INVESTICIJE

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 180 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 45,8 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u martu je iznosila 134,2 miliona eura, što je 62,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je jedan odsto manji nego u uporednom periodu, što je rezultat smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja uz istovremeno povećanje priliva od interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu CBCG.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 8,3 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 37,5 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 89,8 miliona eura, što čini 49,9 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 27,3 miliona eura, a u preduzeća i banke 62,5 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 82,4 miliona eura ili 45,7 odsto ukupnog.

UNIPROM KAP

Kompanija Uniprom KAP, bez obzira na trenutnu globalnu krizu, nastavlja montažu fabrike bileta-trupaca, koja bi trebalo da bude otvorena u septembru.

Iz kompanije je saopšteno da će fabrika imati proizvodni kapacitet od 70 hiljada tona namijenjenih za strano tržište.

„Takođe, završeni su pregovori oko izgradnje nove fabrike aluminijumskih slabova, investicije vrijedne 20 miliona eura. Uniprom KAP uskoro će i zvanično potpisati ugovor“, navodi se u saopštenju.

Ta fabrika će, kako su kazali, biti kapaciteta 35 hiljada tona.

Aluminijumski slabovi se koriste za proizvodnju limova i mnogih drugih proizvoda koji se često koriste i u auto industriji.

„Završetak radova ove fabrike, koja će biti opremljena najsavremenijim tehnologijama, planiran je do kraja naredne godine“, zaključuje se u saopštenju.

NA KRAJU PRVOG KVARTALA

Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Ulcinjska rivijera završilo je prvi kvartal ove godine neto gubitkom od 216,4 hiljade eura, 9,3 odsto manjim nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, prihodi kompanije na kraju marta iznosili su 5,85 hiljada eura i bili su šest puta manji nego u uporednom periodu.

Poslovni rashodi su u odnosu na uporedni period bili 10,2 odsto manji i iznosili su 221,06 hiljada eura.

Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi iznosili su 152,99 hiljada.

Ukupna aktiva Ulcinjske rivijere na kraju marta je iznosila 108,05 miliona, što je neznatno manje nego u uporednom periodu.

Neraspoređena dobit je iznosila 163,38 hiljada eura, akumulirani gubitak 1,35 miliona, dugoročna rezervisanja i obaveze 2,33 miliona, a kratkoročna 3,16 miliona eura.

Odložene poreske obaveze iznose 694,19 hiljada eura.

Najveći udio u Ulcinjskoj rivijeri, prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), ima Fond penzijsko invalidskog osiguranja (PIO), 25,3 odsto. Fond za obeštećenje raspolaže sa 12,01 odsto akcija kompanije, Ulcinjska rivijera sa 11,88 odsto, Vladi pripada 10,14 odsto, Zavodu za zapošljavanje 8,4 odsto, a Investiciono-razvojnom fondu 7,6 odsto.

Fond Atlas Mont ima 1,65 odsto udjela, dok su iz EK Zbirnog kastodi računa 1 sakriveni vlasnici 1,1 odsto akcija.

LP PODGORICA

Predsjednik i odbornik Odbora Glavnog grada Podgorica Liberalne partije Jovan Rabrenović smatra da bi Glavni grad trebalo da kreira paket ekonomskih mjera koji bi bio posebno prilagođen svakoj djelatnost čime bi dugoročno potpomogao poslovanje upravo ovih najugroženijih djelatnosti. Dodaje da pomoć koja se oročava na period trajanja mjera Nacionalnog kordinacionog tijela nije rješenje.

On podjeća da će najveću štetu pretrpjeti takozvane zabranjene djelatnosti, te da će gubici koji koje su te djelatnosti ostvarile odrediti dalji tok njihovog poslovanja, što će direktno odrediti predznak ukupne crnogorske ekonomije i moguće dovesti do pojave negativnih ekonomskih trendova u državi. 

“Podrška za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim korona virusom jedan je od prioriteta Glavnog grada u ovoj godini. Zbog značaja koji opstanak ovih preduzeća ima za održivost ne samo ekonomije Glavnog grada već i fiskalnih prihoda gradskog budžeta na promišljen način i uz analizu mogućih trendova koji bi bili posljedica nadolazeće globalne ekonomske krize ili pojave novog talasa korona virusa treba osmisliti dugoročno održive mjere koje se ne bi oročavale na period trajanja mjera Nacionalnog kordinacionog tijela”, naveo je Rabrenović.

 Osnovni cilj tih mjera, kako kaže, treba usmjeriti na očuvanje radnih mjesta, zadržavanje trenutnog stepena ekonomskog razvoja, te dugoročno sačuvati nivo izvornih prihoda i fiskalnu stabilnost budžeta Glavnog grada.

“Mjere koje će Skupština Glavnog grada i zvanično usvojiti predstavljaće kvalitetan osnov za trajnije mjere čiji bi krajnji cilj trebao biti očuvanje mikro, malih i srednjih preduzeća u Podgorici. Time će biti sačuvana radna mjesta značajnom broju građana čiji mjesečni prihodi, u ovim djelatnostima nijesu toliko visoki da bi im omogućili servisiranje svih obaveza u dužem periodu ukoliko bi izgubili radna mjesta a time i redovne prihode”, navodi se u saopštenju.

Rbrenović podsjeća da su pad industrijske proizvodnje, nemogućnost plasmana robe na zalihama i zatvaranje granica osnovni su problemi sa kojima se susrijeću proizvodna i prerađivačka preduzeća u Podgorici.

“U najtežoj situaciji se nalaze proizvođači i prerađivači mlijeka čiji gotovi proizvodi već neđeljama stoje u magacinima. Najveći kupci su upravo hoteli i restorani koji su još uvijek zatvoreni. Stoga, smatram neophodnim da Glavni grad kreira paket ekonomskih mjera koji bi bio posebno prilagođen svakoj djelatnost čime bi dugoročno potpomogao poslovanje upravo ovih najugroženijih djelatnosti”, navodi se u saopštenju.

 Senzibilnost prema mikro, malim, i srednjim preduzećima od strane gradske uprave nedvosmisleno bi ojačalo napore vlasnika da opstanu u vremenu krize.

“Dodatan značaj ima i to što ova preduzeća najčešće predstavljaju porodični biznis i njihovim bankrotom u pitanje bi bila dovedena egzistencija čitavih porodica”, navodi se u saopštenju.

Erabrenović poručuje da privredna društva u datim okolnostima, moraju napraviti plan svog daljeg poslovanja, reorganizovati svoje aktivnosti i eventualno preusmjeriti svoje poslovanje u nekim drugim pravcima, zbog čega je neophodno da Glavni grad pruži podršku domaćoj privredi koja svoje kapacitete u određenom obimu može preusmjeriti i na zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta, uz istovremeno zadržavanje nivoa zaposlenosti, što je i primarna obaveza ne samo privrednog sektora Glavnog grada već i čitave države.

AGENCIJA O MA

Iz Agencije za zaštitu konkurencije kažu da u ovom trenutku ne mogu ocijeniti da li je prekršen zakon u dosadašnjoj proceduri ili primjeni Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines.

Ovaj zakon predviđa 155 miliona eura ulaganja države u konsolidaciju, razvoj i modernizaciju nacionalne avio-kompanije.

“Ocjena se ne može dati jer je, prije svega, potrebno utvrditi da li je prisutna državna pomoć. Ukoliko se utvrdi da je pristutna, treba utvrditi i da li je usklađena, a o kršenju zakona bi se mogo govoriti kada bi se eventualno utvrdilo prisustvo neusklađene pomoći”, kazali su Pobjedi iz Agencije u odgovori na pitanje da li je prekršen zakon u propceduri vezanoj za konsolidaciju MA.

Vlada u protekli četvrtak usvojila informaciju u se navodi da Agencija za zaštitu konkurekcije zatražila hitno dostavljanje dodatnih informacija potrebnih za davanje mišljenja o usklađenosti Zakona o ulaganju u MA sa Zakonom o kontroli državne pomoći, jer na osnovu dosad dostavljenih ne mogu da daju ocijenu.

Uslovi

Iz Agencije podsjećaju da su 23. decembra 2019. donijeli mišljenje da u tom trenutku nijesu postojali uslovi, to jest da se na osnovu podnijete dokumentacije nije mogla donijeti ocjena o usklađenosti ta dva zakona.

“Agencija je dala mišljenje polazeći od činjenice da se predlagač zakona u obrazloženju i zahtjevu pozvao na primjenu principa tržišnog ulagača, koji isključuje državnu pomoć. Suština dokazivanja principa tržišnog ulagača je u tome da se pruže jasni dokazi da bi se na isti način ponašali privatni investitor i država kod konkrektnog ulaganja”, objasnili su iz Agencije.

Na pitanje što fali podnijetoj dokumentaciji da bi se donijela ocjena o usklađenosti iz Agencije, odgovaraju da ona ne sadrži suštinske zahtjeve u pogledu testa subjekta u tržišnoj ekonomiji, to jest da će doći do prinosa kapitala u razumnom roku, koji će obezbijediti povrat ulaganja. Navode i da ne isključuju mogućnost da se kroz nove analize dokaže prisustvo subjekta u tržišnoj ekonomiji.

Kroz test subjekta u tržišnoj ekonomiji se ispituje cilj koji se želi ostvariti putem ulaganja, a on može da bude povrat ulaganja, a opravdan cilj predstavlja i ulaganje koje bi bilo manje od gubitka, koji bi nastano usljed izostanka ulaganja.

Kažu da je Agenciji, uz zahtjev, dostavljena analiza opravdanosti ulaganja, koji je uradila respektibilna kompanija, ali je za sprovođenje testa neophodan realan i precizan poslovni plan.

“U takvoj situaciji Agencija nije mogla da se izjasni da je isključena državna pomoć, ali ni da definitivno odbaci mogućnost da se može primijeniti načelo subjekta u tržišnoj ekonomiji”, objasnili su iz ove Agencije.

U informaciji koju je Vlada usvojila u četvtak se navodi da je sa konsultantskom kućom „Deloitte“ sklopljen ugovor za izradu tražene analize i da je odlučeno da se 150 hiljada eura preusmjeri iz budžetske reserve na Ministarstvo finansija.

Zadatak uključuje dostavljanje finalnog izvještaja kao nezavisnog pregleda poslovnog plana Montenegro erlajnza, sa analizom faktora koji su doveli do teškoća u poslovanju i analizom pretpostavki i parametara na kojiima se zasniva poslovni plan kompanije.

Treba da obuhvati mjera organizacionog i operativnog restrukturiranja, analizu osjetljivosti rezultata poslovnog plana na izmjene ključnih pretpostavki, pesimistični i optimistični scenario, analizu mjera speciojalnog zakona sa finansijskom podrškom koju je država pružila kompaniji od 2012. do 2015. godine, procjenu vrijednosti kapitala kompanije primjenom prinosnog pristupa i detaljni pnkaz obračuna koji su izvršeni prilikom analize poslovnog plana.

Agencija ne može odlučivati o načinu primjene zakona

Na pitanje Pobjede da li je moguće primjenjivati Zakon o ulaganju države u MA, iz Agencije su kazali da je propisano da se svaki takav akt prije usvajanja dostavlja Agenciji radi davanja mišljenja.

“Agencija se izjašnjava da li se prijedlogom akta vrši dodjela državne pomoći, a u ovom slučaju predlagač se pozvao na načelo koje isključuje državnu pomoć. Agencija se izjasnila tako što je tražila dopunu dokumentacije”, objasnili su i dodali da očekuju dokumentaciju.

Što se samog zakona tiče, on je usvojen u parlamentu i Agencija ne može imati bilo kakva ovlašćenja za odlučivanje o njegovoj primjeni.

“Agencija ima ovlašćenja da nastavi postupak ocjene prisustva, odnosno isključenosti državne pomoći. U zavisnosti od donijete odluke može i da naloži povraćaj dodijeljene nezakonite, odnosno neusklađene državne pomoći. Dakle, postupak je u toku, te u ovom trenutku nije moguće iznositi preliminarne stavove”, pojasnili su iz Agencije, napominjući da ovi postupci obično traju duži period i kod nadležne uprave EK.

“Zato se podnosiocu prijave najčešće ostavlja mogućnost da podnosi dopunske dokaze ukoliko smatra da može opravdati dodjelu državnih sredstava”, pojasnili su oni.

UPRAVA CARINA

Uprava carina postigla je dobar trend naplate prihoda, čime je ostvaren rast od 12 miliona eura, odnosno 7,7 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Jelena Đukić iz Uprave carina za agenciju Infobiro Montenegro je kazala da je ostvarenom naplatom u prvom kvartalu premašen plan prihoda za 9 miliona eura tj. 5,8 odsto.

“Imajući u vidu pojavu epidemije novog korona virusa i smanjenje privredne aktivnosti i mjere kojima je ograničen ili potpuno obustavljen rad većeg broja privrednih subjekata, u aprilu je naplaćeno 47,4 miliona eura, što je u odnosu na isti period prošle godine manje za 34 odsto”, kazala je Đukić.

Prema strukturi naplaćenih prihoda, u aprilu naplata PDV-a pri uvozu iznosi 30 miliona i niža je za 40 odsto, čemu je u značajnoj mjeri doprinio pad prometa nafte i naftnih derivata.

“Međutim, zabilježena je dobra naplata akcize, u iznosu od 15 miliona eura, usljed značajanog rasta naplate akcize na duvanske proizvode koja je veća za 19 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a takav trend je nastvljen i u maj”, istakla je Đukić.

Ona je podsjetila da je Vlada Crne Gore u okviru drugog paketa mjera podrške privredi i građanima, donijela Uredbu o odlaganju naplate carine i poreza na dodatu vrijednost nastalih prilikom uvoza proizvoda.

“Ovom Uredbom omogućeno je produženje roka plaćanja carinskog duga sa 30 na 60 dana, koji dospijeva za plaćanje u aprilu i maju, a koji je obezbijeđen bankarskim garancijama, carinskim obveznicima kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti usljed epidemije”, dodala je Đukić.

U uslovima aktuelne krize, preduzeto je više mjera na pojednostavljenju i ubrzanju procedura na granici, kako bi se ubrzao protok robe i izbjegli svi nepotrebni zastoji i fizički kontakti.

“Uprava carina je uspješno implementirala regionalni projekat CEFTA Zelenih koridora. Projekat je iniciran i koordiniran od strane CEFTA Sekretarijata, Stalnog EU sekretarijata transportne zajednice, predstavnika Evropske komisije, zemalja članica CEFTA i drugih partnera. Sinhronizovanim aktivnostima u okviru Projekta, omogućen je prioritetan tretman na graničnim prelazima za osnovne proizvode – hranu, ljekove i medicinska sredstva. Uvoznicima je obezbijeđena mogućnost carinjenja i stavljanja robe u slobodan promet na granici, pri čemu je od izuzetne vaznosti dobra saradnja svih agencija koje sprovode svoje nadležnosti na graničnom prelazu”, zaključila je Đukić.

ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO

Registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima i ribarima od danas su na raspolaganju krediti do 20.000 eura, uz kamatu 1,5 odsto, sa rokom otplate do dvije godine i grejs periodom do jedne godine. Vlada će platiti kamatu tokom grejs perioda. Za ovu mjeru predviđeno je oko 10 miliona eura.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja krediti su namijenjeni unapređenju postojeće i zasnivanju nove proizvodnje. Time se realizuje još jedna mjera iz Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu koji je Vlada donijela u cilju ublažavanja posljedica pandemije Kovid 19.

Poseban program kreditiranja realizovaće IRF i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Kreditni program podrške danas su predstavili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević.

Program su predstavili na terenu, na imanju mladog poljoprivrednika Gorana Radinovića iz Kokota, na kome se intenzivno odvija proizvodnja jagoda. Radinović je kao korisnik više programa podrške posljednjih godina kontinuirano uvećavao proizvodnju, koja se danas, sa hektra pod plastenicima i hektra na otvorenom, procjenjuje na 50 do 60 tona jagoda godišnje.

Simović: Poruke ohrabrenja za sektor poljoprivrede

“Danas smo obišli mladog poljoprivrednika koji je prije dvije godine bio korisnik programa Mladi farmer Ministarstva poljoprivrede, kroz koji je dobio bespovratnih 10 hiljada eura. Danas svjedočimo njegovom uspjehu, i to veoma značajnom. Mladi čovjek koji je već uspio da zasnuje značajnu robnu proizvodnju jagoda. Posebno ohrabruju informacije da je rod dobar, kvalitetan i da je situacija na tržištu više nego stabilna, sa povoljnim cijenama“, kazao je Simović.

On dodaje da je posebno ohrabrenje da u ovoj godini Radinović angažuje kvalitetnu i vrijednu domaću radnu snagu.

Govoreći o novoj kreditnoj liniji koja se pokreće danas, Simović je izrazio uvjerenje da je značajan broj poljoprivrednih proizvođača zainteresovan za ova povoljna sredstva.

Vukčević: Povoljna podrška za održavanje likvidnosti

Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević istakao je da je u cilju ublažavanja posljedica pandemije IRF u saradnji sa Ministarstvom pokrenuo novu kreditnu liniju usmjerenu na obezbjeđivanje sredstava za likvidnost poljoprivrednih proizvođača i mikro preduzeća iz sektora poljoprivrede i ribarstva, s ciljem da im olakša ovaj period i prevazilaženje eventualnih problema.

“Protokolom o saradnji na realizaciji ove kreditne podrške koji je danas potpisan između IRF-a i Ministarstva poljoprivrede, definisan je način realizacije. Ministarstvo poljoprivrede, između ostalog, obezbijediće logističku podršku, provjeru zahtjeva i dokumentacije i informacije u vezi sa pojedinačnim zahtjevima u cilju efikasnijeg sprovođenja zahtjeva, kako bi proizvođači što prije dobili kreditna sredstva”, navodi se u saopštenju.

IRF će, kako je saopšteno, nastaviti sa politikom povoljnosti za sektor poljoprivrede u dijelu obezbjeđenja datih sredstva, gdje garancije mogu biti i subvencije, premije i grantovi koje obezbjedjuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja iz nacionalnog budžeta.

Takođe, kako je Vukčević istakao, IRF će po prvi put, koristiti i mehanizam garantnih šema koje finansira EU u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI“).

Cilj je stabilno tržište poljoprivrednih proizvoda

Osim posebne kreditne linije, potpredsjednik Vlade je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede je tokom prethodne dvije sedmice realizovalo četiri mjere iz Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu, vrijednog 17 miliona eura: avansna isplata 80 odsto premija poljoprivrednim gazdinstvima: uplata vanredne naknade korisnicima staračkih naknada; isplata jednokratne podrške profesionalnim ribarima; uplata doprinosa poljoprivrednim osiguranicima za šest mjeseci.

Simović je izrazio očekivanje da će i preostale dvije mjere posebne podrške biti realizovane uspješno u narednim danima.

„Jedna od mjera je vezana za stabilizaciju tržišta i njom ćemo se baviti narednih dana. Riječ je o zahtjevnoj mjeri i vjerujem da ćemo u ovoj sezoni uspjeti da stabilizujemo tržište poljoprivrednih proizvoda i time obezbijediti dohodak našim proizvođačima i stabilnost cijena na tržištu“, poručio je Simović, napominjući da pored realizacije Posebnog programa, Ministarstvo odgovorno, ambiciozno i odlučno realizuje brojne mjere iz ovogodišnjeg izdašnog Agrobudžeta.

Iznenađen dobrom potražnjom za domaćim jagodama

Mladi poljoprivrednik Goran Radinović potvrda je ohrabrujuće situacije za sektor poljoprivrede. On kaže da je iznenađen povoljnom situacijom na tržišištu, s obzirom na bojazni koje je imao od ovogodišnje sezone u vrijeme epidemije COVID 19.

„Iznenađeni smo potražnjom za jagodama i cijenom. Sve što uberemo odmah se proda“, kaže ovaj mladi proizvođač kome je, kako je kazao, podrška kao mladom farmeru izuzetno značila na putu širenja proizvodnje. Radinović kroz aktuelni IPARD planira da nastavi unapređenje proizvodnjem na način da jagode plasira na tržište i van sezone, kada u Crnu Goru stižu samo iz uvoza.

EPCG

Prosječan aprilski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 31,47 eura.

“Domaćinstva su u aprilu 2020. godine potrošila 101.028.247 kilovata (kWh) električne energije, što je 13% manje u odnosu na potrošnju ostvarenu u martu 2020. godine, odnosno 12% više u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom aprila 2019. godine”, Kako je saopšteno iz Elektroprivrede Crne Gore.

Najnižu prosječnu potrošnju od 15,66 eura, kako su kazali, bilježe domaćinstva na Žabljaku, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 36,96 eura.

“Čak 62 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, a od 30 do 50 eura 17,2 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 17,3% kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 3,5 odsto kupaca”, navodi se u saopštenju.

Aprilske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 50,4 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 181.577 kupaca.

“Elektroprivreda Crne Gore dodatno je pomogla skoro 20.000 domaćinstva, korisnika prava na subvenciju za električnu energiju I duplirala iznos koji za ovu svrhu opredjeljuje Vlada Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

GOLUBOVIĆ – URBAN

Većoj posjeti turista iz Češće sigurno bi doprinijelo uspostavljanje čarter avio linija između naše dvije države, saglasni su predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović i ambasador Republike Češke Karel Urban.

Oni su danas razgovarali o mogućnostima intenziviranja ekonomske saradnje dvije zemlje nakon prestanka pandemije izazvane virusom Kovid-19.

Kako ističu iz PKCG, riječ je prvoj posjeti ambasadora neke države Privrednoj komori od proglašenja pandemije.

“Golubović je istakao da je Crna Gora kvalitetno odgovorila izazovima pandemije i zaštitila zdravlje građana, da su sada u fokusu aktivnosti koje će doprinijeti ozdravljenju ekonomije”, navodi se u saopštenju.

Podsjetio je na Vladine mjere podrške stanovništvu i preduzećima, i upoznao gosta da je u pripremi novi paket usmjeren na podsticanje investicionih i poslovnih aktivnosti.

“Moramo da intenziviramo poslovne aktivnosti i, u što je moguće većoj mjeri, iskoristimo predstojeću turističku sezonu. U prilog nam ide što smo imali mali stepen obolijevanja građana, te što smo na putu da postanemo corona-free destinacija. U tome treba tražiti prostor za pokretanje aktivnosti u turizmu”, kazao je Golubović.

On je izrazio očekivanje da će rezutatima u ovom sektoru naročito značajno doprinijeti domaći i regionalni turisti. Pozvao je i goste iz Češke da ljeto provedu u Crnoj Gori.

“Većoj posjeti turista iz Češće sigurno bi doprinijelo uspostavljanje čarter avio linija između naše dvije države”, kazao je predsjednik PKCG.

Ambasador se saglasio sa tom ocjenom i podsjetio da je češki avioprevoznik, prije pandemije, vodio pregovore sa Aerodromima Crne Gore o mogućnostima za realizaciju čarter linije, te je izrazio očekivanje da će oni ubrzo biti nastavljeni.

“Čarter linija bi doprinijela i većem broju posjeta crnogorskih turista Češkoj”, kazao je Urban.

Ambasadora su, kako se navodi u saopštenju, interesovale oblasti crnogorske ekonomije koje će biti u fokusu razvojnih aktivnosti nakon prestanka epidemije izazvane korona virusom.

“Ambasada mnogo polaže u podršku češkim privrednicima i tražimo informacije o konkretnim projektima u koje mogu biti uključeni”, rekao je Urban.

Podsjetio je da je češka kompanija AŽD već duži niz godina prisutna u Crnoj Gori sa mnoštvom uspješnih projekata te da je zainteresovana za dalji razvoj svojih aktivnosti na crnogorskom tržištu.

“Kao oblast moguće saradnje privrednika dvije države sagovornici su prepoznali i izgradnju cementare u Crnoj Gori. Predsjednik Komore je ukazao da Pljevlja imaju odličnu sirovinsku osnovu za proizvodnju cementa”, navodi se u saopštenju.

Golubović je, kako se dodaje Urbanu predstavio razvojne projekte sa posebnim akcentom na energetiku i izgradnju saobraćajne infrastrukture, i ukazao na mogućnosti razvoja drvne industrije i logističku podršku Luke Bar.

NURKOVIĆ

Kineska kompanija nema nijedan argument da bi tražila dodatni novac za eventualno kašnjenje ili produžetak radova na dionici autoputa, ocijenio je za Radio Crne Gore ministar Osman Nurković. Najavio je da će ovih dana poslati dokumentaciju za dostavljanje ponuda za koncesije na aerodrome. Kaže, ako se obistine prognoze renomiranih agencija sredinom juna bilo bi obnovljeno 22 odsto, a u avgustu čak 50 odsto letova. Potvrdio je da je odložena primjena leks specijalisa za Montenegro erlajns.

I do sada je bilo zahtjeva kineske kompanije, ali je nakon ukrštanja argumenata utvrđeno da su neosnovani pa su traženo povlačili iz procedure, kaže ministar saobraćaja Osman Nurković. Takav ishod očekuje i sada, kada su objavljeno je zahtijevali produžetak roka gradnje i dodatna plaćanja.

“Nadzorni organ objektivno će cijeniti ima li potrebe da se odlože radovi, a što se tiče dodatnog plaćanja radova u ovom trenutku to su spekulacije. Ne sporimo pravo izvođača da dostavi takav zahtjev, ali u ovom trenutku nema niti jednog argumenta da smo napravili neku grešku i dali izvođaču povod da traži neka dodatna sredstva za eventualno kašnjenje ili produženje roka”, poručio je Nurković.

Ugovoreni rok za završetak radova na dionici od Smokovca do Mateševa je 30.septembar i u ovom trenutku nije ni izmjenjen, ni prekoračen. Međutim,kaže Nurković, od Nadzornog organa zavisi hoće li taj rok biti prolongiran.

“Važno je da posljedice, ako bude odlaganja, neće imati ni investitor ni izvođač. U ovoj fazi bilo bi nezahvalno iznositi procjene kada bi mogla biti završen prioritetna dionica”, prokomentarisao je Nurković.

Na trasi autoputa angažovano je hiljadu i 73 radnika od čega 460 kineskih. Nedostaje 400 iz Kine, kaže Nurković.

“Otprilike za mjesec ili mjesec i 10 dana očekujemo kompletiranje radnika na autoputu. Sobzirom na povoljne vremenske prilike očekujem i progres, odnosno intenziviranje radova na trasi”, istakao je ministar saobraćaja.

Ubrzo se nastavlja i postupak davanja u zakup crnogorskih aerodroma. U predkvalifikacionoj proceduri kvalifikovale su se južnokorejska kompanija, te dva konzorcijuma iz Pariza i Turske, te južnoamerički sa sjedištem u Luksemburgu, podsjeća ministar.

“Mi ćemo im vrlo brzo uputiti dopis da ih obavijestimo da idemo u proces dodjele i pripremiti dokumentaciju u kojoj ćemo tražiti da dostave ponudu. Taj rok je 60 dana i ja sam optimista da neće biti potrebe da se taj rok prolongira, jer se radi o kompanijama, odnosno konzorcijumima koji su zainteresovane za koncesije. Nakon toga ponude bi analizirala Tenderska komisija, odbarala najbolju i krenulo bi se u proceduru potpisivanja ugovora. Znači sve bi to trajalo četiri do pet mjeseci, ako sa postupkom krenemo odmah, a hoćemo “, najavio je Nurković.

Kada će krenuti letovi sa aerodroma u Podgorici i Tivtu zavisi od više faktora, naveo je Nurković. Prije svega od Svjetske zdravstvene organizacije. Sadašnje procjene, renomiranih agencija, kaže, pokazuju da bi se od polovine juna bio oko 22 odsto, u julu 38, avgustu 50, septembru 60odsto, a u decembru 80 procenata.

“Bili bismo jako zadovoljni ako bi se te prognoze Eurokontrola obistinile. To bi značilo da će doći turisti, da će aerodromi raditi, radio bi Montenegro erlajns, što bi sveukupno saniralo situaciju nastalu zbog koronavirusa”, rekao je Nurković.

Potvrdio je da je odložena primjena Zakona o ulaganju i konsolidaciju državnog avioprevoznika, koji je predvidio ulaganj 155 miliona u narednih šest godina.

“Analiza će pokazati da li se radi o spašavanju kompanije ili državnoj pomoći. Ubrzo će to biti gotovo, ali ako vidimo šta sve rade države Evrope da bi spasile nacionalne kompanije onda se činiopravdanim da i mi učinimo što možemo da spasimo domaću kompaniju i omogućimo joj da funkcioniše, naravno uz maksimalnu racionalizaciju i smanjenje troškova”, zaključio je ministar saobraćaja i dodao da će vjerovatno biti odložena kupvina aviona za koje je opredjeljeno 50 miliona ove godine.

Biljana Radosavović, Radio Crne Gore