RADNICI METALCA

Ne nazire se rješnje za krizu u nikšićkom Metalcu.

Radnici kojima se duguju tri i po zarade okupili su se jutros kod kapije fabrike ogorčeni zbog kašnjenja zarada i prekida proizvodnje, ali i, kako ističu, činjenice da je uporava prekinula svaku komunikaciju sa njima.

Proizvodnja u fabrici je više puta prekidana tokom nekoliko posljednjih mjeseci, a posljednji put stala je 27. decembra prošle godine.

Direktor metalaca Živorad Krsamnović oglasio se prošle sedmice posljednji put kada je kazao da imaju problema sa naplatom potraživanja od kupca njihovih sirovina iz Litvanije.

Radnik Radisav Bulatović podsjetio je da se situacija nije promijenila od kako ih je uprava poslala na odmore 27. decembra, bez trećeg dijela oktobarske plate na koji su tada čekali.

“Nema proizvodnje, plata, sirovine u fabrici, a niko nam se ne obraća kao da ne postojimo. Bilo je nekih kašnjenja u isplati zarada u prošloj godini, ali smo vjerovali obećanjima da će biti bolje i čekali”, rekao je Bulatović.

Radnicima se sada, kako je saopštio, niko od uprave ne obraća, jer ni direktori, ni vlasnik više ne dolaze u Metalac.

Radnik Niko Ćetković podsjetio je na više puta odlagane rokove za početak proizvodnje i rekao da više ne znaju šta mogu očekivati.

”Ne znamo šta da radimo, u isčekivanju smo da, makar, direktori ili vlasnik dođu i kažu nam kakva je sudbina Metalca, odnosno da li je fabrika pred zatvaranjem. Ima nekih obećanja, ali već je drugi mjesec kako ništa ne znamo”, rekao je Ćetković.

Prema negovim riječima, problem je i što radnici angažovani na ugovoreni rok ne znaju da li su još zaposleni, ni da li su okončani disciplinski postupci protiv jednog broja zaposlenih zbog ranijeg prekida rada.

PREGOVORI O HEDŽINGU

Dok predstavnici Ministarstva finansija, odnosno Vlade razgovaraju sa sedam velikih svjetskih banaka o hedžingu, odnosno zaštiti od valutnog rizika kredita za auto-put od 944 miliona dolara,i predstavnici vlasti i opozicije kažu da sada drugog izbora nema.

Jedino se, kako su za Pobjedu kazali, mora voditi računa da se ovaj komplikovan aranžman, za koji treba dosta specifičnog znanja, odradi po što nižoj cijeni.

U našem slučaju je valutni najprostije rečeno, znači da dolarski kredit, koji smo uzeli od kineske Exim banke 2014. a čija otplata počinje naredne godine, kompletan ili djelimično konvertujemo u eurski i za tu transakciju platimo. Koliko će Vladu koštati zaštita od valutnog rizika to u ovom i momentu, kako su rekli iz Ministarstva finansija, nije poznato jer su u toku pregovori sa bankama.

Podsjetimo da je 30. oktobra 2014. kad je uzet kredit za auto-put jedan euro bio 1,273 a danas 1,105 dolara.

Ministar finansija Darko Radunović na početku januarau intervjuu za Pobjedu kazao je da se pregovara sa sedam banaka Societe Generale, JP Morgan, Erste Bank, Banca Intesa, Bank of America Merrill Lynch, Goldman Sachs, Deutsche Bank o zaključenju ISDA sporazuma, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcija.

Sada su iz Minstarstva finansija kazali da bi do kraja marta ugovori trebalo da budu usaglašeni.

“U toku su pregovori sa bankama u cilju pripreme i usaglašavanja odredbi ugovora. Očekuje se da će do kraja prvog kvartala ove godine ugovori biti usaglašeni. Nakon toga će Vlada biti informisana u cilju davanja saglasnosti za zaključivanje ISl DA sporazuma, koji će predstavljati pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije u momentu kada se procijeni da je situacija na tržištu najpovoljnija za Crnu Goru”, kazali su iz Ministarstva finansija ne navodeći nikakve detalje.

Pošto su u pitanju veliki iznosi kredita, kako objašnjavaju, kod ovakvih transakcija potreban je izuzetan oprez i puno znanja.

Trend kretanja dolara u proteklih godinu nije išao u korist konverzije dolarskog u euro dug, ali imajući u vidu da su u pitanju veliki iznosi i otplata na dug rok nemoguće je predvidjeti kretanje kursa valuta zbog čega se, kažu stručnjaci, mora ići u hedžing. Za koju varijantu zaštite će se Vlada odlučiti, trebalo bi, sudeći po najavama, da se zna za najviše dva mjeseca.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da je nemoguće predvidjeti odnos euro -dolar u narednim godinama i da je za pohvalu odluka Vlade da se zaštiti od valutnog rizika za ovaj kredit.

“Veoma je teško, rekao bih i nemoguće, predvidjeti međusobni odnos dvije valute (euro i dolar) u narednih nekoliko godina. Odluka Vlade da se putem hedžinga zaštiti od valutnom rizika je za svaku pohvalu. Podsjetiću da su na takvoj zaštiti insistirale i kolega iz opozicije”, kaže Sekulić.

Tek kada kredit za prioritetnu dionicu auto-puta bude do kraja isplaćen, dodaje on, moći će da se „podvuče crta“.

“Tek tada će moći i da se kaže da li smo hedžingom profitirali. Ali ono što se sada sa sigurnošću može reći jeste da ćemo hedžingom otkloniti rizik nepovoljnog scenarija ukoliko bi američki dolar rapidno rastao u odnosu na evropsku valutu”, smatra Sekulić.

I nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je kazao da se hedžing mora odraditi jer se ne smijemo kockati.

MONSTAT

Cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u decembru prošle godine su u odnosu na novembar bile u prosjeku više 0,4 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Izvozne cijene industrijskih proizvoda su u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2018. bile više 0,9 odsto.

“Pad cijena proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u periodu od januara do decembra prošle godine u odnosu na isti period 2018. iznosila je dva odsto”, navodi se u saopštenju.

Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u decembru prošle godine su u odnosu na novembar bile u prosjeku više jedan odsto.

“Uvozne cijene industrijskih proizvoda su u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2018. bile više 3,9 odsto”, rekli su statističari.

Stopa rasta cijena industrijskih proizvoda iz uvoza od januara do decembra prošle godine u odnosu na uporedni period iznosila je 1,4 odsto.

CBCG

Prosječna likvidna sredstva banaka su u novembru prošle godine iznosila 1,1 milijardu eura, što je 5,2 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Prosječna likvidna sredstva su u novembru u odnosu na isti mjesec 2018. godine porasla 12,1 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Iz CBCG su podsjetili da su iz monetarne statistike isključene Invest banka Montenegro (IBM) i Atlas banka u januaru, odnosno aprilu.

Bilansna suma banaka na kraju novembra iznosila je 4,7 milijardi eura i porasla je 2,5 odsto u odnosu na oktobar, dok je u odnosu na isti period 2018. godine bila veća 6,6 odsto.

„Kada se, zbog uporedivosti, iz podataka za novembar isključe dvije banke koje nijesu dio statistike, bilansna suma banaka na godišnjem nivou bilježi rast od 14,1 odsto“, navodi se u Biltenu CBCG.

U strukturi aktive banaka, u novembru su dominantno učešće od 65,8 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 19,5 odsto, dok se 12,3 odsto odnosilo na hartije od vrijednosti, a 2,4 odsto na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 75,6 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13 odsto, pozajmice sa 7,9 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,5 odsto.

Ukupan kapital banaka na kraju novembra iznosio je 612,3 miliona eura i porastao je 2,1 odsto na mjesečnom nivou, a 16,3 odsto na godišnjem.

DURUTOVIĆ SMATRA

Proizvodnja stočne hrane u Crnoj Gori je tek u razvoju, zbog čega bi država trebalo da ima više sluha za proizvođače hrane neophodne farmama, ocijenio je direktor Fabrike stočne hrane Garant Slavko Durutović.

“To iz razloga što na našem tržištu ima dosta stranih proizvođača koji prodaju stočnu hranu i pored toga što imamo sve uslove da domaćom proizvodnjom pokrivamo potrebe farmi”, rekao je Durutović za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Durutović, koji je u Spužu prije tri godine otvorio jedinu fabruku stočne hrane u državi, kazao je da bi bilo dobro da država stimulativnije djeluje na njihov rad kao što to rade zemlje okruženja.

“Ta podrška bi nam dobro došla, posebno sada, u prvim godinama rada, kada radimo na snaženju proizvodnje i plasmana. Očekujemo podršku nadležnih institucija jer obavljamo izuzetno važan posao za poljoprivredu, proizvodimo hranu koja se do sada u potpunosti uvozila”, naveo je Durutović.

Konkretno, kako je kazao, misli na podršku prilikom izvoza kao i na oslobađanje od plaćanja ili, pak, smanjenja taksi na uvoz žitarica koje su jako visoke – tri eura po toni.

“Ovo nam znatno poskupljuje gotovi proizvod i utiče na njegovu konkurentnost”, precizirao je Durutović.

On je saopštio da su razvojni planovi fabrike konstantno povećanje proizvodnje, izvoza i asortimana, a samim tim i otvaranje većeg broja radnih mjesta.

“Nastojimo da na najbolji način pratimo trendove u domaćem stočarstvu, koje je u porastu, i kojem smo kvalitetna logistika jer obezbjeđujemo životinjama sa naših farmi potrebnu i dobru ishranu. Veoma je bitno što je u našoj zemlji započela ova proizvodnja, ali je potrebno povećati kapacitete kako bi pokrili potrebe domaćih farmi i povećali izvoz”, smatra Durutović.

On je ocijenio i da trend podrške agraru mora da se nastavi, a ukoliko ima mogućnosti i pojača, kako bi se osnažila ta strateška privredna grana.

“Postoji prostor za jačanje kapaciteta poljoprivrednog sektora i povećanje njegove konkurentnosti, tim prije što imamo bogate prirodne resurse. Još veći razvoj agroindustrije bi rezultiralo kreiranjem novih radnih mjesta i doprinio poboljšanju uslova života u ruralnim sredinama, zaustavio bi migracije i oživio naša sela”, rekao je Durutović.

On je kazao da bi razvijen i snažan agrar u domaćem ekološkom podneblju, ojačao vezu sa turizmom, što je posebno bitno jer bi povećali “izvoz na kućnom pragu”.

“Neophodno je i dalje usklađivanje sa pravilima, standardima i praksama EU”, smatra Durutović.

On je, govoreći o Fabrici, kazao da svake godine maltene dupliraju proizvodnju, tako da su zadovoljni učincima koje su postigli u prethodnom periodu.

“Izgradili smo se najsavremeniji pogon čija tehnologija omogućava proizvodnju izuzetno kvalitetnih proizvoda. U adaptaciju i opremanje fabrike uloženo je preko dva miliona EUR. Proizvodimo visokokvalitetne i cjenovno povoljne krmne smješe za potrebe crnogorskog tržišta i izvoz”, objasnio je Durutović.

On je naveo da u fabrici radi 35 stalno zaposlenih radnika, a indirektno upošljavaju veliki broj prevoznika.

“Godišnja proizvodnja je 25 hiljada tona, ona u potpunosti odgovara sadašnjim projektovanim ciljevima i ima trend kontinuiranog rasta. Kapaciteti fabrike su oko 50 hiljada tona stočne hrane godišnje, kolike su i potrebe domaćih farmi za ovom robom”, rekao je Durutović.

Prema njegovim riječima, rad te fabrike je više nego značajan zbog toga što se znatno smanjio uvoz tih proizvoda i povećala domaća proizvodnja i izvoz.

“Proizvodimo hranu izuzetnog kvaliteta, što je izuzetno važno za stočni fond, a znatno je smanjen uvoz krmnih smješa. Imamo 40 artikala i raduju nas pozitivni komentari naših kupaca koji nemaju reklamacija na kvalitet isporučene robe. Oko pet hiljada tona stočne hrane prodajemo na stranom tržištu, ili petinu sadašnje godišnje proizvodnje, s tendencijom rasta plasmana van granica Crne Gore”, naveo je Durutović.

On je kazao i da bi kapaciteti fabrike u potpunosti mogli da pokrivaju potrebe domaćeg tržišta.

“Problem je što je na našem tržištu dosta stočne hrane iz susjednih zemalja, prvenstveno Srbije, pa smo zbog toga uskraćeni za veći plasman proizvoda. Hranu izvozimo u Albaniju i Kosovo gdje smo ostvarili značajne rezultate zahvaljujući visokom kvalitetu proizvoda. Imamo najave poslovnih partnera iz inostranstva o kupovini većih količina ovih krmnih smješa, što je itekako važno”, zaključio je Duturović.

PRIPREMA ZAKONA

Predlogom zakona o putevima, koji je pripremilo Ministarstvo saobraćaja, između ostalog, biće ukinute naknade za izgradnju objekata kojima je omogućen pristup sa puta, za postavljanje bilborda, kao i naknada za inostrana drumska vozila. Vozači sa invaliditetom biće oslobođeni plaćanja putarine, naknade prilikom registracije vozila kao i naknade za jedno vozilo koje je obilježeno znakom pristupačnosti.

Iz Ministarstva podsjećaju da je postojeći Zakon o putevima donešen 2004. godine, a 2009, 2011. i 2017. godine pretrpio je određene izmjene i dopune. Zbog toga su se stvorili uslovi za izradu novog zakona.

Predlog zakona sadrži tehničke propise i standarde koji će omogućiti projektovanje i izgradnju bezbjednih puteva.

“Naime, zakonskim i podzakonskim aktima uvodi se novi pristup koji se zasniva na projektovanju, izgradnji i održavanju putne infrastrukture na način da ta infrastruktura pored osnovne funkcije ima i preventivnu. To je stvaranje infrastrukture koja, tako reći, “prašta greške” učesnicima u saobraćaju, odnosno, umanjuje njihove posljedice”, saopštio je direktor Direktorata za državne puteve Mirsad Ibrahimović.

Predlogom zakona o putevima predviđene su naknade koje plaćaju korisnici javnih puteva, a koje su bile sadržane i u važećem Zakonu o putevima, s tim da su određene naknade ukinute.

“Naime, u Predlogu zakona o putevima ukinute su četiri naknada, i to: naknada za izgradnju komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa puta, naknada za postavljanje komercijalno-tržišnih, komercijalno-individualnih i komercijalno-informativnih natpisa na putu i pored puta,naknada za priključenje prilaznog puta na javni put, i naknada za inostrana drumska vozila, čime su se stvorili bolji poslovni uslovi”, kazao je Ibrahimović.

U cilju unapređenja njihovog položaja, osobe sa invaliditetom koje su vozači imaće određene beneficije.

“Predlogom Zakona o putevima oslobođeni su plaćanja korisničke naknade i putarine, godišenje naknade pri registraciji drumskih motornih vozila i posebne godišnje naknade za drumska motorna vozila za jedno putničko vozilo koje je objeleženo znakom pristupačnosti”, objasnio je direktor Direktorata.

Donošenje i implementacija ovog zakona predstavlja dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa propisima Evropske unije u oblasti putne infrastrukture.

”Ministarstvo saobraćaj i pomorstva je prilikom izrade Predloga zakona o putevima detaljno sagledalo i analiziralo zahtjeve svih zainteresovanih strana i predložilo najbolje rješenje u cilju ukidanja administrativnih i biznis barijera, a pri tome vodeći računa da se omogući nesmetan razvoj, izgradnja i održavanje puteva”, zaključio je Ibrahimović.

AERODROMI CRNE GORE

Kompanija Aerodromi Crne Gore pokrenula je postupak nabavke nove mehanizacije za kojom može postojati potreba tokom zimske sezone, a koja se koristi pri odleđivanju aviona.

Tender za nabavku te mehanizacije vrijedan je oko 350 hiljada eura.

“Aerodromi Crne Gore pokrenuli su postupak nabavke savremenog samohodnog vozila za odleđivanje aviona, kojim će biti u mogućnosti da se po potrebi tretiraju svi vazduhoplovi koji obavljaju redovni saobraćaju sa i prema aerodromu Podgorica”, kazali su Pobjedi iz Aerodroma.

Iz kompanije je saopšteno da je postupak nabavke savremenog samohodnog vozila za odleđivanje aviona u toku, a u narednih nekoliko dana će, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biti donijeta odluka o izboru ponuđača ili o obustavi postupka ukoliko se ustanovi eventualna neispravnost pristiglih ponuda.

Predstavnici Aerodroma objasnili su i na koji način ova kompanija sprečava nastanak leda na poletno-sletnoj stazi.

“Ukoliko nastupe uslovi za zaleđivanje, operator aerodroma Podgorica za sprečavanje nastanka leda na poletno-sletnoj stazi koristi namjenski granulat poznat pod nazivom urea, koja se putem posebnih raspršivača nanosi na površinu koja se tretira”, rekli su iz Aerodroma.

Predstavnici Aerodroma su naveli da uslovi za zamrzavanje poletno-sletne staze mogu nastupiti najčešće za vrijeme sniježnih padavina.

“Pri čemu se u zavisnosti od vremenskih prilika, tretiranje površine ureom vrši po potrebi, i to u toku formiranja ili nakon uklanjanja nastalog taloga odnosno sniježnog pokrivača”, dodali su iz Aerodroma.

Do momenta formiranja preduzeća Aerodromi, Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore, koje raspolaže mehanizacijom, uklanjalo je snijeg sa operativnih površina.

“Nakon formiranja preduzeća i prelaskom nadležnosti na Aerodrome, uspostavljena je međusobna saradnja na zajedničkom sprovođenju aktivnosti čišćenja, u slučaju sniježnih padavina, koja se do danas praktikuje”, rekli su predstavnici kompanije.

Oni su kazali da za Podgoricu nijesu karakteristične ekstremno niske temperature i da u glavnom gradu nijesu zastupljene česte pojave sniježnih padavina.

Prema njihovim riječima, zbog toga su Aerodromi nastavili sa prvobitno ustanovljenim modelom čišćenja i održavanja operativnih površina na poletno-sletnoj stazi u zimskim uslovima.

MINISTAR POLJOPRIVREDE

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović rekao je da je ovogodišnji agrobudžet velika šansa za brojne korisnike, poljoprivrednike i preduzetnike, te da je on ujedno veliki pokretač brojnih investicija u Crnoj Gori.

Simović je u emisiji “Nedjeljom o selu i poljoprivredi” na 1. programu Radija Crne Gore rekao da je agrobudžet za 2020. godinu, u iznosu od 61 milion eura, veći za čak 8,3 miliona.

“Agrobudžet je uvećan za 8,3 miliona eura. To je samo jedan od konkretnih efekata naše ekonomije i ostvarenog ekonomskog rasta”, rekao je Simović.

Nije samo veći agrobudžet rezultat ostvarenog ekonomskog rasta, kaže Simović, i navodi da se efekti ekonomske politike Crna Gora ogledaju u boljim uslovima u zdravstvu, prosvjeti. Više se novca, kaže, izdvaja za opremanje zdravstvenih i obrazovnih ustanova, ali i rast plata u ta dva sektora.

“Imamo penzije bez dana kašnjenja. Gledamo kako da nađemo prostor za povećanje penzija, jer penzioneri to zaslužuju. Imamo sve izdašniji kapitalni budžet kao posljedicu ekonomskog rasta, u finalizaciji smo prve dionice autoputa”, rekao je Simović.

Novi agrobudžet je, kaže, velika šansa za brojne korisnike – lokalne samouprave, preduzetnike, poljoprivrednike…

“Agrobudžet je veoma važan pokretač investicija i drugih ulaganja. Sada možemo da napravimo jasan predračun koji govori da će zbog agrobudžeta biti pokrenut investicioni zamah u poljoprivredi od 100 miliona eura”, rekao je Simović.

U ovogodišnjem agrobudžetu poseban je podsticaj dat ženama, i onima koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Najavio je da će se i u narednim godinama truditi da se obezbijede stope rasta agrobudžeta.

KUPCI ZATEČENI

I poslednji tender za prodaju Instituta Igalo proglašen je neuspješnim. U ovoj godini nece biti raspisivan novi, već će Vlada, koja je vlasnik 56,5 odsto akcija, potražiti nove modele za unapredjenje rada i poslovanja ove zdravstvene ustanove.

U Institutu su zadovoljni zbog ovakve odluke Savjeta za privatizaciju, dok su nesudjeni kupci, iz češko crnogorskog konzorcijuma zatečeni  takvim stavom i najavljuju da će se oglasiti nakon sto Tenderska komisija i zvanično zatvori njihovu ponudu.

Nevenka Macan, TVCG

EUROSUPER SKUPLJI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,35 eura, a u Albaniji 1,41 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,28 eura, odnosno 1,1 eura i 1,18 eura.

euraosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Ruminiji gdje košta 1,09 eura, a najskuplji u Holandiji 1,68 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. euraodizel u Albaniji i Srbiji košta po 1,4 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura.

Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno 97 centi.

Najjeftiniji euraodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Velike Britanije 1,58 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.