MARKO LEKIĆ

Osnivanje start up-a koji je konkurentan na svjetskom ili evropskom tržištu zahtijeva ozbiljan rad, pogotovo imajući u vidu administrativne prepreke i manjak investitora u Crnoj Gori, saopštio je suosnivač start up-a, Talkini, Marko Lekić. On je agenciji Mina-business kazao da u osnivanju start up-a ima dosta otežavajućih okolnosti, ali daleko od toga da je nemoguće.

“Prije svega, to su jako interesantni poslovi za koje je potrebno dosta truda”, rekao je Lekić, koji je i tehnički direktor dizajn studija Fleka iz Podgorice.

Lekić je objasnio da je Talkini platforma za video pozive, koja dozvoljava njihovu naplatu i zakazivanje.

“To je kao neka varijanta Skype-a, gdje konsultanti, psiholozi ili ljekari mogu da naplate vrijeme koje provode sa klijentima u toku video poziva”, naveo je Lekić.

On je kazao da su start up osnovali u Estoniji, koja dozvoljava elektronsko prebivalište pomoću kojeg ljudi mogu da otvore firmu.

“Estonija je u Evropskoj uniji (EU), što nam otvara put ka klijentima u zemljama članicama EU. Kasnije smo osnovali društvo sa ograničenom odgovornošću u Podgorici, tako da funkcionišemo sa te dvije firme koje sarađuju između sebe”, objasnio je Lekić i dodao da je to malo nezgodno, ali da je takva situacija trenutno u Crnoj Gori.

On je rekao da mu nije poznato postoje li start up-ovi koji su isključivo registrovani u Crnoj Gori.

“To je jedan od načina da se zaobiđu neke administativne prepreke ili kad su u pitanju banke i online naplate. Nemamo prodavnice aplikacija za telefone, a i naše banke uzimaju velike provizije za bilo kakve transakcije”, precizirao je Lekić.

On je dodao da usluge ne mogu da se naplaćuju preko Pay Pala, a ne radi ni Stripe, ni slični servisi za naplatu online usluga.

To, kako smatra Lekić, nije dobro i cilj je da se omogući da to funkcioniše u Crnoj Gori.

“Administrativne prepreke nam predstavljaju problem sa investitorima, kojih u Crnoj Gori nema. Oni iz inostranstva se još plaše da ovdje investiraju, jer nemaju iskustva”, kazao je Lekić.

Još jedan problem je, prema njegovim riječima, kadar. IT industrija u Crnoj Gori je prilično mlada i nije bilo vremena da se razvije neki ozbiljan kadar.

“To se, na sreću, iz godine u godinu popravlja”, ocijenio je Lekić.

On smatra da će situacija biti mnogo bolja kada jedan od start up-ova napravi nešto ozbiljnije.

“Nadamo se da će se tu nešto desiti i da će investitori početi da se ukjučuju, jer se bez njih ne može stvoriti neki ozbiljniji eko sistem”, rekao je Lekić.

On smatra da je najbitnije da se pokušaju dovesti ozbiljni investitori i da se ubijede da ovdje može nešto da se napravi.

“To sve zavisi i od kadra, jer su nam potrebne ozbiljne ekipe kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu”, dodao je Lekić.

On je kazao da se dosta trude da rade sa mladim ljudima kroz konsultacije, razna takmičenja, organizacije i Digitalizuj.me i da im prenesu entuzijazam.

“Najbitnije u vezi start up-ova je da se radi”, smatra Lekić.

PRIVREDNA KOMORA

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kazao je da je u 2019. godini privređivano u zdravom poslovnom ambijentu, stalno opadajuće nazaposlenosti, niske inflacije, rasta investicija i finansiranja potrošnje iz realnih izvora, što su pokazatelji koji, kako je kazao, zajedno sa ekonomskim rastom, zaslužuju da budu naglašeni i pohvaljeni.

Golubović se zahvalio premijeru Crne Gore Dušku Markoviću na doprinosu kvalitetnom dijalogu države i privrede sa zajedničkim ciljem da unaprijedimo uslove poslovanja i našu ekonomiju približimo standardima razvijenog evropskog tržišta.

Sumirajući privredne rezultate u godini za nama, on je istakao:

„Ostvarena ekonomska stabilnost i privredni rast su temelj za pokretanje novog investicionog ciklusa, prvenstveno kroz planirane projekte u saobraćaju, energetici, turizmu i poljoprivredi. Nove investicije dolaze na osnovu utemeljenih očekivanja da će se nastaviti povoljni trendovi u našoj ekonomiji, uključujući kontinuirano usklađivanje regulatornog okvira sa evropskom pravnom tekovinom.“

Golubović je podsjetio da Crna Gora pravi krupne iskorake u razvoju saobraćajne infrastrukture koja će, kako je rekao, uz bolje korišćenje lučkih kapaciteta i crnogorske željeznice, doprinijeti pozicioniranju naše države kao tranzitnog čvorišta regiona. Posebno je naglasio značaj izgradnje autoputa, od koga se u relativno kratkom periodu, mogu očekivati pozitivni multiplikativni efekti – podizanje nivoa privrednih aktivnosti na sjeveru Crne Gore, te ravnomjerniji regionalni razvoj. U tom kontekstu, konstatovao je da su značajni rezultati postignuti i u vazdušnom saobraćaju, pri čemu su Crnogorski aerodromi i nacionalni avioprevoznik zabilježili u 2019. rekordan broj putnika, što je jedan od pokazatelja veoma uspješne turističke sezone.

„Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u realizaciji projekata od strateškog značaja za Evropu. Pored ekonomskih benefita koje ćemo ostvariti na osnovu tranzita energije i zakupa prenosnih kapaciteta, podmorski kabal, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanziju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije“, rekao je Golubović, dodavši da će ovi strateški projekti doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene. 

Govoreći o rezultatima turističke privrede, predsjednik PKCG je istakao da su impresivni rezutati koje ostvaruje taj sektor nastavljeni i u ovoj godini, a izgrađeni hotelski kapaciteti visoke kategorije i drugi turistički sadržaji, učvršćuju status Crne Gore kao prestižne turističke destinacije.

Po njegovim riječima, naša zemlja, a posebno Kotor, prepoznati su kao jedno od vodećih kruzing odredišta u istočnom Mediteranu, dok dodatni kvalitet našoj ponudi daju novoizgrađene marine, koje doprinose razvoju jahting turizma.

Uz ocjenu da poljoprivreda i prehrambena industrija zaslužuju da budu posebno pomenuti, Golubović je istakao: „Naša država je znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u ovu oblast. Uspješnost poljoprivrede i prehrambene industrije u 2018. potvrđuje i ostvarena stopa rasta od 6,7 odsto, a trendovi se nastavljaju i u ovoj godini“.

Predsjednik PKCG je, pored ostalog, ukazao da je u sklopu institucionalnog partnerstva, predstavnicima privrede omogućeno da aktivno doprinose kreiranju povoljnijeg poslovog ambijenta, učešćem u Vladinim tijelima i radnim grupama za izradu važnih zakona.

Marković danas prisustvuje redovnom godišnjem sastanku privrednika.

Tema sastanka u Privrednoj komori je “Crnogorska privreda u 2019. godini”. 

MONSTAT

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je, prema podacima Monstata, iznosila 518 eura, što je 0,2 odsto više u odnosu na oktobar.

Prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla 1,2 odsto.

Prosječna bruto zarada u novembru je iznosila 778 eura.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u novembru u odnosu na oktobar porasle 0,1 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile rast od 0,1 odsto“, navodi se u saopštenju.

Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u novembru su rasle u sektorima poslovanje sa nekretninama 5,1 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,8 odsto, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadom 1,6 odsto, trgovina na veliko i malo jedan odsto, umjetnost zabava i rekreacija 0,9 odsto, vađenje ruda i kamena 0,7 odsto, zdravstena i socijalna zaštita 0,4 odsto i ostale uslužne djelatnosti 0,2 odsto.

Pad je zabilježen u sektorima poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7,3 odsto, snabdijevanje električnom energijom 3,1 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,1 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,7 odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja 1,5 odsto, građevinarstvo 0,7 odsto, obrazovanje 0,4 odsto i saobraćaj i skladištenje 0,2 odsto.

VAŽNA SAOBRAĆAJNICA

Kompanija Bemax, koja izvodi radove na izgradnji Jugozapadne obilaznice, danas je počela da asfaltira ovu saobraćajnicu.

Iz Glavnog grada je saopšteno da ova obilaznica predstavlja jedan od najvažnijih i najvrijednijih projekta koji se relizuje ne samo u Podgorici, nego i u Crnoj Gori. 

“Ona svojim značajem prevazilazi lokalni karakter jer predstvalja vezu dva važna međunarodna koridora – magistralnog puta ka Petrovcu i magistralnog puta ka Cetinju. Ova važna regionalna saobraćajnica, čiju izgradnju finansira Glavni grad, vrijedna je preko 15 i po miliona eura, a u okviru nje će se graditi i novi most na Morači”, saopšteno je iz Glavnog grada.

Realizacijom ovog projekta, kako se navodi, smanjiće se gužve na frekventnim saobraćajnicama u Podgorici, ubrzaće se tranzitni saobraćaj i podstaći privredni razvoj u glavnom gradu Crne Gore.

Jugozapadna obilaznica osim saobraćajnog značaja ima i nezaobilaznu funkciju u radu budućeg sistema za prečišćavanje otpadnih voda zbog činjenice da predstavlja tačku spajanja tri glavne kolektorske cijevi koje vode do budućeg postrojenja, zaključuju iz Glavnog grada.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obavjestilo je poljoprivredne proizvođače da je objavljivanje narednog, drugog po redu, javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji kroz IPARD program planirano za 18. februar 2020. godine.

Ministarstvo ovim, kako navode, omogućava poljoprivrednim proizvođačima da se u što većem broju, na vrijeme i kvalitetno pripreme za apliciranje na javni poziv kroz koji mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu i od 60 do 70 odsto investicije za unapređenje proizvodnje.

“Iskustvo iz prethodno realizovanog, prvog IPARD javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji, dobra je osnova za pripremu, kako proizvođača koji će se prvi put prijaviti, tako i onih koji nijesu uspjeli da ispune uslove prethodnog javnog poziva. Svima njima sugestija je da narednih skoro dva mjeseca iskoriste da pripreme projekte i počnu spremati potrebnu dokumentaciju, kako bi se uspješno prijavili i ugovorili podršku. Za sve informacije i savjete u tom cilju, predstavnici Ministarstva i savjetodavnih službi na raspolaganju su poljoprivrednim proizvođačima, a nakon objavljivanja javnog poziva biće organizovana i terenska info – kampanja za proizvođače iz svih opština”, saopšteno je iz Ministarstva.

Podsjećaju da se finansijska podrška za ovaj javni poziv sastoji se od 75% sredstava obezbijeđenih kroz Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj Evropske unije (IPARD), shodno Finansijskom sporazumu za IPARD II 2014-2020 i 25% nacionalnih sredstava obezbijeđenih od Vlade Crne Gore.

“Kroz IPARD podršku za primarnu poljoprivrednu proizvodnju poljoprivredni proizvođači mogu konkurisati sa projektima, čiji prihvatljivi troškovi iznose od 10.000€ do 500.000€, sa bespovratnom podrškom do 60% prihvatljivih troškova. Za mlade farmere, ispod 40 godina, podrška je 65%, dok je za one koji realizuju investicije u planinskom području iznad 600 metara nadmorske visine podrška 70% prihvatljive investicije. Kroz ovaj poziv IPARD sredstva mogu dobiti proizvođači iz sektora mlijeka, mesa, proizvodnje jaja, voća, povrća ratarstva (uključujući žitarice, gljive, pečurke, aromatično i ljekovito bilje), vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstva i ribarstva”, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Kroz prvi IPARD poziv ugovorene investicije od 17,3 miliona eura

Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju i da je prvi IPARD javni poziv imao značajno interesovanje proizvođača.

“Ugovoreno je 245 projekata ukupne vrijednosti investicija u iznosu od 17,3 miliona eura, za šta je opredijeljena bespovratna podrška u iznosu od 9,5 miliona eura. Realizacija ovih investicija je u toku. Ugovorena je nabaka 185 traktora i oko 200 komada različite priključne mehanizacije. Izgradiće se ili rekonstruisati 43 objekta, 11 plastenika i 13 objekata za smještaj stoke. Planirano je podizanje ili rekonstruisanje 10 zasada iz sektora voćarstva ili vinogradarstva”, piše u saopštenju.

Nakon objavljivanja drugog javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji kompletna dokumentacija biće dostupna na internet stranici za IPARD program – www.ipard.gov.me. Obrasci će se moći preuzeti i u kancelarijama Odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva i u biljnoj proizvodnji.

ANKETA CBCG

Bankari u narednom periodu očekuju ublažavanje kreditnih standarda za privredu, a za stanovništvo pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita, za koje će se tražiti kvalitetan kolateral, pokazala je anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru.

To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske keš kredite većih iznosa i ročnosti. Podsjetimo da su na kraju novembra ukupni krediti bili 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi.

U kreditima je 190 hiljada građana, što znači, kako je Pobjeda ranije pisala, da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura. Uskoro će biti saopšten podatak o ukupnim i kreditima po sektorima na kraju decembra.

CBCG je među bankama počela da sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Ona je, kako navode iz CBCG, usklađena sa anketom koja se sprovodi u centralnim bankama u eurozoni i posebno je prilagođenaspecifičnostima crnogorskog tržišta.

“Rezultati posljednje ankete ukazuju da su tokom trećeg kvartala 2019, prema ocjeni banaka, kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju dalji nastavak ublažavanja kreditnih standarda za kredite privredi, dok za stanovništvo očekuju pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka, niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.

“Na pooštravanje standarda za odobravanje kredita stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere za gotovinske kredite koje je donio Savjet CBCG 14. oktobra. Njima je definisano da banke od 1. januara2020. prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo može doprinijeti pooštravanju uslova. Bankari, međutim, nijesu jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da imablaže kriterijume za odobravanje kredita u narednim periodu.

Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija preduzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita. To bi moglo uticati na pooštravanje standarda navedeno je u dokumentu CBCG. Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditni standard.

Podaci pokazuju da privreda i stanovništvo sve više traže kredite.

Po ocjeni bankara, tokom trećegkvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su potreba za refinansiranjem dugova i kupovina nepokretnosti i trajnih potrošnih dobara automobila, namještaja… U bankama očekuju da će se rast tražnje za kreditima nastaviti navodi se u rezultatima ankete.

Kada je privreda u pitanju, bankari očekuju da tri vrste preduzećamikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju.

Kada je stanovništvo u pitanju bankarri smatraju daje rast tražnje u tekućoj godini više uslovljen finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.

U narednom periodu, kako smatraju bankari, pojačanu tražnju moguće je očekivati zbog rasta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

EPCG

Cijena električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem od 1. januara biće niža za pola procenta. Dva su razloga za pojeftinjenje prvi je što je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) smanjila regulatorno dozvoljeni prihod za prenos i distribuciju, odnosno CGES i CE DIS, a drugi što Elektroprivreda (EPCG) neće koristiti svoje zakonsko pravo i povećati cijene svojih usluga, potvrdili su juče za Dan iz EPCG.

Energetska kompanija je imala pravo da poveća cijene svojih usluga za šest procenata.

Sadašnja cijena struje je 9,96 euro centi no kWh, a nakon smanjenja od pola procenta, vrlo malo će se sniziti na 9,91 euro centi po kilovat satu. Kada se posmatra kretanje cijena za domaćinstva u poslednjoj deceniji, ona je sada na sličnoj vrijednosti kao i 2009. godine kada je cijena bila 9,89 euro centi no kWh.

“Analizirajući tržište električne energije, te uzimajući u obzir izuzetnu pogonsku spremnost elektrana, dobru hi drološku situaci ju i stanje akomulacija, ali i efikasnost elektrana zbog strateških investicija u kapitalne remonte, EPCG neće koristiti svoje zakonsko pravo i tražiti izmjenu cijena električne energije za narednu godinu”, kazali su za Dan iz EPCG.

Prema njihovim riječima, činjenica je da EPCG znatno bolje zarađuje od prekogranične prodaje energije na veliko nego od prodaje energije krajnjim kupcima u Crnoj Gori, tako da u poslednje dvije godine to predstavlja glavni razlog pozitivnog poslovanja kompanije.

Račun za električnu energiju čini prenos (CGES), distribucija (CEDIS), aktivna energija Elektroprivrede, operator tržišta (COTEE), obnovljivi izvori energije (MEK) i PDV. Mrežne usluge, dakle sve osim EPCG, čine 45 odsto od ukupnog računa.

To znači da bi, na osnovu nedavne odluke RAE i smanjenja regulatorno dozvoljenog prihoda za CEDIS i CGES od 1,32 odsto u odnosu na 2018. godinu, došlo do umanjenja ukupnog računa za dominantna dvotarifna brojila od 0,5 odsto. Za jednotarifna brojila u manjenje će biti 2,39 odsto, međutim, njihov broj je neznatan, ima ihu nekoliko sela.

Cijene električne energije u Crnoj Gori, za domaćinstva i male kupce, zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi, HUPH (mađarska berza).

EPCG, kao snabdjevač, u obavezi je da obezbijedi energiju i redovno snabdijeva sve kupce po „regulisanoj” cijeni koja je znatno manja od tržišne. EPCG stoga, kako kažu, pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca.

Ostvarena cijena na HUPH berzi za 11 mjeseci 2019. godine je 51,15 eypo/MWh i u odnosu na sadašnju cijenu domaćinstava u Crnoj Gori veća je oko 20 odsto, jer je za građane prodajna cijena 41,18 eura po MWh.

EPCG kao snabdjevač ima ograničavajući element jer cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenihu septembru na berzi kao i trenutne ci jene energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce.

Dakle, kada posmatramo ovo prvo, ograničenje povećanja bi bilo znatno veće u odnosu na postojeću cijenu.

Međutim, postoji i drugi stepen korekcije, tj. ograničenja. Zakon kaže da na ovaj način formirana cijena ne može biti veća od šest odsto u odnosu na postojeću cijenu. Upravo to pravo neće koristiti EPCG za narednu godinu.

Crna Gora poslednjih godina prosječno uvozi oko 500 GWh. U Srbiji, ili Bosni i Hercegovini, situacija je drugačija kada je uvoz u pitanju. Srbija ima izbalansiranu potrošnju i proizvodnju, a Bosna i Hercegovina izvozi oko 25 odsto. Hrvatska je kao Crna Gora jer uvozi oko 25 odsto, a cijena u Hrvatskoj za domaćinstva gotovo za 30 odsto veća od cijene u Crnoj Gori.

Ukupna cijena isporučenog kWh za potrošače iz kategorije domaćinstava u drugoj polovini 2019. godine u Crnoj Gori, prema podacima EUROSTAT-a, sa svim naknadama i PDV-om iznosila je nešto više od 10 euro centi po kilovat-satu, što ne čini ni 50 odsto prosječne cijene ostvarene u Evropskoj uniji. Međutim, kada se uporedi cijena struje sa kupovnom moći, struja u Crnoj Gori je najskupljau regionu, a skuplja je nego i u Francuskoj.

Industrijski potrošači plaćaju najnižu cijenu

Trend rasta cijene električne energije za domaćinstva u ugovornim stranama Energetske zajednice je nastavljen, dok je nakon višegodišnjeg smanjenja cijena za industriju počela da se povećava, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za saradnju energetskih regulatora (ACER) o rezultatima praćenja internih tržišta električne energije i prirodnog gasa.

Izvještaj, čija je jedna od dvije glavne teme električna energija, odnosi se na države članice EU, a u određenom dijelu i za ugovorne strane Energetske zajednice (EnZ). Najveći rast na nivou godine primijećen je u Sjevernoj Makedoniji 17 odsto, gdje je električna energija poskupjela sa 6,46 euro centi u 2017. godini na 7,59 u 2018. Najniža cijena električne energije za industrijske potrošače bila je u Crnoj Gori, 5,36 euro centi, dok je najviša industrijska cijena 7,59, zabilježena u Sjevernoj Makedoniji, koja je tako pretekla Srbiju, lidera iz 2017.

“Često se u javnosti nakon izmjema cijena elektične energije pojavljuju i spekulacije o tome da će nove cijene energije povećati ostale cijene usluga i roba. Definitivno to ne može biti razlog i opravdanje za bilo kakvo povećanje cijena životnih namirnica i proizvoda, zbog trenutnih cijena električne energije u Crnoj Gori, jer je za privredna društva cijena energije i dalje znatno manja u odnosu na 2009. godinu”, kazali su iz EPCG.

LOGOTIP I SLOGAN

Na konkurs za izbor loga i slogana nacionalnog brenda Crne Gore pristiglo je oko 30 rješenja, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

“Komisija će, u periodu koji je predviđen Pravilnikom, a to je 60 dana od zatvaranja konkursa, održati sjednicu i ocijeniti sva pristigla rješenja”, rekli su agenciji Mina-business iz Ministarstva.

Komisija, kako su objasnili, ocjenjuje rješenja na osnovu Pravilnika i kriterijima koji su njime predviđeni.

“Svaki član komisije treba da ocijeni svako rješenje po osnovu pet kriterijima. Na kraju, zbir svih bodova daje konačnu listu i na osnovu toga se utvrđuje da li su rješenje loga i slogan izabrani ili ne”, rekli su iz Ministarstva.

Za najbolje rješenje predviđena je nagrada od 50 hiljada eura.

Na konkursu su mogli učestvovati pojedinci i grupe autora iz Crne Gore i inostranstva, a zadatak konkursa je bila izrada vizuelnog identiteta nacionalnog brenda koji treba da odslikava autentičan duh Crne Gore.

Vizuelni identitet nacionalnog brenda trebalo je da objedini njene specifičnosti i da ih održava na jedinstven način, kako bi se kroz grafičko rješenje i sinhronizovanu i sveobuhvatnu poruku Crna Gora mogla pozicionirati u svijesti strane javnosti.

Izborom jedinstvenog vizuelnog identiteta nacionalnog brenda nastojao se kreirati krovni, jedinstveni brend koji bi svojim obuhvatom i fleksibilnošću bio adekvatan za korišćenje.

Rješenje vizuelnog identiteta nacionalnog brenda treba da omogući nedvosmislenu komunikaciju sa inostranstvom zbog privlačenja više direktnih stranih investicija i posjetilaca, povećanja izvoza domaćih proizvoda, ali i proizvodnje, jačanje Crne Gore kao međunarodnog partnera i poboljšanje njenog imidža kao buduće članice EU.

Konkursno rješenje trebalo je da obuhvata logotip i slogan nacionalnog brenda koji čine jedinstvenu cjelinu. Logotip nacionalnog brenda trebalo je da sadrži naziv nacionalnog brenda koji glasi – Crna Gora, odnosno internacionalni naziv Montenegro, kao i grafizam-znak/simbol, koji izražava posebnost Crne Gore.

Naziv Crna Gora, odnosno Montenegro, trebalo je da ima unikatni ispis i da je sastavni dio slogana. Slogan treba da predstavlja kratku i jasnu estetsku poruku koja omogućava stvaranje odgovarajuće emocije i pozitivne asocijacije na Crnu Goru u svijesti strane javnosti.

Na prethodni konkurs za izbor logotipa i slogana nacionalnog brenda stigla su 24 rješenja, od kojih nijedno nije izabrano za pobjedničko.