TRAŽE POMOĆ DRŽAVE

Taksi udruženja i ugostiteljske firme u Crnoj Gori u teškoj su situaciji zbog vladinih mjera za sprečavanje širenja virusa korona, pokazuje i analiza konsultantske kuće Fideliti konsalting.

“Pripremili smo kratku analizu poslovanja taksi djelatnosti na uzorku od 52 kompanije koje imaju prihod preko 10.000 eura. Ove kompanije su u 2018. godini imale ukupne prihode od 13,8 miliona eura, dok im je neto profit iznosio 133.000 eura. U ovim kompanijama 2018. godine radilo je 1.086 ljudi. Prema iskustvima koje imamo i prema podacima iz finansijskih izvještaja, trošak plata u ovoj industriji iznosi oko 20 odsto ukupnih prihoda. Dakle, godišnji troškovi plata radnicima iznose 2,7 miliona eura. Da uparimo podatke: neto profit kompanija koje se bave taksi djelatnošću iznosi 133.000 eura, a troškovi radnika 2,7 miliona ili čak 20 puta više. Ako bismo posmatrali samo troškove plata, vlasnici ovih biznisa mogu od ranijeg profita da isplate možda jednu platu”, navodi se u analizi.

Dodaju da su troškovi radnika samo jedna od kategorija troškova u pos lovanju i iznose 20 odsto ukupnih troškova.

“A gdje su ostalih 80 odsto troškova i poreza: gorivo, prirezi, telefon, internet, amortizacija, kamate, rashodi iz posla, troškovi materijala, naknade državi, opštinama, turističkim organizacijama i ostali mnogobrojni prateći troškovi, a koji se mjere ogromnim novcima? Sada 1.086 taksista nema nikakvih prihoda i vrlo je vjerovatno da će postati ugrožena kategorija stanovništva. Da uprostimo: sve i da taksisti nisu centa potrošili od prošlogodišnje zarade, da nisu centa investirali (a jesu jer je priroda posla takva), oni imaju maksimalno jedan mjesec da prežive ovu katastrofu koja im se trenutno dešava. Samo ova mala i kratka analiza govori o problemu sa kojim se sreću vlasnici jedne industrije koja je devastirana negativnim uticajem virusa korona”, piše u analizi.

Situacija je teška i kad su u pitanju ugostiteljske firme. Konsultantska kuća je pripremila i kratku analizu poslovanja restoranske i ugostiteljske industrije u Crnoj Gori na uzorku od 500 kompani ja koje imaju prihod preko 10.000 eura.

“Ove kompanije su u 2018. godini imale ukupne prihode od 118,9 miliona eura, dok im je neto profit iznosio 7,6 miliona eura. Prema iskustvima koje imamo i prema podacima iz finansijskih izvještaja, trošak plata u ovoj industriji iznosi oko 25 odsto ukupnih prihoda. Dakle, godišnji troškovi plata radnicima iznose 29,73 miliona eura. Neto godišnji profit kompanija koje posluju u djelatnostima restorani i ugostiteljstvo iznosi 7,6 miliona eura, dok su god išnji troškovi radnika 29,73 miliona ili četiri puta više nego godišnji profit. Ako bismo posmatrali samo troškove plata, vlasnici ovih biznisa mogu od ranijeg profita da isplate maksimalno tri mjeseca zarada”, navodi se u analizi.

Navode da su troškovi radnika samo jedna od kategorija troškova u poslovanju.

“Tu su ostali troškovi i porezi: prirezi, troškovi zakupa, crpyja, voda, telefon, internet, gorivo, amortizacija, kamate, rashodi iz posla, troškovi materijala, naknade državi, opštinama, turističkim organizacijama i ostali mnogobrojni prateći troškovi, a koji se mjere ogromnim novcima. Sve i da vlasnici biznisa nisu centa potrošili od prošlogodišnje zarade, da nisu centa investirali (a jesu jer je priroda posla takva), oni imaju maksimalno jedan mjesec da prežive ovu katastrofu koja im se trenutno dešava. Samo ova mala i kratka analiza govori o problemu sa kojima se sreću vlasnici jedne industrije koja je praktično raznesena u paramparčad negativnim uticajem virusa korona”, navode iz Fideliti konsaltinga.

“Budžetu će faliti više od 230 miliona”

Iz konsultantske kuće Fideliti konsalting pripremili su i analizu slabijeg punjenja budžeta Crne Gore u periodu april jun 2020, usled djelovanja virusa korona na ekonomiju.

“Prema prvom scenariju u kome se PDV i akcize pune 70 odsto u odnosu na ostvereno u 2019, uz već odložene poreze i doprinose, crnogorskom budžetu će faliti 230 miliona eura. Prema prvom scenariju u kome se PDV i akcize pune 50 odsgo u odnosu na ostvereno u 2019, uz već odložene poreze i doprinose, crnogorskom budžetu će faliti 274 miliona eura. Biće veoma, veoma teška naredna tri mjeseca”, navodi se u analizi.

MIHAILOVIĆ PORUČIO

Borba protiv virusa korona je borba i za ekonomiju, ali prioritet je zdravlje stanovništva životi, pa ekonomija, poručuje u razgovoru za Dnevne novine profesor Ekonomskog fakulteta UCG i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović.

Vlada Crne Gore, smatra Mihailović,  blagovremeno je reagovala i donijela realne mjere, primjerene trenutku. One su cjelovite i konzistentne, i njima se nastoji zadržati funkcionisanje našeg sistema u cjelini.

“Kad to kažem imam u vidu odlaganje obaveza na tri mjeseca, što je dovoljan period da se, rekao bih, uhvati malo daha, da se privrednici, ali i svako od nas ponaosob, samoorganizuje, kako bismo, rekao bih uz Božju pomoć, što spremnije dočekali period kada opasnost koja se nadvila i nad Crnom Gorom i nad čitavim čovječanstvom bude za nama”, kaže Mihailović.

Sada nam je više nego ikada potrebniji opšti pristup prema državi i društvu.

“Moramo da zaboravimo pojedinačne probleme ili interese. Iz ekonomskog ugla gledano, nijedna Vlada pa ni naša, nema čarobni štapić. Učinila je ono što je sada realno moguće da u datim okolnostima zaštiti i građane i ekonomiju, stavljajući građanina u centar pažnje, što je premijer više puta apostrofirao, a što Vlada pokazuje i kroz organizaciju dolaska naših ljudi koji se vraćaju u svoju državu”, ističe on.

Smatra da Vlada može da podijeli ono čime raspolaže.

“ A to čime raspolaže dolazi iz izvora definisanih zakonom i koji se odnose na punjenje budžeta. Moramo svi znati da, nezavisno od toga kolika je neka gomila, kad se sa te gomile uzima ona se brzo potroši. Rekao bih to slikovito, sa stanovišta narodne izreke svaki koš hoće još. To znači da se svaki koš mora puniti”, navodi profesor.

Ovo je, kako kaže, prvi set mjera, i to dobar set, i u tom periodu svi moramo da vodimo računa što nam valja činiti.

“ U ovoj situaciji je izuzetno važno da svaki građanin shvati da zajednički moramo da dijelimo problem, da podjela tereta treba da doprinese da se lakše snalazimo u ovoj situaciji. Zato sam se sjetio opet one narodne mudrosti: Kad neko nekog pita kako si, imaš li problema, a on kaže imam, ali s narodom. Ovo je sad zaista sa narodom, sa regionom, Evropom, sa svijetom… Ali mi moramo da se organizujemo i samoorganizujemo koliko je god to moguće u ovoj situaciji”, navodi on.

Guverner CBCG saopštio je da su depoziti sigurni, da su banke visoko likvidne i da će se pomoći svim preduzećima da lakše prebrode krizu.

“Izjava guvernera CBCG, odnosno informacije koje je saopštio, veoma su značajne u ovoj situaciji sa stanovišta stabilnosti finansijskog, a onda i cjelokupnog sistema. Finansijske institucije moraju da shvate da žive od klijenta, da su klijenti njihovo tržište i da je to tržište trenutno u problemima. Dakle, treba da se okrenu klijentu i da se, u okviru principa koji su navedeni od strane CBCG i od strane Vlade, vidi šta svaki od klijenata može. Svakome „na leđa” treba staviti onoliko koliko može da ponese. Odlaganje obaveza prema klijentima, sa stanovišta rata, kamate…, jedini je mogući način da klijenti, ljudi u biznisu, uzmu privrednog daha da vide šta im valja činiti u ovoj vrlo složenoj situaciji. Banke sada imaju, rekao bih, dopunsku obavezu, ne samo profesionalnu, nego i moralnu. Jedino one raspolažu univerzalnom robom koja se zove novac. Podsjetiću da je odnos između inputa i outputa, odnosno kamata pasivnih i aktivnih, bio 7, 8 pa i više puta. Zato i kažem, uz sve razumijevanje za rizike bankarskog poslovanja, da u ovom trenutku, banke imaju, ne samo profesionalnu, nego i moralnu obavezu da se posebno pokažu”, kazao je Mihailović. .

Pozdravio je sve što radi IRF u ovom trenutku. .

“U svim ovim našim teškoćama dobro je što postoji jedna, tako važna i zdrava finansijska institucija koja će, prije svega, sada pomoći privredi. Tu postoje izvanredni uslovi dvije godine grejs perioda, kamatna stopa nešto preko jedan posto, osam godina period otplate… Dakle, sredstva IRF-a će djelovati kao jedna dobra injekcija, prije svega, sektorima koji su najviše pogođeni. To su danas proizvodnja medicinskih sredstava, turistička privreda, kao i proizvodni sektor uopšte… Ali, i IRF ima ograničena sredstva, zato je potrebno razumijevanje i osjećajnost za drugoga”, navodi on.

Pri tom, kaže,  ne smijemo zaboraviti proizvodnju i velike sisteme od kojih nam mnogo zavisi.

“Njih treba održati, a to će u ovom periodu biti veoma teško. Ne samo zbog novca, nego zato što će biti teškoća na nabavnom tržištu, (biće teško doći do reprodukcionog materijala, rezervnih djelova), kao i na prodajnom”, kaže Mihailović.

Pomoć najugroženijim je izvanredan potez Vlade, kaže on, jer prvo polazimo od ljudi sa najnižim primanjima.

“Njima je 50 eura značajno u ovoj situaciji. Ne kažem da su to velika sredstva, ali ljudi shvataju da država brine o najugroženijim i najosjetljivijim kategorijama stanovništva. Veoma mi je drago da su mnogi naši ugledni sportisti, privrednici, ljudi iz biznisa, i građani pojedinačno, shvatili situaciju u kojoj se nalazimo i što je istorijski poznata crnogorska solidarnost došla do izražaja. Opet se sjećam narodne izreke: „Pomozi mi kad mi je teško, mogu pjevati i sam”. I ubuduće će na taj način morati da se radi, da se stvore finansijska sredstva da bi se izdržalo vrijeme izolacije. Jer, za sada imamo preko 5.000 ljudi koji su u raznim oblicima izolacije. Te ljude treba prehraniti, obezbijediti im sredstva za ličnu higijenu…Dakle, ovo je jedna izuzetno složena situacija, i kao građanin sam ponosan što mnogi daju svoj doprinos. To ću uraditi i ja onoliko koliko su moje mogućnosti”, kazao je on.

Dodaje  da nam je zajedništvo, razumijevanje drugoga, solidarnost, potrebnije više nego ikada.

“Kao i podjela tog malog kolača na pravedan način, jer opet se pozivam na narodnu izreku: „Nije mi krivo na mali no na krivi dio”. Ne mislim da se nikome daje krivi dio, ali svi moramo shvatiti da nam se kolač topi, da se rezerve tope i zbog toga se moramo organizovati po principu: dva put mjeri, treći put kroj. Ovoga puta rekao bih dva put mjeri svaki euro, pa ga tek onda potroši. Jer svaki euro u sadašnjim uslovima postaje, ono što mi ekonomisti kažemo, rijetki faktor. Prema tome, taj euro ima danas višestruko veću vrijednost nego što je imao prije 15 ili prije mjesec dana. Sa tog stanovišta svako treba da vodi računa da se štedi na svakom koraku, jer su resursi danas ograničeni više nego ikada u Crnoj Gori”, kaže Mihailović.

Sve su prognoze uticaja korona virusa na crnogorsku ekonomiju , kako kaže profesor,  vrlo nezahvalne, ne zbog neznanja, nego zbog vremena u kojem će trajati.

“Jedne će posljedice biti ako kriza bude trajala kraće, što bismo svi željeli, a druge ako bude trajala duže. Sve prognoze mogu biti aproksimativne i moraju se bazirati na određenim pretpostavkama. Ja sam po prirodi optimista, ali moramo biti umjereni optimisti. Dakle, mnogo će zavisiti od toga koliko bude trajalo i kako se budemo organizovali, koliko proizvodnju uspijemo da organizujemo…Zavisiće i od međunarodnog faktora, zatim i od tokova roba da li će robe moći da dolaze u Crnu Goru i da li će moći da odlaze iz Crne Gore. Dakle, sve ovo treba imati u vidu i ne davati olako ocjene. Ja nisam sklon tome”, naveo je on.

Naš BDP je 4,5 milijardi. Kad taj BDP podijelimo na 365 dana u godini dolazimo od sume od oko 12 do 12,5 miliona eura koji se dnevno stvara, puta 30 dana, to je na mjesečnom nivou 360 do 380 miliona eura.

“Treba da vidimo koliki su nam gubici i onda ćemo doći do mjesečnog umanjenja BDP-a u Crnoj Gori. Ovo su parametri koji su fiksni, važeći, i treba nam parametar koliko je smanjenje vrijednosti dnevno, odnosno mjesečno u struktuiri BDP. Tek onda možemo da kažemo da li će doći do recesije, kolika će biti. Zato sam i kazao da sam umjereni optimista”, kazao je Mihailović.

Što se tiče turizma, ostaje pri stavu da u ovoj situaciji kakva jeste cijene ne treba dirati.

“Zato što teorijski možete da smanjite cijene koliko hoćete, sada niko neće doći. A vratiti cijene na staro je vrlo problematično. Moramo biti oprezni, vidjeti šta se dešava sa virusom, šta se dešava u okruženju i blagovremeno djelovati. Tek kad se budu stvorili uslovi da turisti putuju, treba razmisliti o eventualnoj korekciji cijena. Sektori koji su bili prvi na udaru, prvi će moći da krenu, jer su vrlo adaptivni. Tu spada turizam, odnosno to je sektor usluga u najširem smislu”, kaže on.

Vjeruje da će svi u privatnom sektoru poštovati zakonske odredbe.

“Nije dobro, niti ljudski, u ovoj situaciji bilo kome dati otkaz. Razumijem poslodavce, ali umjesto toga može se ići na smanjenje zarada, a i mora se ići. Vlada je omogućila, s obzirom da se ne uplaćuju porezi i doprinosi, da se kroz smanjenje zarada i kroz odlaganje ovog dijela obaveza izađe u susret i poslodavcima i zaposlenima i da svako bude realtivno zadovoljan koliko se može biti zadovoljno u ovoj situaciji. Svaki zaposleni sa svoje strane treba da doprinose da se održe sisteme u kojima posluju, jer to ne može država. Moramo svi zajedno stvoriti uslove da preživimo. Jer, ova kriza je specifična i nije je bilo do sada u ljudskoj istoriji. Evo na što mislim. Prvo, kriza je u najvrednijem faktoru proizvodnje to je čovjek, čije je zdravlje ugroženo. Ta opasnost po zdravlje uticala je na to da se proizvodnja automatski mora redukovati ili prekinuti. Ta se proizvodnja ne može nastaviti niti privreda oporaviti bez ljudi. Dakle, borba protiv virusa korona je borba i za ekonomiju. Ali, prioritet je zdravlje stanovništva. Dakle, životi, pa ekonomija.”

Vjeruje da je novo zaduživanje objektivna realnost sa stanovišta funkcionisanja sistema, vjeruje takođe da će biti donacija i od Evropske unije.

“Oni što mi moramo da uradimo jeste štednja na svim nivoima, kao i smanjenje zarada u državnoj administraciji, ko ima više, njemu više i umanjiti. Recimo, plate poslanika sa svim dodacima, kako pišu mediji, su izašle na 2.000 eura. Dakle, moraju se smanjivati zarade, i štedjeti. Vjerujem da će biti i donacija od strane EU. Govorim kao ekonomista profesionalac o principima, ne o ciframa. Ubijeđen sam da će se obećanja predsjednika Vlade ispuniti, to znači da će penzije i plate biti redovne, ali da se svi pustimo onoliko koliko imamo”, kazao je on.

RABRENOVIĆ

U periodu dok traje moritorijum kamata će se obračunavati, ali se neće naplaćivati i biće raspoređena kroz novi plan anuiteta na period koji je tri mjeseca duži od prvobitnog roka otplate, saopštio je predsjednik UO Udruženja banaka, Mladen Rabrenović.

On je u intervjuu za portal banker.me rekao da treba imati povjerenja u bankarski sektor, jer je solidno kapitalizovan, stabilan i zdrav, prenosi Pobjeda.

On smatra da banke imaju obavezu da usklade novčane tokove klijenata sa visinom njihovih neto finansijskih i ukupnih obaveza, odnosno da restrukturiranjem obaveza omoguće klijentima da nastave poslovanje i u mjeri realnih novčanih tokova izmiruju obaveze prema bankama.

“Novoodobreni, a u suštini reprogramirani krediti, moraju aproksimirati obim, kontinuitet i dostatnost novčanih tokova klijenata sa aspekta roka novoga kredita, dužine grejs perioda, visine kamate i ostalih zavisnih troškova”, navodi Rabrenović.

On je objasnio da su banke u tom smislu ograničene svojim depozitima, ne samo sa aspekta njihove veličine i cijene, već i njihove ročne strukture, tako da refinansiranje potraživanja na strani aktive (krediti privredi i građanima), podrazumijeva i rekompoziciju izvora (depozita i kreditnih linija) sa aspekta njihove ročnosti i cijene.

U tom smislu je jako značajna mogućnost uzimanja novih povoljnih kreditnih linija, kao i stabilnost postojećih depozita u bankama.

“Period od tri mjeseca treba maksimalno iskoristiti za reprogramiranje obaveza građana i privrede sa kojima u saradnji treba definisati nove, realne uslove otplate i na strani pasive obezbijediti cjenovno povoljnu i ročno adekvatnu strukturu izvora, odnosno depozita i kreditnih linija”, navodi Rabrenović.

On je podsjetio da je riječ o postojećim obavezama.

“Ne manje značajan zadatak je da se privredi odobre nova sredstva, jer bez toga oni neće moći nastaviti svoje poslovanje, a time ni ispunjavanje svojih obaveza prema državi, bankama i zaposlenima”, dodao je Rabrenović.

On smatra da banke ne treba shvatiti kao aktere kojih se ovo manje tiče jer je uslov za opstanak i prosperitet bankarskog sektora upravo očuvanje i prosperitet njegovih klijenata.

“Svako nerealno nametanje obaveza koje klijenti ne mogu ispuniti će se kao bumerang vratiti samoj banci. Dakle, od toga koliko ćemo u ovom poslu koji nam predstoji biti uspješni, suštinski će zavisiti i nivo NPL-a na dugi rok,” objašnjava Rabrenović.

On je dodao da se u ta tri mjeseca NPL se neće povećavati, jer se dani kašnjenja neće uzimati u obzir prilikom izračuna.

“Povlačenje depozita iz banaka nije samo udar na likvidnost bankarskog sektora, jer višak likvidnosti sistema može apsorbovati povlačenje depozita u značajnoj mjeri, ali kao tendencija produženog trajanja može nanijeti štetu sistemu, jer samo dostatni, stabilni ročno adekvatno strukturirani depoziti predstavljaju oružje bankarskog sistema, prije svega za održivost sopstvene funkcije i konsenkventno tome za dodatnu podršku klijentima u otežanim okolnostima”, dodao je Rabrenović.

On je kazao da je uticaja pandemije koronavirusa na crnogorsku privredu veliki a krizom će biti pogođeni svi sektori.

“Stepen međusektorske povezanosti privrednog sistema Crne Gore je značajan, što je i razumljivo, obzirom na njegovu otvorenost i veličinu, tako da su ovom krizom pogođeni gotovo svi, inicijalno turizam i saobraćaj, ali posredno i trgovina, ugostiteljstvo, poljoprivreda i, naravno, bankarski sektor koji kroz poslovne relacije sa svojim klijentima inkorporira sve privredne grane, kako kroz svoje aktivne, tako i kroz svoje depozitne poslove,” naveo je Rabrenović.

On je istakao da posebno senzitivan odnos bankarski sistem mora iskazati prema građanima jednako kao i prema privrednom sektoru, redefinisati njihove obaveze u skladu sa mogućnostima plaćanja.

MIKIĆ PORUČIO

Centralna banka Crne Gore i njen guverner Radoje Žugić u dogovoru sa poslovnim bankama grubo su obmanuli i izigrali građane Crne Gore i obesmislili mjeru moratorijuma na otplatu kredita, smatra izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić, komentarišući zvanično objašnjenje Centralne banke o načinu sprovođenja moratorijuma na otplatu kredita koje je objavljeno na sajtu te institucije.

Kako ističu u saopštenju, sramota je koristiti aktuelnu situaciju, ljudsku nesreću i probleme sa kojima se suočavaju građani i privreda za profit, kao što su to uradile poslovne banke pod dirigentskom palicom i uz dozvolu CBCG.

URA je predložila, a Vlada kasnije prihvatila mjeru moratorijuma na otplatu kredita na period od 90 dana koji je podrazumijevao obustavljanje plaćanja svih obaveza u tom periodu bez ikakvih posljedica, odnosno bez kasnijih uvećanja ukupnog duga, kao mjeru pomoći građanima i privredi u ovom teškom trenutku.

“Guverner Žugić i CBCG umjesto da štite crnogorsku ekonomiju, interese crnogorskih građana i privrede omogućili su bankama laku zaradu i dodatni profit koristeći tešku materijalnu situaciju i krizu koju je izazvala pandemija koronavirusa. Ovako obesmišljenja Vladina mjera znači da će građani nakon perioda od 90 dana i isteka moratorijuma imati dug uvećan za tromjesečnu kamatu, što smatramo skandaloznim i sramotnim. Valjda je logično da se banke koje ostvaruju milionsku dobit, odreknu profita za ova tri mjeseca kako bi se solidarisali sa svim ostalima koji su pogođeni pandemijom i na taj način doprinijeli finansijskoj stabilnosti u zemlji”, ističe Mikić.

Smatra i da je Centralna banka Crne Gore svojim katastrofalnim modelom primjene ove mjere bespotrebno otežala građanima.

“Umjesto da se sve završava po automatizmu Centralna banka je teret odlaganja kredita prebacila na građane, preduzetnike, pravna lica i druge korisnike kredita. Na ovaj način su direktno ugrozili zdravlje građana, korisnika kredita i zaposlenih u bankama. Bez obzira na elektronske mogućnosti odlaganja kredita veliki broj građana će sjutra doći do poslovnica banka što će predstavljati veliku opasnost za širenje virusa”, navodi Mikić.

Kako dodaje, CBCG i poslovne banke pripremaju se da sprovedu pravne egzibicije.

“Odluka koju je objavila CBCG prije nekoliko dana ne propisuje eksplicitno mogućnost kapitalizacije duga. Zbog toga građani, odnosno klijenti banaka nemaju nikakvu obavezu da prihvate uvećanje duga i anuiteta. Da bi se to desilo banke ih moraju unaprijed upoznati, obavijestiti i pripremiti anekse prvobitnih ugovora što ranije objavljena Odluka CBCG ne predviđa”, pojašnjava Mikić.

Centralna banka Crne Gore i Radoje Žugić, kako ističe, imaju obavezu da promijene prvobitnu odluku i ovu mjeru prilagode interesima građana, a ne interesima poslovnih banaka.

“Ukoliko moratorijum sprovedu na način kao što su najavili, krše zakonske regulative i sprovode svojevrsne pravne egzibicije koje bi kasnije mogle da stvore brojne probleme u bankarskom sektoru”, zaključuje Mikić.

CBCG POJASNILA

Građani i privrednici koji prihvate moratorijum na otplatu kredita neće u naredna tri mjeseca vraćati rate, ali će svoju pozajmicu otplaćivati tri mjeseca duže, a mjesečna rata će im biti uvećana za određeni iznos. To je danas i zvanično pojasnila CBCG, navodeći i primjere za to.

„Ako korisnik kredita aktivira moratorijum na period od 90 dana, a u tom vremenskom periodu mu, u skladu sa planom otplate, dospijevaju tri anuiteta u ukupnom iznosu od 900 eura (3 anuiteta po 300 eura), navedeni iznos sredstava neće biti naplaćen od strane banke tokom trajanja moratorijuma, već će uticati na povećanje raspoloživog dohotka korisnika kredita“, poručuju iz CBCG.

To znači da će im tromjesečna kamata biti ravnomjerno podijeljena na broj preostalih rata.

Moratorijum na otplatu kredita obuhvata privremenu obustavu svih plaćanja obaveza po osnovu kredita (glavnice, kamate, zatezne kamate i dr.) tokom trajanja moratorijuma, saopšteno je iz CBCG.

To kako poručuju podrazumijeva da korisnik kredita neće plaćati anuitete (glavnicu i kamatu) tokom perioda trajanja moratorijuma, a čija visina je definisana planom otplate, koji čini sastavni dio ugovora o kreditu.

„Korisnici kredita imaju pravo na moratorijum na otplatu kredita u trajanju do 90 dana i navedeno pravo mogu ostvariti u bilo kojem momentu tokom trajanja privremene mjere, definisane predmetnom odlukom. Navedeno podrazumijeva da korisnik kredita može tražiti moratorijum i za vremenski period koji je kraći od 90 dana (30 ili 60 dana). Pravo na aktiviranje moratorijuma u bilo kojem momentu tokom trajanja privremenih mjera“, poručuju iz CBCG.

Ne idite u banku

Ponavljaju da korisnik kredita koji želi da ostvari pravo na moratorijum ne dolazi u poslovnice banke.

„Zahtjev za aktivaciju moratorijuma građani podnose banci telefonom, mejlom ili poštom. Banke će detaljnija uputstva o načinu podnošenja zahtjeva objaviti u medijima ili na svojim veb stranicama. Navedeno uključuju mejl adrese, brojeve telefona i poštanske adrese“, poručuju iz CBCG.

Banka je dužna da u roku od pet radnih dana od prijema zahtjeva obezbjedi sprovođenje moratorijuma.

„Obavještenje da prihvata moratorijum korisnik kredita dostavlja i poslodavcu ili drugim licu preko kojeg se vrši otplata kredita, na isti način kao i banci (mejlom, telefonom, poštom). Poslodavci i druga lica preko kojih se vrši otplata kredita dužni su da, u toku trajanja moratorijuma, obustave isplate koje se odnose na otplate kredita odobrenih od strane banaka, najkasnije u roku od 5 radnih dana“, pojašnjavaju u CBCG.

Za vrijeme trajanja moratorijuma, banke neće obračunavati zateznu kamatu na dospjela neizmirena potraživanja po kreditu, neće pokretati postupak izvršenja, odnosno prinudne naplate, niti preduzimati druge pravne radnje sa ciljem naplate potraživanja, neće vršiti obračun dana kašnjenja, ni reklasifikaciju kredita u nižu klasifikacionu grupu.

„Navedeno podrazumijeva da ukoliko je korisnik kredita imao kašnjenja u otplati dospjelih potraživanja od 92 dana i banka je obračunavala zateznu kamatu, u momentu aktiviranja moratorijuma, banke će prestati sa daljim obračunom zatezne kamate i obračunom dana kašnjenja i neće vršiti reklasifikaciju navedenog kredita u nižu klasifikacionu grupu u koju bi korisnik klijenta dospio u slučaju da su se produžila kašnjanja u otplati dospjelih potraživanja tokom trajanja moratorijuma“, navode iz CBCG.

Za korisnike kredita kojima se uvede moratorijum, rok otplate kredita produžava se za period trajanja moratorijuma, odnosno do 90 dana.

„U odnosu na redovnu, ugovorom definisanu kamatu, koju banka obračunava za vrijeme trajanja moratorijuma, ista se pripisuje dugu i raspoređuje se ravnomjerno na preostali rok dospijeća, koji uključuje produženje za period trajanja moratorijuma, bez izmjene ostalih ugovornih uslova i načina obračuna kamate. Imajući u vidu da se o uvođenju moratorijuma neće sačinjavati aneksi ugovora o kreditu, u cilju eliminisanja potrebe da zbog navedenog dolaze u poslovnice banke, korisnici kredita će nastaviti sa otplatom kredita nakon isteka moratorijuma u skladu sa planom otplate, koji će pripremiti banke i naknadno dostaviti korisnicima kredita“, poručuju iz CBCG.

Banka od korisnika kredita ne može zahtjevati niti naplaćivati nadoknadu bilo kojih administrativnih troškova u vezi sa korišćenjem moratorijuma, uključujući bilo koje troškove eventualnog aneksiranja ugovora o kolateralima.

„Korisnicima kredita, kao posljedica korišćenja moratorijuma, neće se mijenjati ugovorni uslovi vezani za trajanje perioda otplate, imajući u vidu da se isti produžava za period trajanja moratorijuma. Takođe, nominalna kamatna stopa ostaje nepromijenjena, u skladu sa ugovorom“, navode u saopštenju.

KAMPANJA “BUDI ODGOVORAN”

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 35 primjedbi, od kojih se najveći broj odnosi na nepoštovanje mjera Vlade usvojenih u cilju suzbijanja epidemije koronavirusa.

Na osnovu pritužbi koje su evidentirane, nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se, između ostalog, žalili da na pumpama Lukoila u Podgorici postoje terminali za klađenje, da je kladionica Eurosport dala otkaze radnicima, kao i da firma Put Gross iz Bijelog Polja nije zaposlenima čija su djeca mlađa od 11 godina omogućila korišćenje plaćenog odsustva zbog epidemije koronavirusa.

U proceduri su i pritužbe koje se odnose na rad tržnih centara, ugostiteljskih objekata, frizerskih salona i prodavnica nakon uvođenja mjera Vlade.

Građani su se žalili i da zaposleni u objektima čiji je rad dozvoljen ne koriste zaštitnu opremu, odnosno rukavice i maske, da kupci ne drže propisano rastojanje, kao i da su neke od osnovnih životnih namirnica poskupile.

Evidentirane su i pritužbe na neizdavanje fiskalnih računa, paljenje vatre, uzurpaciju obale i nepropisno parkiranje.

Kampanju “Budi odgovoran” krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

GP NOVA LJEVICA

Građanski pokret (GP) Nova ljevica apelovao je na Vladu da zaštiti i finansijski pomogne malim privrednicima i njihovim zaposlenima.

“Zbog aktuelnih mjera zaštite od širenja koronavirusa na koje su pozvale Vlada i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, veliki broj malih privrednika je moralo da zatvori preduzeća i radnje čime rizikuju da nakon prestanka opasnosti od virusa ne budu u mogućnosti da ponovo pokrenu biznise zbog troškova održavanja, zakupa, režijskih troškova i komunalija”, navodi se u saopštenju.

Iz GP Nova ljevica, čiji je predsjednik Saša Mijović, smatraju da su, usljed takve situacije, još više ugroženi zaposleni u takvim preduzećima, ugostiteljski radnici, taksisti, pekari, prodavci, frizeri, kozmetičari i prodavci na pijacama, kao i svi ostali koji se uglavnom bave uslužnim, ali i proizvodnim djelatnostima.

“Ako uzmemo da je njima to jedini prihod od koga izdržavaju svoje porodice, hrane djecu, plaćaju režijske troškove, rate za kredite, neki i kirije za stanovanje, više je nego jasno da će ubrzo doći u situaciju da ne mogu preživjeti”, rekli su iz GP Nova ljevica.

Oni su apelovali na Vladu da se pobrine za svakog građanina podjednako i da nađe načine i mehanizme, odnosno budžetsku liniju iz koje će se toj ugroženoj grupi građana pomoći da preživi te teške trenutke.

GRAĐEVINARI

Negativni efekti zbog aktuelne situacije izazavane koronavirusom će se svakako odraziti na rokove izgradnje i na finansijsku stabilnost građevinskih kompanija, a od trajanja situacije će zavisiti u kojoj mjeri, saopštili su predstavnici pojedinih građevinskih kompanija.

Crnogorski građevinski investitori su poručili da se ponašaju odgovorno i poštuju sva pravila i odluke koje je izrekla Vlada u cilju borbe protiv korona virusa i da im je prioritet zdravlje radnika.

Predstavnici najznačajnijih crnogorskih građevinskih kompanija, koji su u ovom trenutku željeli da daju izjavu Pobjedi, naveli su da imaju dovoljno radne snage i zaliha materijala na gradilištima, ali upozoravaju da je nabavka materijala otežana, što se u budućnosti može odraziti na dinamiku gradnje.

Iz kompanije “Čelebić” su naveli da se radovi na njihovim objektima ovih dana, usljed aktuelne situacije izazvane koronavirusom, obavljaju smanjenim kapacitetom i usporenom dinamikom.

“Negativni efekti će se svakako odraziti kako na rokove tako i na finansijsku stabilnost. U kojoj mjeri, to zavisi od toga koliko će potrajati ova situacija”, kazali su predstavnici kompanije “Čelebić”.

Oni su naveli da im je cilj da održe poslovanje na neophodnom minimumu kako bi, nakon što se situacija stabilizuje, mogli nastaviti da rade, održe firmu finansijski likvidnom i zaposlenima obezbijede plate.

“Sa druge strane prioritetno je da sačuvamo zdravlje svih naših radnika i partnera i aktivnosti po tom pitanju su trenutno najvažnije”, dodali su predstavnici “Čelebića”.

Iz kompanije “Čelebić” su naveli da su i pored zatvaranja hotela u Podgorici, svih ugostiteljskih objekata brenda Terminal i dva tržna centra redukovali i na preporučeni minimum aktivnosti na gradilištima, pritom vodeći računa o poštovanju mjera Vlade, bezbjednosti zaposlenih i svih njihovih partnera.

Iz kompanije Cijevna komerc su naveli da pomno prate novonastalu situaciju i ponašaju se odgovorno u skladu sa uputstvima i naređenjima Vlade.

“Trenutno su sva naša gradilišta aktivna uz određene preduzete mjere zaštite. Neozbiljno bi bilo najavljivati bilo kakva odlaganja i ‘pauziranja’ u vremenu kada se mjere mijenjaju na dnevnom nivou, ali ono što možemo zasigurno reći je da će Cijevna komerc u potpunosti ispoštovati sve te mjere”, saopšteno je iz te kompanije.

Predstavnici te kompanije podsjetili su da se sve građevinske firme u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina bore da obezbijede kvalitetnu radnu snagu, koja dolazi iz uglavnom inostranih zemalja.

“Širok spektar podizvođača koji rade za našu firmu zapošljavaju strance. Za sada je većina tih ljudi u Crnoj Gori i nesmetano obavljaju svoja zaduženja. Postoje i oni kojima je ulazak onemogućen zbog trenutne zdravstvene situacije, ali se trudimo da se to ne reflektuje na dinamiku izvođenja na našim projektima”, poručili su predstavnici Cijevne komerc.

Predstavnici Bemaksa su rekli da ta kompanija, kao društveno odgovorna firma, poštuje sva pravila i odluke koje je izrekla Vlada u cilju borbe protiv pandemije koronavirusa.

“Nadamo se da će se izrečene mjere poštovati kako ne bi došlo do pooštrenih mjera zatvaranja gradilišta, kao što su neke druge grane privrede zatvorene kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu. Kompaniji Bemaks je cilj da radove na ugovorenim objektima završi prije roka tako da možemo reći da za sad ne kasnimo sa radovima na ugovorenim objektima”, rekli su predstavnici te kompanije, koja je i glavni podizvođač radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare.

Oni su naveli da imaju zalihe materijala sa kojima bez problema mogu da rade narednih mjesec.

“Dinamika na gradilištima umnogome zavisi od dopreme materijala, a imajući u vidu da se situacija mijenja na dnevnoj osnovi, nijesmo sigurni kako će se to odraziti na dinamiku u budućnosti”, upozorili su iz Bemaksa.

GLIGOROV

Turističke zemlje će se suočiti sa gubitkom čitave jedne sezone, ako epidemija potraje, kao što je vjerovatno, kaže u razgovoru za Pobjedu poznati evropski ekonomski stručnjak i profesor na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov. Ipak, ističe, svijet ima šansu da iz ove krize izađe ujedinjeniji.

“Uopšteno, kako je udio usluga u ukupnoj privredi veliki, gubici će biti veliki. Potom, mnoge zemlje su neto uvoznici hrane, tako da valja očekivati nestašice. Tu je i povratak ljudi koji rade privremeno ili na crno u inostranstvu. Konačno, ograničene su mogućnosti monetarne i fiskalne intervencije”, upozorava Gligorov.

Na pozitivnoj strani je, kako dodaje, to što bi oporavak mogao da bude relativno potpun.

“Ako, recimo, turisti dođu sljedeće godine. U suprotnom, izazovi bi mogli da budu veliki. Tu valja dodati i političku nestabilnost, jer je region ostao neuređen da se tako izrazim”, navodi Gligorov.

Ako je samo izgubljena jedna sezona, što je, kako dodaje, sada izgleda vjerovatno, tu je riječ o finansijskoj pomoći kako preduzećima, tako posebno zaposlenima.

“Potreban je pristup kreditima i plaćanje naknada zaposlenima. To je kao loša, u ovom slučaju katastrofalna, godina. Duže od toga je teško planirati”, navodi Gligorov.

Kaže da je sada samo pitanje koliko će duboka da bude recesija i koliko će dugo trajati.

“Nada je da će mjere izolacije usporiti i okončati epidemiju, pa će se privreda oporaviti. Po prirodi stvari, sa odgovarajućim mjerama bi trebalo da se svi vrate na posao, da se obnovi uobičajena potrošnja i da se privredna aktivnost u potpunosti oporavi. Rizik je da će se epidemija, pa tako i recesija, odužiti dok se ne nađe efikasna vakcina. To bi moglo da potraje, recimo do godinu i po dana”, navodi Gligorov.

U SAD se, kako navodi, predviđa pad poizvodnje od preko 10 odsto u drugom kvartalu, što je već depresija.

“Nema razloga da se misli da će pad biti manji u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj. Tako da je ključno koliko će to trajati”, naveo je Gligorov.

CBCG I BANKE

CBCG sjutra će izaći sa primjerom obračuna kredita nakon moratorijuma od 90 dana koji je dogovoren sa bankarima. Nakon ponedjeljka biće jasno da li će se obračunavati kamate tokom moratorijuma, kako tvrde bankari, ili se one neće obračunavati i naplaćivati naknadno, prema navodima guvernera.

Guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić kazao je juče za Vijesti, da nema nikakvog posebnog i dodatnog naplaćivanja kamate kad je u pitanju mjera Vlade preduzeta zbog ublažavanja finansijskog uticaja virusa korona na privredu i građane, kojom banke klijentima na tri mjeseca odlažu naplatu rata za kredite.

“Sve aktivnosti plaćanja (kamata, glavnica…) prestaju za period za koji je kredit odložen, odnosno u moratorijumu. Obračun obaveza se vrši shodno uslovima ugovora o kreditu, koji se ne smiju pogoršavati tokom moratorijuma, a što će Centralna banka posebno kontrolisati kod eventualnih prigovora klijenata”, rekao je Žugić juče za portal Vijesti.

Upitan da precizira šta tačno znači da će banke kamatu koju obračunavaju kapitalizovati na kraju perioda moratorijuma, kako je saopšteno iz CBCG nakon sastanka sa bankarima, Žugić je odgovorio da nema nikakvog posebnog i dodatnog naplaćivanja kamate.

“Tokom trajanja moratorijuma ne naplaćuje se ništa, a obračunava se i glavnica i kamata, prema uslovima iz ugovora o kreditu. I sve se prolongira za dodatna do tri mjeseca otplate istekom moratorijuma. Dakle, čitav kredit, odnosno njegova otplata, produžava se do tri mjeseca”, objasnio je Žugić.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke i doskorašnji predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore Esad Zaimović kazao je da pretpostavlja da je izjava guvernera neprecizno prenijeta.

“Postoji nerazumijevanje u javnosti šta znači ova mjera, odnosno šta znači moratorijum. Prevedeno na naš jezik to znači odlaganje obaveze. Dakle, obaveza postoji, ona se ne umanjuje, već se samo odlaže njeno plaćanje. Za period od tri mjeseca moratorijuma redovna kamata će se obračunavati i ona će biti naknadno naplaćena. Sam pojam kredita znači pozajmljivanje novca uz kamatu, dakle nije besplatno i to bi u suprotnom značilo opraštanje kamate. Dakle, klijenti tri mjeseca nemaju obavezu da plaćaju ništa, ali će kamata biti obračunavata tokom tog perioda i nakon tri mjeseca klijenti će dobiti novi obračun u kojem će biti ukalkulisana ta kamata” , rekao je za Dan Zaimović.

Dodao je da među bankarima nema nedoumica i da je sve precizirano na ranijem sastanku.