MORATORIJUM NA OTPLATU

Građani i privrednici koji prihvate moratorijum na otplatu kredita neće u naredna tri mjeseca plaćati rate, ali će zato svoju pozajmicu otplaćivati tri mjeseca duže, a mjesečna rata će im i za određeni iznos biti uvećana.

To se zaključuje iz saopštenja CBCG, nakon sastanak guvernera Radoja Žugića i glavnih izvršnih direktora svih poslovnih banaka u Crnoj Gori.

Ukupan iznos koji vraćaju dužnici biće uvećan za redovnu tromjesečnu kamatu koju banke obračunavaju i tokom zastoja u otplati i koju će nakon isteka moratorijuma pripisati ukupnom dugu. Ta tromjesečna kamata biće ravnomjerno podijeljena na broj preostalih rata.

“Iako banke tokom trajanja moratorijuma neće vršiti naplatu potraživanja po osnovu kamate, istu će obračunavati i na kraju perioda trajanja moritorijuma kapitalizovati. Korisnici kredita će nakon isteka moratorijuma nastaviti sa otplatom kredita u periodu koji je produžen za period trajanje moratorijuma, u skladu sa novim planom otplate koji će dobiti od banke nakon obustave vanrednih oklolnosti. Banke neće sačinjavati anekse ugovora o kreditu zbog uvođenjja moratorijuma, čime se takođe smanjuje potreba za fizičkim dolaskom u banku”, saopšteno je iz CBCG.

Takođe, za vrijeme trajanja moratorijuma banka ne smije obračunavati zateznu kamatu na dospjela neizmirena potraživanja po kreditu, neće pokretati postupak izvršenja, odnosno prinudne naplate niti preduzimati druge pravne radnje sa ciljem naplate potraživanja, neće vršiti obračun dana kašnjenja, ni reklasifikaciju kredita u nižu klasifikacionu grupu.

Centralna banka priprema detaljno uputstvo za banke u cilju adekvatne primjene odluke, kao i obavještenje za korisnike kredita o načinu ostvarivanja prava na korišćenje moratorijuma.

Pored toga građani, preduzeća i preduzetnici koji žele da iskoriste mogućnost odlaganja otplate kredita, što je jedna od mjera Vlade i CBCG, koja će se primjenjivati od 23. marta, treba da se obrate banci mejlom, telefonom ili poštom, saopšteno je nakon sastanka.

EVROPSKI SUD

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev za revizijom presude KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore za pravično zadovoljenje kojom je KIPS tražio da mu država isplati 67 miliona, umjesto dosuđenih 4,5 miliona, čime je ova presuda postala pravosnažna. To je saopštila zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Na ovu odluku, kako je saopštila, stranke nemaju pravo žalbe. Presuda će biti prevedena i objavljena.

Evropski sud je donio dvije presude u predmetu KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore. U glavnoj presudi od 26. juna 2018. godine,Evropski sud je odlučio o meritumu predmeta i utvrdio povrede prava na pravično suđenje i prava na djelotvorni pravni lijek Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i povredu člana 1 Protokola br.1, zaštita imovine, uz Konvenciju.

“U presudi o pravičnom zadovoljenju od 22. oktobra 2019.godine, Evropski sud je obavezao državu Crnu Goru da plati preduzeću KIPS DOO („prvi podnosilac predstavke“) ukupan iznos od 4,5 miliona eura na ime izgubljene dobiti zbog povrede člana 1 Protokola br.1 uz Konvenciju”, navodi se u saopštenju.

Nakon donošenja presude o pravičnom zadovoljenju, KIPS je 17. februara 2020. godine, u skladu sa Pravilom 80 Poslovnika Suda, podnio zahtjev za revizijom presude.

“U zahtjevu je u bitnom istakao da se ne može prihvatiti stanovište Evropskog suda iz pobijane presude da je prvi podnosilac predstavke trpio izgubljenu dobit samo za period od dvije godine, tj.2006. i 2007.godine, te da je presuda zasnovana na netačno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Konkretno, prvi podnosilac predstavke je smatrao da izgradnjom drugog tržnog centra na teritoriji Glavnog grada Podgorica – TC Cijevna, nije prestala povreda imovinskih prava, te da je iznos pravičnog zadovoljenja morao biti znatno veći od dosuđenog”, navodi se u saopštenju.

U tom smislu, dostavio je relevantnu dokumentaciju.

“Naročito izvještaj Centra za forenzička istraživanja od 6. februara 2020.godine, prema kojem je iznos pravičnog zadovoljenja opredijelio, i to: na ime izgubljene dobiti iznos od 43,6 miliona eura, a na ime zatezne kamate za period od 01.01.2007.godine – 31.01.2020.godine iznos od 23,5 miliona, što u ukupnom iznosi 67,1 milion eura”, saopštila je Pavličić.

Kolegijum sudija je donio odluku da odbije taj zahtjev.

“Odluka o odbijanju zahtjeva se ne donosi sa posebnim obrazloženjem, iz razloga što je kolegijum sudija nakon ispitivanja dostavljene dokumentacije očigledno utvrdio da je predmetni zahtjev neosnovan, odnosno da ne postoje nove činjenice koje bi po svojoj naravi mogle odlučno uticati na ishod spora, te ne postoji razlog da se presuda iznosi pred Velikim vijećem”, navodi se u saopštenju.

 Ovom odlukom je potvrđena presuda o pravičnom zadovoljenju, a naročito u dijelu koji se odnosi na visinu izgubljene dobiti koju je trpio KIPS  zbog povrede njegovih imovinskih prava.

“Na taj način je i u konačnom prihvaćena argumentacija iznijeta u pravnoj odbrani države u ovom postupku, prema kojoj je prvi podnosilac trpio štetu u poslovanju samo u periodu od dvije godine, u kom dijelu je i opredijeljena visina pravičnog zadovoljenja”, zaključila je Pavličić.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Zaposlenima u medicinskom sektoru, koji podnose glavni teret borbe sa koronavirusom, biće plaćen prekovremeni rad, saopšteno je portalu Antena M u Ministarstvu finansija.

Njihov prekovremeni rad mora biti nagrađen i posebno je cijenjen, kažu u Ministarstvu povodom tumačenja da ni medicinskom sektoru neće biti isplaćena naknada po tom osnovu.

Vladina mjera odnosi sa članove bordova, komisija… i njima, naredna tri mjeseca, neće biti isplaćivan naknade za rad u tim organima.

CBCG

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 20 radnih dana u februaru iznosila je 1,18 milijardi eura, što je 20 odsto više nego u januaru, pokazuju podaci Centralne banke.

Od toga je 94,44 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

“U februaru je za 20 radnih dana realizovano oko 872,4 hiljade naloga, od čega 37,41 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu”, navodi se u izvještaju CBCG.

Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 43,62 hiljade, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 59,08 miliona eura.

MONSTAT

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila 646,1 eura, što je 0,1 odsto manje u odnosu na januar.

“Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 272,5 euura, što je rast od 0,4 odsto”, navodi se u saopštenju.

Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 373,6 eura, što je pad od 0,5 odsto.

Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.

Minimalna potrošačka korpa je u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine (USDA Food Guide 2010) o minimalnoj vrijednosti kalorijskog unosa hrane u iznosu od 2,21 hiljadu kalorija dnevno po osobi.

“Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke (SB). Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge”, kazali su iz Monstata.

Za izračunavanje minimalnih izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo.

Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena (CPI).

SEKULIĆEVA

U Crnoj Gori u ovom trenutku ima dovoljno brašna i ostalih životnih namirnica, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić i dodala da su građani za sedmicu stvorili zalihe na nivou prosječne četvoromjesečne potrošnje.

Sekulić je kazala da su svi kapaciteti Ministarstva ekonomije, Privredne komore (PKCG) i privrednika usmjereni na to da ne fali nijedna namirnica u Crnoj Gori.

„U ovom trenutku ima dovoljno brašna i svih drugih životnih namirnica. Sigurna sam da nijedna pekara nije bez brašna“, rekla je Sekulić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

Ona je precizirala da je pojačana potrošnja u marketima dovela do toga da je trenutno kod građana nivo zaliha na nivou prosječne četvoromjesečne potrošnje.

„Građani su za sedmicu kupili toliko namirnica jednake prosječnoj potrošnji za četiri mjeseca u normalnim uslovima“, dodala je Sekulić.

Crna Gora je, kako je navela, jedina zemlja u ovom trenutku u kojoj na rafovima marketa ne nedostaje ništa.

„Tamo gdje nije dozvoljen uvoz brašna, uvozi se pšenica i naši mlinovi će raditi punim kapacitetom. Nema bojazni da će u ovom trenutku naše tržište ostati bez snabdjevanja“, navela je Sekulić.

Ona je dodala da su prodavci, distributeri i snabdjevači organizovali snabdjevanje osnovnim životnim namirnicama i sa drugih tržišta, širom Evrope, EU i van EU.

„Na osnovu preko 300 tržišnih nadzora imamo samo nekoliko zabilježenih slučajeva promjena cijena životnih namirnica, pri čemu su u pitanju izolovani slučajevi“, dodala je Sekulić.

Ona je, odgovarajući na pitanje hoće li doći do odlaganja plaćanja računa, kazala da im je glavni zadatak obezbjeđenje neprekidnog napajanja svim uslugama koje su im potrebne, električnom energijom, vodom i telekomunikacionim uslugama.

„Trenutno nijesmo razmatrali te mjere iz prostog razloga kako bi omogućili snabdjevanje tim uslugama, što ne znači da nećemo o tome razgovarati u narednom periodu“, rekla je Sekulić.

Ona je, odgovarajući na pitanje kako planiraju da pomognu radnicima kojima su poslodavci najavili da neće moći da im isplate zarade, kazala da vjeruje da će se to obezbijediti kreditima Investiciono-razvojnog fonda (IRF) za likvidnost koji, između ostalog, služe i za isplatu plata prema zaposlenima koji su usljed odgovornih mjera Vlade spriječeni da rade svoj posao u ovom trenutku.

MJERE VLADE

Vlada je novim mjerama predvidjela i obezbjeđivanje jednokratne novčane pomoći za oko 20.540 penzionera sa minimalnom penzijom i korisnika materijalnog obezbjeđenja. Za to je predviđeno miliona eura iz budžeta.

Pomoć od po 50 eura, isplaćivaće se preko Centara za socijani rad, kazao je ministar rada Kemal Purišić.

Ta vrsta pomoći predviđena je za 8.583, korisnika materijalnog obezbjeđenja. Kako, kaže Purišić, njima će pomoć dijeliti poštari.

“11.957 penzionera, koji primaju minimalu penzije, će dobiti jednokratnu pomoć od po 50 eura na isti način na koji se isplaćuju njihove penzije, dakle na kućnom pragu”, kazao je Purišić, na konferenciji na medije na kojoj su predstavljenje nove mjere Vlade.

MJERE VLADE

Vlada je odlučila da na tri mjeseca bude odgođena otplata kredita za građane i privredu, bez zatezne kamate. Odgođena je i uplata poreza i doprinosa na zarade i obaveza shodno zakonu o reprogramu, saopštio je premijer Duško Marković. To je samo dio paketa ekonomskih mjera za saniranje negativnih posljedica koronavirusa, koje je Vlada danas usvojila.

Mjere Vlade predviđaju:

1. Odlaganje otplate kredita na zahtjev građana i privrede kod svih banaka, mikrokreditnih institucija i IRF u trajanju od 90 dana.

2. Odlaganje uplate poreza i doprinosa na zarade kao i obaveza shodno Zakonu o reprogramu.

3. Kreiranje nove kreditne linije IRF namijenjene za poboljšanje likvidnosti preduzeća do maksimalnog iznosa po korisniku od tri milona.

4. Obezbjeđivanje jednokratne novčane pomoći za oko 20 000 (18.479) penzionera sa minimalnom penzijom i korisnika materijalnog obezbjeđenja za šta je obezbijeđeno milion eura.

5. Odlaganje plaćanja zakupa nepokretnosti koje su u državnom vlasništvu, na zahtjev zakupaca, takođe na period od 90 dana, počevši od 1. aprila. “Država ovdje mora biti primjer i dati podsticaj drugima”, poručio je Marković.

6. Obustava isplate varijabilnog dijela zarade i svih budžetskih naknada za rad.

7. Zaustavljanje svakodnevne budžetske potrošnje i zabrana pokretanja svih javnih nabavki osim onih koje su neophodne za funckionisanje zdravstvenog sistema.

8. Avansno plaćanje pružaocima usluga i izvođačima radova na započetim kapitalnim projektima uz obezbjeđenje bankarske garancije u vrijednosti avansa.

9. Sve mjere koje se odnose na likvidnost privrede odnose se i na privredna društva koja su osnivači naših medija.

“Započeti kapitalni projekti neće biti zaustavljeni”, poručio je Marković.

Premijer Duško Marković je kazao da će Vlada i ubuduće sve mjere donositi pravovremeno. “Trenutak je kada svi, država, privreda i građani moraju podijeliti teret opasnosti, jer jedino tako možemo opstati”, poručio je Marković.

Pozvao je sve kompanije da dio novca usmjere ka pomoći privredi.

Guverner Radoje Žugić kazao je da se moratorijum odnosi na plaćanje svih kredita za građane i privredu.

“Nemojte da brinete za vaše depozite, depoziti su na sigurnom, banke su stabilne”, kazao je Žugić i dodao da nema nijedan jedini razlog da se diže panika.

Komercijalne banke su visoko likvidne i kapitalizovane, naveo je Žugić. 

“Tekuća likvidnost je milijardu eura. Imamo i 50 miliona kredita iz međunarodnih izvora, obaveznu rezervu banaka i puni kapital CBCG. Zato građani ne treba da brinu za svoje depozite. Oni su sigurni. Banke su likvidne i imamo dodatne izvore finansiranja” kazao je Žugić.

Žugić, kazao je da je Savjet te monetarne institucije donio mjere koje služe smanjenju negativnih uticaja pandemije koronavorusa na ekonomiju i zdravlje građana.

„Donijet je moratorijum na plaćanje svih obaveza građana, preduzetnika i svih korisnika kredita, što se odnosi na kamate, glavnice i dugovanja prema bankama“, rekao je Žugić.

On je kazao da su banke uradile dosta za svoje klijente i oslobodile ih plaćanja određenih provizija.

„Ovo je prilika da građanima poručimo da je bankarski sistem Crne Gore oporavljen bez sistemskih ranjivosti sa visokom kapitalizovanošću i likvidnošću. Moja poruka građanima je da ne brinu za svoje depozite. Banke su stabilne i visoko likvidne“, poručio je Žugić.

On je saopštio da je CBCG obezbijedila dodatne izvore finansiranja, sa nekoliko stotina miliona eura obezbijeđenih sredstava.

„Nema mjesta panici, ni strahu. Banke su stabilne i zdrave“, rekao je Žugić i dodao da će biti omogućeno fleksibilno restrukturiranje kredita, koji se nakon toga tretitaju kao novoodobreni.

Marković: Otpuštanje radnika ne bi trebalo da bude

Realna opasnost je, kako kaže premijer i mogućnost otpuštanja radnika u privatnom sektoru.

“Moja poruka je da otpuštanje radnika ne bi trebalo, odnosno ne bi smjelo da bude prva mjera. To bi trebalo da bude posljednja mjera”, kazao je Marković.

“Ne mogu ovu bitku dobiti samo zdravstveni radnici, posebno im zahvaljujem na požrtvovanosti i pregnuću. Pridržavajmo se naredbi i mjera”, poručio je premijer i ponovio da će sankcionisani biti oni koji ne poštuju zabrane.

Cilj je, kaže premijer, da spasimo živote ljudi. “Cilj i fokus svih ovih mjera je čovjek, građanin i naša zajednička kuća. Siguran sam da ćemo na taj način odbraniti te vrijednosti”, poručio je Marković.

Premijer Duško Marković je u utorak uveče saopštio da Vlada razmatra davanje jednokratne pomoći najugroženijima.

PEROVIĆ

Novčana sredstva za isplatu penzija su obezbijeđena i biće danas prenesena na račune banaka, rekao je za TVCG Dušan Perović, direktor fonda PIO.

Penzioneri svoju penziju mogu da podignu na najbližem bankomatu bilo koje banke. Isplata penzije putem Pošte biće isključivo preko dostavne mreže direktno na kućne adrese.

Biće redovne isplate i za penzionere koji primaju penzije iz neke od država okruženja, potvrdio je Perović.

DEMOKRATE

Demokratska Crna Gora predlaže da se uputi jednokratna pomoć u iznosu od 200 eura svim građanima koji žive kao podstanari, a kojima je, zbog mjera Vlade, prestao radni odnos, a čije porodice nemaju mjesečna primanja veća od 500 eura,saopšteno je iz te partije.

Oni napominju da u Crnoj Gori oko 60.000 građana živi kao podstanari.

“Usljed aktuelne situacije i mjera Vlade Crne Gore u borbi protiv korona virusa, veliki broj građana iz podstanarske populacije ostao je bez posla. U najvećem broju slučajeva, naročito u privatnom sektoru poslodavci neće nadoknađivati vrijeme provedeno u karantinu. Usljed takvog stanja na hiljade građana nema sredstava za plaćanje zakupnine imajući u vidu i činjenicu da su kućni budžeti usmjereni na kupovinu rezervi hrane kako bi se prehranile porodice u vrijeme dok traje pandemija”, navodi se u saopštenju.

Stoga Demokrate predlažu da se uputi jednokratna pomoć u iznosu od 200 građanima koji žive kao podstanari, a kojima je, zbog mjera Vlade eura, prestao radni odnos, a čije porodice nemaju mjesečna primanja veća od 500 eura.

“Takođe, u ovu kategoriju bi trebali ući i svi penzioneri koji žive kao podstanari. Ako se zna da je Vlada mogla subvencionisati na stotine stanova svojim funkcionerima, jednokratna pomoć za jednu kiriju socijalno ugroženim građanima ne bi trebalo da predstavlja problem”, navodi se u saopštenju.

Takođe, apeluju  i na stanodavce da u ovom periodu smanje cijene zakupnina i pokažu solidarnost prema svojim stanarima.

“ Sredstvima koja predlažemo značajno će se pomoći građanima da prebrode period krize”, navodi se u saopštenju.