MONSTAT

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,02 milijarde eura, što je 2,1 odsto više u odnosu na 2018.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 415,5 miliona eura, što je 3,8 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 1,8 odsto i iznosio je 2,6 milijardi eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16 odsto i veća je u odnosu na 2018, kada je iznosila 15,7 odsto”, rekli su iz Monstata.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu u iznosu od 97,2 miliona eura, od čega obojeni metali 63,2 miliona eura, gvožđe i čelik 18,5 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 577,7 miliona eura, od čega drumska vozila 185,2 miliona eura, električne mašine, aparati i uređaji 108 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 108 miliona eura, Mađarska 45 miliona eura i Bosna i Hercegovina (BiH) sa 29,8 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 500,4 miliona eura, Njemačka 244,1 miliona eura i Kina sa 221,6 milion eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

RAE

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) utvrdila je status povlašćenog proizvođača električne energije kompaniji Možura Wind park za vjetroelektranu Možura, koja se nalazi na lokaciji opština Bar i Ulcinj.

Iz RAE su reagovali na tekst koji je juče objavljen u Dnevnim novinama a koji je prenio i Portal RTCG, u kojem se navodi da je regulator obustavio postupak za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije za vjetroelektranu Možura.

Iz RAE su kazali da su na sjednici 26. decembra prošle godine odlučivano po tri zahtjeva Možura Wind Park i to za obustavljanje postupka po zahtjevu za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije, za izdavanje licence za proizvodnju električne energije i za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije.

“Stoga, očigledno je da su u objavljenom tekstu prenesene samo informacije vezane za prvi zahtjev po kojem je postupak obustavljen. Odbor RAE je na istoj sjednici donio i odluku o izdavanju licence za proizvođnju električne energije, a nakon toga i utvrdio status povlašćenog proizvođača električne energije za vjetroelektranu Možura, na period od 12 godina”, rekli su iz RAE, prenose Dnevne novine.

PODACI CBCG

U Crnoj Gori, po posljednjim podacima, ima 66 millionera, koji na računima u ovdašnjim bankama imaju million i više eura, saopšteno je Pobjedi iz Centralne banke uz pojašnjenje da se radi o preliminarnim podacima.

“Prema preliminarnim mjesečnim podacima, koje su banke dostavile Centralnoj banci na 31. decembar 2019. u Crnoj Gori ima 66 fizičkih lica koja imaju depozitu iznosu milion i više eura”, saopštili su iz CBCG.

Iz Centralne banke su kazali da najveći depozit fizičkog lica iznosi 17,9 miliona eura. Zakon spriječava da se saopšti podatak koja osoba ima najdeblji konto u banci. Iz Centralne banke su, međutim, kazali da građanin sa najvećim računom nije naš državljanin već stranac nerezident.

Najviše je onih koji imaju od million do pet miliona eura na bankama.

“Depozit u iznosu od milion do pet miliona eura imaju 63 fizička lica. Dva fizička lica imaju depozit u iznosu od pet do 10 miliona, a jedno fizičko lice od 10 do 20 miliona”, saopštili su strukturu milionera iz Centralne banke.

Podaci pokazuju da se broj milionera smanjio jer je po podacima koje je Pobjeda ranije objavljivala u septembru prošle godine depozit veći od milion eura u Crnoj Gori imao 71 građanin. Najveći iznos depozita pojedinaca iznosio je 31,9 miliona.

Devet mjeseci ranije, kako je Pobjeda takođe pisala, imali smo 77 građana koji na računima u domaćim bankama imaju više od milion eura. Najdeblji račun tada je imao građanin na čijem kontu je bilo 50,3 miliona eura. Ovaj konto nije bio vlasništvo stranca nego domaćeg građanina.

Tada je depozit u banci u iznosu od milion do pet miliona eura imalo 73 građanina. Jedan građanin od pet do 10 miliona eura, a tri od 10 miliona eura i više.

Na početku 2018. imali smo 64 milionera, a u oktobru 2017. bilo je 48 milionera a najbogatiji među njima je jedan koji je imao 38,5 miliona eura, Na početku 2017. imali smo 54 milionera a najveći depozit jednog građanina bio je 13,7 miliona eura.

Na kraju 2016. bilo je 54 milionera, a najveći pojedinačni depozit građana u bankarskom sistemu ižnosi 13,7 miliona eura.

Podsjetimo da posljednji podaci Centralne banke pokazuju da su ukupni depoziti u bankama 3,49 milijardi eura. Oročeni depoziti činili su 28,6 odsto ukupnih, a oni po viđenju 71,3 odsto.

IZMJENE ZAKONA

Izmjenama i dopunama Zakona o energetici planira se ubrzati proces priključenja objekata na elektrodistributivnu mrežu, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici Ministarstva ekonomije.

Oni su, u komunikaciji sa građanima i pravnim licima, zaključili da priključenje objekata na elektroenergetsku mrežu traje dugo, zbog čega su i pribjegli izmjenama i dopunama zakona.

“U razgovoru sa operatorima distributivnog i prenosnog sistema, CEDIS-om i CGES-om, ukazano je da se ključne prepreka za ubrzanje procesa priključenja nalaze u Zakonu o energetici. Iz tog razloga formirana je ekspertska grupa koja intenzivno radi na zakonskom rješenju koje treba da značajno ubrza priključenje objekata na elektrodistributivnu mrežu”, rekli su u Ministarstvu.

Kako su istakli, važno je da izmjene i dopune što prije budu spremne, usvojene na Vladi i, nakon toga, upućenje Skupštini. U Ministarstvu očekuju da cijeli postupak bude završen u februaru.

“Samu dinamiku razmatranja izmjena i dopuna Zakona na skupštinskim tijelima će definisati Skupština. Ono što je važno je da Izmjene i dopune Zakona što prije budu spremne i usvojene od strane Vlade, a zatim upućene parlamentu”, rekli su u Ministarstvu.

Drugi set izmjena, kako su naveli u nadležnom resoru, odnosi se na unapređenje modela proizvođač-potrošač koji građanima omogućava da instaliraju uređaje za proizvodnju električne energije kako bi proizvodili električnu energiju za lične potrebe.

“Osnovni princip ove vrste proizvodnje je da potrošači koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, električnu energiju razmjenjuju sa snabdjevačem. Naime, kod potrošača/proizvođača, koji na svojim instalacijama imaju proizvodne kapacitete, CEDIS će instalirati dvosmjerno brojilo električne energije, tj. brojilo koje mjeri električnu energiju u dva smjera: od mreže ka potrošaču, i od potrošača ka mreži”, objasnili su u Ministarstvu.

Oni su ukazali i da su prije četiri godine, među prvima u regionu omogućili građanima i pravnim licima instaliranje malih elektrana na objektima.

“Danas, četiri godine kasnije, smatramo da postoji prostor da se ovaj model dodatno unaprijedi u korist, na prvom mjestu potrošača, tj. građana i pravnih lica, te će se u tom dijelu Zakon o energetici izmijeniti” istakli su u nadležnom resoru.

PURIŠIĆ

Neaktivnost stanovništva predstavlja jedan od najznačajnijih izazova na tržištu rada Crne Gore koji usporava razvoj države, ocijenio je ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, na regionalnoj konferenciji Zapošljavanje i siva ekonomija na Zapadnom Balkanu u Sarajevu.

On je rekao da je stopa aktivnosti, mjerena Anketom o radnoj snazi u periodu od 2007. do prošle godine, za populaciju od 15 do 64 godine, povećana sa 61 odsto na 68,4 odsto, dakle 7,4 odsto.

„Ipak, stopa aktivnosti bitno zaostaje za stopama u Evropskoj uniji (EU). U istom period, ona je porasla 8,8 odsto. Crnogorska Vlada zbog toga sprovodi brojne politike koje su usmjerene ka povećanju aktivnosti radne snage”, precizirao je Purišić na konferenciji, koju su organizovali Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i Međunarodna organizacija rada (ILO).

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, dodao da je cilj da se postigne kvalitetno zapošljavanje, jednake mogućnosti i pristup tržištu rada.

Na povećanje aktivnosti radne snage, prema riječima Purišića, djelovalo se mjerama koje unapređuju biznis ambijent, sa posebnim fokusom na razvoj preduzetništva i samozapošljavanja, reformom radnog zakonodavstva u cilju poboljšanja funkcionisanja tržišta rada, realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja i daljim razvijanjem socijalnog dijaloga.

„Strukturnim reformama koje Vlada sprovodi u raznim sektorima uklanjaju se biznis barijere, podstiče se preduzetništvo i privlači kapital kroz investicije. To je obezbijedilo visoke stope rasta ekonomije od 4,7 odsto u 2017. godini, 5,1 odsto u 2018. godini, sa dobrim izgledima da se i u prošloj godini ostvari jedna od najvećih stopa ekonomskog rasta u Evropi“, dodao je Purišić.

On je podsjetio da država, fondovi EU, brojni investitori, ulažu značajna sredstva, što dovodi do novih zapošljavanja, pa je u mandatu rada Vlade rast zaposlenosti bio 2,3 odsto 2017. godine, zatim 4,2 odsto 2018, i 7,8 odsto u periodu od januara do novembra prošle godine.

„S obzirom na to da jedan odsto rasta ili pada ekonomije generiše 0,4 odsto rasta ili pada zaposlenosti, jedan značajni dio visoke stope rasta zaposlenosti se ostvario formalizacijom radnih odnosa“, kazao je Purišić.

On je rekao da su doneseni ili pripremljeni svi propisi iz radnog zakonodavstva koji su usklađeni sa evropskim zakonodavstvom i standardima ILO-a, što doprinosi efikasnosti tržišta rada.

Posebno su, kako je rekao, važni novi Zakon o radu, kao i Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

„U pripremi je i novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, koji treba da doprinese većoj uključenosti te ciljne grupe na tržište rada“, dodao je Purišić.

Prema njegovim riječima, poseban doprinos ostvarivanju tih ciljeva imaju i aktivnosti finansirane kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), koje se implementiraju u okviru Programa EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu 2015-2017, u ukupnom iznosu preko 18 miliona EUR.

„Riječ je o projektima usmjerenim ka podsticanju zaposlenosti i povećanju aktivnosti. Dakle, sve te mjere su obezbijedile rast stope aktivnosti za 2,2 odsto u periodu od januara do septembra prošle godine u odnosu na uporedni period“, kazao je Purišić.

On je podsjetio da je Vlada u prethodnom periodu sprovodila aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta, što je uslovilo snažan ekonomski rast.

Purišić je poručio da je jedan od odgovora na prevazilaženje izazova u pogledu kvaliteta poslova – promovisanje dostojanstvenog rada, koji za cilj ima obezbjeđenje uslova rada koji nude slobodu, pravičnost, bezbjednost i dostojanstvo za zaposlene.

„Uvjeren sam da je osnova za uspješno promovisanje dostojanstvenog rada i ostvarivanje značajnih rezultata zapravo jačanje odnosa između radnika, poslodavaca i Vlade, što u konačnom znači unapređenje socijalnog dijaloga. Na tom putu, neophodno je da budemo uporni u promovisanju ključnih principa prava na rad, da stvaramo bolje uslove za dostojanstveno zaposlenje, te da budemo posvećeni jačanju sistema socijalne zaštite“, naveo je Purišić.

Učesnici konferencije bili su ministri rada i socijalnog staranja, predstavnici javnih službi za zapošljavanje, inspekcije rada i socijalnih partnera iz zemalja Zapadnog Balkana.

Crna Gora je dio podregionalnog projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja (ESAP), koji finansira EU, čiji su nosioci Savjet za regionalnu saradnju i ILO, čiji je fokus na unapređenju i jačanju regionalne saradnje u oblasti zapošljavanja i socijalnih pitanja.

Radi se o aktivnostima kao što je izgradnja kapaciteta vladinih agencija, tripartitnih tijela, socijalnih partnera, inspekcija rada i službi za zapošljavanje u cijelom regionu, kao i na razmjenu iskustava i dobre prakse u podregionalnoj zajednici.

PRIVREDNA KOMORA

Povećanje intenziteta tranzitnih tokova preko Crne Gore direktno bi uticalo na rast obima aktivnosti Luke Bar i Port of Adria, željezničkih i drumskih operatora, ocijenjeno je na sastanku o unapređenju logističkog pravca preko barske luke, organizovanom u Privrednoj komori (PKCG).

Predstavnici PKCG i kompanija Luka Bar, Port of Adria, Montecargo, Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz i Održavanje željezničkih sredstava, kazali su da im je osim intenziviranja trasporta na pravcu Srbija-Bar, neophodno pozicioniranje barske luke kao alternativne za robu iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova.

Na sastanku je ocijenjeno da je za obezbjeđenje uslova za privlačenje tranzitnih roba u Crnu Goru neophodan zajednički nastup na tržištu preduzeća Luka Bar, Port of Adria, Montecargo, Srbija Kargo, te Željezničke infrastrukture i donošenje jedinstvene cijene za sve vrste robe.

Najavljeno je da će početkom februara krenuti realizacija jednog od najznačajnijih projekata željezničkog saobraćaja. Riječ je o kontejnerskom vozu koji će saobraćati od Bara do Beograda.

Učesnici sastanka su kazali da je potrebno kreirati najpovoljnije uslove, u smislu cijene i kvaliteta usluge, kako bi taj projekat dao najbolje rezultate.

Predstavnici Luke Bar i Port of Adrie predložili su da se smanji naknada za upotrebu obale i da se sredstva dobijena po tom osnovu usmjere u njeno uređenje.

„Naknada sada iznosi 60 centi po toni i tri puta je veća nego u Luci Ploče, a njenim smanjenjem bi se unaprijedila konkurentnost barske luke“, ocijenjeno je na sastanku.

Učesnici sastanka su kazali da je u okviru slobodne zone Luke Bar potrebno formirati biznis zone u kojima bi se omogućili stimulansi za poslovanje kompanija, što je preduslov za dalji razvoj kompanije.

„Već postoji značajno interesovanje za poslovanje u slobodnoj zoni, a ono bi bilo znatno veće ukoliko bi postojale stimulativne mjere sa lokalnog i državnog nivoa. Na tu temu će biti organizovan sastanak sa predstavnicima ministarstava finansija i ekonomije, kao i Uprave carina“, navodi se u saopštenju PKCG.

PKCG će, kako su kazali njeni predstavnici, predložiti Ministarstvu finansija izmjenu pravilnika kako bi se otklonila zabrana točenja goriva u brodove na vezovima i sidrištima. Oni smatraju da aktuelno rješenje da se brodovi remorkerima prebacuju do benzinske stanice Jugopetrola, znatno utiče na troškove prevoznika.

Inicirano je organizovanje sastanka sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova i Direkcije za vanredne situacije, u cilju povećanja transporta B materije preko Luke Bar, jer bi izostanak tog posla doveo do gubitaka za sve učesnike u transportnom lancu.

„Potrebno je poboljšanje uslova za intermodalnost, a prvi korak je izrada studije koja bi, između ostalog, predložila aktivnosti razvoja sveobuhvatnog intermodalnog transportnog sistema“, naveli su u saopštenju i dodali da će PKCG inicirati izradu takve studije koja bi mogla da uključi i eksperte iz CANU-a.

Montecargo, kako je najavljeno, planira da u ovoj godini preveze 1,36 miliona tona robe, čemu će doprinijeti transport rude gvožđa za potrebe HBIS Group iz Smedereva i koncentrata Bakra za kompaniju iz Bora.

ZA DVIJE I PO GODINE

Od učlanjenja u NATO do kraja novembra 2019, ukupna ulaganja u Crnu Goru iz NATO članica iznosila su milijardu i 300 miliona eura, kazao je guverner CBCG Radoje Žugić.

Žugić je kazao da su samo u prošloj godini, za jedanaest mjeseci, strane investicije iz NATO članica iznosile 248, 4 miliona eura.

“Uticaj NATO-a je možda najveći na našu ključnu ekonomsku granu, turizam, koji je motro rasta naše ekonomije. Od učlanjenja naše države do kraja 2018. godine Njemačka, Holandija i Turska su rasle po stopi od preko 50 odsto tu je i Velika Britanija”, kazao je Žugić.

Skandinavske zemlje su za nešto više od dvije godine, za isti period porasle za 120 procenata u smislu prometa u turizmu, naveo je Žugić.

“U prošloj godini za deset mjeseci imali smo prihod po osnovu članica NATO od milijardu i 52 miliona eura. 2016. godine je to bilo oko 850 miliona eura”, kazao je Žugić.

KEKOVIĆ

Krizni porez, koji je ukinut od januara, sada mora biti ukalkulisan u zarade zaposlenih, a ukoliko poslodavci to ne budu uradili, moraćemo da pokrećemo procese, rekao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković.

“Krizni porez je uveden kao privremena. Ako je nešto uvedeno kao privremeno, onda mora da se vrati na pređašnje stanje. Ako to neko neće da uradi, mi ćemo morati da to pravo dokazujemo pred nadležnim institucijama”, rekao je Keković u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Podsjećamo, krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su ranije iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata.

Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.

“Krizni porez je uveden na dohodak fizičkih lica zaposlenih. Po našem mišljenju krizni porez mora da se ukalkuliše u zarade zaposlenih. Ako je nešto uvedeno kao privremena mjera, to je privremeno trpno stanje, kad to trpno stanje prođe, valjda treba da se vrati u pređašnje”, rekao je Keković. 

PODACI COTEE

Povlašćenim proizvođačima je, na ime podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u prošloj godini isplaćeno 12,02 miliona eura, što je 9,36 odsto, odnosno 1,24 miliona eura manje u odnosu na 2018. godinu, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE).

Povlašćeni proizvođači su lani proizveli 269,16 miliona kilovat-sati, što je deset odsto više nego u 2018. godini. Podsticaji su isplaćeni za 19 malih, vjetro i solarnih elektrana, koje su u vlasništvu 11 preduzeća.

Podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora počelo je 1. maja 2014. godine i zaključno sa prošlom godinom povlašćenim proizvođačima je na ime podsticaja isplaćeno 32,8 miliona eura. Povlašćeni prozvođači su u tom periodu proizveli 653,6 miliona kWh kazali su Pobjedi iz COTEE-a.

Prema podacima COTEE-a, po osnovu podsticaja u prošloj godini, najviše je 9,1 milion eura za vjetroelektranu (VE) Kmovo dobila kompanija Krnovo Green Energy.

Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Kompanija Masdar iz Abu Dabija je početkom 2018. godine kupila 49 odsto akcija vjetroelektrane Krnovo.

Kompanija Krnovo Green Energy je u prethodne tri godine po osnovu podsticaja za VE Krnovo dobila ukupno 20,5 miliona eura. Gradnja VE na Krnovu, čija vrijednost jeoko 120 miliona eura, počela je u maju 2016. godine, a ima instalisanu snagu 72 megavata (MW) i planiranu godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh). Ugovorom je državno zemljište na Krnovu dato u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina.

Od vlasnika malih hidroelektrana (mHE) po osnovu podsticaja za proizvodnju električne energije, najviše je lani dobila beranska kompanija Hidroenergija Montenegoro 1,08 miliona eura, čijih sedam mHE imaju status povlašćenog proizvođača.

Radi se o mHE Jezerštica, Bistrica, Orah, Rmuš, Spalevići, Sekular i mHE Jelovica2.

OBUSTAVLJEN POSTUPAK

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) obustavila je postupak za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije za vjetroelektranu Možura.

Zahtjev za obustavu je podnijela podgorička kompanija Možura Wind Park, u čijem je vlasništvu vjetroelektrana.

“Obustavlja se postupak po zahtjevu Možura Wind Parka za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije od 12. decembra prošle godine”, navodi se u rješenju RAE koja je u novembru prošle godine, nakon što je Možura počela komercijalnu proizvodnju struje, utvrdila status povlašćenog proizvođača elektrane na 12 godina.

Utvrđivanje povlašćenog statusa značilo je sticanje prava na podsticajne mjere po osnovu proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.

Prema prošlogodišnjoj odluci Vlade, domaćinstva koja potroše do 300 kilovati ne plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije, dok će oni koji budu trošili više od toga plaćati podsticaje po osnovu stavke na računima za struju OIE 2.

Možura, koja se nalazi između Bara i Ulcinja, počela je komercijalnu proizvodnju struje sredinom novembra prošle godine. Predstavnici Ministarstva ekonomije ranije su saopštili Dnevnim novinama da puštanje vjetroelektrane u rad neće uticati na povećanje računa za struju domaćinstvima u dijelu obnovljivih izvora.

Oni su objasnili da je jedinična naknada za krajnje kupce, u dijelu podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, fiksna i iznosi 0,9439 centi po kilovatsatu.

RAE je na nedavno održanoj sjednici usvojila i odluku o izdavanju licence za proizvodnju električne energije kompaniji Možura Wind Park.

“Imalac licence je dužan da licenciranu djelatnost obavlja u skladu sa odredbama licence koja se izdaje na period od deset godina i važi od 26. decembra 2019. do 26. decembra 2029. godine. Ako imalac namjerava da nastavi sa obavljanjem djelatnosti i nakon isteka licence, dužan je da podnese zahtjev za izdavanje nove 60 dana prije isteka važenja”, navodi se u odluci Agencije.

RAE je utvrdila i privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije iz solarne elektrane, za barsku firmu Barsolar. Kompaniji Uniprom Energy iz Podgorice dodijeljena je licenca za snabdijevanja krajnjih kupaca tečnim prirodnim gasom, skladištenje, transport i upravljanje postrojenjem za tečni prirodni gas. Licence za skladištenje i trgovine na malo tečnim naftnim gasom, kao i trgovine na malo i skladištenje naftnim derivatima, dodijeljene su nikšićkom VNCommercu.