PORESKA UPRAVA

Poreska uprava odobrila je odgađanje plaćanja poreskih obaveza vrijednosti 28 miliona eura za 7 000 privrednika. Kada je riječ o subvencijama države za isplatu zarada i poreza i doprinosa od 11.000 zahtjeva odobreno je 7.000 vrijednosti 7 miliona 8 stotina hiljada eura.

Više od 7 000 privrednika dostavilo je zahtjev za odgađanje plaćanja poreskih obaveza na zarade zaposlenih na 90 dana.

“Za 7 000 poreskih obveznika odobreno je odgađanje poreskih obaveza kroz 18.000 prijava vrijednosti 28. 000 000 eura”, kaže Milica Vuletić iz Poreske uprave.

Kada je riječ o drugom Vladinom ekonomskom paketu podrške privredi koji se odnosi na subvencije za isplatu zarada i poreza i doprinosa, od 11 000 pristiglih zahtjeva, odobreno je 7.000 i ispaćeno 7,8 miliona eura.

Od 7,8 miliona eura isplaćenih subvenija vise od 3 miliona odnosi se na poreze i doprinose na zarade.

Za zabranjene djelatnosti i turistički sektor obezbjeđene su subvencije od 100% minimalne zarade, za ugoržene djelatnosti 50%, a za novozaposlene 70%.

STRIKOVIĆ

Potpredsjednik SDP-a Adnan Striković uputio je otvoreno pismo ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću kojim ga poziva da javno pozove sve poslanike da podrže Zakon o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa uvećanje plate zdravstvenim radnicima za 15 % a koji je u skupštinsku proceduru predala SDP. Striković najprije poziva ministra da se izjasni da li on podržava Zakon, i pita, zašto ne.

Striković u pismu navodi da je SDP predala u skupštinsku proceduru Zakon o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa uvećanje plate zdravstvenim radnicima za 15 %.

“Ali svim radnicima, ne selektivno, kako ste vi i vaši izabranici navikli da postupate kada su u pitanju stimulacije na zaradu, ali i kada su u pitanju sve ostale stvari vezane za sektor kojim upravljate”, kazao je Striković.

On ministra pita da li i dalje misli da je skorašnje povećanje plate doktoru specijalisti sa 680 na 760 eura ili doktoru medicine sa 550 na 610 eura adekvatna nagrada za težinu i obim posla koji obavljaju.

“Plata medinske sestre je i dalje ispod 400 eura, a o visini zarade vozača, ili radnica na održavanju čistoće ne želimo ni da polemišemo, neprihvatljivo su niske”, pitao je Striković.

Zato, kako dodaje potpredsjendik SDP-a, prije rasprave u Skupštini, pita ministra da li je planirao da razgovara sa poslanicima većine koju predstavlja, ili, kako je kazao, “bar sa dvojicom njemu najbližih”.

“U posljednjem javnom obraćanju, a interesantno, nemate ih mnogo u zadnje vrijeme, saopštili ste da ste uvijek bili za povećanje plata u zdravstvu. Đe ćete ljepšu priliku od ove da nas ubijedite u to, jer vam ne vjerujemo, a značajnije je da vam ne vjeruju ni zdravstveni radnici”, navodi se u pismu.

Striković poziva Hrapovića da javno pozove sve poslanike da podrže taj zakon, a za početak, da se izjasni da li ga on podržava i, kako dodaje, zašto ne.

Ako su odgovori na pitanja iznad njegovih ingerencija , kako je kazao, zamoliće predsjednika Nacionalnog koordinacionog tijela Milutina Simovića da odgovori na njih.

“A vi nam, uvaženi ministre bar recite, da li ćete tražiti od Fonda za zdravstveno osiguranje da ispravi grešku i svim specijalizantima obračuna naknadu za odvojeni život za april mjesec? Trebalo bi da znate da su to doktori sa najmanjim zaradama u sistemu. Trebalo bi da znate i to da oni nemaju svoje stanove po Beogradu. Podstanari su i za kiriju su dali bar pola svoje plate. Zar im zbog toga što su prekinuli svoje stručno usavršavanje, vratili se u svoju državu, bili na prvoj linije odbrane od Kovida 19, zahvaljujete na način što od njih pravite socijalne slučajeve? Kako mislite da ti ljudi ostanu u Crnoj Gori, a kakvu poruku šaljete njihovim mlađim i budućim kolegama?”, navodi se u pismu.

OD PONOĆI

Benzin će od ponoći biti skuplji jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Litar benzina BMB 98 koštaće 1,03 eura, a BMB 95 0,99 eura.

Cijena eurodizela, kako su kazali, ostaće nepromijenjena i iznosiće 0,89 eura po litru.

Lož ulje u veleprodaji koštaće 0,85 eura po litru.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 25.maja 2020. godine, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 26.maja”, navode u Ministarstvu.

LOJPUR PORUČIO

Crnogorski turizam je zasićen, potrebno je napraviti konsenzus oko strateških ciljeva i ulagati u malu industruju, kaže profesor Ekonomskog fakulteta UCG Anđelko Lojpur.

Pomoć je, navodi Lojpur, opasna riječ. “Mi ovih dana više pričamo o pomoći nego o investicajama. Pomoć je opasna riječ, jako brzo se potroši i nema efekta”, poručio je Lojpur, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

On ističe da moramo ulagati u nosioce razvoja i zdrava preduzeća. Potrebno je, ističe Lojpur, da se smanji i visok procenat sive ekonomije.

“Naš turizam je zasićen. Mi moramo napraviti konsenzus oko strateških ciljeva”, navodi Lojpur.

On kaže i da Crna Gora mora podsticati malu industriju i mlade preduzetnike.

“Nijedna zemlja se nije razvila stranim investicijama”, kaže Lojpur.

Ipak, Lojupur poručuje da nije pesimista, jer su male ekonomije fleksibilne.

“Ja nisam pesimista kada je riječ o crnogorskoj ekonomiji, ako se malo opametimo”, zaključio je Lojpur.

ZBOG KORONE

Izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA) Vlastimir Ristić kaže za “Dan” da kriza izazvana virusom korona ima teške, pa i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce. Navodi i da su gubici MA, za vrijeme pandemije, višemilionski.

“Suočeni smo sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka, sa još uvijek nepredvidljivim trajanjem takvih okolnosti. Svaki dan prizemljenja aviona je jako skup, generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju”, kazao je u intervjuu za Dan novi izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA) Vlastimir Ristić.

Bliže podatke o efektima krize po MA kompanija će, kako kaže Ristić, imati po okončanju perioda bez komercijalnog letenja.

“Za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka. Ne letimo od 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo NKT, prve letove možemo očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje. Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude”, navodi Ristić.

Ona kaže da je i MA u turističkom lancu koji trpi, ali se nada da će, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati.

“Važno je da iznesemo ovu krizu zajedno, očuvanih potencijala, da bi u vremenu kada ovaj problem bude iza nas, svom snagom pokušali da vratimo uzlazne trendove razvoja koje smo stabilno imali do pojave virusa”, rekao je Ristić.

On kaže i da je riječ je o višemilionskim gubicima.

“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene. Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima. Kao što smo već pomenuli, susreli smo se sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak”, naveo je Ristić.

Prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio je, kako ističe, odsustvo potreba za angažovanje radne snage.

“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nisu na poslu i nisu dužni da rade od kuće. Za navedeno pripada im pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu. Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način ovakvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, zaključio je Ristić.

UNIJA MLADIH PREDUZETNIKA

Osnivač i predsjednik Unije mladih preduzetnika Uroš Bulatović kaže za TVCG da će nakon korone broj onih koji žele da pokrenu biznis nesumnjivo biti u padu. Kaže da će ova godina biti zahtjevnija za biznis uopšte, ali ističe da bi država trebalo posebnu pažnju da obrati na pomoć mladim preduzetnicima.

“Situacija koja nas je zatekla mnogo je promijenila i ugao gledanja na stvari. Mislim da će nakon ovoga mnogo toga da se digitalizuje. Primijetili smo i očekujemo malo zahtjevniju godinu za biznis mladih, mnogi se poslovi oslanjaju na turizam,” kaže Bulatović. 

Kaže da je za očekivati da će broj onih mladih koji će se odlučiti da pokrene biznist biti u padu.

“U prethodna dva mjeseca imali smo malo kontakata sa onima koji su bili zainteresovani za pokretanje beznisa, svi smo bili fokusirani na probleme koji su nastali u postojećim biznisima. Pokušavamo da otklonimo što je moguće više prepreka,” rekao je on.

Udruženje mladih smatra da je posebna pažnja potrebna mladim preduzetnicima, jer možda neće biti u situaciji da iskoriste mjere koje je Vlada preporučila.

“Naravno da razumijemo da su sredstva ograničena, ali važno je da mlade preduzetnike posebno treba podržati,” rekao je on.

On kaže da su se sastajali on lajn tokom epidemije, pokušavajući da pomognu preduzećima.

“Pokušali smo da im pomognemo da dođu do novih klijenata, da na Instagramu imaju veću vidljivost što će koristiti i ubuduće”, saopštio je Bulatović.

IZ KOMPANIJA SAOPŠTENO

Zarade izvršnih direktora u preduzećima u državnom ili u većinskom državnom vlasništvu ne zavise od uspješnosti poslovanja kompanija na čijem su čelu, tako da ni u slučaju lošijih rezultata i poslovnih gubitaka nije predviđeno smanjenje njihovili zarada, saopšteno je Pobjedi iz kompanija sa kojima je kontaktirala.

Pobjeda je pitanja o tome na koji se način utvrđuje zarada izvršnog direktora uputila na adrese deset preduzeća koja su u državnom ili u većinskom državnom vlasništvu, a odgovore su dobili od šest kompanija: Montenegro erlajnza, Crnogorske plovidbe, Barske plovidbe, Željezničkog prevoza, Montekarga i Monteputa.

Od ovih šest kompanija, pet posluje sa gubicima i samo je Monteput prošlu godinu završio sa pozitivnim rezultatom.

Iz Ministarstva finansija su Pobjedi saopštili da je Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, definisan obuhvat zaposlenih u javnom sektoru, u okviru kojeg su prepoznati i zaposleni u agenciji, preduzeću koje je u većinskom vlasništvu države ili opštine ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili opština ili vrši javna ovlašćenja.

“Koeficijenti za zarade zaposlenih u navedenim pravnim licima utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili drugim aktom, dok se zarade rukovodećih lica utvrđuju u okviru grupe poslova B, C i D, a ne više od podgrupe B9, čiji koeficijent iznosi 20,75”, kazali su iz Ministarstva.

Iz ovog Vladinog resora su pojasnili da Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđa i izuzeće od primjene ovog zakona. Ovo izuzeće odnosi se, između ostalog, i na zaposlene u preduzeću čiji je osnivač država odnosno lokalna samouprava ili je u većinskom vlasništvu države odnosno lokalne samouprave, a ostvaruje dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze.

“Pravna lica koja nijesu izuzeta od zakona, a koja su u prethodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju, dužna su da smanje ukupan fond zarada za deset odsto u prvoj godini i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini, shodno odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, rekli su iz Ministarstva.

Iz nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz (MA) su saopštili da je visina i obračun zarada izvršnog direktora Montenegro erlajnza utvrđena odlukom Odbora direktora, a vezana je za prosječnu zaradu u preduzeću.

Kako to zakonski propisi i pravni akti nalažu sa izvršnim direktorom je zaključen Ugovor o radu, kojim su regulisani prava, obaveze i odgovornosti, kao i uslovi za prestanak funkcije prije isteka roka utvrđenog tim ugovorom. Plata je definisana u preciznom odnosu i iznosi 3,5 prosječne neto zarade u kompaniji za prethodnu godinu rekli su iz MA ne precizirajući kolika je tačno u ovom trenutku plata novog izvšnog direktora Vlastimira Ristića.

Doskorašnji izvršni direktor MA Živko Banjević razriješen je 23. aprila sa te dužnosti na lični zahtjev, na sjednici Odbora direktora MA. Tada je na mjesto izvršnog direktora postavljen Ristić dosadašnji član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, koji je, kako je saopšteno, u ranijem periodu obavljao više odgovornih poslova u MA.

Banjević je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da je lani imao mjesečnu platu od 4.141 euro.

Iz Montenegro erlajnza su saopštili da su odlični komercijalni rezultati u prethodnoj godini uz konstantno povećanje broja putnika rezultirali ukupnim prihodom koji je za prošlu godinu iznosio 81,54 miliona eura.

“Tokom prethodne godine zabilježen je rast broja prevezenih putnika gotovo na svim tržištima, te je shodno tome 2019. godina bila rekordna u 25-godišnjici poslovanja. Tokom prethodne godine došlo je i do značajnog povećanja rashoda, koji su se između ostalog ogledali u visokim troškovima iznajmljivanja aviona i motora, pa je kompanija shodno tome, kada je poslovni rezultat u pitanju, u gubitku od 4,53 miliona eura”, saopšteno je iz MA.

Iz Crnogorske plovidbe je saopšteno da je plata izvršnog direktora Sloba Pajovića kao i svih zaposlenih u ovoj kompaniji određena, ne na osnovu prosječne plate u kompaniji, već kolektivnim ugovorom kod poslodavca, u okviru kojeg su utvrđeni koeficijenti za zarade shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, na koje je pozitivno mišljenje dalo Ministarstvo finansija, a saglasnost Vlada.

“Između Odbora direktora i izvršnog direktora ne postoji menadžerski ugovor, već samo ugovor o radu izvršnog direktora kojim su definisane obaveze izvršnog direktora, vrijeme trajanja ugovora, kao i koeficijent za zaradu izvršnog direktora, koji je predviđen kolektivnim ugovorom kod poslodavca”, rekli su iz kotorske kompanije.

Iz Crnogorske plovidbe navode da zarada izvršnogdirektora ne zavisi od uspješnosti poslovanja kompanije.

“O eventualnom, smanjenju ili povećanju plate kako izvršnogdirektora, tako i svih zaposlenih, može odlučiti Odbor direktora kroz izmjene i dopune kolektivnog ugovora kod poslodavca”, pojasnili su predstavnici Crnogorske plovidbe.

Oni su dodali da je zadnja isplaćena zarada Pajoviću za april bila 1.387,68 eura.

Država je stoprocentni vlasnik ove kompanije, koja je prošlu poslovnu godinu završila sa gubitkom od tri miliona eura. Iz druge crnogorske brodarske kompanije Barske plovidbe saopštili su da se visina plate izvršnog direktora u ovoj kompaniji definiše ugovorom o pravima, obavezama i odgovornostima izvršnog direktora zaključenog između Odbora direktora i izvršnog direktora.

“Visina plate izvršnog direktora je definisana ugovorom na iznos od 2,7 prosječnih zarada kompanije za prethodnu godinu. Zaradu izvršnog direktora određuje Odbor direktora”, rekli su iz barske kompanije i dodali da osnovna plata izvršnog direktora Tihomira Mirkovića 950 eura plus minuli rad koji je 215 eura.

Ova barska kompanija je prošlu godinu završila u minusu od 1,86 miliona eura.

Iz kompanije Željeznički prevoz (ŽPCG),koja se bavi prevozom putnika naveli su daje ugovor o radu izvršnog direktora Nenada Babica regulisan u skladu sa članom 39. Zakona oradu, članom 46. Zakona o privrednim društvima, te u skladu sa članom 35. Statuta ŽPCG.

“U tom smislu Odbor direktora kao organ upravljanja bira izvršnogdirektora i zaključuje poseban ugovor sa izvršnim direktorom u kojem su utvrđena prava, obaveze i odgovornosti izvršnog direktora kao i njegova zarada”, rekli su iz ŽPCG-a.

Predstavnici ove željezničke kompanije objasnili su daje zarada izvršnog direktora ŽPCG-a u skladu sa ugovorom definisana kao dvije prosječne zarade u državi za predhodnu godinu.

“To u neto iznosu čini 1.035,84 eura.Ukupna mjesečna primanja izvršnog direktora su 1.347,98 eura”, precizirali su iz ŽPCG-a.

Oni su dodali da će se u skladu sa zaključcima Vlade mjesečna zarada izvršnog direktora za april umanjiti za 50 odsto u korist posebnog računa Nacionalnog koordinacionog tijela.

ŽPCG je lani poslovao sa gubitkom od 2,46 miliona eura. Predstavnici ŽPCG-a su pojasnili kako se do tog negativnog poslovog rezultata došlo.

Posmatrajući poslovne aktivnosti, kao pokazatelj rada, ŽPCG je u 2019. godinu ostvario pozitivan poslovni rezultat u iznosu od 151.218 eura. Posebno treba napomenuti činjenicu da su u dijelu ostalih rashoda nastali troškovi po osnovu obezvređenja imovine u iznosu od 2,63 miliona eura, a koji su nastali kao rezultat procjene vrijednosti imovine društva na dan 1. januar 2019. godine i opteretili su ukupan rezultat za prošlu godinu koji je u krajnjem rezultirao negativnim saldom. Tako da ukupan rezultat u posmatranom periodu za prošlu godinu iskazuje gubitak u iznosu od 2,46 miliona eura. Država je vlasnik 90,79 odsto akcija ŽPCG-a.

Iz željezničkog preduzeća Montekargo, koje se bavi željezničkim robnim prevozom kazali su da je visina zarade izvršnog direktora u kompaniji utvrđena na bazi primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

“Kao i za druge zaposlene u kompaniji odluku o visini zarade donosi Odbor direktora uz prethodno dobijenu saglasnost reprezentativnih sindikata na tekst kolektivnog ugovora kojim je obuhvaćeno ovo pitanje za sve zaposlene”, naveli su iz Montekarga.

Predstavnici ove kompanije dodali su da sa izvršnim direktorom Muradifom Grbovićem nije potpisan poseban menadžerski ugovor.

“Tako da je visina zarade izvršnog direktora ostala na istom nivou kao i 2017.godine kada smo ostvarili rekordne rezultate u poslovanju”, kazali su iz Montekarga.

Odgovarajući na pitanje da lije i u kojim slučajevima predviđeno smanjenjeili povećanje plate izvršnog direktora, kao i da li plata izvršnog direktora zavisi od uspješnosti poslovanja kompanije, iz Montekarga su saopštili da je smanjenje ili uvećanje zarade moguće samo u slučaju da se korekcija odnosi na sve zaposlene u kompaniji, što je regulisano kolektivnim ugovorom.

“Želimo istaći da izvršni direktor Montekarga nema drugih primanja apanaža, te da je zarada ostvarena u našoj kompaniji jedini izvor primanja u njegovoj petočlanoj porodici, a sama visina zarade vidljiva je široj javnosti preko sajta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) koja objavljuje uredno dostavljene imovinske kartone svih funkcionera”, rekli su iz ove kompanije.

Grbović je lani prijavio ASK-u mjesečnu zaradu od 1.288,72 eura.

I ova kompanija je prošlu poslovnu godinu završila sa negativnim poslovnim rezultatom, ostvarivši gubitak od 853.904 eura.

“Ostvareni gubitak u prošloj godini niži je za 67 odsto u odnosu na ostvarenje iz 2018. godine, a učešće države i državnih fondova u akcijskom kapitalu kompanije iznosi 87,96 odsto”, precizirali su predstavnici Montekarga.

Iz kompanije Monteput su saopštili da se u ovom predu zeću zarada izvršnog direktora određuje menadžerskim ugovorom o radu sa Odborom direktora, koji čine predstavnici osnivača, odnosno Vlade.

Na čelu ove kompanije, koja gazduje tunelom Sozina nalazi se Jonuz Mujević, a iz Monteputa su kazali da njegova zarada ne zavisi od rezultata poslovanja, već se utvrđuje u fiksnom iznosu ugovorom o radu.

“Sa ponosom ističemo da, u mandatu ovog izvršnog direktora i menadžmenta, Monteput bilježi konstantan rast prihoda s jedne strane i umanjenje rashoda troškova poslovanja ovog privrednog subjekta, uz ostvarivanje značajne dobiti, ali se i pored navedenih rezultata nije uvećavala zarada izvršnog direktora”, istakli su iz Monteputa.

Predstavnici kompanije su kazali da je osnovna neto zarada izvršnog direktora utvrđena ugovorom o radu sa Odborom direktora i iznosi 1.700 eura.

“Kada se ovaj iznos uveća po osnovu godina radnog staža i startnog dijela zarade koji uključuje regres i topli obrok, trenutna neto zarada izvršnog direktoraiznosi 2.288,56 eura”, precizirali su predstavnici kompanije.

Monteput je profitabilna kompanija, koja je lani ostvarila pozitivan finansijski rezultat od 1,56 miliona eura.

“Ovo preduzeće po osnovu plaćanja svih poreskih obaveza je na prvom mjestu bijele liste kod Poreske uprave u prošloj godini. Company Wall business iz Londona je izdala bonitetne ocjene za 2019. i 2020. godinu ovompreduzeću sa ocjenom AAA čiji sertifikati potvrđuju daje ovo preduzeće kao poslovni subjekt u grupi preduzeća sa najboljom bonitetnom ocjenom u Crnoj Gori”, istakli su iz Monteputa.

Iz Pobjede su podsjetili da je izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš do prije nekoliko dana imala mjesečnu neto platu od 7.367 eura. Ona je lani na osnovu članstva u odboru direktora Podgoričke banke OTP Group, mjesečno prihodovala 751,2 eura, tako da je prošle godine zaradila 97.423 eura.

Odbor direktora Plantaža je 4. maja odlučio da izvršnoj direktorici, u ovoj godini smanji zaradu sa osam na četiri prosječne mjesečne plate u kompaniji, zbog, kako je nakon sjednice odbora saopšteno, ekonomske krize koju je izazvala pandemija korona virusa i očekivanih rezultata. Pojedine opozicione partije oštro su reagovale tražeći od Vlade da Maraš bude smijenjena zbog, kako su naveli, neprimjereno visoke plate koju prima već više godina.

Liderka SDP-a Draginja Vuksanović Stanković je saopštila da se Plantaže nalaze na listi dužnika Poreske uprave za prošlu godinu sa dugom od 2,2 miliona eura.

“To znači da se iz Zakona o zaradama u javnom sektoru Plantaže ne mogu izuzeti, već su i oni bili u obavezi da svoje koeficijente prilagode tom pravnom aktu”, smatra Vuksanović Stanković.

Maraš je u reagovanju objavljenom u četvrtak saopštila da njena zarada nije nikada skrivana i daje zavisila od poslovnih rezultata, koji su, kako je kazala, uvijek bili impozantni. Prema njenim riječima njena plata uvijek je bila utvrđena, obračunata i isplaćena u skladu sa svim važećim propisima i menadžerskim ugovorom sa predstavnicima vlasnika.

Ona je kazala da ne spori da joj je zarada velika, posebno u postojećim crnogorskim uslovima, ali da njenu visinu nije određivala, niti je mjerodavna bila bilo čija volja ili samovolja.

Zaradu je utvrdio vlasnik, odnosno nadležni kompanijski organi u skladu sa važećim pravnim propisima, ustaljenom kompanijskom praksom, utvrđenom još od 1993. godine, a sve u zavisnosti od postavljenih kompanijskih ciljeva i ostvarenih poslovnih rezultata. U tom smislu, njena visina je bila promjenljiva i zavisila je od rezultata kompanije, a oni su uvijek bili impozantni ocijenila je Maraš u četvrtak. Kompanija Plantaže završila je prošlu godinu sa profitom od 156.412 eura, 15,5 puta manjim u odnosu na 2018.

Direktor MA lani od raznih biznisa prihodovao 187.000 eura

Novi izvršni direktor Moritenegro erlajnza Vlastimir Ristić je prošle godine kao član Odbora direktora Aerodroma CG primio mjesečnu naknadu od 1.159 eura.

On je prijavio da je pored ove naknade lani na osnovu redovnog posla zarađivao osnovnu neto platu u privrednom društvu od 1.083 eura. Pored te plate Ristić je na mjesečnom nivou prihodovao i dodatnih 888,76 eura, kroz redovan posao u privrednom društvu, na osnovu „drugih prihoda.

Ristić je prijavio da je lani od izdavanja tri poslovna prostora u Podgorici mjesečno ukupno zarađivao 3.750 eura, a od zakupnine stana u Beogradu je mjesečno prihodovao 1.000 eura, U njegovom kartonu objavljenom na sajtu ASK-a se navodi da je po osnovu dividende osnivača u privrednom društvu svakog mjeseca zarađivao 7.708 eura. Na osnovu svih tih prihoda Ristić je lani zaradio 187.000 eura.

U njegovom imovinskom kartonu navodi se da je vlasnik podgoričkih preduzeća „lcecom” i Algoritam, kao i preduzeća pod nazivom „lcecom” u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Bez odgovora iz Aerodroma, EPCG-a, CEDIS-a i CGES-a

Pobjeda od Aerodroma CG, Elektroprivrede, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema i Crnogorskog elektroprenosnog sistema nije dobila odgovore o načinu utvrđivanja zarada njihovih izvršnih direktora.

Na čelu Aerodroma CG se nalazi Danilo Orlandić i on je lani primao neto platu od 2.040 eura, dok je kako je prijavio ASK-u kroz redovan posao na osnovu drugih prihoda mjesečno zarađivao 888,76 eura. On je po osnovu članstva u Nacionalnom odboru za upravljanje vazdušnim prostorom svakog mjeseca prihodovao dodatnih 248,62 eura. Tako da su njegovi mjesečni prihodi iznosili 3.178 eura.

Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić u prošloj godini je Imao mjesečnu platu 3.036 eura, dok je direktor CGES-a Dragan Kujović lani prvih 11 mjeseci zarađivao platu od 2.097 eura, dok je u decembru primio 2.135 eura. On je prijavio da je u decembru po osnovu članstva u radnoj grupi za arbitražne postupke Ministarstva ekonomije prihodovao 1.400 eura, dok je u septembru primio zimnicu od 328 eura.

Izvršni direktor CEDIS-a je Zoran Đukanović, a na sajtu ASK-a iz Pobjede nijesu mogli pronaći podatke o njegovoj prijavljenoj imovini i prihodima. Osnivač CEDIS-a je EPCG.

LUKA KOTOR

Menadžment Luke Kotor upoznat je sa prijedlogom većinskog vlasnika Opštine Kotor o primjeni mjera smanjenja zarada zaposlenima, kako bi se smanjili troškovi u periodu izostanka glavne djelatnosti kompanije, saopštila je predsjednica Odbora direktora Tatjana Stanovčić.

Na redovnoj sjednici Upravnog odbora Luke Kotor usvojene su jednoglasno sve predložene tačke dnevnog reda, i to donošenje Odluke o utvrđivanju dnevnog reda Skupštine akcionara koja će se održati 12. juna 2020, Odluke o izmjeni plana javnih nabavki, te analiza uticaja ekonomskih efekata na poslovanje kompanije.

“U vanrednoj situaciji pandemije korona virusa otvorila se potreba angažovanja dodatnih mjera u svrhu zaštite poslovanja i zaposlenih kao i društveno odgovorno djelovanje i solidarnost. Po preporuci Nacionalnog koordinacionog tijela predstavnici Odbora direktora Luke Kotor i dalje se odriču finansijske nadoknade za određeni period. Takođe, menadžment je upoznat sa prijedlogom većinskog vlasnika Opštine Kotor o primjeni mjera smanjenja zarada zaposlenima, takođe u predloženom roku kako bi se smanjili troškovi u periodu izostanka glavne djelatnosti kompanije,” saopštila je predsjednica Odbora direktora prof. dr Tatjana Stanovčić.

Ona je navela da se po informaciji globalnih agencija za praćenje kruzing industrije rokovi za uspostavljanje djelatnosti i najave promjena vrlo oprezno daju projekcije za period od najviše dva mjeseca unaprijed pa se o konkretnim projekcijama ne može sa sigurnošću govoriti.

Stanovčić kaže da je prioritet menadžmenta kompanije otklanjanje posljedica i stabilizacija iznalaženjem dodatnih sekundarnih poslovnih rješenja.

PODACI MINISTARSTVA EKONOMIJE

Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori i dalje su niže od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 98 centi, u Hrvatskoj 1,05 eura, Srbiji 1,06, a Albaniji 1,37 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 82 centa. Toliko košta i u Mađarskoj i to su ujedno najniže cijene eurosupera 95 u Evropi.

Najskuplji eurosuper plaćaju građani Holandije 1,46 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 89 centi, u Albaniji 1,37 eura, Srbiji 1,13, a Hrvatskoj 1,05 eura.

Litar eurodizela jeftiniji je u BiH, gdje košta 80 centi i Sjevernoj Makedoniji 68 centa, što je i najniže u Evropi. Najskuplji eurodizel plaćaju građani Albanije.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

PKCG

Ovogodišnji gubici crnogorskog turističkog sektora usljed pandemije koronavirusa zavisiće od epidemiološke situacije u Crnoj Gori i najznačajnijim emitivnim tržištima, saopštili su iz Privredne komore (PKCG) i dodali da do danas nema najava otpuštanja u toj djelatnosti.

Iz Odbora Udruženja turizma PKCG kazali su da su trenutne procjene da će se ova sezona, kada se otvore granice, najviše bazirati na domaćim i turistima iz regiona.

“Ohrabrujuća su i dešavanja u pojedinim zemljama Evropske unije (EU) u kojima dolazi do značajnih popuštanja mjera i traženja načina za bezbjedna međunarodna putovanja. Ukoliko se pandemija suzbije u kraćem periodu, prognoze su da će se posljedice u turizmu osjećati najmanje do proljeća naredne godine”, rekli su agenciji Mina-business iz PKCG.

Vlada, kako su naveli, prati razvoj situacije i usvaja nove mjere u cilju dugoročnije podrške turizmu i ugostiteljstvu, kako bi se u narednim godinama nastavili dosadašnji trendovi rasta.

U prošloj godini je od direktnih i indirektnih uticaja od turizma prihodovano oko 1,1 milijardu EUR.

“Crnogorski turistički sektor su u prethodnom periodu obilježile značajne investicije, kao rezultat direktnih i indirektnih podsticaja države i očekivanja da će naši prirodni potencijali biti uspješno valorizovani, te da će kao rezulat svega toga u narednom periodu investicije u turizam proizvoditi dobre poslovne razultate”, objasnili su iz PKCG.

Oni su podsjetili da su se turistički privrednici prvi suočili sa poteškoćama u poslovanju, a od sredine marta im je zabranjeno obavljanje djelatnosti u cilju očuvanja javnog zdravlja.

“Predstojeća turistička sezona je neizvjesna i dovedena u pitanje. Turizam u Crnoj Gori je posebno ranjiv u aktuelnom zdravstveno-ekonomskom momentu, usljed niske profitabilnosti sektora, odnosno niske akumulacije dobiti u malim i mikro preduzećima i značajnih investicija koje još nijesu počele da se vraćaju”, kazali su iz PKCG.

PKCG, kako su dodali njeni predstavnici, sprovodi dnevnu analizu situacije u vezi sa poteškoćama u poslovanju zbog pandemije koronavirusa, u vidu online upitnika kojeg privrednici popunjavaju na njenom sajtu.

“Najnoviji rezultati pokazuju da od 279 kompanija koje su popunile upitnik, njih 87,1 odsto osjeća uticaj pojave koronavirusa na poslovanje. Na pitanje koliko će izgubiti u narednih mjesec ako se nastavi režim uspostavljen radi koronavirusa, 38 odsto anketiranih preduzeća procjenjuje da će imati gubitke veće od 50 hiljada EUR, a dva odsto da će morati da zatvori firmu“, saopštili su iz PKCG.

Najviše kompanija koje su popunile upitnik je iz sektora turizma 32,2 odsto, od čaga se na usluge smještaja i ishrane odnosni 24,7 odsto, a na putničke agencije 7,5 odsto.

“Turistički aranžmani se ugovaraju unaprijed, i po godinu, pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove turističkim radnicima i za narednu sezonu, što dodatno usložnjava obim i trajanje krize za te kompanije”, naveli su iz Komore.

Iz PKCG su, odgovarajući na pitanje na koji način bi trebalo pomoći turistički sektor u cilju prevazilaženja krize, kazali da učestvuju u radu Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT), gdje je do sada težište pažnje bilo na zaštiti zdravlja ljudi i snabdjevenosti tržišta.

“Nakon sagledavanja svih ograničenja poslovanja, Vlada je 19. marta donijela prvi paket hitnih mjera kao podršku privredi i građanima u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije koronavirusa. Sve do sada donešene mjere su usmjerene na turizam i ostale produktivne i izvozno orijentisane sektore ekonomije”, rekli su iz Komore.

Oni smatraju da bi se što skorijom implementacijom mjera nastavilo djelovati preventivno i tako u maksimalnoj mjeri kontrolisati nastalu situaciju sa ciljem pomoći preduzećima i privredi da prebrode krizu.

“U okviru ukupnih hitnih mjera Vlade, Investiciono razvojni fond (IRF) je donio odluku o novoj kreditnoj liniji, koja će biti upotrebljena isključivo za potrebe rješavanja problema nelikvidnosti nastale usljed posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa, za koju je konkurisalo više od 400 privrednika”, podsjetili su iz PKCG.

Donešene mjere iz drugog paketa se, kako se precizira, odnose ne samo na odlaganje, već i na oslobađanje dijela poreskih obaveza, kao i poreske podsticaje i subvencije za one privrednike koji uprkos zatvaranju objekata odluče da zadrže zaposlene, kao i subvencije za nova zapošljavanja.

“Mala i srednja preduzeća su nedovoljno ekonomski snažna da iz akumuliranih ili budućih priliva servisiraju obaveze nastale tokom perioda u kojem nijesu obavljala djelatnost. Sve mjere koje su usvojene, a odnose se na odlaganje plaćanja kredita i poreskih obaveza, su dobre i značajne da se dobije na vremenu dok se analiziraju svi negativni efekti krizne situacije i pripreme dodatne podsticajne mjere”, ocijenili su iz PKCG.

Privrednici smatraju da su sektoru turizma potrebne još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kojima će se odgovoriti trenutnoj izazovnoj situaciji.

Odbor turizma i ugostiteljstva je u koordinaciji sa privrednicima predložio niz mjera za turizam koje idu u pravcu očuvanja radnih mjesta i likvidnosti poslodavaca, uz sagledavanje opšte situacije u zemlji.

“Predložene mjere za turizam smo podijelili na kratkoročne i srednjoročne, uz sagledavanje opšte situacije, uključivanje poslovnih banaka i namjere da se ne ugrozi budžet. Mjere će biti na snazi sve dok se osjeća kriza izazvana koronavirusom”, saopštili su iz PKCG.

Oni smatraju da u ovom momentu, zbog neizvjesnost oko dužine trajanja ove situacije, nije realno preciznije planirati aktivnosti. Sektor turizma, iako najviše pogođen krizom, ima tendenciju brzog oporavka, što će uticati na ekonomiju cijele države u kojoj je to prioretetna privredna grana.

“Ekonomske mjere koje je Vlada predložila kroz dva paketa u cilju ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa podsticaj su poslodavcima u njihovim nastojanjima da zadrže zaposlene. Samo u sektoru smještaja i ishrane u prosjeku se godišnje angažuje od 19 hiljada do 20 hiljada zaposlenih, što čini oko 8,3 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori”, naveli su iz PKCG.

Taj sektor, kako su rekli, utiče na razvoj drugih poput trgovine na veliko ili malo, te je njegov značaj daleko veći. Prema zvaničnim statsitičkim podacima zaposlenost u turizmu u prošloj godini, računajući i angažovane tokom ljetnje sezone, se kretala od oko 14,5 hiljada radnika u februaru do oko 25 hiljada u julu i avgustu.

“Specifičnost turističke djelatnosti je i u tome da je za njeno obavljenje najvažniji kvalitetno obučeni kadar, a naši poslodavci će učiniti sve da taj kadar i zadrže”, dodali su iz Komore.

Privrednici smatraju da su sektoru turizma potrebne još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i očekuju da će Vlada treći paket mjera podrške turističkoj privredi kreirati i usvojiti u što kraćem roku.

“Turistička privreda se, uzimajući u obzir informacije renomiranih institucija, priprema za period nakon koronavirusa, kako bi se u izvjesnoj mjeri smanjio negativan uticaj na poslovanje”, rekli su iz Komore.

Turisti trenutno, prema njihovim riječima, žele fleksibilniju politiku otkazivanja zbog samog osjećaja sigurnosti ili mogućnost dobijanja vaučera za otkazane bukinge koji će biti validni do kraja godine.

“Razmišlja se o konkurentnijim cijenama, promociji i dodatnim popustima za duži boravak, jer prema nekim predviđanjima turisti nakon krize preferiraju duže boravke u odnosu na nekoliko kraćih putovanja tokom godine. Adekvatna ponuda i intenzivna promocija nakon okončanja situacije sa koronavirusom je ono što će najviše uticati na povratak turista”, ocijenili su iz PKCG.

Turizam je, kako su podsjetili, strateška privredna grana u Crnoj Gori, koja ostvaruje četvrtinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) sa snažnim uticajem na zapošljavanje.

“Turizam ima sposobnost da se brzo oporavi i da pruži snažan doprinos razvoju ekonomije, ako se najavljenim novim mjerama podrške očuvaju preduzeća i zadrže radna mjesta”, zaključili su iz PKCG.