CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 651,8 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 361,8 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 290 miliona eura, što je 14,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 2,2 odsto veći nego u uporednom periodu, što je rezultat povećanja priliva po osnovu interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlio 79,8 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 282 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 144,6 miliona eura, a u preduzeća i banke 223,9 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog.

NURKOVIĆ NAJAVIO

Ove godine biće rekonstruisano 160 kilometara magistralnih puteva, što će koštati oko 150 miliona eura, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

Nurković je kazao da je sektor saobraćaja u Crnoj Gori obilježio je veoma dinamičan trogodišnji period kada je riječ o ulaganju u postojeću saobraćajnu infrastrukturu i izgradnju nove, a nijesu manje ambiciozni ni planovi za naredni period.

On je dodao da se očekuje završetak, najvećeg do sada, a prije svega razvojnog projekta – prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare.

„Ponoviću da je kvalitet izvedenih radova na prvom mjestu kada govorimo o procesu izgradnje, ali želim da istaknem da istim intezitetom nastavljamo aktivnosti za realizaciju ostalih dionica autoputa Bar – Boljare, konkretno Mateševo – Andrijevica“, rekao je Nurković u novogodišnjoj poruci.

Podsjetio je da je u periodu od 2017. do prošle godine u postojeću putnu infrastrukturu uloženo blizu 150 miliona eura, kao i da je rekonstruisano i modernizovano desetine kilometara državnih puteva u južnom, centralnom i sjevernom regionu Crne Gore.

Riječ je o projektima gradnje trećih traka, tunela, bulevara, zaobilaznica i mostova, koji na svakodnevnoj osnovi utiču na udobnije, brže i sigurnije odvijanje saobraćaja.

„Tokom obilaska lokaliteta na kojima se izvode radovi, imam priliku da, u razgovoru sa mještanima, predstavnicima lokalnih vlasti, ali i privrede, čujem koliko je za njih važno da realizujemo te projekte, ali i da zajednički planiramo dalje aktivnosti“, kazao je Nurković.

On je poručio da ni planovi za naredni period nijesu manje ambiciozni. Rekonstruisaće se, kako je najavio, još 160 kilometara magistralnih puteva, od kreditnih sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), procijenjene vrijednosti oko 150 miliona eura.

„Gradiće se i rekonstruisati na teritoriji cijele Crne Gore, sa posebnim fokusom na putne pravce na sjeveru Crne Gore“, saopštio je Nurković.

On smatra da je potrebno da pratiti razvoj zimskog turizma i izgradnju novih smještajnih i dugih kapaciteta u toj oblasti, jer samo na takav način saobraćaj može biti logistička podrška rastućoj turističkoj privredi u Crnoj Gori.

Nurković je najavio i veoma izazovan period kad je riječ o željezničkom saobraćaju, gdje je uloženo blizu 70 miliona eura na generalni remont 23 kilometara pruge, dok je u regulatornoj oblasti objavljena Strategija razvoja željeznice za narednih deset godina i 17 pravilnika.

„Međutim i pored tih rezultata očekujem da period pred nama bude još dinamičniji. U ovoj godini počinjemo projekte vrijednosti veće od 60 miliona eura, počinje generalni remont 20 kilometara pruge od Lutova do Bioča, više mostova, kao i nabavka opreme za radionice i depoe i tenderi za nabavku novih vozova i mehanizacije za održavanje pruge i pomoćni voz“, precizirao je Nurković.

On je dodao da se očekuje završetak aktivnosti na ispunjavanju završnih mjerila za PP 14 u oblasti željeznice, kroz usvajanje zakonskih i podzakonskih akata.

„Zahtjevan proces je pred nama kada je u pitanju vazdušni saobraćaj. Ozbiljan posao nas očekuje kada je u pitanju aktuelna procedura davanja koncesije za crnogorske aerodrome, ali i saniranje stanja u nacionalnom avioprevozniku“, rekao je Nurković.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu bilo puno priče, diskusije i argumenata vezano za pitanje daljeg funkcionisanja Montenegro Airlinesa (MA). On tvrdi da su donešene odluke rezultat pažljivog razmatranja i analize poslovanja MA, kao i značaja koji kompanija ima za crnogorsku ekonomiju, naročito dalji razvoj turističke privrede.

Nurković je saopštio da je i u sektoru pomorstva puno toga urađeno na izmjenama postojećih i donošenju novih zakona i podzakosnkih akata.

„Dodijeljena je koncesija za Brodogradilište Bijela, riješeno je višegodišnje pitanje oko dodjele koncesije Luci Kotor, Luci Bar je dato pravo korišćenja lučkog područja i obavljanja lučke djelatnosti do 2037. godine uz obavezu investiranja od 61,3 miliona eura, a potpisani su i sporazumi o međusobnom priznavanju pomorskih ovlašćenja sa Portugalijom, Holandijom, Svetim Vinsentom i Grenadinima“, naveo je Nurković.

Intezivno se, kako je objašnjeno, radi na strateškom dokumentu koji će obuhvatiti razvoj pomorske privrede za desetogidišnji period od ove do 2030. godine

Nurković je dodao da Uprava pomorske sigurnosti uspješno učestvuje u regionalnim i nacionalnim projektima, kao i da je učestvovala u realizaciji tri nacioanlne interresorne vježbe Jadran u saradnji sa odgovornim institucijama.

U oblasti drumskog saobraćaja donešena su dva zakona i 17 pravilnika. Potpisana su i tri bilateralna sporazuma o međunarodnom drumskom saobraćaju sa Velikom Britanijom, Bugarskom i Kosovom.

„Kao izuzetno važan posao koji je odrađen posebno bih pomenuo usvajanje strategije razvoja saobraćaja do 2035. godine kao krovnog dokumenta kojim se utvrđuje stanje u oblastima transporta, definišu insfrastrukturni, organizacioni i operativni ciljevi razvoja transportnog sistema, koji se realizuju kroz oročene i dugoročne planove implementacije“, saopštio je Nurković.

On je dodao da Ministartsvo ima kontinuiranu i kvalitetnu saradnju sa evropskim institucijama i fondovima i u tom smislu ostvaruje značajnu podršku za realizaciju velikog broja projekata, u vidu kreditnih i grant sredstava, ali i logističke i tehničke asistencije.

EPCG

Cijene električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem neće se mijenjati, dok će iznosi na računima biti oko pola procenta niži, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

Iz EPCG su objasnili da je tome doprinijela njihova odluka da ne iskoriste zakonsko pravo i traže izmjene cijena električne energije, ali i Regulatorne agencije za energetiku (RAE) da smanji regulatrono dozvoljeni prihod za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES).

Odluka RAE je, kako su kazali, prouzrokovala umanjenja ukupnog računa za dominantna dvotarifna brojla od 0,4 odsto.

“EPCG je, anailizirajući tržište elektične energije i uzimajući u obzir izuzetnu pogonsku spremnost elektrana, dobru hidrolosku situaciju i stanje akomulacija, ali i efikasnost elektrana zbog strateskih investicija u kapitalne remonte, odlučila da ne iskoristiti zakonsko pravo i tražiti imjenu cijena struje za ovu godinu”, rekli su iz elektroenergetske kompanije.

Oni su dodali da je činjenica da EPCG znatno bolje zarađuje od prekogranične prodaje energije na veliko nego od prodaje struje krajnjim kupcima u Crnoj Gori, tako da u posljednje dvije godine to predstavlja glavni razlog pozitivnog poslovanja kompanije.

Iz EPCG su podsjetili da cijene električne energije za domaćinstva i male kupce zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi, HUPX.

EPCG je kao snabdjevač u obavezi da obezbijedi energiju i redovno snabdijeva sve kupce po regulisanoj cijeni koja je znatno manja od tržišne.

EPCG stoga, kako su kazali, pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca.

EPCG kao snabdjevač ima ograničavajući element, jer cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenih u septembru na berzi kao i trenutna cijena energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce.

OD DANAS

Akcize na etil alkohol, gazirana pića, cigarete, fino rezani i nesagorijevajući duvan i ugalj od danas su povećane.

Kako je saopšteno iz Uprave carina, poštujući postojeći akcizni kalendar, akcize na etil alkohol su povećane sa 1,25 hiljada eura na 1,5 hiljada eura po hektolitru.

Akcize na gazirana pića su povećane sa 25 eura na 30 po hektolitru, na fino rezani duvan sa 35 na 40 eura po kilogramu, na ugalj sa 15 na 30 centi po gigadžulu (GJ) bruto toplotne vrijednosti, a na nesagorijevajući duvan sa 25,44 eura na 26,21 po kilogramu.

Specifična akciza na cigarete povećana je sa eura na 33,5 na hiljadu komada cigareta, dok je proporcionalna smanjena sa 32 odsto na 30,5 odsto od njihove maloprodajne cijene.

Uprava carina pozvala je sve proizvođači, uvoznike, kao i subjekte koja obavljaju trgovinu na veliko i/ili malo, a koji na dan povećanja akcize na zalihama imaju akcizne prozvode na koje je ona obračunata, da dan prije povećanja naprave popis i obračunaju i uplate akcize.

APEL USSCG

Unija slobodnih sindikata (USSCG) je u susret predstojećim novogodišnjim i božićnim praznicima apelovala na sve poslodavce u Crnoj Gori da zaposlenima omoguće da iskoriste zakonsko pravo na neradne dane u vrijeme praznika.

“USSCG poziva inspekcijske organe da sankcionišu svakog poslodavca koji angažuje svoje zaposlene da rade u dane praznika, a koji nema dozvolu izdatu od nadležnog organa”, navodi se u saopštenju Unije.

Iz te radničke asocijacije su podsjetili da su praznični dani, shodno Zakonu o državnim praznicima, neradni.

“Stoga isključivo privredna društva i drugi oblici obavljanja privredne djelatnosti, ako priroda tih djelatnosti ili tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad, mogu raditi u praznične dane”, rekli su iz USSCG.

Dozvolu za rad u prazničnim danima izdaje Ministarstvo ekonomije.

Iz USSCG su naveli i da je Zakonom o unutrašnjoj trgovini propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedeljom i u dane državnih i drugih praznika.

“Zakonom o svetkovanju vjerskih praznika propisano je da je svetkovanje vjerskih praznika slobodno i da su preduzeća, ustanove, državni organi i preduzetnici obavezni da zaposlenima koji žele da svetkuju svoje vjerske praznike daju plaćeno odsustvo za radne dane koji padaju u dane vjerskih praznika”, podsjetili su iz Unije.

USSCG, kako su kazali, posebno skreće pažnju svim zaposlenima pravoslavne vjeroispovijesti da, ukoliko žele da svetkuju predstojeće božićne praznike, o tome obavijeste svoje poslodavce najkasnije tri dana prije praznika.

“Imajući u vidu naprijed navedenu zakonsku obavezu poslodavca da zaposlenima daju plaćeno odsustvo za radne dane koji padaju u dane vjerskih praznika, ovim pored apela na poslodavce da ovu obavezu ispoštuju, posebno ukazujemo da su zakonom propisane visoke novčane kazne za odgovornu osobu u preduzeću, ustanovi, državnom organu i preduzetniku koji zaposlenom ne obezbijede plaćeno odustvo za svetkovanje vjerskog praznika”, saopštili su iz Unije.

USSCG će i ove, kao i prethodnih godina, obavljati monitoring nad primjenom navedenih zakonskih rješenja i pružiti pravnu i drugu pomoć zaposlenima koji im se obrate za zaštitu prava na slobodan dan u vrijeme praznika, a posebno zaposlenima koji svoje poslodavce budu blagovremeno obavijestili o namjeri svetkovanja vjerskog praznika.

“Sve uočene nepravilnosti USSCG će dalje procesuirati prema nadležnim inspekcijskim i drugim organima”, zaključuje se u saopštenju.

UPRAVA CARINA

Uprava carina naplatila je u 2019. godini rekordnan 801 milion eura, čime je premašen plan prihoda za 17 miliona.

“Uprava carina je u periodu od 01. januara do 20. decembra 2019. godine,  naplatila rekordnih 800.903.567,22 eura.  Ostvaren je rast prihoda od 5,6% što je za 42 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.  Ostvarenom naplatom u ovoj godini premašen je plan prihoda za 17 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Po osnovu PDV-a pri uvozu naplaćeno je  528 miliona eura, što je za 5% odstoili 26 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine, dok je po osnovu carine naplaćeno 27,8 miliona eura,  što je za 7 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Po osnovu akcize  naplaćeno je 242,5 miliona eura, čime je ostvaren rast prihoda od 6,4 odsto  ili 14,6 miliona eura više nego u prethodnoj godini, precizira se u saopštenju.

U ovoj godini službenici Uprave carina izvršili su više od 67 hiljada detaljnih kontrola vozila i robe, kao i 900 inspekcijskih kontrola. Oduzeta je krijumčarena roba u vrijednosti od 10,6 mil.eura, od čega se najveći dio odnosi na zaplijenjene akcizne robe, posebno cigarete.

“Kada je u pitanju krijumčarenje narkotika, u 11 slučajeva službenici Uprave carina oduzeli su 432 kg skanka, 17 kg heroina, i 32 kg kokaina. Izdato je 437 prekršajnih naloga, dok je podnijeta 41 krivična prijava nadležnom tužiocu”, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave carina napominju da je primjenom nacionalnog koncepta trgovinskih olakšica, uspostavljen dobar balans između olakšavanja trgovine, bezbjednosti i zaštite carinskog područja.

Takođe, modernizacija i automatizacija carinskih postupaka u okviru nacionalnih i EU projekata se uspješno realizuje.
Uprava carina je i u 2019 bila  pouzdan partner u nacionalnoj i međunarodnoj saradnji i razmjeni informacija.

“Zajednički rezultati i saradnja na suzbijanju krijumčarenja i carinskih prevara sa Upravom policije i Tužilaštvom jedno je od postignuća koje je obilježilo rad Uprave carina u protekloj godini”, navodi se u saopštenju.

Napominju da odlučna borba za jačanje etike i integriteta i suzbijanje korupcije u carinskoj službi sprovodi se sistematski, čime Uprava carina na najbolji način kontroliše, ali i afirmiše posvećenost i profesionalizam carinskih službenika.

Uprava carina će, poručuju, nastaviti da ostvaruje svoje strateške ciljeve i u narednom periodu, uspostavljanjem dobrog balansa između ubrzanja procedura za legalnu trgovinu i pojednostavljene prostupake sa jedne strane, dok će sa druge strane obezbjijediti efikasnost u naplati prihoda i bezbjednost carinskog područja kroz sprovođenje savremenih carinskih procedura.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Kamate na kredite i na depozite naredne godine bi trebalo da se stabilizuju na nešto nižem nivou od trenutnog, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

“Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.

On je rekao da je prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo.

“Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena”, precizirao je Žugić.

Na kretanje kamatnih stopa mogu, kako je naveo, uticati i događanja van njihove kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.

Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita.

Žugić je podsjetio da je riječ o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena u Crnoj Gori, o čemu su se pozitivno izrazili međunarodni partneri.

“Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, odnosno u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada”, objasnio je Žugić.

Ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija

Kada je u pitanju stanje u bankarskom sektoru, Žugić je saopštio da je ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.

“Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Žugić.

On je najavio da će CBCG, tokom naredne godine, sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka.

“U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala”, ocijenio je Žugić.

Govoreći o ranjivosti banaka, Žugić je saopštio da su u prethodnom periodu tri banke bile identifikovane kao ranjive.

U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje.

“Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje te banke”, naveo je Žugić.

Na pitanje koje su ključne mjere zaštite koje treba aktivirati u slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, Žugić je odgovorio da ne očekuju nikakvu veću eskalaciju rizika na koje država ne bi mogla uticati.

“Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Takođe, svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost”, zaključio je Žugić.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,74 hiljade nezaposlenih, neznatno manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,29 odsto na 16,27 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,21 hiljadu novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 32,19 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Vlada Crne Gore nastavlja da unapređuje ambijent za još snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i agroindustrije, i jača konkurentnost domaćih proizvođača. U tom pravcu proizvođačima je na raspolaganju sve izdašnija podrška, posebno bespovratna, kroz brojne programe i projekte koje realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa međunarodnim partnerima, ocijenio je državni sekretar Ministarstva Đuro Žugić.

Žugić je to kazao na sastanku predstavnika Vlade sa privrednicima, u Privrednoj komori Crne Gore i pozvao proizvođače, kako privrednike, tako i vlasnike poljoprivrednih gazdinstava da iskoriste te mogućnosti da unaprijede proizvodnju i konkuretnost na tržištu, crnogorskom, posebno značajnom za Crnu Goru – turističkom, ali i inostranom.

Odgovarajući na set pitanja i predloga privrednika iz ovog sektora, a koji su se odnosili na mogućnosti podrške za povećanje proizvodnje i bolji plasman domaćih proizvoda, zatim podrške za unapređenje poslovanja u dijelu ispunjavanja standarda zaštite životne sredine, podrške mljekarskom sektoru i druge, Žugić je dodao da Vlada, osim mjera finansijske podrške realizuje u saradnji sa Privrednom komorom i projekte Kupujmo domaće, Domaći ukusi i Dobro.Bolje.Domaće, koji imaju za cilj podsticanje veće potrošnje domaćih proizvoda.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Žugić je podsjetio da je kroz IPARD namijenjen preradi opredijeljena podrška privrednicima za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, da je bespovratna podrška povećana sa 50 odsto na 60 odsto ukupne investicije za projekte namijenjene zaštiti životne sredine.

“Žugić je najavio da će se prilikom narednih razgovora sa EU partnerima predložiti da se iznos bespovratne podrške poveća na 70 odsto”, navodi se u saopštenju.

Nije se složio sa konstatacijom pojedinih privrednika da sektor mljekarstva ne može više da raste, jer rezultati mjera podrške daju kontinuirane efekte.

“Samo u posljednje tri godine isplaćene su premije za 140 miliona litara mlijeka. Mljekare su u zadnje tri godine otkupile preko 80 miliona litara, a samo u 2019. poljoprivrednicima je isplaćeno preko 2 miliona eura premija, što pokazuje stalni trend rasta”, kazao je Žugić.

On je podsjetio i da se kroz Program razvoja ruralnih područja radi na jačanju otkupne mreže, i uspostavljanju otkupnih centara, za sada su završeni u Nikšiću i Mojkovcu. Žugić je najavio nastavak još snažnije podrške mljekarskom sektoru u narednoj godini.

“Ističući da se trenutno radi na koncipiranju agrobudžeta za narednu godinu, Žugić je kazao da će svi predlozi i sugestije koje su uputili poljoprivredni proizvođači i prerađivači biti pažljivo razmotreni, u cilju dalje uspješne saradnje i razvoja crnogorske poljoprivrede”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

MARKOVIĆ OČEKUJE

Crnogorska ekonomija bi, prema očekivanjima premijera Duška Markovića, naredne godine trebalo da poraste iznad četiri odsto, uz dalju konsolidaciju javnih finansija i smanjenje opterećenja rada za privredu.

“Naredna godina mora biti godina sa većim stopama rasta od ove. Očekujem da će rast biti oko četri odsto, odnosno mora biti iznad četiri odsto”, poručio je Marković na godišnjem sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

On je rekao da se moraju dalje konsolidovati javne finansije i povećavati plate u obrazovanju i zdravstvu, kako bi se stvorili preduslovi za rast penzija.

“Moramo raditi na tome da smanjimo poresko opterećenje rada za našu privredu. Ne želimo privredu samo za crnogorsko tržište, već privredu koja može biti konkurentna i na regionalnom i evropskom tržištu. Ne moramo tražiti građevinske kompanije koje će raditi na velikim projektima ili auto-putevima van Crne Gore, kada možemo napraviti konzorcijume građevinskih kompanija u Crnoj Gori i imati snažniju i jeftiniju građevinsku operativu”, poručio je Marković.

On je podsjetio da je crnogorska ekonomija jedna od najbrže rastućih danas u Evropi.

“U ovoj godini smo nastavili sa dobrim stopama rasta. To nije ad hoc akcija i nije jednokratni uzlet, već rezulat osmišljene politike i održivog razvoja”, smatra Marković.

On je kazao da je u prethodne tri godien smanjena stopa nezaposlenosti i izdvojeno čak 850 miliona eura u kapitalni budžet za razvoj.

“Zbog toga je danas Crna Gora cijelo gradilište – od Herceg Novog do Gusinja. Zbog toga danas radimo najsnažnije na onim pitanjima koja su ključna ograničenja za kompanije, a to je kapitalna infrastruktura”, dodao je Marković.

Kada je u pitanju prihodna strana budžeta, on je precizirao da se u državni budžet za tri godine ulilo preko tri milijarde eura, 170 miliona eura više od plana.

“Istovremeno smo smanjili dospjeli poreski dug za preko 190 miliona eura. Takođe, ovo je i najbolja turistička godina u istoriji. Prihod od turizma će iznositi 1,1 milijardu. Samo u ovoj godini smo otvorili 49 novih hotela”, naveo je Marković.

On je, govoreći o pravnim aktima koji se tiču privrede, saopštio da mu je žao što zakon o privrednim društvima nije usvojen u decembru zbog pretrpane agende parlamenta, ali će, kako je kazao, biti usvojen u martu.

“Kada sam vidio spisak zakona koji čekaju na usvajanje, možda će Vlada tražiti vanrednu sjednicu Skupštine krajem januara ili početkom ferbruara”, najavio je Marković.

Predsjednik Odbora Udruženja trgovine u PKCG, Jovan Lekić, rekao je da postoji trend rasta usluga, ali da se društvo ne smije zavaravati time da se privreda može zasnivati na sektoru usluga.

“Ovo je sektor zapošljava najveći broj radnika, a prosječni lični dohodak iznosi 379 eura. Imamo otvoren upit da se razmisli o jednoj formuli neoporezivog ličnog dohotka kako bismo radili na povećanju zarada u sektoru trgovine”, dodao je Lekić.

On je podsjetio i na izraženu nelikvidnost preduzeća.

“Predlažemo da se spisak firmi koje su u blokadi objavljuje na nedjeljnom, ako ne može na dnevnom nivou, a ne na mjesečnom”, kazao je Lekić.

Predstavnici građevinskog sektora su naveli hroničan nedostatak radne snage kao jedan od većih problema u toj privrednoj grani.

U sektoru poljoprivrede smatraju da bi se preveliki uvoz hrane mogao nadomjestiti većom proizvodnjom domaćih proizvoda.

“Imamo li kapaciteta da držimo kokoške, slivamo vino, vrcamo med, pečemo rakiju”, pitali su predstavnici poljoprivrede.

Ministar finansija Darko Radunović je kazao da Crna Gora ima visoko opterećenje na rad.

“Mi smo u ovoj godini smanjili doprinose na zdravstveno osiguranje za dva procentna poena, planira se ukidanje kriznog poreza, povećana je minimalna zarada, što je dosta dobar trend, ali je to smanjenje imalo malog efekta na povećanje prosječne zarade u Crnoj Gori i nije dalo odraza kod poslodavaca”, kazao je Radunović.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je odgovarajući na pitanja privrednika, saopštila da je taj Vladin resor u ovoj godini radio sa PKCG na donošenju nekoliko zakona, između ostalog novi zakon o privrednim društvima i izmjene i dopune Zakona o koncesijama, što je stvorilo osnove za stvaranje nove vrijednosti.

Sekulić je navela i da se Zakon o unutrašnjoj trgovini primjenjuje tek devet sedmica i da nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju njegovi efekti, pa da će u narednom periodu raditi na tome da nađu mjeru kako za privredu tako i za radnike.

Ona je kazala da Ministarstvo ekonomije u narednoj godini na raspolaganju ima oko dva miliona eura koje će uložiti za deset programa za unapređenje konkurentnosti privrede od kojih je šest finansijskih, a četiri nefinansijske prirode.

“Ono što nikako ne smijemo zaboraviti jeste podatak da smo u toku prethodne godine sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES) i Crnogorskim elektrodistibutivnim sistemom (CEDIS) radili na jačanju elektroenergetske mreže”, rekla je Sekulić.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, je, komentarišući Zakon o radu, rekao da je taj dokument plod strpljivog socijalnog dijaloga.

“Na kraju su ga svi podržali i predstavnici privrede i sindikati i Vlada”, dodao je Purišić.

On je, govoreći o odredbi iz Zakona o radu da će obračun zarade imati snagu izvršne isprava, rekao da će se, za godinu ili dvije, morati posegnuti za još rigidnijim rješenjem kojim se obezbjeđuje isplata zarade jednom mjesečno.

Prilog: Bilja Rovčanin, TVCG