SKUPŠTINA CG

Poslodavcima u Crnoj Gori treba poslati apel da u trenutku krize, koju je izazvala pandemija korona virusa, ne otpuštaju radnike, poručeno je na jučerašnjoj sjednici Skupštine.

Tokom rasprave o Predlogu zakona o privrednim društvima, čulo se i da je u proteklih mjesec oko 3.000 građana ostalo bez posla.

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević smatra da država treba naći način da obeshrabri poslodavce koji otpuštaju radnike, tako što u narednom periodu ta preduzeća neće moći da rade sa državom.

“Strogo se pridržavam takvog stava, iako to nije prihvaćeno. Saglasan sam da bi to imalo sudara sa Ustavom, ali na neki način treba kreirati ekonomske politike u tom smjeru, jer imamo veoma neodgovorne poslodavce koji u ovom trenutku otpuštaju radnike ne želeći da podijeli teret ekonomske krize. Treba da pošaljemo zajednički apel svim poslodavcima da u ovom trenutku krize ne otpuštaju radnike. To rade mnogi”, naglasio je Rakočević.

Prema riječima nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića, više od 3.000 crnogorskih radnika je ostalo bez posla proteklog mjeseca.

“Više od 20.000 domaćinstava prošlog mjeseca nije platilo račun za struju. Ako imamo u vidu šta se danas dešava nakon pandemije korona virusa, mislim da je vrijeme da se Vlada fokusira na stvarnost i da pokušamo zajednički pronaći odgovor na situaciju u kojoj se nalazimo i koja će iz dana u dan biti teža”, rekao je Rudović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić istakla je da je Crna Gora tokom trajanja epidemije pokazala, ne samo sa aspekta očuvanja zdravlja ljudi, već i sa aspekta funkcionisanja ekonomije, pravovremene i odgovorne reakcije.

“Nijedan artikal nije falio, nijesmo imali prazne rafove. Svjedoci smo da nigdje nije bilo zastoja u prometu roba. Pravovremeno smo reagovali i sa prvim i drugim ekonomskim paketom mjera”, retkla je Sekulić tokom diskusije koja će biti nastavljena danas.

Ona je, govoreći o Predlogu zakona, navela da se novim rješenjem i razrađene zloupotrebe osnivača društva sa ograničenom odgovornošću, kao i da su definisane mogućnosti za sankcionisanje tih zloupotreba.

“Primjena ovog zakona omogućiće svim poslovnim subjektima da postanu relevatan i ravnopravan učesnik na jedinstvenom evropskom, ekonomskom prostoru, doprinijeće konkurentnosti i prosperitetu crnogorske ekonomije, odnosno dobrobiti biznisa i građana Crne Gore”, kazala je ministarka.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić ukazao je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet je prije skoro dvije decenije.

“Vjerujem da su najinteresantnija poglavlja koja se tiču osnivanja privrednih društava, ali i prava akcionara. U prethodnih deceniju i po imali smo najviše primjedbi upravo na ove zakonske norme. Pitanje je na koji način se zakon odnosi posebno prema manjinskim akcionarima. Rekao bih da su prava manjinskih akcionara ovim zakonom zaštićena i rekao bih da je to najpozitivnija promjena u ovom dijelu”, ukazao je Sekulić

PROGNOZA EBRD

Crnogorska ekonomija će, prema najnovijim prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u ovoj godini oslabiti osam odsto, zbog predviđenog uticaja pandemije koronavirusa na turističku sezonu.

EBRD je u danas objavljenoj makroekonomskoj prognozi predvidjela da će se crnogorska ekonomija snažno oporaviti naredne godine, sa rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 10,5 odsto.

„Crna Gora se snažno oslanja na turizam, a prošla godina je najjača sezona koja je zabilježena. Međutim, gledajući na vrijeme pred nama, na ekonomiju će vjerovatno negativno uticati ograničenja kretanja kod kuće i u glavnim zemljama iz kojih turisti dolaze“, navodi se u regionalnim ekonomskim perspektivama EBRD-a.

Oporavak će, kako je saopšteno iz EBRD-a, zavisiti od postepenog popuštanja domaćih mjera za suzbijanje širenja virusa i povratka normalnom funkcionisanju tokom druge polovine godine.

“Ekonomije u regionima EBRD-a mogu ove godine u prosjeku imati pad od 3,5 odsto, uz oporavak od 4,8 odsto u narednoj godini” navodi se u izvještaju.

Iz EBRD-a su objasnili da su te projekcije podvrgnute „neviđenoj neizvjesnosti“.

Glavna ekonomistica EBRD-a, Beata Javorcik, rekla je da je, kako je svijet izašao iz krize, presudno gledati na budućnost saradnje i veće ekonomske otpornosti.

„Kriza je zadala ogroman udarac i izazak iz nje će biti jednako izazovan. Ovo nije vrijeme da se upustimo u ekonomski nacionalizam i protekcionizam, već vrijeme da oblikujemo bolju budućnost kroz međunarodnu posvećenost slobodnoj trgovini, ublažavanju klimatskih promjena i ekonomskoj saradnji“, rekla je Javorcik.

Na Zapadnom Balkanu se očekuje da će Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, zbog svojih snažnih proizvodnih baza.

Albanija i Crna Gora biće pogođene zbog oslanjanja na turizam, dok će na Kosovu, a donekle i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana, manje doznake smanjiti domaću potražnju.

Izvještaj pretpostavlja skroman uticaj krize na dugoročnu putanju proizvodnje, s rastom koji se nastavlja krajem trećeg kvartala, ali potencijalno značajnim dugoročnim ekonomskim, političkim i socijalnim efektima.

“Ako društveno distanciranje ostane na snazi mnogo duže nego što se predviđalo, recesija bi mogla biti mnogo dublja, s tim da nivoi proizvodnje po glavi stanovnika iz prošle godine neće biti ponovo postignuti godinama“, navodi se u izvještaju.

Mjere ograničavanja uticale su na domaću potražnju i ponudu širom regiona EBRD-a.

Spoljni šokovi uključuju oštar pad u cijeni robe, oslanjanje na izvoznike robe, zatim poremećaje globalnih lanaca vrijednosti, kolaps u turizmu i pad u novčanim doznakama.

EBRD ulaže u ekonomije u razvoju od centralne i istočne Evrope do centralne Azije i Bliskog Istoka i sjeverne Afrike.

“Skoro sve zemlje EBRD-a vjerovatno će se ove godine suočiti sa ekonomskom kontrakcijom, sa veoma malim brojem izuzetaka, koji uključuju Turkmenistan i Uzbekistan u centralnoj Aziji i Egipat”, navodi se u izvještaju.

U centralnoj Evropi i na Baltiku stroge mjere za suzbijanje širenja virusa su uključivale masovno zatvaranje preduzeća i škola, dok su poremećeni lanci vrijednosti i onemogućene proizvodnje, uključujući automobilsku industriju, na koju otpada skoro polovina industrijske proizvodnje u Slovačkoj.

U izvještaju se navodi da će zemlje istočne Evrope i Kavkaza vjerovatno biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za koronavirus na koju će uticati zaoštravanje na globalnim finansijskim tržištima, snažan pritisak na domaća devizna tržišta i smanjena strana potražnja za izvozom.

Iz EBRD-a su kazali da je ukrajinsku ekonomiju pogodila kombinacija smanjene strane potražnje i pada domaće potražnje usljed javnih zdravstvenih mjera uspostavljenih kao odgovor na virus.

Očekuje se da će ti događaji dodatno naštetiti proizvodnji i preokrenuti izglede mnogih uslužnih sektora.

“Rusija se suočila s dvostrukim šokom – pandemijom koronavirusa koja je pogodila globalnu potražnju i neuspjehom sporazuma o ograničenju proizvodnje nafte, što je zajedno dovelo do znatnog pada cijena nafte i rezultiralo snažnim usporavanjem aktivnosti”, dodali su iz EBRD.

Članice Evropske unije (EU) u jugoistočnoj Evropi vjerovatno će biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za koronavirus koja će u najvećoj mjeri biti kanalisana poremećajima u turizmu, posebno na Kipru, u Grčkoj i takođe u Bugarskoj.

Na južnom i istočnom Mediteranu očekuje se da će negativni uticaj koronavirusa biti očigledan kroz turizam i pad domaće potražnje kao rezultata mjera za obuzdavanje širenja virusa.

PORESKA UPRAVA

Podnošenje zahtjeva za subvenciju Kovid-19 za grupu poreskih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost, a nemaju obavezu registracije u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS), omogućeno je, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).

Iz PU je objašnjeno da u tu grupu poreskih obveznika spadaju advokati, notari, izvršitelji, kao i slobodni umjetnici.

“Takođe, molimo poreske obveznike koji su predali zahtjev za paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti (ZPO) za ovu godinu, koji je obrađen u sistemu PU, da pokušaju ponovo sa podnošenjem zahtjeva za subvenciju za april”, navodi se u saopštenju.

PU je obavijestila da je CRPS od ponedjeljka počeo rad sa strankama, uz poštovanje preporučenih mjera za prevenciju širenja zarazne bolesti Kovid-19.

“CRPS na taj način nastoji da privrednicima izađe u susret i obezbijedi veću dostupnost pri pružanju administrativnih usluga”, rekli su iz PU.

Predviđeno vrijeme za rad sa strankama u toku ove sedmice, odnosno do petka, biće od osam do 15 sati.

EPCG

Hidroelektrana ”Perućica” najstarija velika hidroelektrana u Crnoj Gori, danas slavi šest decenija postojanja i uspješnog rada.

HE ”Perućica” puštena je u pogon 1960. godine, a nazvana je po vrelu Perućica, koje izvire u blizini hidroelektrane.

Nalazi se na teritoriji opštine Nikšić, u sjevernom dijelu Bjelopavlićke ravnice, dok su male hidroelektrane smještene na teritorijama opština Kolašin, Podgorica, Cetinje i Šavnik. Njena instalisana snaga je 307 MW, a moguća godišnja proizvodnja oko 1.300 GWh. Korisna akumulacija je 225 miliona metara kubnih vode.

Za proizvodnju električne energije HE “Perućica” koristi vode sliva rijeke Gornja Zeta, odnosno vode koje dotiču u Nikšićko polje i to pri povoljnom padu na kratkom rastojanju između Nikšićkog polja i Bjelopavlićke ravnice.

”Rekordne 2010. godine HE „Perućica” proizvela je 1434,9 GWh. U 2019. godini HE „Perućica“ je ostvarila proizvodnju od 951 GWh, a u 2020., do sada, 274 GWh”, saopštili su iz Elektroprivrede Crne Gore.

Ovaj jubilej obilježava se u znaku realizacije investicionog plana, ukupno vrijednog preko 60 miliona eura.

”Ugovor o novom kreditnom aranžmanu, vrijedan 33 miliona eura, potpisan je prošle godine sa KfW bankom, za potrebe rekonstrukcije i modernizacije HE „Perućica“. Realizacijom tog kapitalnog projekta znatno će se povećati pogonska spremnost, sigurnost i pouzdanost u radu naše najstarije velike elektrane i produžiti radni vijek postrojenja”, navode iz EPCG.

U protekle dvije godine uspješno je završena kapitalna rekonstrukcija tri generatora, dok ove godine predstoji revitalizacija treće i šeste mašine, a 2021. i kapitalni remont prvog i drugog agregata.

”U tekućoj godini biće zamijenjena i dva blok transformatora novije generacije, prema Ugovoru vrijednom 2,25 miliona eura. Takođe, očekuju se i pregovori sa Njemačkom razvojnom bankom o novom aranžmanu, vrijednom 23 miliona eura, za ugradnju osmog agregata, instalisane snage 58,5 MW, čime će se, bez bilo kakvih dodatnih zahvata na sistemu za zaštitu životne sredine, povećati snaga i ukupna proizvodnja elektrane”, saopštili su iz EPCG.

Sanacija građevinskih objekata, reparacija ili zamjena elektro i mašinske opreme u HE „Perućica“ je projekat u koji su, u posljednje dvije godine, uložena značajna sredstva. Ovim investicijama i potpunom rekonstrukcijom svih agregata i pratece opreme za upravljanje HE „Perucica“ će novi rodjendan potpuno modernizovana i u skladu sa svim standardima.

Važan dio investicionog plana, procijenjene vrijednosti 3,26 miliona eura, jeste rekonstrukcija malih elektrana koje posluju u sastavu EPCG, kao dio proizvodnih kapaciteta „Perućice”.

”Realizacijom ovog projekta male elektrane biće podignute na viši tehničko-tehnološki nivo automatizacije i daljinskog upravljanja, produžiće im se radni vijek, povećati efikasnost i smanjiti troškovi proizvodnje uz znatno veće iskorišćenje vodnog potencijala”, zaključuje se u saopštenju.

CBCG

Stopa obavezne rezerve koju su poslovne banke dužne da plože kod Centralne banke Crne Gore (CBCG) smanjena je za dva procenta, odlučio je Savjet CBCG usvajanjem Odluke o izmjenama Odluke o obaveznoj rezervi banaka.

“Tako će banke ubuduće obaveznu rezervu obračunavati primjenom stope od 5,5%, umjesto dosadašnjih 7,5% (na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine, odnosno do 365 dana), odnosno stope od 4,5% umjesto dosadašnjih 6,5% (na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine, odnosno preko 365 dana)”, Precizirali su iz CBCG.

Ističu da je odluka donešena u cilju pružanja dodatnog doprinosa bankarskog sektora ublažavanju posljedica novog koronavirusa.

“Na način što će se, oslobađanjem dijela sredstava banaka koja su korišćena za održavanje obavezne rezerve, povećati raspoloživa likvidnost i kreditni potencijal banaka u Crnoj Gori”, kazali su iz CBCG.

Napominju i da se ovom izmjenom instrument obavezne rezerve postepeno usklađuje sa regulativom Evropske centralne banke u toj oblasti.

U 2019.

U poslovnoj 2019. godini 10.406 osvarilo je dobit što je za 6,6 odsto više nego u 2018. godini dok je prihode više od milion eura imalo 1.317 preduzeća, ili 6,4 odsto više nego prošle godine, pokazuje analiza BI Consultinga provajdera poslovnih informacija.

“Neto dobit veću od stotinu hiljada eura ima 1.019 preduzeća, što je čak 137 preduzeća ili 15,5 odsto više nego prošle godine. 368 preduzeća imaju preko 50 zaposlenih, što je 34 preduzeća više nego prošle godine, odnosno preko 10 odsto više“, dodao je objasnio je osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić.

On je naglasio da je broj predatih ispravnih finansijskih izvještaja za 2019. godinu 5,3 odsto veći u odnosu na prethodnu.

„To je dominantno posljedica veće poslovne aktivnosti i povećanja broja preduzeća, kao i podizanja kulture finansijskog izvještavanja, što je i jedan od ključnih ciljeva našeg projekta“, istakao je Nikolić.

Kao i prethodnih godina, po jasno utvrđenim javno dostupnim kretirijuma, izvršeno je rangiranje 12 kategorija po veličini preduzeća, dvanaest kategorija po djelatnostima i posljednja kategorija: najveće brzo-rastuće preduzeće.

U kategoriji mikro preduzeća lider po prihodu u 2019. bio je Sim company, po dobiti Virage i po broju zaposlenih Halotaksi, svi iz Podgorice.

U kategoriji malih preduzeća prvo mjesto zauzeli su kotorski Mivis (prihod) i podgoričke kompanije Domen (dobit), te Securitas Montenegro (broj zaposlenih).

U kategoriji srednjih preduzeća to su Novi Volvox (prihod), Zetagradnja (dobit), Tobacco s press (broj zaposlenih), svi iz Podgorice.

Kada su u pitanju velika preduzeća lider po prihodu i dobiti je Elektroprivreda Crne Gore iz Nikšića, a po broju zaposlenih podgorički Voli trade.

U djelatnosti telekomunikacija lider je Crnogorski Telekom, trgovine Voli trade, hotelijerstva Budvanska rivijera, upravljanja nekretninama Delta M CG, revizije i računovodstva Ekonomik accountants, građevinarstva Pizzarotti Montenegro iz Herceg Novog, dok je u djelatnosti hrane i pića prvo mjesto zauzeo bjelopoljski Meso-promet.

U djelatnosti ostala proizvodnja i prerada lider je Rudnik uglja, u IT sektoru Comtrade distribution, nafta i derivati Jugopetrol, u farmaciji Glosarij, medicinskim uslugama Institut dr Simo Milošević iz Igala.

Priznanje za najveću rastuću kompaniju u 2019. godini dobio je Voli trade, kao kompanija koja već godinama ostvaruje pozitivan finansijski rezultat, uz stalan rast prihoda i broja zaposlenih.

“Dodjela priznanja koja je planirana za maj, zbog situacije sa novim koronavirusom pomjerena je za septembar. Za isti period pomjereno je i izdavanje ovogodišnje publikacije Poslovne novine-100 najvećih u Crnoj Gori, koje će sadržati liste svih rangiranih preduzeće u navedenih 25 kategrorija”, zaključio je Nikolić.

LUKA BAR

Bolje rezultate u poslovanju Luke Bar izvršni direktor Vladan Vučelić očekuje u trećem i četvrtom kvartalu.

Pretovar u prva četiri mjeseca ove godine bio je kaže Vučelić, veći od planiranog, zbog čega su u upravi zadovoljni.

“U drugom kvartalu očekujem značajan pad pretovara, a nadam se da će aktivnosti zaživjeti u trećem i četvrtom kvartalu”, naveo je Vučelić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Kaže i da je imajući u vidu sve najave, optimista kada je riječ o poslovanju Luke Bar.

“Nadamo se oporavku i intenziviranju posla u trećem i četvrtom kvartalu ove godine”, kazao je Vučelić.

Dodaje da je potrebno razmišljati o tome da već u ovoj godini dođe do produbljivanja akvatorijuma, kako bi Luka mogla da primi i veće brodove.

Naveo je i da je najveći uspjeh Luke Bar što nijedan njihov radnik, kao ni članovi njihovih porodica, nijesu zaraženi korona virusom.

ASP TRAŽI

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) tražila je od Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) da utvrdi da li je Vlada prekršila propise o državnoj pomoći, kada je odlučila da iz budžeta plaća dio subvencija proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora (OIE).

Pravni savjetnik pri ASP-u, Ines Mrdović, kazala je da je ta nevladina organizacija danas uputila inicijativu AZK-u, kao nadležnom tijelu za ocjenu državnih pomoći.

„AZK treba da utvrdi da li je Vlada prekršila propise o državnoj pomoći, kada je u maju prošle godine odlučila da iz budžeta plaća dio subvencija proizvođačima električne energije iz OIE“, navela je Mrdović u saopštenju.

Ona je podsjetila da je Vlada u maju prošle godine izmijenila Uredbu o naknadi za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, tako što je domaćinstva oslobodila plaćanja naknade za prvih 300 kilovata struje i odlučila da je izdvaja iz budžeta, što je poznatije kao OIE 1.

„Za potrošnju preko 300 kilovata domaćinstva plaćaju oko 0,94 centi naknade za svaki potrošeni kilovat struje, što se na računu prikazuje kao OIE 2“, dodala je Mrdović.

Prema njenim riječima, Zakonom o kontroli državne pomoći predviđeno je da su subvencije jedna od vrsta državnih pomoći, a propisan je i kompletan postupak za odobrenje pomoći.

„Kako se radi o izdvajanjima iz budžeta kojima se daju subvencije privatnim subjektima, Ministarstvo ekonomije je moralo podnijeti zahtjev AZK-u da li se radi o dozvoljenoj ili nedozvoljenoj državnoj pomoći“, smatra Mrdović.

Ona je kazala da je u odgovoru ASP-u, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, AZK saopštila da joj tokom prošle godine nijesu dostavljani zahtjevi sa dokumentacijom koja se odnosi na plaćanje naknade za OIE.

„Pored toga, indikativno je što uredbom o naknadi za podsticanje proizvodnje iz OIE Vlada utvrđuje čak i formulu za cijenu električne energije za privilegovane proizvođače, pa je određuje na osnovu referentne berze u Budimpešti“, saopštila je Mrdović.

Na ovaj način je, kako je dodala, državna Elektroprivreda (EPCG) obavezana da plaća privilegovanim proizvođačima cijenu struje koja je uglavnom skuplja od one na domaćem tržištu.

„To je dodatna privilegija koja se daje privatnim subjektima, pa ASP inicijativom traži da AZK utvrdi da li se ovdje radi o nedozvoljenoj državnoj pomoći“, navela je Mrdović.

Ona je kazala da je Vlada, budžetom za ovu godinu, opredijelila za subvencije privilegovanim proizvođačima struje oko tri miliona EUR, od čega se, kako tvrdi, moglo sagraditi nekoliko vrtića.

„Umjesto toga, taj novac završiće u privatnim džepovima“, zaključila je Mrdović.

PROGNOZE ZA 2020.

Prognoze za crnogorsku ekonomiju su različite i zavise od mnogo faktora, rečeno je u večerašnjoj emisji “Argumenti”, na TVCG. Svjetski stručnjaci kažu da se može očekivati pad ekonomije od 5,6 odsto do 9 odsto. Projekcije Ministarstva finansija su nešto povoljnije i iznose 4,9 odsto…

“Prema informacijama koje dobijamo sa svih referentnih adresa, same jedne od drugih odstupaju… Mislim da se dominantno radi o različitim ekonomskim modelima koji upućuju na određena različita kretanja. Ono što je evidentno je da će ekonomija doživjeti recesiju u ovoj godini. Govorimo o rasponu od -5 do -9, to će zavisti od različitih faktora”, kazao je Bojan Paunović iz Ministarstva finansija Crne Gore.

Dodao je da ovu krizu, na neki način, obilježava taj tzv. simultani udar i na ponudu i na tražnju na tržištu.

“Izuzetno je teško kazati kako će se odvijati situacija do kraja godina. Sa podacima sa kojima mi raspolažemo, projekcije će se kretati u tom nekom rasponu. Vidjećemo sa kakvim ćemo projekcijama zvanično izaći vrlo brzo”, kazao je Paunović.

Ekonomija zone eura, kako je nedavno ocijenjeno iz Evropske komisije, suočava se sa recesijom istorijskih proporcija zbog korona virusa. 

BOLJI NASTUP NA TRŽIŠTU

Crnogorska Pošta i kompanija Voli potpisale su sporazum o o poslovnoj saradnji, u cilju boljeg predstavljanja i nastupa na tržištu.

Sporazum su, kako je saopšteno iz Pošte, potpisali izvršni direktor Pošte Božidar Vuksanović i predsjednik Odbora direktora Volija Dragan Bokan.

Vuksanović je kazao da iz potpisanog sporazuma proističe ugovor koji građanima daje mogućnost da pozivom ili putem web-a poruče neki od ponuđenih paketa odnosno proizvoda i da im naručeni proizvodi budu dostavljeni na kućnu adresu u kratkom roku.

“Saradnja Pošte i Volija stvara novu vrijednost za potrošače i korisnike i proizvod je uvezivanja komunikacionih i dostavnih resursa Pošte, s jedne strane, i određenih proizvoda iz ponude kompanije Voli, s druge strane”, rekao je Vukanović.

On je naveo da trgovina životnih namirnica od sada ne podrazumijeva isključivo odlazak u prodajne objekte.

“Potrošači imaju priliku da trgovinu na brz i jednostavan način obave iz svojih domova”, dodao je Vuksanović.

On je naglasio da je cilj Pošte da svoje resurse upotrijebi u funkciji stvaranja najpovoljnijeg ambijenta i da doprinese stvaranju spone između privrednih subjekata i građana.

“S obzirom na izuzetne resurse, Pošta jeste u mogućnosti da obezbijedi kvalitetnu dostavu na cijeloj teritoriji Države bez obzira na okolnosti trenutka i aktuelnu pandemiju. Naš cilj je da uvijek i na svakom mjestu budemo na raspolaganju građanima”, kazao je Vuksanović.

Bokan je kazao da Voli i Pošta dijele zajedničku misiju da uz kvalitet ponude, nove vrijednosti za korisnike i potrošače i stvaranje uslova za motivisanje zaposlenih, uvijek idu korak dalje i pomjeraju standarde u skladu sa zahtjevima savremenog tržišta.

“Potpisivanje sporazuma za nas predstavlja posebnu obavezu da kroz partnerski odnos sa ovom instiucijom koja je na usluzi građanima Crne Gore još od 19.vijeka, u ovom novom, savremenom dobu, na efikasan način u skladu sa najboljim iskustvima inostranih tržišta odgovorimo svim potrebama naših korisnika i potrošača”, naveo je Bokan.

Voli će, kako je naveo, uz Poštu postati bliži svojim potrošačima kroz dostavu proizvoda na kućnu adresu, što predstavlja odličnu povoljnost, ne samo u situacijama kao što je aktuelna pandemija.

“Sigurni smo da će Pošta u Voliju imati pozdanog partnera, koji kroz sve svoje sisteme funkcionisanja predstavlja reper savremene i dobro organizovane kompanije”, poručio je Bokan.

Prema njegovim riječima, sporazum koji su potpisali označava početak saradnje čiji će pun potencijal pokazati novi izazovi na tržiištu i sve viša očekivanja potrošača i korisnika.

Navodi se da je danas potpisan i prvi ugovor koji proizilazi iz Sporazuma o saradnji. Ugovor o dostavi paketa i proizvoda na adresu korisnika potpisali su Olivera Martinović, pomoćnica Izvršnog direktora za poštansko poslovanje i platni promet i Peđa Šegerec, komercijalni direktor Voli-ja.

Ugovor o dostavi proizvoda i paketa podrazumijeva mogućnost da korisnici pozivom Call centra na 19801 ili putem Poštinog web shopa poruče jedan od Volijevih paketa životnih namirnica ili paketa hemije čije su cijene iste kao u Voli marketima.

“Dostavljači Pošte će paket dostaviti na adresu poručioca. Primalac paketa ima mogućnost da plati u gotovini ili platnom karticom Poštinom dostavljaču”, zaključuje se u saopštenju.