije.

“Ako ova situacija potraje to će se loše odraziti na poslovanje autobuskih prevoznika. Na tu mogućnost ne želimo ni da pomislimo, jer to bi pored ove katastrofe sa korona virusom, bila još jedna katastrofa od koje se većina prevoznika ne bi oporavilo. U tom slučaju bi došlo i do otpuštanja radnika što niko od nas ne želi”, kazao je Kovačević Pobjedi.

Naveo je da je “Božur” prvi privatni prevoznik u Crnoj Gori.

“Poslujemo 30 godina i ne pamtimo da je bila teža situacija od ove”, saopštio je Kovačević i dodao da je prevoznike nakon loše zimske sezone i manjeg broja putnika sada zadesila i totalna obustava saobraćaja. Objasnio je da su rad u preduzeću „Božur“ sada organizovali samo u prvoj smjeni.

“U naredna dva mjeseca možemo isplaćivati zarade zaposlenima i nećemo nikom davati otkaz. Nadamo se da će ova situacija trajati kraće i da će se polako vratiti normalni uslovi rada i da ćemo uz pomoć države sve ovo lakše prebroditi. Slična je situacija i kod drugih prevoznika”, kazao je Kovačević i dodao da „Božur“ ima 37 zaposlenih, a u sezoni zapošljava 20 dodatnih vozača.

Imaju 25 autobusa i održavaju 11 međunarodnih i dvije domaće linije.

Kovačević očekuje da će Vlada pomoći autobuskim prevoznicima. Od mjera koje je Vlada donijela 19. marta iskoristili su moratorijum za otplatu kredita na 90 dana, a biće prinuđeni da, pored kredita koje imaju, iskoriste mogućnost za podizanje kredita kod IRF-a kako bi što bezbolnije izašli iz ove krize. On očekuje da će Crna Gora izaći još jača iz ove situacije.

“Da bi sve ovo brže prošlo i da bi svi počeli normalno da radimo i živimo, treba da poštujemo mjere prevencije koje donosi Vlada. Ostanite doma”, poručio je Kovačević.

PODACI MONSTATA

Broj zaposlenih u Crnoj Gori u posljednjem kvartalu prošle godine je, prema podacima Monstata, bio 6,3 odsto manji nego u prethodnom, dok je u poređenju sa istim periodom 2018. porastao 0,3 odsto.

Aktivnog stanovništva bilo je 283,1 hiljadu od kojih je 238,1 hiljada ili 84,1 odsto zaposlenih i 45 hiljada ili 15,9 odsto nezaposlenih.

Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal smanjen 1,5 odsto, dok je u poređenju sa istim kvartalom 2018. godine pao 0,9 odsto.

“Neaktivno je bilo 216,6 hiljada, što je 8,3 odsto više nego u odnosu na treći kvartal, a u odnosu na isti kvartal 2018. godine manje 0,2 odsto”, navodi se u saopštenju.

Prema podacima iz Monstatove Ankete o radnoj snazi, stopa aktivnosti za četvrti kvartal prošle godine bila je 56,6 odsto, stopa zaposlenosti 47,6 odsto, nezaposlenosti 15,9 odsto i neaktivnosti 43,4 odsto.

Iz Monstata je saopšteno da je anketom bilo obuhvaćeno 2,06 hiljada domaćinstava na teritoriji Crne Gore.

Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstava, njih 5,83 hiljade, a za 5,09 hiljada osoba od 15 i više godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

Anketa je sprovedena od oktobra do decembra prošle godine.

CEZAP PREDLAŽE

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) predložio je Vladi da sagleda mogućnost ograničavanja maloprodajnih cijena i usvajanja normi ponašanja isporučioca električne energije i pružaoca telekomunikacionih, internet, kablovskih i komunalnih usluga, čime bi se značajno relaksirao najugroženiji dio populacije.

„Dok traju mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa, molimo da sagledate mogućnost i inicirate donošenje uredbe sa zakonskom snagom, kojom biste na crnogorskom tržištu električne energije, telekomunikacionih, internet, kablovskih i komunalnih usluga propisali obavezujuće maloprodajne cijene usluga“, navodi se u saopštenju CEZAP-a.

Oni su objasnili da se radi o uslugama od fundamentalnog značaja za biološki i intelektualni opstanak crnogorskih građana.

Iz CEZAP-a su predložili da se maloprodajne cijene definišu za period od 1. marta do posljednjeg dana mjeseca u kojem Vlada proglasi prestanak pandemije koronavirusa u Crnoj Gori.

Oni smatraju da bi cijene električne energije isporučene u navedenom periodu trebalo da se limitiraju na 50 odsto cijene po kojoj jedan kilovat sat (KWh) isporučivan potrošačima u višoj tarifi 1. marta, za potrošače iz kategorije domaćinstva, 24 sata, sedam dana u sedmici.

Kada je riječ o telekomunikacionim uslugama, CEZAP predlaže da SMS usluge u okviru Crne Gore, kao i pozivi za građane u okviru iste mobilne ili fiksne mreže budu besplatne, a da se pozivi ka drugim mobilnim i fiksnim mrežama limitiraju na tri centa po minutu, sa obračunskim periodom od 15 sekundi.

„Pozivi prema inostranstvu ostaju prema ugovorenim cijenama. Cjelokupni iznos pretplate na paket, za kategoriju građana, ima se računati za plaćanje usluga poziva ka drugim mrežama u Crnoj Gori“, naveli su iz CEZAP-a.

Predlažu da se mobilni internet u obimu od pet gigabajta (GB) bude dostupan besplatno svim mobilnim korisnicima u Crnoj Gori, za korisnike iz kategorije građana, a za svaku dopunu od pet GB se doplaćuje jedan EUR.

„Prepaid korisnici su u cilju korišćenja navedenih usluga obavezni da obave minimalnu mjesečnu uplatu od dva EUR, kako bi mogli koristiti navedene usluge u propisanom obimu“, objasnili su iz CEZAP-a.

Takođe, smatraju da bi cijene usluga kablovskih operatora trebale da se pružaju po cijenama 50 odsto nižim od onih koje su bile fakturisane pretplatniku 1. marta. Cijene vode za građane bi, prema njihovim riječima, trebalo limitirati na 50 odsto one po kojoj je kubik vode isporučivan potrošačima 1. marta.

CEZAP predlaže i da se cijene odvoza smeća za građane limitiraju na 50 odsto iznosa koji je fakturisan za te usluge na 1. mart.

Oni su poručili Vladi i da usvoji norme kojim bi se potrošači koji su u prethodnom periodu isključeni sa mreže, po osnovu duga za isporučenu električnu energiju, telekomunikacione i kablovske usluge i isporuku vode, u periodu ne dužem od sedam dana od proglašenja mjera, ponovo uključe dok traju mjere Vlade.

CEZAP smatra da nijedan potrošač ne smije biti isključen sa elektroenergetske, telekomunikacione, kablovske ili vodovodne mreže, niti uskraćen za usluge odvoza smeća, bez obzira na visinu duga za konkretnu uslugu.

„U navedenom periodu protiv potrošača se neće pokretati postupak javnog izvršenja po osnovu duga nastalog po osnovu pružanja specificiranih usluga“, rekli su iz CEZAP-a.

Oni su predložili i da se dug po osnovu neplaćenih računa za električnu energiju, usluge telekomunikacionih i kablovskih operatora, vodu i odvoz smeća za period od 1. marta do prestanka pandemije, potrošačima koji ne budu mogli da ga plate fakturisati u 24 jednake mjesečne rate, bez obračuna zatezne ili bilo koje druge kamate.

„Potrošači po osnovu tog duga ne mogu biti isključeni sa elektroenergetske, kablovske, telekomunikacione i vodovodne mreže, niti uskraćen za odvoz smeća“, kazali su iz CEZAP-a.

Oni su pozvali premijera Duška Markovića da još jednom sagleda mogućnost da se, osim moratorijuma na otplatu glavnice duga za kredit, uspostavi i moratorijum na obračun kamate.

„Predložili bismo da se taj moratorijum uspostavi za sve subjekte, kako građane, tako i preduzeća. Ne sporimo legalitet odluke bankara, ali ovo je, čini nam se, vrijeme kad legitimitet mora da ima prednost, a priznaćete da obračun kamate na kašnjenje u isplati duga nije legitimna mjera u trenutnoj situaciji“, saopštili su predstavnici CEZAP-a.

MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Inspektori za hranu svakodnevno će obavljati nadzor objekata za prodaju na malo hrane neposredno krajnjem potrošaču, kako bi kontrolisali da li se poštuju sve propisane mjere higijenskog rukovanja hranom, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove upozorila je subjekte koji obavljaju djelatnost prodaje na malo hrane, na obavezu preduzimanja svih propisanih mjera higijenskog rukovanja hranom, uz obavezno sprovođenje i mjere predostrožnosti u skladu sa preporukama za sprječavanje pojave koronavirusa.

Iz Ministarstva ekonomije su saopštili da se mjere predostrožnosti prvenstveno odnose na objekte u kojima se obavlja priprema i prodaja hljeba i peciva i voća i povrća, specijalizovane prodavnice, prodaju na pijacama, ali i na sektore gdje se obavlja narezivanje, obrada i pakovanje hrane.

„Poslodavci su dužni da organizuju rad u objektima na način da osobe koje rukuju hranom ne naplaćuju račune za izdatu hranu, već da naplatu obavljaju druge, za to određene osobe, a posebno u pekarama sa povećanim prometom“, navodi se u saopštenju.

U objektima sa manjim prometom prihvatljivo je da osoba koja uslužuje potrošača obavezno pere ruke nakon naplate novcem ili platnom karticom samo ako je u objektu obezbijeđena oprema za pranje ruku – lavabo, sredstvo za pranje ruku i ubrusi u neposrednoj blizini.

„Inspektori će svakodnevno obavljati pojačan nadzor objekata za prodaju na malo hrane“, dodaje se u saopštenju.

Iz Ministarstva su pozvali sve potrošače da svaku primijećenu pojavu nehigijenskog rukovanja hranom ili prisutnost hrane sa isteklim rokom upotrebe, odmah prijave inspektorima za hranu radi urgentnog postupanja i preduzimanja mjera na mejl upravazabezbjednosthrane@ubh.gov.me ili putem kontakt telefona veterinarskih i inspektora za hranu.

DEMOKRATE IRF-U

Demokarate pozivaju IRF da svakodnevno objavljuju spiskovi onih koji su podnijeli zahtjev za odobrenje kredita.

“Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da je Investiciono razvojni fond Crne Gore juče, odmah nakon urgencije Demokrata ubrzao postupak stavljanja u funkciju nove kreditne linije pod povoljnim uslovima za građane i privredu, a koja je obećana u okviru mjera Vlade Crne Gore 18.03.2020. godine”, navodi se u saopštenju Demokrata.

Očekuju, kako navode, da IRF obezbijedi pojednostavljenu proceduru kako bi privrednici i građani efikasno, u kratkim rokovima dobili neophodna novčana sredstva. Važnim smatraju i to da kompletan postupak bude transparentan u dijelu zahtjeva, odobrenih iznosa i korisnika.

“U skladu sa tim predlažemo da se svakodnevno objavljuju spiskovi onih koji su podnijeli zahtjev uz navođenje osnovnih elemenata zahtjeva, ali i spiskovi onih kojima je odobreno uz navođenje iznosa, uslova i ključnih elemenata, kako bi javnost mogla da prati da li je proces transparentan, pošten i objektivan”, navodi se u saopštenju.

Apeluju i da se za nove kreditne linije namijenjene poboljšanju likvidnosti preduzetnika, mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća do maksimalnog iznosa po korisniku od tri miliona eura, sa kamatnom stopom od 1,5%, pravi razlika u uslovima između korisnika koji potražuju niže iznose do 20000 ili 50000 eura i korisnika koji potražuju iznose koji se mjere stotinama hiljada ili milionima eura.

“Snižavanjem kriterijuma u pogledu garancija i drugih zahtjeva za niže iznose, omogućilo bi se preduzetnicima, mikro i malim preduzećima da masovno iskoriste ponuđena sredstva, što je veoma važno za cjelokupnu privredu zemlje. Imajući u vidu značaj kreditnih sredstava IRF-a u ovom momentu, još jednom apelujemo na potrebu za najvećim nivoom transparentnosti cjelokupnog procesa”, zaključuje se u saopštenju.

CBCG

Moratorijum na otplatu kredita se u svakoj zemlji na isti način obračunava, a banke po tom osnovu ne ostvaruju ekstra profit, poručuju iz CBCG.

“CBCG je uz blisku komunikaciju sa bankama maksimalno izašla u susret korisnicima kredita, do nivoa koji ne ugrožava održanje finansijske stabilnosti i održivog poslovanja banaka”, poručuju iz CBCG.

Podsjećaju da se cijena pozajmljenog novca nikako ne uvećava, već se obračunava samo ugovorena redovna kamata (shodno ugovoru) i pri tome se ne plaća tri mjeseca, što, kako navode, direktno pogoršava likvidnu poziciju banke.

“Imajući u vidu navedeno, zaista je zlurado govoriti o ostvarivanju ekstra profita banke. Napominjemo da su banke prihvatile da jednostrano produženje korišćenja pozajmljenog novca od tri mjeseca može biti naplaćeno jedino do iznosa redovne cijene tog novca, iako, podsjećamo, banke neće moći koristiti taj argument kad im dospiju njihove obaveze. Da budemo do kraja jasni – banke neće moći štedišama da kažu da ne mogu isplatiti depozit još za tri mjeseca jer im nije još otplaćen kredit. Podsjećamo da banka radi sa pozajmljenim novcem i da na toj strani nema moratorijuma”, stoji u saopštenju CBCG.

Podsjećaju da će banke svim korisnicima kredita dostaviti planove otplate prije isteka moratorijuma i ponovnog početka otplate obaveza po kreditima.

“To predstavlja jedini tačan izvor informacija o iznosu preostalih obaveza po kreditima”, poručuju iz CBCG.

NIKŠIĆKI METALAC

Radnici nikšićkog Metalca, koji posluje u sastavu češke firme Termochem i u kojem je proizvodnja zaustavljena krajem decembra, tvrde da su u teškoj finansijskoj situaciji, zbog čega traže jednokratnu pomoć Opštine i Vlade.

Oni su, apelujući na nadležne, objasnili da se radi o 110 radnika koji od decembra nemaju primanja, a sada su u posebno teškoj situaciji.

“Ugrožena je egzistencija naših porodica, a situacija u kojoj se nalazimo posebno je pogoršana zbog epidemije koronavirusa, jer ne možemo priuštiti kupovinu higijenskih sredstava i osnovnih životnih namirnica”, kazali su predstavnici radnika Metalca.

Oni su podsjetili da im se duguje trećina plate za oktobar i primanja zaključno sa januarom. Nije im, kako tvrde, povezan radni staž, dok su radnici koji su bili zaposleni tri godine na neodređeno na evidenciji Biroa rada.

Kako kažu radnici nikšićkog Metalca, gazda Zoran Knežević i direktor Živorad Krsmanović su potpisali ugovovor sa firmom sjekuriti koja obezbedjuje imovinu metalca, da uzmu mašine i otpadni materijal da bi naplatili dugovanja koja im se duguju, a radnicima ništa.

Radnici kažu da su i prije vlasnici koji su držali Metalac pokušavali da prodaju mašine, ali su bili spriječeni u tome jer radnici to nijesu dozvolili.

Poručili su da neće dozvoliti prodaju mašina iz fabrike dok im se ne isplate potraživanja, uprkos, kako su kazali, namjerama vlasnika da na taj način izmire dugovanja nekim firmama.

Proizvodnja u Metalcu prekinuta je 27. decembra po nalogu uprave, a rok za nastavak rada je više puta odlagan zbog, kako je ranije saopštio direktor Živorad Krsmanović, finansijskih problema matične kuće u Češkoj.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju i zaposlila oko 100 radnika.

IRF

Investiciono-razvojnom fondu (IRF) stiglo je više od 200 zahtjeva klijenata koji žele da stopiraju otplatu kredita na period od tri mjeseca u skladu sa odlukom Vlade i Centralne banke, u sklopu ekonomskih mjera za ublažavanje posljedica izazvanih koronavirusom.

Zahtjevi su počeli da se dostavljaju u ponedjeljak.

Država je za privredni sektor otvorila novu povoljniju kreditnu liniju kod IRF-a koja će početi da se realizuje sjutra, rekli su Vijestima iz fonda.

Detalje će IRF predstaviti danas.

“Ta kreditna linija za poboljšanje likvidnosti biće upotrijebljena isključivo za rješavanje problema nelikvidnosti nastale zbog posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. Novac se može upotrijebiti za nabavku proizvoda, poluproizvoda, sirovina i za isplatu zarda”, objasnili su iz IRF-a.

Oni su dodlai da pravo na kredit ne postoji, već da IRF na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva donosi pojedinačnu odluku.

Uslovi pod kojima se kredit odobrava podrazumijevaju maksimalni iznos do tri miliona EUR, kamatnu stopu od 1,5 odsto, grejs period od dvije godine i otplatu na osam godina, u koju je uključen i grejs period.

“Uzimajući u obzir skraćene procedure za dodjelu novca, a vodeći računa o finansijskoj stabilnosti i održivosti IRF-a i cjelokupnog sistema, novac će se odobravati na osnovu mekih sredstava obezbjeđenja i hipoteka”, naveli su predstavnici IRF-a.

Kod odobravanja kredita prioritet će imati ljekovi, medicinska oprema i sanitetska vozila, turizam i ugostiteljstvo, saobraćaj, usluge, proizvodnja i prerada hrane.

GOLUBOVIĆ ZA TVCG

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović tvrdi da ne može doći do nestašice osnovnih životnih namirnica i eventualnih problema sa snabdijevanjem hrane na domaćem tržištu. Golubović za TVCG kaže da zaliha ima barem za šest mjeseci, a da cijene neće rasti.

“PKCG i Ministarstvo ekonomije već mjesec dana prate na dnevnom nivou snabdjevenost tržišta oisnovnim robama i mogu da kažem da smo položili test da je snabdjevenost naših objekata bolja nego bilo gdje u regionu, čak i u Evropi“, kazao je on u Jutarnjem programu TVCG.

On smatra da u periodu od šest mjeseci ne možemo imati problema sa snabdjevenošću tržišta.

„Svi naši distributeri, sve naše prodavnice imaju toliko zaliha robe, brašna, ulja, šećera. Sve je na zalihama. U kontinuitetu  dolaze robe, tržište je profunkcionisalo“, kazao je Golubović i podsjetio da je u Srbiji mjera za izvoz osnovnih namirnica ukinuta.

„Tako da sa tog tržišta dolaze robe, a trgovci su otvorili vrata i za nova tržišta“, kaže predsjednik PKCG.

Poručio je da nema potrebe za gomilanjem zaliha.

„Apelovali smo na potrošače da ne povećavaju cijene i neće doći do promjena cijena“, kazao je on.

Nacionalni prioritet je bio i biće zaštita ljudi, sprečavanje širenja virusa i liječenje oboljelih, kaže on. Pandemija ima već velikog uticaja na crnogorsku ekonomiju.

„Prvi sektor na koji se odrazila pandemija virusa korona jeste sektor turizma. Već imamo zatvorene hotele, ugostiteljske radnje. Turističke agencije su maltene paralisale svoj rad, otkazivanje dolazaka gostiju individualnih, grupnih, ekskurzija, tako da je izvjesno da je sve do sredine juna otkazano“, kaže Golubović.

Prema njegovim riječima, problemi su i u sektoru putničkog saobraćaja i logističkih usluga.

„Ono što je najizraženije je problem likvidnosti tih preduzeća. nemogućnost isplate zarada i nemogućnost plaćanja već dospjelih obaveza“, kaže on.

Vlada je već donijela set opštih mjera za ublažavanje posljedica i Golubović kaže da je zadovoljan planom izvršne vlasti.