POTPISAN UGOVOR

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapić, Vladimir Pavićević i Nebojša Radonjić potpisali su Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost sa uvećanim koeficijentima za utvrđivanje zarada.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici Sindikata zdravstva potpisali su danas Izmjene Granskog kolektivnog ugovora prema kojima će se plate zaposlenima u zdravstvu do sljedeće godine povećati 15,3 odsto.

Hrapović je kazao da će se zarade za zdravstvene radnike povećati za 12 odsto u ovoj godini i za dodatnih tri odsto u 2021, i da će se izmjene primjenjivati od 1. marta.

„Procjena potrebnih dodatnih sredstava za zarade za ovu godinu iznosi devet miliona i 37 hiljada eura. Neophona sredstva planirana su Zakonom o budžetu za 2020. godinu u okviru tekućeg Budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Za 2021. godinu procijenjeno je da su potrebna dodatna sredstva u iznosu od dva miliona 973 hiljade eura na godišnjem nivou“, naveo je Hrapović.

Ukupno povećanje budžeta za zarade za zaposlene u zdravstvu u 2021. godini iznosi 12 miliona i 10 hiljada eura.

Nadaju se da će se odliv kadra smanjiti

Predsjednica Sndikata zdravstva pri Savezu sindikata Crne Gore (SSCG) Ljiljana Krivokapić, kazala je da je traženo 30, ali da su u granicama mogućeg koeficijenti povećani za 12 odsto u ovoj godini za sve zaposlene, osim za izvršne direktore.

„Cilj nam je da naše zarade budu kao što su prepoznate sa istim nivoom zanimanja u Zakonu o zaradama u javnom sektoru, tj. da bude 16, 18 i 20. I nadam se da će dinamikom i strategijom daljeg uvećanja do tog koeficijanta brzo doći“, rekla je Krivokapić.

Ona je istakla da se mnogo radilo u zdravstvu u posljednjih nekoliko godina.

„To je evidentno, u infrastrukturi, opremi, edukaciji. A sada smo u fokus, kao sindikat, htjeli da stavimo zaposlenog. Zaposleni u sistemu zdarvstva ne mogu biti zadovoljni, ali se trudimo da bude što više zadovoljnih. I naravno naš zadatak je da ubuduće iskontrolišemo sva primanja u sistemu zdravstva“, poručila je Krivokapić.

Predsjednik Sindikata zdravstva pri Sindikatu zaposlenih u zdravstvu Crne Gore Nebojša Radonjić, smatra da je povećanje zarada jako korektno.

„Ovim povećanjem nadam se da će se odliv kadra, koji se često pominje u medijima, smanjiti. Mada, naši podaci pokazuju da tog odliva u ovom momentu praktično i nema. Prevelikog odliva ja u ovom momentu ne vidim. Zadovoljni smo, a bićemo zadovoljniji i srećniji kada bude donijet posebni Kolektivni ugovor samo za Klinički centar Crne Gore“, rekao je Radonjić.

Specijalistima do 860 eura plata

Predsjednik Sinidkata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Vladimir Pavićević, kazao je da su u tom sindikatu i zadovoljni i nezadovoljni.

„Pregovori su bili jako dugi i teški. Bilo je dosta razgovora sa predstavnicima Vlade i sa premijerom i nakon dugih i teških pregovorima dogovorilo se ovo povećanje koeficijenata. Teško je zaposlenima objasniti o kakvom se povećanju radi dok ne vide plate na kraju mjeseca. Dakle, martovska zarada će biti uvećana za ove koeficijente“, kazao je Pavićević.

On je poručio da očekuje da se tokom ove godine steknu uslovi da se neki parametri Granskog kolektivnog ugovora poboljšaju „na zadovoljstvo zdravstvenih radnika“.

Prema njegovim riječima, medicinska sestra sa 20 godina staža do sada je primala 380 eura, a sa uvećanjem će primati oko 430, a 2021. godine će primati skoro 450 eura.

„Pričam o osnovnim zaradama, bez prekovremenog rada i svih drugih dodataka. Što se tiče sestara sa višom, visokom stručnom spremom, zarade će ići i do 600 eura. Što se tiče doktora medicine, oni su do sada imali 540 eura, a sada će sa ovim uvećanjem imati od 600 do 620 eura zavisi od godina staža“, kazao je Pavićević.

Što se tiče specijalista, kako je rekao, oni sa 20 godina staža su do sada imali od 720 do 760 eura, a sada će imati od 820 do 860 eura.

„Supspecijalista sa 20 godina staža je do sada imao osnovnu zaradu oko 840 eura, a sada će imati oko 950 eura“, naveo je Pavićević.

CBCG

Fondu za zaštitu depozita je od uvođenja stečaja u Invest banku Montenegro (IBM) do kraja prošle godine isplaćeno 16,3 miliona eura, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

Na sjednici Savjeta CBCG, koja je održana danas, saopšteno je da se radi o 73 odsto ukupne obaveze prema Fondu.

Članovi Savjeta upoznali su se sa izvještajem o toku stečajnog postupka u IBM banci za period od juna do kraja prošle godine.

Stečajni upravnik IBM banke je prezentovao dosadašnje aktivnosti koje su se uglavnom odnosile na unovčavanje imovine i isplatu obaveza prema povjeriocima.

“Sugerisano je da stečajna uprava i u narednom periodu nastavi da ulaže napore kako bi se stečajni postupak odvijao na što efikasniji način i okončao u što kraćem roku”, navodi se u saopštenju.

Savjet je na sjednici razmatrao i usvojio izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za novembar prošle godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke tokom ovog perioda realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada CBCG u prošloj godini.

Savjet je razmatrao i druga tekuća pitanja iz svoje nadležnosti.

POTPISAN SPORAZUM

Predsjednici Privredne komore (PKCG) i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Vlastimir Golubović i Dragan Vukčević, potpisali su danas sporazum o saradnji, kojim je, između ostalog, predviđena izrada prvog leksikona privrede Crne Gore.

Golubović je kazao da je u razgovoru sa Vukčevićem već dogovoren prvi korak u realizaciji sporazuma.

“Dogovoreno je da iniciramo izradu prvog leksikona privrede Crne Gore”, rekao je Golubović.

On je, kako je saopšteno iz PKCG, naveo da su potpisnice sporazuma institucije dugog trajanja i da se njihovom saradnjom stvaraju pretpostavke za objedinjavanje naučnih, umjetničkih, kulturnih i privrednih kapaciteta, što doprinosi ukupnom razvoju Crne Gore.

Sporazum utvrđuje zajednički interes za trajnu saradnju, koja se odnosi na obezbjeđenje uslova za promociju, angažovanje i usavršavanje mladih, zajednički rad na naučnoistraživačkim i razvojnim projektima i održavanje zajedničkih naučnih skupova, okruglih stolova i rasprava.

Vukčević je saopštio da je sporazum nastavak saradnje CANU-a sa najznačajnijim institucijama u Crnoj Gori.

“Sporazum predstavlja doprinos institucionalnom jačanju Crne Gore kao države. Jedan od prvih zajedničkih projekata Komore i CANU-a biće leksikon privrede Crne Gore, ne samo da bismo popisali imena i institucije, već i kako bismo od zaborava sačuvali neke značajne ličnosti koje su gradile našu zemlju u oblasti ekonomije”, rekao je Vukčević.

Iz PKCG su naveli da će planirani leksikon biti još jedan primjer podrške te privredne asocijacije značajnim publikacijama na temu ekonomije, koje daju posebnu vrijednost crnogorskom izdavaštvu.

NURKOVIĆ

Ministar saobraćaja Osman Nurković saopštio je da nije tačna informacija da se oko 800 radnika neće vratiti na autoput. Nurković je, komentarišući uticaj epidemije koronavirusom na dinamiku izgradnje autoputa Bar – Boljare, saopštio da se radi ipak o 300 radnika iz područja koje je zahvaćeno virusom.

Nurković očekuje da će se za oko mjesec tačno znati koji broj radnika će se vratiti i “šta je potrebno da se angažuje”.

“Ovdje se radi i o podizvođačima koji su iz Crne Gore i drugih država regiona, tako da to ne bi trebalo da značajno utiče na ukupan završetak autoputa”, rekao je Nurković.

POZITIVNI TRENDOVI

U godini za nama nastavljeni su pozitivni trendovi, započeti krajem 2017. kada je došlo do stabilizacije kretanja na tržištu rada – stoji u godišnjem Izvještaju o radu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji je danas usvojio Upravni odbor. Na sjednici, kojom je predsjedavala Ranka Pavićević, usvojen je i Program rada Zavoda za tekuću godinu.

U izvještaju piše da se, na kraju prošle godine, na evidenciji Zavoda nalazilo 37.616 nezaposlenih, odnosno 9,09 odsto manje nego na kraju 2018. Stopa registrovane nezaposlenosti na kraju decembra 2019. bila je 16,2 odsto.

“U ukupnoj nezaposlenosti žene učestvuju sa 58,4 odsto. Smanjen je broj novoprijavljenih za 6.500 lica. Opalo je učešće nezaposlenosti mlađih od 25 godina na 11,4 odsto. Na evidenciji Zavoda, na kraju 2019, nalazilo se 11.160 lica sa invaliditetom”, navodi se u izvještaju.

Prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2019. je u odnosu na godinu ranije, izdato gotovo pet odsto više dozvola.

“Zavod je tokom prošle godine realizovao cio set programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, kroz koje je uključeno gotovo 2.200 nezaposlenih lica sa evidencije, pretežno iz sjevernog regiona. Zavod je finansirajući kredite vrijedne 280.000 eura otvorio 56 novih radnih mjesta. Krajem prošle godine odobren je Program grantova za samozapošljavanje, vrijedan 3,5 miliona eura, koji će trajati tri godine”, stoji u izvještaju ZZZCG.

Projektne prijedloge je dostavilo 135 nezaposlenih i u toku je proces njihove evaluacije.

“Kroz grant šemu za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom, vrijednu 2.6 miliona eura, angažovano je 383 lica sa invaliditetom. U izvještaju, takođe, piše da je broj poslodavaca, koji ostvaruju pravo na subvenciju zarade, porastao na 820”, saopšteno je iz ZZZCG.

UO ZZZ usvojio je i Program rada, kojim se utvrđuju mjere i aktivnosti iz Akcionog plana zapošljavanja i razvoja ljuskih resursa za tekuću godinu.

Budžet Zavoda, u dijelu mjera mjera i aktivnosti iz Akcionog plana, ove godine iznosi 11,5 miliona eura.

“U Planu Zavoda piše da je za zapošljavanje OSI opredijeljeno 8,3 miliona eura, a za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja – 3,2 miliona, od čega će sa 200 hiljada eura biti podržane one biznis ideje koje u sebi sadrže novo zapošljavanje. Ukupnim budžetskim sredstvima, kroz programe, biće uključeno preko 2.000 nezaposlenih”, stoji u izvještaju Zavoda.

Zavod za zapošljavanje, kako poručuju, nastojaće i ove godine da realizuje one programe koji doprinose boljoj zapošljivosti lica sa evidencije.

MONTENEGRO ERLAJNZ

Promotivne cijene nacionalne avio-kompanija Montenegro erlajnz (MA) za rani buking
biće aktuelne do kraja februara. Iz kompanije su saopštili da se specijalna ponuda odnosi na ljetni red letjenja.

“Karte se mogu kupiti do 29. februara, a putovanje je potrebno realizovati od 1. maja do 30. septembra 2020. godine. Cijene povratnih karata u okviru ove akcije sa svim taksama, kreću se od 119 eura za Beograd i Ljubljanu do 294 eura za St. Peterburg”, saopšteno je iz MA.

Navode da su akcijom obuhvaćene sve destinacije prema kojima lete avioni MA.

NOVI SNIMAK

Kompanija Bemaks objavila je novi snimak sa gradilišta prve dionice autoputa Smokovac-Mateševo.

Prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mateševo, autoputa Bar-Boljare, duga je 41 kilometar i sa 63 metra nadmorske visine kod Smokovca autoput u Mateševu dolazi na preko 1.100 metara.

Na prvoj dionici autoputa ima ukupno 42 tunela i 92 mosta i vijadukta.

Most Moračica jedan je od najzahtjevnijih objekata na trasi autoputa Bar – Boljare.

Gradnja prioritetne dionice počela je 11. maja 2015. godine.

Podsjećamo, direktor PJ Autoput Bar-Boljare Goran Vujović kazao je sredinom januara za TVCG da je na prvoj dionici autoputa Bar-Boljare završeno 86 odsto radova, da su i tuneli u završnoj fazi, dok se radovi na spajanju tri mosta očekuju nakon što to dozvole vremenske prilike.

Radove je komentarisao nedavno i ministar saobraćaja Osman Nurković, koji je rekao da je najveći dio fizičkih radova završen i da predstoje tri vrste poslova – asfaltiranje i elektro i mašinske instalacije. 

“To su dosta obimni radovi koji se možda ovako neće vidjeti, kao most Moračica, ali su začajni. Imamo ugovoreni rok do 30. septembra i ja se nadam da će, što se tiče fizičkog obima radova, to sigurno biti završeno. Jedino što je zebnja je da se tehnički pregled i upotrebna dozvola možda u tom trenutku ne mogu obezbijediti“, rekao je Nurković.

KUSOVAC NAJAVIO

U septembru ove godine počinje fazna izgradnja bulevara u Tivtu, a planirano je da saobraćajnica bude završena za dvije do tri godine, rekao je predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac.

On je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) kazao da je izgradnja bulevara faktički već počela, jer su u poodmakloj fazi radovi na gradnji kružnih tokova.

“U planu su tri kružna tok, dva su već u poodmakloj fazi, a treći bi uskoro trebalo da počne gradnja. Vrijednost radova za tri kružna toka je oko 1,2 miliona eura, a ukupna vrijednost bulevara oko 10 miliona”, kazao je Kusovac.

Podsjetio je na neizostavnu pomoć Vlade Crne Gore u iznosu od četiri miliona eura, predviđenih za ovu godinu.

“Bulevar će se graditi dvije do tri godine. Ova tri kružna toka završćemo do marta, kako bi se rasteretila turistička sezona koja je na pragu. Od septembra počinje fazna izgradnja bulavera, a očekujemo da bude gotov za dvije tri godine”, rekao je Kusovac.

Što se tiče sportskog centra u Tivtu, on je rekao da je u pitanju dvorana sa zatvorenim bazenom, a vrijednost projekta je više miliona eura.

“Ovo su dvije kapitalne investicije koje će obilježiti rad lokalne uprave”, rekao je Kusovac, navodeći da je u saznanju da će od septembra ove godine početi izgradnja bulevara od Jaza do Tivta.

Kapitalni budžet Tivta je oko 13 miliona, kaže Kusovac, što znači da u 2020-oj godini, osim projekata poput bulevara i sportskog centra, planiraju izgradnju doma za stare, rekonstrukciju i modernizaciju saobraćajnica, javne rasvjete, FK Arsenal…

Između ostalog, rekao je da su projekti poput Porto Montenegra i Luštice promijenili izgled tog dijela Crne Gore.

“Nekada i sada Tivat, Arsenal je imao svoju jednu priču, koja nije u perspektivu imala razvojnu dimenziju. Dolaskom strateških investitora Tivat ima svoju pravu razvojnu dimenziju, turistički i svaki drugi procvat. Porto Montenegro u zadnjih deset godina uložio je preko 640 miliona eura, gdje svojom strategijom razvoja za narednih deset godina treba da investira još 500 miliona”, kazao je Kusovac.

On kaže da su investicije Luštice Development i Porto Montenegra teške oko dvije milijarde eura. 

GOLUBOVIĆ – GRUBIŠIĆ

Proširenje zauzima veoma visoko mjesto u agendi predsjedavanja Hrvatske Evropskoj uniji (EU), poručeno je sa sastanka predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića sa hrvatskim ambasadorom Veselkom Grubišićem.

Kako je saopšteno iz Privredne Komore, Grubišić je kazao da se Hrvatska trudi da postigne konsenzus po tom pitanju unutar Unije, i da to bude svojevrsna kruna njenih aktivnosti.

„Proširenje je za Hrvatsku veoma bitno, jer se odnosi na naše susjedstvo koje želimo da bude mirno, demokratsko i prosperitetno“, rekao je Grubišić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska očekuje da će se pitanje proširenja definisati prije Zagrebačkog foruma u maju, i da optimizam ulivaju izjave predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja je izrazila posvećenost tom procesu.

Ambasador je ocijenio da bi dinamiziranje proširenja dalo novi zamah državama u regionu i intenziviranju reformi koje sprovode.

On je naglasio da će se Hrvatska boriti za više sredstava u kohezionoj politici, što je veoma važno i za buduće članice EU.

Golubović je ocijenio vrlo pozitivnim za Crnu Goru i region to što je predsjedavanje EU preuzela prijateljska država sa kojom Crna Gora razvija veoma kvalitetne političke i ekonomske odnose.

On je naglasio pozitivne trendove privredne saradnje dvije zemlje koji se naročito ogledaju u rastu investicionih i tuirističkih pokazatelja.

„Podsjetio je da je Privredna komora učestvovala u realizaciji uspješne manifestacije Dani Crne Gore u Zagrebu, i predložio da se slična, uz održavanje poslovnih bilateralnih ili multilateralnih skupova, organizuje uoči Zagrebačkog foruma“, kaže se u saopštenju.

Golubović je rekao da je prethodna godina bila veoma uspješna za crnogorsku ekonomiju.

Kako je naveo, projekcije su da je ostvareni rast u prošloj godini bio po stopi od oko četiri odsto, što je jedna od najviših u Evropi.

Prema riječima Golubovića, privrednici pozdravljaju sve snažnije institucionalno partnerstvo Komore sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou i njen uticaj na unapređenje regulatornog okvira, odnosno kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta.

Grubišić je kazao da se Crna Gora značajno razvija posljednjih godina, što se naročito može primijetiti na polju unapređenju infrastrukture.

On je kazao da očekuje da će Crna Gora ubrzo dati odobrenje da se formira zajednička IAP kompanija za projektovanje, sa sjedištem u Dugopolju, koju bi činili Montenegrobonus, BH gas, Plinacro i Albgaz.

„Kompanija bi se bavila izradom studija i projekata koji bi doprinijeli obezbjeđenju novčanih sredstava za izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda“, kaže se u saopštenju.

PKCG

Crnogorska drvna industrija nije adekvatno razvijena, zbog čega bi u narednom periodu trebalo raditi na povećanju broja preduzeća koja će proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji, saopštio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović.

On je, na Poslovnom forumu crnogorskih i bosanskohercegovačkih privrednika iz sektora drvoprerade i opremanja objekata, kazao da je u crnogorskoj drvnoj industriji aktivno oko 150 preduzeća, koja zapošljavaju oko dvije hiljade radnika, čiji proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, prije svega rezana građa, imaju dominantno učešće u strukturi izvoza.

“To nije slučaj kada je riječ o uvozu, jer su u spoljnotrgovinskom bilansu izraženi negativni trendovi, kada je u pitanju trgovina namještajem. Vrijednost uvezenog namještaja u prva tri kvartala prošle godine iznosila je 69 miliona EUR, a vrijednost izvezenog svega 800 hiljada EUR“, naveo je Golubović na forumu koji je organizovala PKCG u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, uz podršku Evropske mreže preduzetništva.

On je kazao da preduzeća koja posluju u oblasti drvoprerade mogu ostvariti posebne pogodnosti i olakšice ukoliko poslovanje zasnuju u crnogorskim biznis zonama.

Golubović prostor za saradnju vidi i u sektoru turizma koji, kao generator krupnih investicija, nastavlja trend ekspanzije.

“U posljednje tri godine otvorena su 103 nova hotela u Crnoj Gori, a samo u prošloj 49 sa preko 3,7 hiljada ležajeva, od kojih 85 odsto kategorije četiri i pet zvjezdica. Enterijeri hotela moraju zadovoljiti prohtjeve sve zahtjevnije klijentele, kako sa aspekta funcionalnosti, tako i vizuelne atraktivnosti“, rekao je Golubović.

On je kao dobar primjer saradnje na tom polju naveo kompaniju Carine, čije su hotele Delfin, Park i Kumbor projektovali, odnosno opremili studio Zec i kompanija Lux Co iz Sarajeva.

Golubović očekuje da će poslovni forum doprinijeti unapređenju postojećih poslovnih aranžmana i otvaranju novih perspektiva privredne saradnje, što mora biti prioritet u budućem periodu.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, saopštio je da njihovo glavno tržište predstavlja EU, jer 72 odsto ukupnog izvoza plasiraju u te zemlje.

“Sektori bosanskohercegovačke privrede su sve bolje pozicionirani na internacionalnom tržištu. Ozbiljan rast ostvaruje i drvoprerađivačka industrija koja je odavno prevazišla granice države i po kojoj smo prepoznati u regionu“, rekao je Egrlić na forumu organizovanom u cilju unapređenja i razvoj privredne saradnje dvije zemlje.

On je dodao da najbolju robnu razmjenu BiH ostvaruje sa Njemačkom i Austrijom, gdje ima blagi suficit, dok je značajan deficit sa zemljama regiona, Turskom i Rusijom.

Egrlić očekuje da će nova Vlada Kosova riješiti pitanje taksi na proizvode iz BiH, što će doprinijeti da budu zastupljeniji na tom tržištu.

“Ovdje smo da približimo interes i ponudu naših kompanija i doprinesemo boljoj saradnji poslovnih zajednica BiH i Crne Gore“, poručio je Egrlić.

Sekretar Odbora udruženja šumarstva, drvoprerade, grafičke i izdavačke djelatnosti PKCG, Goran Popović, naveo je da se u crnogorskoj drvnoj industriji najviše preduzeća i preduzetnika bavi preradom drveta u pilanama, kao i pogonima za proizvodnju uglavnom pločastog namještaja.

On je kazao i da se najveći dio investiranja u posljednjih nekoliko godina odnosi na fabrike za proizvodnju peleta.

“Osnovni cilj u narednom periodu treba da bude povećanje broja preduzeća koja proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti. Saradnja sa kompanijama iz BiH treba da se ostvari kroz zajedničko investiranje prije svega u finalnu preradu drveta“, saopštio je Popović.

Predstavnica Vanjskotrgovinske komore BiH, Lejla Međedović, rekla je da bosanskohercegovački drvoprerađivači baštine tradiciju industrijske proizvodnje, kao i da većinu njihove ponude čine različite vrste namještaja, koji je kvalitetom i cijenom odgovara zahtjevima brojnih tržišta.

“Kroz ovu djelatnost težimo afirmaciji bosanskohercegovačkog dizajna, što nam omogućava ulazak u nove cjenovne kategorije i high-end segment tržišta“, navela je Međedović.