ŽUGIĆ ZA TVCG

Iako je bankarski sektor u protekloj godini bio suočen sa brojnim izazovima, poput stečaja u Atlas i IMB banci, 2019. godina može se ocijeniti kao najbolja godina u istoriji Centralne banke Crne Gore, kazao je za TVCG, guverner Radoje Žugić. Svi parametri na istorijskim su vrijednostima uz znatan rast depozita uprkos svim poteškoćama, što govori o visokom povjerenju u bankarski sistem države, kazao je Žugić. Napominje da CBCG nije protiv izgradnje ostale tri dionice auto-puta, ali ipak sugeriše Vladi da sačeka povoljan momenat za nastavak investicije.

GOLUBOVIĆ

Brže sprovođenje strukturnih reformi, podsticanje privatnih investicija i izvoza, nastavak mjera fiskalne konsolidacije i obezbjeđenje stabilnosti finansijskog sektora, preduslovi su održive srednjoročne stabilnosti ukupnog sistema, saopštio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović.

„Rizici koji bi mogli negativno uticati na rast privrede u ovoj godini su usporavanje rasta u Evropskoj uniji (EU), moguće pooštravanje uslova finansiranja, regionalna politička situacija, usporavanje investicionog ciklusa, kao i potencijalne vremenske prilike koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike“, rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da moguće pooštravanje finansijskih uslova na međunarodnom tržištu zahtijeva dalje aktivnosti na smanjenju javnog duga i spoljnotrgovinskog deficita.

„U cilju smanjenja tih rizika, osiguranja daljeg rasta i poboljšanja uslova na tržištu rada, neophodno je ubrzati proces strukturnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastaviti sa implementacijom mjera fiskalne konsolidacije i zadržati stabilnost finansijskog sektora“, naveo je Golubović.

On je dodao da je struktura crnogorskog izvoza u posljednjih desetak godina značajno promijenjena u korist izvoza usluga, čije je učešće u ukupnom povećano na preko 70 odsto.

„U tom smislu je, pored jačanja konkurentnosti uslužnog sektora, kao najveće kategorije, za Crnu Goru veoma važno da diverzifikuje izvoz robe i poveća dodatu vrijednost u izvozno orjentisanoj proizvodnji. To bi istovremeno doprinijelo većoj pokrivenosti uvoza izvozom i smanjenju deficita robne razmjene sa inostranstvom“, rekao je Golubović.

On smatra da Crna Gora ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, turizma i energetike, koja je posebno važna za jačanje izvoznog potencijala.

„Izgradnja vjetroelektrana, zatim hidropotencijal, čija je iskorišćenost manja od jedne trećine, te potencijal sunčeve energije koji se može porediti sa područjima Grčke i Italije, uz najavljenu izgradnju solarnih elektrana u Ulcinju i Podgorici, daju nam za pravo da vjerujemo da će Crna Gora u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije“, saopštio je Golubović.

Dodatan podsticaj, prema njegovim riječima, predstavlja realizacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, što će značajno uticati na tržište električne energije u regionu, koje će se povezati sa tržištem EU.

Golubović je kazao da će u turističku infrastrukturu do 2022. godine biti investirano 140 miliona EUR, koji se odnose na izgradnju skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valorizaciju durmitorskog skijališta.

„Takođe, izgradnja auto-puta koji će povezati sjever i jug Crne Gore, dodatan je podstrek za razvoj turizma, te privlačenje novih investitora koji bi gradili turističke centre na sjeveru zemlje“, naveo je Golubović.

On smatra da bi u sektoru turizma trebalo nastaviti aktivnosti na formiranju zajedničkih turističkih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu, doprinijeti promociji regiona, podsticati diverzifikaciju turističke ponude kroz razvoj zdravstvenog, vjerskog, kulturnog, nautičkog, kongresnog i drugih vidova turizma, te nastaviti i povećati finansijsku podršku za razvoj inovativnih turističkih proizvoda.

„Pored nastavka promocije na emitivnim tržištima, neophodno je uložiti dodatne napore svih kreatora turističke ponude, kako bi se Crna Gora promovisala na evropskom i svjetskom tržištu i postala cjelogodišnja turistička destinacija“, rekao je Golubović.

On je dodao da je rast sektora turizma posljednjih godina praćen realizacijom brojnih infrastrukturnih projekata, koji će Crnu Goru učiniti privlačnom turističkom destinacijom. To su projekti Porto Novi u Kumboru, Luštica Bay, Plavi horizonti i Porto Montenegro u Tivtu, kao i gradnja hotela Kraljičina plaža na Svetom Stefanu.

Kada je riječ o ključnim problemima sa kojima se crnogorski privrednici susrijeću u svom poslovanju, Golubović je kazao da su predstavnici privrede, lokalnih samouprava i Vlade saglasni da je siva ekonomija glavni izazov.

„Njeno suzbijanje u svim segmentima, sinergijom privrede i nadležnih organa, na kojem se intenzivo radi, značajno će doprinijeti širenju poreske osnovice, kao i većim lokalnim i državnim prihodima, što je preduslov da se privreda dodatno oslobodi finansijskih opterećenja“, saopštio je Golubović.

On je podsjetio da su predstavnici PKCG tokom 2018. i prošle godine posjetili preko dvije hiljade preduzeća i razgovarali o poslovanju, uslovima obavljanja privredne djelatnosti i ograničenjima.

Tom prilikom je saopšteno da su najčešća ograničenja u njihovom poslovanju siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nelikvidnost i naplata potraživanja, visoki troškovi rada, nedostatak povoljnih kredita i nedostupna finansijska sredstva za realizaciju poslovnih ideja, nedostatak kvalitetnog stručnog kadra, visoka poreska opterećenja, porez na nepokretnosti u pojedinim lokalnim samoupravama i administrativne barijere.

Golubović je rekao da je ekonomiju Crne Gore u prošloj godini karakterisao rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), podstaknut rastom aktivnosti u građevinarstvu, trgovini, turizmu i većini vidova saobraćaja, zatim skok zaposlenosti i zarada, veći priliv neto stranih direktnih investicija i smanjenje deficita platnog bilansa.

„BDP je u prva tri kvartala prošle godine rastao po stopi od 3,7 odsto. Napredak ekonomije je rezultat rasta, prije svega, u turizmu gdje je zabilježen rast broja turista od 18,3 odsto, odnosno broja noćenja od 11,3 odsto i sektora građevinarstva u kojem je građevinska aktivnost povećana 18,7 odsto. Promet u trgovini tokom tri kvartala prošle godine povećan je 6,1 odsto“, saopštio je Golubović.

On je dodao da je jedini sektor koji bilježi pad industrijska proizvodnja od 8,1 odsto, dominantno usljed pada proizvodnje u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom, što je posljedica nepovoljnih hidrometeoroloških uslova i niže proizvodnje struje iz hidroelektrana.

Tokom prva tri kvartala prošle godine većina vidova transporta bilježi rast. Promet robe u drumskom i željezničkom transportu veći je 10,3 odsto, odnosno 10,5 odsto, respektivno, promet robe u lukama 7,4 odsto, a putnika na aerodromima 7,1 odsto. Prihodi od turizma su za prvih devet mjeseci prošle godine bili viši 9,3 odsto u odnosu na isti period 2018. godine.

„Povoljna kretanja na tržištu rada u 2018, podstaknuta dinamičnom ekonomskom aktivnošću, nastavljena su i u prošloj. Zaposlenost je u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2018. bila veća 8,2 odsto, prvenstveno u sektoru građevinarstva i turizma, dok je broj nezaposlenih manji 17,2 odsto. Stopa nezaposlenosti i dalje bilježi trend smanjenja i početkom novembra je iznosila 15,4 odsto“, saopštio je Golubović.

On je naveo da su strane direktne investicije (SDI), kao jedan od pokretača rasta crnogorske ekonomije, zabilježile rast. Neto priliv SDI u prvih deset mjeseci veći je 14,8 odsto u odnosu na uporedni period 2018. godine, što pokazuje da je Crna Gora prepoznata kao stabilan ambijent u koji je vrijedno investirati.

Fiskalna konsolidacija je, prema riječima Golubovića, dala pozitivne rezultate u smislu povećanja izvornih prihoda budžeta, smanjenja rashoda za socijalna davanja, kao i usporavanja rasta fonda zarada u javnom sektoru.

On je podsjetio da je Crna Gora na ovogodišnjoj rang listi izvještaja pod nazivom Globalni indeks konkurentnosti, Svjetskog ekonomskog foruma zauzela 73. mjesto sa 60,8 poena, odmah iznad svjetskog prosjeka 60,7.

„U posljednjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja 2020. zauzela je istu poziciju kao i u prethodnom, 50. mjesto od 190 rangiranih zemalja, s tim što je značajan napredak postignut u oblasti dobijanja građevinskih dozvola i prekogranične trgovine“, rekao je Golubović.

On smatra da regionalna ekonomska integracija i saradnja predstavljaju nezaobilazan faktor jačanja stabilnosti, konkurentnosti i ekonomskog kapaciteta regiona Zapadnog Balkana.

„Privredna saradnja u regionu je i dalje ispod optimalnog nivoa. Realnost udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev savremenog doba, kako bismo smanjili zaostajanje u produktivnosti i konkurentnosti naših privreda i brže hvatali priključak sa tehnološki naprednom Evropom“, kazao je Golubović.

On smatra da su prednosti regionalne ekonomske integracije mnogobrojne, prije svega kada je riječ o povećanju trgovinske razmjene, zajedničkom izlasku na velika tržišta, lakšem pristupu većoj bazi potrošača, kao i većem broju kvalifikovanih radnika, dodatnim izvorima finansiranja i novim tehnologijama.

Veća regionalna ekonomska integracija podrazumijeva veći ekonomski rast i više radnih mjesta, tvrdi Golubović.

„Privrednici Zapadnog Balkana ističu jasno opredjeljenje za jačanje poslovnih veza sa kolegama u regionu, svjesni potrebe fokusiranja na budućnost u kojoj su ekonomski razvoj i kvalitet života apsolutni prioriteti. Izvozna korpa zemalja Zapadnog Balkana za plasman u EU je veoma raznovrsna, zato je nužno da ne postoji međusobna konkurencija“, rekao je Golubović.

On je dodao da razlike u specijalizovanoj proizvodnji pojedinih zemalja nude mogućnosti veće regionalne integracije, kao i integraciju u lancu proizvodnje u sektorima prehrambene i automobilske industrije, kao i turizmu.

„Imajući u vidu različite prednosti i slabosti svake od zemalja regiona, postoji prostor za zajednički nastup na EU tržištu, od kojih će svi imati koristi po osnovu ekonomske regionalne saradnje Zapadnog Balkana“, ocijenio je Golubović.

On je podsjetio da su zahvaljujući medijima, sve aktivnosti koje sprovodi PKCG vidljive i dostupne javnosti.

„Mediji i novinari u PKCG imaju uvijek otvorenog sagovornika i može se reći da je saradnja sa njima intenzivna i korektna, što će se nastaviti i u narednom periodu“, poručio je Golubović.

ZA 11 MJESECI

Deficit budžeta je za prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio 110,9 miliona eura ili 2,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 78,9 miliona manje u odnosu na planirani, pokazuju podaci Ministarstva finansija.

Deficit budžeta je u periodu od januara do novembra prošle godine bio veći u odnosu na isti period 2018. godine 13,1 milion eura, odnosno 13,4 odsto.

“Zabilježen je suficit tekuće budžetske potrošnje u iznosu od 101,2 miliona eura ili 2,1 odsto BDP-a”, navodi se u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta za prvih 11 mjeseci prošle godine.

Prihodi budžeta su u periodu od januara do novembra prošle godine iznosili 1,64 milijarde eura ili 34,1 odsto BDP-a, što je u odnosu na plan i isti prošlogodišnji period više 1,3 miliona, odnosno 81 milion eura.

“Sve najznačajnije kategorije poreskih prihoda zabilježile su rast u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) veća 72,5 miliona eura, doprinosa 17 miliona eura i akciza 13,5 miliona eura”, rekli su iz Ministarstva.

Iz tog Vladinog resora su naveli da je veća naplata prihoda rezultat pozitivnih makroekonomskih kretanja, naplate poreskih potraživanja shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja, sprovođenja redefinisane akcizne politike, kao i pojačanog inspekcijskog nadzora.

Prema podacima iz izvještaja, izdaci budžeta su u periodu od januara do novembra iznosili 1,75 milijardi eura ili 36,4 odsto BDP-a.

U odnosu na planirane manji su 77,6 miliona eura.

“U strukturi potrošnje, tekuća budžetska potrošnja ostvarena je na nivou od 1,54 milijarde eura i manja je osam miliona eura u odnosu na planiranu, kao rezultat niže realizacije skoro svih kategorija izdataka u okviru tekuće budžetske potrošnje”, dodaje se u izvještaju.

Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 212,1 milion eura, što je 24,7 odsto manje od planiranog.

“Realizaciju sredstava planiranih u dijelu kapitalnog budžeta, najvećim dijelom opredijeljuje intenzitet izvođenja radova na pripritetnoj dionici auto-puta”, zaključuje se u izvještaju.

UPRAVA VEKTRE JAKIĆ

Uprava Vektre “Jakić” je 1. januara otpustila sve zaposlene u proizvodnji, njih oko 30.

U fabrici su, kako su kazali bivši radnici, ostali na poslu samo ložači, koji rade u postrojenju za grijanje, jer su trenutno niske temperature, pa je neophodno zagrijevanje prostora, piše Dan.

„Radnici su poslati kući, a duguju im se plate za period od godinu i po, odnosno za 18 mjeseci. Niko nam nije rekao hoće li i kada biti obavljena isplata zarada“, navodi se u saopštenju radnika uz pojašnjenje da je u fabrici obustavljen svaki vid proizvodnje.

Bivši radnici tvrde da je i prethodnih mjeseci bilo teško i da ne znaju kad je gore, odnosno da ne znaju na koji će način izaći iz veoma teške finansijske situacije.

„Sa ovakvim načinom upravljanja fabrikom u kompaniji nikada neće biti napretka“, navodi se u saopštenju.

Brojne grupe radnika, koje su ranije tužile Vektru „Jakić“ zbog neisplaćenih zarada, uspjele su da naplate zarađeni novac. Oni su preko javnog izvršitelja prodali jedan broj kamiona i mašina iz fabrike, pa su na taj način došli do para.

Međutim, od marta, kada je Poreska uprava popisala imovinu Vektre „Jakić“ usljed dugova za poreze i doprinose, svi oni radnici koji pokušaju da naplate plate preko suda u tome ne uspijevaju, jer je Poreska uprava prva u redu za naplatu potraživanja.
S druge strane, Poreska uprava ništa ne preduzima kako bi kroz prodaju imovine naplatila svoja potraživanja.

Radnici vjeruju da Poreska uprava na taj način štiti vlasnika Vektre „Jakić“ Dragana Brkovića, odnosno njegovu imovinu od prodaje.

MUSTAFIĆ

Direktor ZZZCG Suljo Mustafić pozvao je poslodavce da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike i to većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama.

“U programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovali nezaposleni iz sjevernog regiona. Tako će biti i ubuduće”, poručio je u intervjuu Pobjedi direktor ZZZCG Suljo Mustafić.

“Nastojaćemo da nezaposlenim osobama sa sjevera, učešćem u programima, omogućimo sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada”, rekao je Mustafić.

U Crnoj Gori već duže vrijeme prisutan je trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti – prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje na evidenciji je 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine.

Sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, cilj Zavoda je, kaže je Mustafić, da pomažu i što više podstiču zapošljavanje, posebno onih iz kategorije teže zapošljivih.

Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, u minulih 12 mjeseci sticale su nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, kako navodi Mustafić, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove sa kojima se suočavaju.

“Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno da stopa registrovane nezaposlenosti bude značajnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone kao i drugih mjera Zavoda”, naveo je Mustafić.

Kaže da je otvaranje novih radnih mjesta jedan od glavnih ciljeva i za 2020. godinu.

“Podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranje novih radnih mjesta ostaju prioriteti Zavoda i u godini pred nama”, naveo je Mustafić.

“Pozivam poslodavce da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike i to većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama. Istovremeno, Zavod će kroz svoje programe aktivne politike zapošljavanja sve nezaposlene koji su zainteresovani za sticanje dodatnih znanja i vještina na vrijeme obučiti. Od većeg zapošljavanja domaćih radnika svi mogu imati koristi”, zaključio je Mustafić.

IZVRŠNI DIREKTOR MONTEPUTA

Kompletni radovi na elektronapajanju auto-puta Bar-Boljare u ovom momentu se odvijaju u skladu sa planom i biće završeni do 30. septembra 2020. godine, kazao je Dnevnim novinama izvršni direktor Monteputa Jonuz Mujević.

On je naveo da se trenutno priprema nasip za trafostanicu 110 kilovolti (kV) Mateševo, te da su urađeni projekti pristupnih puteva za radove na dalekovodu.

“Projekat elektronapajanja prve dionice auto-puta je u toku. Takođe, počeli su radovi na trafostanici 110 kV Mrke, radi se iskop za temelje trafostanice. Kod proizvođača je, za obje trafostanice, poručena i ugovorena kompletna oprema sa definisanim rokom isporuke u skladu sa planom realizacije investicija. Za trafostanicu 20/04 kV u toku je izgradnja objekata trafostanica sa izradom šahti i kanala na trasi srednjenaponskog kabla. U toku su pripreme za polaganje kablova”, precizirao je Mujević.

Monteput, koji je zadužen za projekat elektronapajanja auto-puta Bar-Boljare, potpisao je u maju prošle ugovor sa Investiciono-razvojnim fondom o dobijanju 38,23 miliona eura kredita za izgradnju sistema snabdijevanja strujom. Radove sprovode domaće kompanije Novi Volvox i Electro Tim.

Bar-Boljare će, kako je ranije najavljeno, dobijati struju i iz 24 trafostanice snage od 2/250 kilovolt-ampera do 2/1250 kilovolt ampera. Projekat predviđa i izgradnju pet jednosistemskih dalekovoda i to na ulazu i izlazu u Mateševo, na relacijama Mrke izlaz Trebješica, Smokovac Mrke i Smokovac Tuzi. Planirano je i polaganje 20 kilovoltnog kabla u koridoru auto-puta sa priključcima na trafostanice Mrke i Mateševo, ukupne dužine 50 kilometara, kao i snabdijevanje električnom energijom naplatne rampe Smokovac koja obuhvata 20-kilovoltni kablovski razvod i trafostanicu 20/04 kilovolti. Dobijena električna energija trajno će napajati i skijaške centre u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama.

Mujević je kazao je da će putarina na auto-putu koštati od osam do 12 centi po kilometru, te da njen konačan iznos utvrđuju Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Vlada.

“U ovom momentu naplata putarine nije u nadležnosti Monteputa. Očekujemo donošenje novog zakona o putevima koji će jasno precizirati ulogu tog preduzeća vezano za održavanje kompletne dionice, samim tim i naplatu putarine. Ono što je evropski standard, putarina košta od osam do 12 centi po kilometru”, objasnio je Mujević.

Osim radova na elektronapajanju, kako je kazao izvršni direktor Monteputa, kompanija će u 2020. biti fokusirana na održavanje i naplatu putarine kroz tunel Sozina i kompletno praćenje realizacije projekta auto-puta Bar-Boljare preko posebne poslovne jedinice u okviru preduzeća.

“U fokusu rada za narednu godinu će svakako biti i projekat brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja sa posebnim osvrtom na zaobilaznicu Budve čija je izrada projekta u toku”, zaključio je Mujević.

SEKULIĆ

Elektroprivreda je stabilno preduzeće, koje je profitabilno za državu. Interesovanja za ovo preduzeće postoje iz Zapadne Evrope, širom svijeta, ali i iz regiona, saopštila je u intervjuu Pobjedi ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

“Ove godine smo planirali da donesemo novu energetsku politiku i u skladu sa tim da vidimo kako bismo mogli reorganizovati EPCG. U toku mandata ove Vlade nećemo tražiti kupca za EPCG, već ćemo razmišljati da li su EPCG potrebni zapadnoevropski ili svjetski partneri za ulaganje u određene projekte”, kazala je Sekulić.

Vlada i Elektroprivreda su po osnovu ugovora o put opciji u potpunosti isplatili kompaniju A2A. Država je 30. decembra prošle godine otkupila preostalih 636.793 akcije EPCG od A2A, za 2,85 miliona eura, nakon čega je ova italijanska firma izašla iz EPCG. Na taj način država je povećala udio u vlasničkoj strukturi EPCG na 88,6 odsto, dok je EPCG vlasnik deset odsto akcija.

Upitana da li će u 2020. godini Ministarstvo ekonomije nastaviti sa državnim podsticajima i podrškom preduzetnicima i privrednicima, Sekulić kaže da je kroz programe finansijske i nefinansijske podrške u prošloj godini podržano je 307 preduzeća, dok je u 2018. godini podržano ukupno 101 preduzeće.

“Broj ukupno podržanih preduzećau 2019. godini u odnosu na 2018. godinu veći je za 204 posto, dok je iznos odobrenih subvencija veći za 136 posto. I naredni period biće posvećen jačanju sektora malih i srednjih preduzeća kroz kontinuirano unapređenje postojećih i kreiranje novih programskih linija u okviru Programa za unapređenje konkurentnosti privrede. Za narednu godinu pored deset postojećih programskih linija, privredi će na raspolaganju biti i dvije nove – Programska linija za podršku digitalnoj transformaciji biznisa i linija za podršku internacionalizaciji MMSP. Tokom 2019. godine, Ministarstvo ekonomije je realizovalo Program za unapređenje konkurentnosti privrede. U okviru datog programa odobreni su projekti za 161 preduzeće u ukupnom iznosu od 1,66 miliona eura. Podržana preduzeća zapošljavaju ukupno 3.120 zaposlenih.”

Lani su stupile na snagu izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojim je uvedene neradna nedjelja i praznici u trgovini. Na pitanje koliko je zadovoljna prvim efektima primjene ovog zakonskog rješenja, Sekulić kaže da treba još vremena da bi se efekti vidjeli.

“Od početka primjene zakona prošlo je nešto više od dva mjeseca. Podatak da je za ovaj period izrečeno sedam prekršajnih naloga, slobodno mogu reći, ohrabruje. Zapravo, stiče se utisak da se navike polako mijenjaju, da građani polako prihvataju izmjene kao korisne za njih kao pojedince i za društvo u cjelini. Vrijeme je, definitivno, najbolji pokazatelj ispravnosti donošenja zakona, tako da predlažem da sačekamo”, kazala je ona.

Sekulić kaže da su glavne koristi za Crnu Goru od uspostavljanja elektro-energetske veze sa Italijom povezivanje dvije države, te da to predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata Crne Gore.

“Podmorski kabl je zapravo auto-put u energetici. Dvosmjernipodmorski kabl obezbjeđuje Crnoj Gori lak i pristupačan uvoz električne energije i omogućava da u punoj mjeri iskoristi prednosti pozicije dijela integrisanog energetskog tržišta. Crna Gora će imati značajne prihode po osnovu 20 odsto udjela Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u ukupnom kapacitetu kabla. Kroz veću iskorišćenost 400 kV mreže, smanjićemo gubitke u prenosu i podići nivo tehničke otpornosti energetskog sistema. U konačnom, prihodi od tranzita i zakupa prenosnih kapaciteta uticaće na smanjenje troškova korisnika prenosnog sistema. Ovaj projekat će pružiti značajno veći kapacitet, sigurnost i pouzdanost prenosne mreže.”

Upitana da li i dalje vjeruje u gradnju drugog bloka TE, Sekulić kaže da gradnju drugog blokaTE na bazi prvobitno baziranih tehnologija nije moguće realizovati iz mnogo razloga.

“Bila je to dobra i ispravna odluka i 2007. i 2009. godine, čak i2012. godine kada je projekat aktuelizovan objavljivanjem poziva za dostavljanje ponuda za izgradnju. Bila je to dobra odluka i 2016. godine kada je zaključenugovor sa češkom Škodom Praha. Danas, kada smo odlučili da po najsavremenijim evropskim uslovima i bez rizika po životnu sredinu, a uz najviše evropske standarde rekonstruišemo prvi blok, čini mi se da smo donijeli ispravno rješenje.”

Ministarstvo ekonomije je počelo pregovore o sporazumnom raskidu šest ugovora o gradnji malih hidroelektrana (mHE) u nekoliko opština. Koliko će to koštati i da li očekujete da bi moglo doći do suda?

“O detaljima pregovora u ovom trenutku ne možemo govoriti, ali ćemo javnost svakako pravovremeno obavijestitio svim relevantnim pitanjima.Odgovorno pristupamo, moramo naći pravu mjeru, čuvajući imidž naše zemlje kao sigurne destinacije za ulaganja, a poštujući interese lokalne zajednice,” zaključila je ona.

REGION ZAPADNOG BALKANA

Naredna faza smanjivanja cijena rominga u regionu Zapadnog Balkana biće implementirana 1. jula ove godine, saopštili su iz Ministarstva ekonomije.

Oni su kazali da Sporazumom o smanjenju cijena usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana nije predviđeno nikakvo dodatno snižavanje cijena od 1. januara ove godine, kako je, prema navodima nekih regionalnih medija, saopšteno iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije.

„Sporazum predviđa drugu fazu snižavanja cijena dolaznih poziva i prenosa podataka od 1. jula, a zatim i potpuno ukidanje roming naknada u regionu od 1. jula naredne godine“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva ekonomije.

Iz tog Vladinog resora su podsjetili da od 1. jula prošle godine, u skladu sa Sporazumom, operаtori javnih mobilnih komunikacionih mreža u regionu Zapadnog Balkana primjenjuju regulisane dodatne naknade rominga na domaće maloprodajne cijene.

Sporazumom je definisano da tako formirane cijene roming usluga u državama potpisnicima ne mogu biti veće od 19 centi po minutu za odlazne pozive, četiri centa po minutu za dolazne, šest centi za odlazni SMS i 18 centi po megabajtu (MB) za prenos podataka. U te cijene nije uračunat porez na dodatu vrijednost (PDV).

U skladu sa odredbama Sporazuma, i u zavisnosti od toga kojeg mobilnog operatora koriste, korisnici iz Crne Gore od 1. jula plaćaju 7,82 do 8,16 centi po minutu za odlazne pozive prema mrežama u Crnoj Gori, četiri centa po minutu za dolazne, od 2,46 do 3,5 centi za SMS poruke poslate prema mrežama u Crnoj Gori, kao i 2,6 centi po MB za uslugu prenosa podataka.

„Kao što se može zaključiti, primijenjene cijene u Crnoj Gori su znatno niže od maksimalno dozvoljenih u skladu sa sporazumom“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su objasnili da pošto operatori u svim državama regiona nijesu imali tehničke mogućnosti da od 1. jula prošle godine implementiraju tarifne modele na način da se svakom individualnom korisniku cijena roming usluga izračunava na bazi tarifnog paketa koji koristi u domaćem saobraćaju uvećanog za iznos regulisane roming naknade, regulatori su im dozvolili da implementiraju pojednostavljeni cjenovni model. Taj model je zasnovan na prosječnim cijenama usluga u nacionalnom saobraćaju uvećanim za regulisane roming naknade.

Iz Ministarstva su saopštili da je svaka zemlja u tom trenutku samostalno utvrdila te cijene i dala operatorima rok od šest mjeseci da prilagode svoje sisteme na način koji će dozvoliti implementaciju različitih cijena rominga u regionu za različite tarifne pakete.

„Ono što je sada aktuelno u nekim zemljama regiona je da operatori od 1. januara ove godine prelaze sa jednog na drugi model tarifiranja, što automatski ne znači snižavanje cijena za sve kategorije korisnika. Ta promjena metodologije formiranja cijena, u odnosu na trenutno važeće, prozvodi smanjenje cijena roming usluga za određen broj korisnika i njihovo povećanje za ostale u svim državama potpisnicama sporazuma“, navodi se u saopštenju.

Prelaskom na taj model cijene regulisanih roming usluga bi se, kako je objašnjeno, razlikovale za korisnike različitih tarifnih paketa i iznosile bi za odlazne pozive pet do 19 centi po minuti, za dolazne iz regiona četiri centa po minuti, za SMS poruke dva do šest centi, dok bi maksimalne cijene za uslugu prenosa podataka iznosile od 2,5 do 18 centi po MB. U te cijene nije uračunat PDV.

„Kao što se može zaključiti, u odnosu na sadašnji nivo cijena, prelazak na novi model bio bi nepovoljniji za većinu korisnika u Crnoj Gori. Dakle, Crnoj Gori nije potrebno nikakvo dodatno vrijeme za usklađivanje sa mobilnim operatorima, već je upravo na osnovu pravovemenih i detaljnih analiza i iz razloga zaštite interesa krajnjih korisnika, regulator odlučio da dozvoli operatorima da primjenjuju trenutno važeći cjenovni model i nakon isteka roka od šest mjeseci“, kazali su iz Ministarstva.

Ministarstvo ekonomije, kao potpisnik sporazuma u ime Crne Gore, podržalo je takvo rješenje budući da bi insistiranje na primjeni modela koji će od 1. januara ove godine biti jedini zastupljen u nekim zemljama regiona, rezultiralo određenim smanjenjem cijena usluga rominga za 22 odsto korisnika, dok bi za čak 56 odsto došlo do značajnijeg povećanja cijena poziva i pristupa internetu.

Za ostale korisnike bi promjena bila uglavnom neutralna u cjenovnom smislu.

„Naravno, u skladu sa sporazumom, i crnogorski operatori imaju pravo da primjene novi tarifni model i za to im nije potrebna posebna saglasnost Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Prema informacijama dobijenim od operatora, Crnogorski Telekom i Telenor će i dalje primjenjivati dosadašnji model naplate usluga rominga, dok će Mtel od 1. januara ove godine preći na model po kojem se za svaki tarifni paket formiraju posebne cijene regulisanih usluga rominga“, zaključuje se u saopštenju.

CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 651,8 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 361,8 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 290 miliona eura, što je 14,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 2,2 odsto veći nego u uporednom periodu, što je rezultat povećanja priliva po osnovu interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlio 79,8 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 282 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 144,6 miliona eura, a u preduzeća i banke 223,9 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog.

NURKOVIĆ NAJAVIO

Ove godine biće rekonstruisano 160 kilometara magistralnih puteva, što će koštati oko 150 miliona eura, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

Nurković je kazao da je sektor saobraćaja u Crnoj Gori obilježio je veoma dinamičan trogodišnji period kada je riječ o ulaganju u postojeću saobraćajnu infrastrukturu i izgradnju nove, a nijesu manje ambiciozni ni planovi za naredni period.

On je dodao da se očekuje završetak, najvećeg do sada, a prije svega razvojnog projekta – prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare.

„Ponoviću da je kvalitet izvedenih radova na prvom mjestu kada govorimo o procesu izgradnje, ali želim da istaknem da istim intezitetom nastavljamo aktivnosti za realizaciju ostalih dionica autoputa Bar – Boljare, konkretno Mateševo – Andrijevica“, rekao je Nurković u novogodišnjoj poruci.

Podsjetio je da je u periodu od 2017. do prošle godine u postojeću putnu infrastrukturu uloženo blizu 150 miliona eura, kao i da je rekonstruisano i modernizovano desetine kilometara državnih puteva u južnom, centralnom i sjevernom regionu Crne Gore.

Riječ je o projektima gradnje trećih traka, tunela, bulevara, zaobilaznica i mostova, koji na svakodnevnoj osnovi utiču na udobnije, brže i sigurnije odvijanje saobraćaja.

„Tokom obilaska lokaliteta na kojima se izvode radovi, imam priliku da, u razgovoru sa mještanima, predstavnicima lokalnih vlasti, ali i privrede, čujem koliko je za njih važno da realizujemo te projekte, ali i da zajednički planiramo dalje aktivnosti“, kazao je Nurković.

On je poručio da ni planovi za naredni period nijesu manje ambiciozni. Rekonstruisaće se, kako je najavio, još 160 kilometara magistralnih puteva, od kreditnih sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), procijenjene vrijednosti oko 150 miliona eura.

„Gradiće se i rekonstruisati na teritoriji cijele Crne Gore, sa posebnim fokusom na putne pravce na sjeveru Crne Gore“, saopštio je Nurković.

On smatra da je potrebno da pratiti razvoj zimskog turizma i izgradnju novih smještajnih i dugih kapaciteta u toj oblasti, jer samo na takav način saobraćaj može biti logistička podrška rastućoj turističkoj privredi u Crnoj Gori.

Nurković je najavio i veoma izazovan period kad je riječ o željezničkom saobraćaju, gdje je uloženo blizu 70 miliona eura na generalni remont 23 kilometara pruge, dok je u regulatornoj oblasti objavljena Strategija razvoja željeznice za narednih deset godina i 17 pravilnika.

„Međutim i pored tih rezultata očekujem da period pred nama bude još dinamičniji. U ovoj godini počinjemo projekte vrijednosti veće od 60 miliona eura, počinje generalni remont 20 kilometara pruge od Lutova do Bioča, više mostova, kao i nabavka opreme za radionice i depoe i tenderi za nabavku novih vozova i mehanizacije za održavanje pruge i pomoćni voz“, precizirao je Nurković.

On je dodao da se očekuje završetak aktivnosti na ispunjavanju završnih mjerila za PP 14 u oblasti željeznice, kroz usvajanje zakonskih i podzakonskih akata.

„Zahtjevan proces je pred nama kada je u pitanju vazdušni saobraćaj. Ozbiljan posao nas očekuje kada je u pitanju aktuelna procedura davanja koncesije za crnogorske aerodrome, ali i saniranje stanja u nacionalnom avioprevozniku“, rekao je Nurković.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu bilo puno priče, diskusije i argumenata vezano za pitanje daljeg funkcionisanja Montenegro Airlinesa (MA). On tvrdi da su donešene odluke rezultat pažljivog razmatranja i analize poslovanja MA, kao i značaja koji kompanija ima za crnogorsku ekonomiju, naročito dalji razvoj turističke privrede.

Nurković je saopštio da je i u sektoru pomorstva puno toga urađeno na izmjenama postojećih i donošenju novih zakona i podzakosnkih akata.

„Dodijeljena je koncesija za Brodogradilište Bijela, riješeno je višegodišnje pitanje oko dodjele koncesije Luci Kotor, Luci Bar je dato pravo korišćenja lučkog područja i obavljanja lučke djelatnosti do 2037. godine uz obavezu investiranja od 61,3 miliona eura, a potpisani su i sporazumi o međusobnom priznavanju pomorskih ovlašćenja sa Portugalijom, Holandijom, Svetim Vinsentom i Grenadinima“, naveo je Nurković.

Intezivno se, kako je objašnjeno, radi na strateškom dokumentu koji će obuhvatiti razvoj pomorske privrede za desetogidišnji period od ove do 2030. godine

Nurković je dodao da Uprava pomorske sigurnosti uspješno učestvuje u regionalnim i nacionalnim projektima, kao i da je učestvovala u realizaciji tri nacioanlne interresorne vježbe Jadran u saradnji sa odgovornim institucijama.

U oblasti drumskog saobraćaja donešena su dva zakona i 17 pravilnika. Potpisana su i tri bilateralna sporazuma o međunarodnom drumskom saobraćaju sa Velikom Britanijom, Bugarskom i Kosovom.

„Kao izuzetno važan posao koji je odrađen posebno bih pomenuo usvajanje strategije razvoja saobraćaja do 2035. godine kao krovnog dokumenta kojim se utvrđuje stanje u oblastima transporta, definišu insfrastrukturni, organizacioni i operativni ciljevi razvoja transportnog sistema, koji se realizuju kroz oročene i dugoročne planove implementacije“, saopštio je Nurković.

On je dodao da Ministartsvo ima kontinuiranu i kvalitetnu saradnju sa evropskim institucijama i fondovima i u tom smislu ostvaruje značajnu podršku za realizaciju velikog broja projekata, u vidu kreditnih i grant sredstava, ali i logističke i tehničke asistencije.