ZA AERODROME

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore stiglo je sedam ponuda, saopsteno je iz Ministarstva saobracaja i pomorstva.

Ministarstvo je 11. oktobra objavilo Javni oglas za podnosenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije, a rok za podnosenje prijava je istakao danas.

Iz tog Vladinog resora su, nakon otvaranja ponuda, saopstili da su stigle prijave od cetiri kompanije i tri konzorcijuma, iz sedam drzava.

Ponude su dostavili tursko-danski konzorcijum Cengiz & Copenhagen Airports, kompanije Incheon International Airport Corporation iz Juzne Koreje, GMR iz Indije, i francusko-turski Groupe ADP Consorcium-TAV.

Na tender su se prijavile i kompanije Corporacion America Airports iz Luksemburga i Limak Holding iz Turske, kao i konzorcijum DAA International-Bouygues Batiment International-Marguerite-TII koji cine kompanije iz Irske, Francuske i Luksemburga.

“U skladu sa Javnim pozivom i pretkvalifikacionom dokumentacijom, sve prijave za pretkvalifikaciju su blagovremeno dostavljene”, rekli su iz Ministarstva.

Otvaranju prijava za pretkvalifikaciju prisustvovali su clanovi Tenderske komisije, kojom je predsjedavao ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic.

Otvaranju prijava prisustvovali su i ovlasceni predstavnici svih ponudaca, kao i predstavnici IFC-a.

PORUKA ODBORA

Odbor za ekonomiju, finansije i budzet usvojio je Izmjene i dopune Zakona o sprecavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

Tim izmjenama se stvaraju uslovi da pomenute oblasti budu u nadleznosti Ministarstva unutrasnjih poslova i Uprave policije.

Zbog toga drzava mora obnoviti clanstvo u Egmontu, Svjetskoj asocijaciji finansijskih obavjestajnih sluzbi, poruceno je sa sjednice Odbora.

Vazeci Zakon o sprecavanju pranja novca i finansiranju terorizma je dobar.

Izmjenama nadlezni planiraju da ga ucine boljim, ali i prokrce put ka medunarodnim institucijama.

Ekspertske ocjene kojima su se pohvalili nadlezni nisu bile dovoljne zainteresovanim za raspravu, poslanicima DF-a.

Iz DF-a su porucili da nadlezni ne procesuiraju odgovorne za pranje novca, pa zbog toga nema ni rezultata u toj oblasti.

IZMJENE ZAKONA

Socijaldemokratska partija (SDP) uputila je u skupstinsku proceduru Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, buduci da Vlada odgada usvajanje tog zakona iako je on usaglasen prije godinu. Ocekuju da zakon bude usvojen prije Zakona u budzetu jer predvida povecanje penzija, potom minimalne penzije i povoljnije uslove za nove penzionere.

Iako su socijalni partneri prije godinu usaglasili Zakon o penzijsko i invalidskom, iz SDP-a kazu da Vlada taj zakon i dalje drzi u ladici i ne reguje na apel Sindikata da ga predlozi Skupstini na usvajanje. Stoga je SDP odlucio da Zakon uputi u skupstinsku proceduru.

“Nedopustivo je da usaglaseni zakon Vlada drzi u ladicama. Nama je sve jedno da li o radi ministar Purisic ili potpredsjednik Simovic, mi cemo u cetvrtak na rvoj sjednici uputiti usaglaseni tekst zakona”, kazao je Rasko Konjevic.

U SDP-u kazu da su penzije u Crnoj Gori u protekle tri godine manje 4%, te da je minimalna penzija najmanja u regionu. Smatraju da je Zakon o PIO potrebno usvojiti prije Zakona o budzetu za narednu godinu.

“Tako da smatramo da ima vise razloga da parlament razmatra taj zakon kako bi se usvojio prije usvajanja Zakona o budzetu. Jedan dio se odnosi na uvecanje penzija povecanje minimalne penzije”, kazao je Konjevic.

Zakonom su predvideni i povoljniji uslovi za odlazak u penziju.

“Dvije su kljucne novine snizavanja uslova za odlazak u penziju sa 67 na 66 godina za muskarce i 64 za zene i prilikom izracunavanja obracunskog koeficijenta eliminise se cetvrtina najlosijih godina”, dodao je Bojan Zekovic.

U SDP-u ocekuju podrsku kolega u Skupstini jer, kazu, Zakon predvida benefite za postojece i nove penzionere.

Kristina Pavicevic, TVCG

PRETKVALIFIKACIONI TENDER

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore prijavilo se sedam kompanija, saznaje Pobjeda.

Prema nezvanicnim saznanjima, prijavili se su kompanije iz Indije, Koreje, tri turske kompanije, kao i jedna kompanija iz Irske. Neke od tih kompanija su se prijavile kao konzorcijum vise firmi.

Vlada je u skladu sa Zakonom o koncesijama, na predlog Ministarstva saobracaja i pomorstva, usvojila koncesioni akt za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore, odnosno medunarodne aerodrome Podgorica i Tivat, konkurentski izabranom najboljem ponudacu, koji ce osnovati i registrovati preduzece sa sjedistem u Crnoj Gori za obavljanje koncesione djelatnosti.

Ministar saobracaja Osman Nurkovic kazao je za RTCG da ce nakon otvaranja ponuda uslijediti period od mjesec dana kad ce biti poznato koje kompanije mogu ici u proces klasicnog tendera.

“Mi cemo vidjeti koje se kompanije interesuju, i koje su kompanije ispunile uslove za pretkvalifikaiju, odnosno koje su kompanije stekle uslove da ih u narednom periodu mi pozovemo da dostave svoju ponudu. Od danas, od prijema dokumentacije, do rjesavanja po pristigloj dokumentaciji treba da prode 30 dana”, rekao je Nurkovic,

Na kraju ce, kako je rekao, objaviti spisak kompanija koje su se pretkvalifikovale, nakon cega ce uputiti poziv za dostavljanje ponuda.

“U prethodnom periodu iskazalo se veliko interesovanje, i ocekujem da referentne kompanije dostave ponude i ocekujem od svega veliki benefit. Rekli smo da je potrebno da je potrebno da se uplati najmanje 100 miliona eura, avansna uplata budzetu drzave Crne Gore, da deset posto ukupnog prihoda se izdvoji kao godisnja koncesiona naknada drzavi, da se ulozi najmanje 80 miliona u prve tri godine u investicije, odnosno 200 miliona najmanje tokom cijelog perioda koncesije”, rekao je Nurkovic.

Podsjecamo, SDP trazi da se Skupstina Crne Gore na prvoj narednoj sjednici izjasni o Rezoluciji kojom se trazi da Vlada odustane od najavljenog modela zakupa Aerodroma.

PREMIJER OCIJENIO

Premijer Dusko Markovic ocijenio je cistom peticom rad Vlade na cijem je celu u prethodne tri godine.

Markovic, te predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan polozili su kamen temeljac za gradnju hipermarketa Voli.

“Veoma dobar rad vlade, jer iza nas stoje rezultati. Crnogorska ekonomija u nepune tri godine biljezi impresivan ekonomski rast. U prve dvije godine imali stopu rasta od 4,9 posto”, podsjetio je Markovic, uz napomenu da je otvoreno 30.000 radnih mjesta.

Prvi ministar kaze i da su stabilizovane javne finansije, te da Crna Gora vise nije problemu zbog visokog deficita i javnog duga. Kreditne agencije nam, navodi premijer, svake godine popravljaju kreditni rejting, a imamo i visoke ocjene MMF-a i Svjetske banke.

Markovic podsjeca da se redovno isplacuju plate i penzije, kao i socijalna davanja koja nijesu mala.

“U ovoj godini smo donijeli odluku da naredne godine povecamo plate u obrazovanju i zdravstvu. Kad je u pitanju razvoj, Crna Gora trosi najveci kapitalni budzet. Crna Gora je cijelo gradiliste. Na sjeveru se ne grade samo putevi, energetska infrastruktura, otvaraju se fabrike, skijalista”, rekao je Markovic.

Podsjeca da je turisticka privreda zabiljezila najbolje ikad ostvarene rezzulate, a drzava je prebacila prihod od milijardu eura od turizma.

“Svaka politika je dala rezulat. Petica za ove tri godine rada, ali mislim da ima prostora da bude bolje ako budemo slozni, ako se budemo razumjeli i mislili o zemlji i njenom razvoju”, istakao je Markovic.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene goriva ostace nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopsteno je iz Ministarstva ekonomije.

Gradani ce litar euraosupera 95 i 98 i narednih 15 dana placati 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar euraodizela kostace 1,26 eura, a loz ulje za veleprodaju 1,2 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su euraosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena euraodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o nacinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obracun ce se obaviti 9. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata vazice od 10. decembra.

EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavice sjutra u Podgorici Izvjestaj o tranziciji 2019-20, pod nazivom Bolje upravljanje, uspjesnije ekonomije, koji se bavi novim trendovima u upravljanju na nivou zemlje, regiona, opstina i preduzeca.

Iz EBRD su kazali da je izvjestaj posvecen pitanju upravljanja, koje se prozima kroz sve aspekte vlasti, donosenje odluka i odgovornosti, a govori i o kvalitetu institucija koje uspostavljaju pravila igre u drustvu.

Izvjestaj ce predstaviti direktor za upravljanje i politicka pitanja u EBRD, Milica Delevic, visi ekonomista EBRD, Helena Schweiger i glavni regionalni ekonomsta banke za Zapadni Balkan, Peter Tabak.

Iz EBRD su podsjetili da je, prema podacima iz izvjestaja, projektovani ekonomski rast Crne Gore umjereniji u ovoj i narednoj godini, ali da se ocekuje da ce privatne investicije u turizmu i energetici i dalje biti na visokom nivou. Rizici povezani sa slabijim rastom u EU ostaju, kako se navodi u izvjestaju, znacajni.

“Poboljsanje upravljanja javnim finansijama, reformisanje trzista rada i javne uprave, kao i jacanje ekonomskih institucija kljucni su prioriteti za tranziciju Crne Gore”, rekli su iz EBRD.

Oni su dodali da su, generalno govoreci, EBRD regioni ostvarili znacajan napredak od 90-ih godina proslog vijeka, sa poboljsanjima postignutim u oblasti vladavine prava, efikasnosti vlade i kvaliteta javnih usluga i regulatornih sistema.

“Privrede zemalja u kojima EBRD realizuje investicije su nadmasile uporediva trzista u razvoju. Ipak, tempo poboljsanja se usporio u posljednjih nekoliko godina i jaz u smislu upravljanju u odnosu na napredne ekonomije je i dalje veliki”, navodi se u izvjestaju.

Glavni ekonomista EBRD-a, Beata Javorcik, je u predgovoru izvjestaja kazala da postoji znacajna ekonomska i socijalna dividenda koja se moze ostvariti kroz poboljsanja u upravljanju u zemlji, regionu i na nivou preduzeca.

“Obezbjedivanje te dividende ce podjednako zahtijevati odlucnost, viziju i liderstvo kod nacionalnih vlada, regionalnih lidera, menadzera i preduzetnika”, rekla je Javorcik.

U izvjestaju se navodi da neuspjeh u upravljanju ima svoju cijenu, kao i da nedostatak dobrog upravljanja izaziva nepredvidivost koja obeshrabruje investicije.

“To dovodi do nize konkurentnosti povezane sa cijenom korupcije i kreiranja neravnopravnog terena na kome su favorizovani oni povezani sa vladajucom elitom, a ostali stavljeni u nepovoljan polozaj”, objasnjeno je u izvjestaju.

Povecana nejednakost koja proizlazi iz neadekvatnog upravljanja dala je povoda za opste osjecanje nepravde i razocarenja u politike, a takvo nezadovoljstvo je, kako se navodi, uzrok emigracija.

MARKOVIC UVJEREN

Premijer Dusko Markovic, predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan polozili su kamen temeljac za gradnju hipermarketa Voli.

Premjer Markovic rekao je da vjeruje da ce objekat biti dobra prilika za biznis te kompanije, ali i podsticajna investicija za druge investitora.

“Danilovgrad je danas primjer drugim lokalnim zajednicama u smanjenju biznis barijera. Zamislite ovaj grad kad se zavrsi rekonstrukcija starog puta od Podgorice i kad zavrsimo bulevar. Od Danilovgrada ce se do Aerodroma ici bulevarom”, rekao je Markovic.

U Danilovgrad ce se, kako je rekao, dolaziti iz drugih gradova, pa i iz Podgorice.

“Obisli smo radove na sanaciji dalekovoda Slap. 380 dalekovodnih stubova se mijenja, rekonstruisu se trafostanice. Obisli smo radove na stadionu. Dobijamo velelepni sportski sadrzaj, pa vjerujem da cemo ovdje gledati evropske klubove”, kazao je Markovic.

Pohvalio je napore opstine u stabilizaciji javnih finansija, te ispunjenje obecanja da ce smanjiti opstinski dug.

Odluka da se Zeta proglasi parkom prirode je, kaze Markovic, odluka buducnosti: “Na sceni je vrijeme da cuvamo nase resurse. Vlada ce naredne sjednice prihvatiti tu odluku SO Danilovgrad”.

Celnica danilovgradske opstine istakla je da je ovo znacajan dan za taj grad, jer ce biti otvorena nova radna mjesta: “Stvaracemo uslove da smanjimo biznis barijere”.

Podsjetila je da je stopa nezaposlenosti cetiri odsto niza u Danilovgradu u odnosu na drzavni prosjek.

Bokan je rekao da se postavljanjem kamena temeljca pocinje gradnja hipermarketa. Potrudili su se, kaze, da stanovnicima Danilovgrada ponude sto reprezentativniji objekat, koji ce se graditi u dvije faze.

“Prva faza ce biti hipermarket, spoj inovativnih rjesenja i bogate ponude proizvoda. Sigurni smo da ce biti zadovoljene potrebe potrosaca”, rekao je Bokan, navodeci da je kompletna investicija vrijedna osam miliona.

To ce, kako je rekao, biti prilika za zaposlenje 120 gradana Danilovgrada.

Markovic je tokom posjete Danilovgradu rekao da ta lokalna samouprava ima podrsku Vlade Crne Gore za sve sto rade, te da opstina moze biti primjer kako da se na odrziv nacin iskoriste resursi.

“Danilovgrad je opstina koja moze biti primjer kako na odrziv i kvalitetan nacin iskoristiti resurse za dobrobit gradana i drzave. Podrska za sve sto radite”, rekao je Markovic.

Markovic je danas obisao i dalekovod Slap, cijom ce rekonstrukcijom vrijednom dva miliona eura, koja je pocela ovog mjeseca, oko 1.400 domacinstava u Bjelopavlicima dobiti kvalitetno i pouzdano snabdijevanje elektricnom energijom.

Sirom Crne Gore u rekonstrukciju mreze ulaze se 82 miliona eura.

Premijer Markovic, ministarka ekonomije Dragica Sekulic, predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic, predsjednik Fudbalskog saveza Dejan Savicevic i direktor Uprave za imovinu Blazo Saranovic obisli su i rekonstruisani stadion u koji je ulozeno 1.400.000 eura.

U sklopu najveceg infrastrukturnog projekta koji je pokrenuo Fudbalski savez Crne Gore, postavljeni su na ovom stadionu reflektori cime je danilovgradski stadion postao sesti u Crnoj Gori na kojem je moguce odigravanje utakmica u vecernjim terminima.

U 2019.

Osiguravajuca drustava su za devet mjeseci 2019. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 79,8 miliona eura, sto predstavlja rast od 10,6% ili 7,7 miliona eura vise u odnosu na isti period 2018. godine.

To je saopstila Agencija za nadzor osiguranja a na osnovu preliminarnih podataka koje su joj dostavila osiguravajuca drustva.

“Premija nezivotnog osiguranja ostvarila je rast od 10,3% (za 6,2 miliona eura), dok je rast premije zivotnog osiguranja 12,6% (za 1,5 miliona eura) u odnosu na devet mjeseci 2018. godine”, saopsteno je iz Agencija.

Najzastupljenije osiguranje na crnogorskom trzistu, kako su kazali, je osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila sa ucescem od 40,7% u ukupnoj bruto premiji odnosno 32,4 miliona eura.

“Najvisi nominalni rast ostvaren je u vrsti Ostala osiguranja imovine i to za 1,5 miliona eura ili 27,1%, zatim slijedi rast u vrsti Osiguranje zivota za 1,4 miliona eura ili 13,3%”, navodi se u saopstenju.

Najvisi nominalni rast premije, kako su kazali, ostvarilo je drustvo Lovcen osiguranje za 2,8 miliona eura.

U premiji nezivotnih osiguranja za 10 mjeseci 2019. Lovcen osiguranje je ucestvovalo sa 42,8 odsto, Sava osiguranje 17,6 odsto, Generali osiguranje 15,8 odsto, Unika nezivotno osiguranje 15,2 odsto, a Svis osiguranje 8,5 odsto.

Kada je rijec o premiji zivotnih osiguranja za 10 mjeseci 2019 – Grave osiguranje je u njoj ucestvovalo sa 39,5 odsto, Viner stedise zivotno osiguranje 27,5 odsto, Lovcen zivotna osiguranja 21,6 odsto i Unika zivotno osiguranje 11,5 odsto,

“Takode, Agencija za nadzor osiguranja je, na osnovu podatka o visini kamatnih stopa po kojima su emitovane obveznice Crne Gore, utvrdila da kamatna stopa koja se koristi u obracunu matematicke rezerve ne moze biti veca od 2,179 odsto. Navedena kamatna stopa se primjenjuje kod obracuna matematicke rezerve za ugovore o osiguranju koji se zakljuce nakon 1. januara 2020. godine”, zakljucuje se u saopstenju.

PORESKA UPRAVA

Poreska uprava (PU) objavila je danas Bijelu listu, odnosno spisak od 402 poreska obveznika sa najvecim stepenom fiskalne discipline.

PU sa tim poreskim obveznicima kontinuirano ostvaruje uspjesnu saradnju u pogledu postovanja poreskih propisa i izmirivanja poreskih obaveza.

Obveznici s Bijele liste, kako je ranije saopsteno iz PU, prepoznati su kao kompanije koje uredno izmiruju obaveze prema povjeriocima, ukljucujuci i drzavu, pa samim tim predstavljaju i afirmativne potencijalne poslovne partnere na trzistu.

Kriterijumi na osnovu kojih je napravljena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su, izmedu ostalog, urednost obracunavanja poreza i podnosenja poreskih prijava i redovnost izmirivanja poreskih obaveza.

U nastojanju da se praksom podstakne sto vise urednih poreskih obveznika, listom je obuhvacen ne samo segment velikih kompanija, vec i mala i srednja preduzeca sa visokom stopom poreske discipline.

Na listi su, izmedu ostalih, Elektroprivreda, Pivara Trebjesa, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Crnogorski Telekom, Azmont Investments, M:tel, Telenor, Societe generale Montenegro banka, Erste i Hipotekarna banka.

Objavljivanje Bijele liste je, kako je objasnjeno, jos jedan korak u podsticanju obveznika na postovanje poreskih propisa i saradnju sa PU.

“Prioritet u radu poreskog organa i dalje ce biti kontinuirano jacanje odnosa razumijevanja i povjerenja sa urednim poreskim obveznicima, koji izmirivanjem poreskih obaveza i postovanjem zakona Crne Gore zajedno sa drzavnim institucijama ucestvuju u izgradnji povoljnog poslovnog ambijenta i drustva u cjelini”, rekli su iz PU.

Bijela lista poreskih obveznika prvi put je objavljena 7. juna 2013. godine.