JOKIĆ

Usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola u Crnoj Gori samo je početak borbe za jednakost LGBT zajednice u našoj zemlj, ocijenila je Bojana Jokić iz LGBT Foruma Progres.

“Konačno smo došli do momenta da imamo jedan zakon, pored Zakona o zabrani diskriminacije, za koji možemo da vežemo u daljoj borbi”, rekla je Jokić u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG)..

Konačno su, kaže, istopolne zajednice prepoznate u našem društvu.

“Ovim činom Skupština Crne Gore je pokazala u kojem pravcu će se zemlja kretati”, rekla je Jokić.

Ona je istakla da zakon pokriva samo osnova ljudska prava LGBT parova.

“To su mogućnost nasljeđivanja, mogućnost dizanja kredita za stan, pokrivanja zdravstvenog osiguranja u osnosu na partnera… U suštini osnovni set prava koji je morao biti još širi i u narednom periodu ćemo vjerovatno insistirati da se zakon dopuni, kako bismo u jednom momentu imali ravnopravnost svih parova u Crnoj Gori”, istakla je Jokić.

Govoreći o prvim reakcijama na usvajanje zakona, Jokić je rekla bilježe govor mržnje: “To što možete pročitati na portalima je jako degutantno”.

Usvajanje zakona istorijski je trenutak, a zakon je važan za sve nas kao zajednicu, jer se po prvi u pravni sistem zemlje uvodi jednakost, kazao je John Barac iz LGBTIQ Socijalnog centra.

“Ovo se dešava jednom u generaciji. I zaista je ovo proizvod borbe cijele generacije”, rekao je Barac.

Sve ovo, kako je rekao, nije kraj puta, već jedan od koraka i “početak borbe za sve nas”.

SUĐENJE MUGOŠI

Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević prigovorila je juče nalazu sudskog vještaka Sanje Radović, prema kojem je vrijednost dvije parcele na Starom aerodromu u Podgorici po metru kvadratnom iznosila 246 eura, odnosno 167 eura, a riječ je o zemljištu koje je bivši gradonačelnik Miomir Mugoša prodao kompaniji “Carine” po cijeni od 165 eura po metru kvadratnom.

Mugoša se tereti da je u prodaji gradskog građevinskog zemljišta kompaniji “Carine” oštetio budžet Opštine Podgorica za 6,7 miliona eura.

“Prigovaram u cjelosti jer je nalaz protivrječan i kontradiktoran, jer prilikom izrade nalaza nije prikupljena sva potrebna dokumentacija iz Poreske uprave i Uprave za nekretnine”, kazala je Jovićević.

Ona je istakla da se vještakinja koristila samo ugovorima, a koje nije ni dostavila uz nalaz.

“Radović je nedosljedna u svom nalazu i kasnije u dopuni koju je sudu dostavila. Prema nalazu vještaka, parking prostor je 2007. godine imao istu vrijednost kao i građevinsko zemljište. Kako je mogao vještak da zaključi da je od 2007. do 2011. bio pad cijene zemljišta ako je bio porast cijene stana”, rekla je Jovićević.

Vještakinja se juče nije izjašnjavala na primjedbe tužiteljke Jovićević, već će o njima govoriti na narednom pretresu.

Ona se izjasnila na primjedbe koje su o njenom nalazu objavljene u dnevnim novinama.

“Smatram da je objavljivanje primjedbi u novinama, neka vrsta pritiska na mene i moj rad. Novine su obmanule javnost jer te primjedbe nijesu potekle od tužioca. Ovo što sam danas čula su sasvim drugačije primjedbe. To što je objavljeno u novinama je direktno uticalo na percepciju javnosti”, rekla je Radović.

Advokati odbrane Mitar Mugoša i Predrag Đolević nijesu imali primjedbi na nalaz vještaka, kao ni Dragoljub Raspopović, predstavnik glavnog grada.

Specijalno tužilaštvo tereti Mugošu da je prilikom prenosa prava građevinskog zemljišta na Starom aerodromu firmi “Carine” ispod tržišne cijene, za 165 eura po metru kvadratnom, oštetio gradsku kasu za 6.723.194,85 eura.

Prema optužnici SDT-a, navodi se da optuženi Mugoša prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu nije mogao izvršiti neposrednom pogodbom, već nakon javnog poziva u postupku javnog nadmetanja koji je regulisan uredbom Vlade o načinu i postupku sprovođenja javnog nadmetanja.

“Naknada u iznosu od 165 eura po metru kvadratnom nije utvrđena kroz odgovarajući postupak procjene od strane nadležnog državnog organa ili ovlašćenog procjenjivača, već je za navedenu naknadu koristio procjenu tržišne vrijednosti zemljišta koja je urađena po zahtjevu Ministarstva odbrane Crne Gore od strane komisije Uprave za nekretnine”, piše u optužnici.

NIJE PRIJAVILA PRIHODE

Istražitelji su izuzeli dokumentaciju i pretresli više objekata osoba za koje se sumnja da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja i utaja poreza i doprinosa i nanijeli štetu državnom budžetu, saznaje Pobjeda.

Kako nezvanično saznaje Pobjeda, među osumnjičenima je advokatica Makedonka Kasalica, koja se tereti da nije prijavila prihode.

Prema članu 264 Krivičnog zakona Crne Gore, onaj ko “u namjeri da on ili neko drugo fizičko ili pravno lice potpuno ili djelimično izbjegne plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina, daje lažne podatke o zakonito stečenim prihodima, o predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj namjeri, u slučaju obavezne prijave, ne prijavi zakonito stečeni prihod, odnosno predmete ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj namjeri na drugi način prikriva podatke koji se odnose na utvrđivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi hiljadu eura, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom“.

Podsjećamo, Uprava policije prije tri godine podnijela je krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv dvije advokatice iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba povjerenja. Jedna od njih je Kasalica, koja se sumnjičila da je zajedno sa koleginicom pokretala radne sporove bez znanja klijenata i na taj način sebi pribavljala određenu imovinsku korist.

Kasalica se sumnjičila da je iskoristila punomoćja koja su joj dali službenici Vojske Crne Gore, kako bi naplatili troškove prevoza, i na osnovu tih punomoćja kasnije pokrenula druge sporove bez njihove saglasnosti.

Teretila se da je na osnovu punomoćja iz 2013. pokretala i radne sporove u 2015. bez znanja i saglasnosti pripadnika VCG kako bi pribavila imovinsku korist.

Osnovni sud u Podgorici 2016. godine donio je najmanje 20-ak presuda po tužbama zaposlenih u državnim službama, u kojima su troškovi postupaka višestruko veći od dosuđenih iznosa.

Samo u 14 slučajeva za troškove advokata iz sudskog budžeta treba da se isplati 5.614 eura, iako su tužbe bile zbog dugova koji su bili i ispod 10 eura.

ODBIJEN ZAHTJEV DIJELA ADVOKATA

Dio članova Advokatske komore uputio je, na zajedničkoj mejl listi, ovom strukovnom udruženju zahtjev da stane iza peticije kojom traže da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica „pod hitno ukloni iz pravnog sistema ili bitno izmijeni“, što je predsjednik Komore Zdravko Begović kategorično odbio.

Pobjeda je imala uvid u obrazloženje peticije, kao i u Begovićev odgovor kolegama kojima je poručio da „budući da tokom trajanja javne rasprave Advokatska komora nije dobila ni od jednog svog člana prijedlog da se uključi u analizu predloženog teksta zakona i rješenja datih u istom, te eventualno uputi primjedbe ili sugestije, to Advokatska komora na današnji dan nema osnov da, u skladu sa svojim nadležnostima, učestvuje u rješavanju ovog pitanja“.

Obrazloženje

“Svi slobodni građani treba da imaju pravo na svoj stav i u pogledu ocjene pravnih propisa, a naročito mi, koje advokatska profesija upućuje i obavezuje da iznosimo pravne stavove i dajemo pravna mišljenja. Poštujemo Vašu namjeru da javno iznesete stav povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Međutim, ne možemo prihvatiti Vaš poziv u pogledu aktivnog sudjelovanja Advokatske komore u daljem distribuiranju i potpisivanju predmetnog izjašnjenja”, istakao je Begović.

Podsjeća da su donošenju zakona prethodile sve potrebne procedure, pa i javna rasprava u kojoj je učešće mogla da uzme i Advokatska komora i njeni članovi pojedinačno.

“Podsjećamo da ovo nije zakon kojim su direktno ili posredno regulisana prava i obaveze advokata, niti se njegovim odredbama utiče na naš status”, naveo je Begović.

Peticiju je kolegama uputio advokat Pavle Tripković, a naslovio je „Advokati Crne Gore u odbrani prava i pravde“, navodeći, pored ostalog, kako je Zakon o slobodi vjeroispovijesti proizveo društvene potrese u Crnoj Gori „počev od fizičkih sukoba u parlamentu, preko građanskih protesta i litija, pa do hapšenja i krivičnog progona sveštenika i brojnih vjernika“.

“Vođeni isključivo pravnom strukom i etičkim kodeksom advokature, smatramo profesionalno odgovornim i moralnim da ustanemo protiv ovog očigledno neustavnog i sistemskim zakonima protivnom zakonu, kojim se na najgrublji način vrši diskriminacija titulara imovine vjerskih zajednica i krše elementarna pravila građanskog prava”, naveo je Tripković u peticiji za koju je tražio podršku kolega.

Nabrojao je i sedam razloga u pokušaju da potkrijepi svoje tvrdnje: „Neprihvatljivost da se u sekularnoj državi izvršna vlast brutalno upliće u prava vjerskih zajednica; neodrživost diskriminatorskog pristupa vlasti u prava i slobode vjernika u Crnoj Gori; nedopuštenost pravnog zadiranja u kanonsku strukturu, njen vjerski kontinuitet i imovinu“.

“Nedozvoljenost prenosa isključive sudske nadležnosti u nadležnost organa državne uprave; protivpravnost prenosa tereta dokazivanja prava svojine sa pretendenta na imaoca; protivpravnost nacionalizacije imovine vjerskih zajednica bez isplate pravične naknade i selektivni pristup kod primjene Zakona i zloupotreba ovlašćenja radi ostvarivanja političkih ciljeva”, piše, pored ostalog, u peticiji.

U dopisu koji je uputio kolegama navodi da im se obraća u ime grupe „advokata koji su se okupiili radi izjašnjenja u vezi sa neustavnim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica Crne Gore“.

Ističe i kako je peticiju podržalo više od 200 advokata, članova Advokatske komore Crne Gore.

Više advokata, prema saznanjima Pobjede, ne čekajući stav Komore, odgovorilo je Tripkoviću da ne žele da budu dio ove kampanje.

NIJE SE POJAVIO U SUDU

Zbog opravdanog odsustva člana vijeća, sudije Zorana Radovića, juče je u Višem sudu u Podgorici za 24. septembar odloženo suđenje Vladimiru Ulami, optuženom za teško ubistvo Petrovčanina Nemanje Medina u julu 2016. godine. Međutim, sa ročišta je izostao i optuženi Ulama, a svoj odustvo nije opravdao, zbog čega je predsjedavajući sudija Predrag Tabaš izdao naredbu za prinudno dovođenje okrivljenog na sljedeći glavni petres.

Naime, branilac okrivljenog Ulame, advokat Branko Anđelić dan prije zakazanog ročišta telefonom je obavjestio sudiju da njegov branjenik iz razloga lične bezbjednosti ne može pristupiti na glavni pretres, što sud nije prihvatio kao opravda razlog. Osim toga, naveo je advokat Anđelić, znali su da se ročište odlaže.

Sudija Tabaš je pojasnio da nezavisno od toga hoće li se ročište odložiti optuženi jedužan da dođe.

“On nije došao, te se smatra da je neopravdano izostao, zbog čega će se izdati naredba za prinudno dovođenje”, istakao je sudija.

Optuženi Ulama nedavno je izašao iz zatvora.

Spisi predmeta dostavljeni su Forenzičkom centru u Daniliovgradu koji ima zadatak da uradi novo grafološko vještačenje.

Predmet grafološkog vještačenja je pismo pronađeno u kući sada pokojnog Bogdana Milića, koji se optužnicom teretio za pomaganje učiniocima nakon izvršenja krivičnog djela.

Sporno pismo biće predato Forenzičkom centru u Danilovgradu, a vještaci grafološke struke će na osnovu nespornog rukopisa Ulame i ranije optuženog, a sada pokojnog Darka Mijovića dati nalaz i mišljenje u kojem će navesti da li su oni napisali to pismo.

Podsjetimo, Ulami se sudi u ponovljenom postupku i on se opet izjasnio da će se braniti ćutanjem.

Apelacioni sud odlučio je da se Ulami ponovo sudi i to pred potpuno izmijenjenim vijećem.

Na prvostepenu presudu, koju je donijelo vijeće sutkinje Vesne Moštrokol, žalilo se Više državno tužilaštvo i oštećena porodica Medin, a tom presudom Ulama je oslobođen optužbi.

Istom presudom vijeće je Ulamu osudilo na pola godine zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, ali je Apelacioni sud našao da je žalba na taj dio presude neosnovana, te potvrdio presudu u tom dijelu.

Podsjetimo, 28. marta prošle godine Ulama i sada pokojni Darko Mijović oslobođeni su optužbi za ubistvo Medina 8. jula 2016, a istom presudom sada pokojni Bogdan Milić takođe je oslobođen optužbi da je pomogao učiniocima nakon izvršenog djela.

Tijelo Nemanje Medina nije do danas pronađeno.

BORBA PROTIV KORONE

Vlada je odlučila da formira mobilnu platformu i veb-portal za praćenje kretanja inostranih turista i potencijalnog širenja korona virusa u Crnoj Gori.

U informaciji koja je juče usvojena na elektronskoj sjednici Vlade se navodi da su ugovor o formiranju platforme potpisali predstavnici Ministarstva turizma, NTO, Privredne komore i Instituta za javno zdravlje, prenosi Pobjeda.

Platforma će koštati 60.000 eura – od kojih će ministarstvo obezbijediti 40.000 eura, a po deset hiljada NTO i PKCGi.

“Cilj je da se omogući inostranim turistima da se osjećaju bezbjedno i sigurno, izoluju potencijalna nova žarišta u hotelima i smještajima u najkraćem roku, vodeći se evidencijom prijavljenih lokacija gdje inostrani turisti odsijedaju – naslanjajući se dijelom na već razvijeni sistem za nadzor. Da obezbijede predstavnicima Instituta za javno zdravlje jednostavan kontakt sa svim licima za koja postoji sumnja da su mogla biti inficirana u slučaju pojave novog žarišta, a inostranim turistima, bez obzira na jezičke barijere, centralizovani kanal za prijavu bilo kakvih uočenih anomalija, i u slučaju potrebe brz kontakt sa konzularnim predstavništvom njihove zemlje”, navedeno je u informaciji Vlade.

VEBER

Proširenje i Zapadni Balkan jedan su od prioriteta njemačkog predsjedavanja Savjetom EU. Želimo da finalizujemo pregovaračke okvire i započnemo pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom, kao i sa Albanijom, kada ona ispuni potrebne uslove. To je u razgovoru za Pobjedu poručio ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber.

Govoreći o Crnoj Gori, Veber je ocijenio da će parlamentarni izbori 30. avgusta biti od presudnog značaja.

“Moraju biti slobodni i pravedni, a svi akteri – vlada, opozicija i građani – trebalo bi da dokažu svoju evropsku posvećenost poštujući vrijednosti za koje se zalaže EU”, rekao je Veber.

PREDSJEDAVANJE

Berlin je 1.jula preuzeo predsjedavanje Savjetom EU u narednih šest mjeseci. Pred Njemačkom su, kaže Veber, veliki izazovi.

“Pandemija Covid-19 primorala nas je da ponovo razmislimo o našem predsjedništvu. Program njemačkog predsjedavanja Savjetom EU će se fokusirati na rješavanje i prevazilaženje krize izazvane Covid-19 i njenih socijalnih i ekonomskih posljedica”, rekao je Veber za Pobjedu.

Kaže i da je ,,Njemačka posvećena zajedničkoj akciji, evropskoj solidarnosti i zajedničkim vrijednostima, a sve u cilju suzbijanja virusa i pomoći evropskoj ekonomiji da se oporavi i ojača socijalnu koheziju u Evropi”.

“Razumijemo da su od Njemačke velika očekivanja kada je u pitanju suočavanje sa drugim važnim budućim izazovima, kao što su klimatske promjene ili digitalizacija. Takođe gledamo na jačanje sposobnosti Evrope da djeluje izvan svojih granica, da brani svoje interese i pokaže svoju odgovornost u svijetu”, istakao je Veber.

Vodeći principi njemačkog predsjedavanja su, prema njegovim riječima prevazilaženje poslJedica krize kovid 19, za ekonomski i socijalni oporavak, jača inovativnija Evropa, fer Evropa, održiva Evropa, Evropa bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti i jaka Evropa.

ZAJEDNIŠTVO

“U vremenima poput ovih, važno je da kao Evropa budemo zajedno. To je ono što želimo da izrazimo motom našeg predsjedništva „Zajedno za oporavak Evrope“”, naveo je ambasador Veber.

Govoreći o programu proširenja u njemačkoj agendi, Veber kaže da su proširenje i Zapadni Balkan jedan su od prioriteta njemačkog predsjedavanja Savjetom EU.

“Želimo da finalizujemo pregovaračke okvire i započnemo prve pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom, kao i sa Albanijom, kada ona ispuni potrebne uslove”, navodi Veber.

Upitan šta Crna Gora može očekivati od njemačkog predsjedavanja, Veber ističe da je otvaranjem svih pregovaračka poglavlja sa EU i prethodno zatvorena tri, pokazala da je predvodnik u regionu.

“Sada je potrebno napraviti konkretnije iskorake u oblastima demokratije, vladavine prava i slobode medija kako bi se stvorili uslovi za početak preliminarnog zatvaranja dodatnih poglavlja”, istakao je Veber.

POGLAVLJA

Crna Gora je, kako navodi njemački diplomata, pokazala da ne zazire od ovih izazova, prihvatanjem nove metodologije proširenja.

“I prihvatila je zadatak da i ispuni kriterijume za neka druga poglavlja kroz konkretne korake na poglavljima 23 i 24. Trebali bi istovremeno biti ambiciozni i realni i pokušati napredovati, recimo u poglavlju 27”, kaže Veber.

Prema njegovim riječima, parlamentarni izbori u Crnoj Gori 30. avgusta biće od presudnog značaja.

“Moraju biti slobodni i pravedni, a svi akteri – vlada, opozicija i građani – trebalo bi da dokažu svoju evropsku posvećenost poštujući vrijednosti za koje se zalaže EU. Na osnovu toga, izvještaj EK o zemlji koji treba da bude predstavljen na jesen biće od posebnog značaja u pogledu napretka u procesu pridruživanja tokom njemačkog predsjedavanja. Ako se potvrdi napredak u pogledu demokratije, vladavine prava i slobode medija, to će imati ukupan pozitivan efekat na pregovore o pristupanju”, zaključio je ambasador Veber.

Njemačka spremna da pomogne u dijalogu Beograda i Prištine

Na pitanje da li u šestomjesečnom njemačkom programu predsjedavanja postoji plan za dijalog Beograda i Prištine, Veber kaže da je Njemačka spremna da ponudi pomoć ukoliko bude potrebno.

“Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograd-Priština i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana, Miroslav Lajčak, najavio je da će se dijalog pod okriljem EU zvanično nastaviti u julu. Mi izričito podržavamo Specijalnog predstavnika u tome i zajedno sa Francuskom smo spremni da ponudimo pomoć, ako je potrebno”, istakao je Veber.

ISTRAŽIVANJE IZ JUNA

Demokratska partija soijalista je i dalje ubjedljivo najjači politički subjekat u Crnoj Gori sa podrškom od 39,8 odsto dok je u opoziciji najjači Demokratski front sa podrškom 13,8 odsto birača pokazalo je istraživanje beogradske agencije “House of win”, piše Pobjeda.

Procijenjena izlaznost je 70,5 odsto, a istraživanje je urađeno između 20. i 28. juna na uzorku od 1.211 ispitanika.

Socijaldemokrate su po tom istraživanju na 6,2 odsto.

Iznad cenzusa su i albanske partije sa podrškom 3,3 odsto, Bošnjačka partija sa podrškom 4,2 odsto.

Demokrtaska Crna Gora ima podršku 13,2 odsto birača, SNP 5,11 odsto, SDP 3,8 odsto.

Ispod cenzusa su tri opozicione stranke: Demos Miodraga Lekić sa 2,9 odsto, GP Ura Dritana Abazovića sa 2,2 odsto i Prava Crna Gora Marka Milačića sa 2,1 odsto.

Po tom istraživanju Liberalna partija ima podršku od 1,1 odsto, HGI 0,9 odsto, Ujedinjena Crna Gora 0,8 odsto, a Crnogorska 0,6 odsto.

ZA GODINU

Pojava korona virusa usporila je, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. Za četiri mjeseca ove godine u Crnu Goru su se slila 282 miliona eura. Ako tome dodamo i da je tokom prošle godine priliv stranih investicija iznosio 778 miliona, dolazimo do podatka da se u našu državu za 16 mjeseci uložilo više od milijardu eura. Zbirno posmatrano, najviše novca su uložile NATO države i to oko 400 miliona.

Za 12 mjeseci prošle i četiri mjeseca ove godine, prvo mjesto u investicijama u Crnoj Gori ubjedljivo drži Rusija.

Rusi su za 16 mjeseci u našu državu uložili 95 miliona i to dominatno u domaća preduzeća, ali i u sektor prodaje nepokretnosti.

Na drugom mjestu našla se Kina. Zanimljivo, priliva SDI od Kineza protekle godine nije bilo, dok je za četiri mjeseca ove godine investirano 70 miliona eura. Koliko novca i u koji sektor je Kina uložila ostaje nepoznanica jer su podatke označili kao povjerljive.

Švajcarska je ovog puta zauzela treće mjesto. Najviše novca Švajcarci su uložili u interkompanijski dug, što predstavlja ulaganja koja ne povećavaju osnovni kapital.

Priliv stranih direktnih investicija iz Mađarske je iznosio 54,5 miliona, Ujedinjenih arapskih emirata 54, a Srbije 44 miliona eura.

Ulaganja iz Italije i Njemačke iznosila su po 43 miliona, zatim slijedi Holandija sa 40 miliona eura investicija, a na desetom mjestu je Turska sa 39 miliona eura.

Kada su u pitanju države regiona, Srbija je najviše novca (44 miliona) investirala u Crnu Goru za 16 mjeseci.

Zanimljivo, iz Bosne i Hercegovinu u našu državu se slilo 35 miliona eura, a iz Hrvatske 17 miliona eura.

Sa Kosova je priliv iznosio 10 miliona eura, a iz Albanije 4,7 miliona eura.

Najmanje novca uloženo je iz Sjeverne Makedonije i to svega 634.000 eura.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, za 12 mjeseci 2019. godine iz naše države se odlilo nešto više od 400 miliona eura. Kada su u pitanju četiri mjeseca ove godine, iz države se odlio 101 milion eura.

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 180,7 miliona eura, što je 78,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

“Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 31,9 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga”, navodi se u Biltenu CBCG.

VUKADINOVIĆ

Ne treba imati nikakvu iluziju da opozicija može na predstojećim parlamentarnim izborima izaći sa jedinstvenom listom na kojoj bi bili Demokratski front i Demokrate, jer između tih partija postoji velika sujeta i suprotstavljenost, ocijenio je politički analitičar Srđan Vukadinović za Dnevne novine.

On smatra da pokušaji da se objedini opozicija i održe zajednički sastanci vode propasti, kao što se to pokazalo i na nedavnom sastanku koji je organizovala Socijalistička narodna partija.

Vukadinović je, komentarišući sve učestalije pozive opozicije da se okupe, ostave po strani različitosti i zajedno izađu na parlamentarne izbore 30. avgusta, rekao da je nesporno da bi jedinstvena lista opozicije mogla da ostvari značajniji rezultat na izborima, ali da, prema njegovom mišljenju, u sadašnjim odnosima unutar opozicije, ne može doći do takvog dogovora.

“To su dvije konstante koje u Crnoj Gori postoj e deset i više godina. To se vidjelo i na primjeru kandidature Miodraga Lekića za predsjednika države. Poslije toga više nema mogućnosti da se opozicija objedini”, smatra Vukadinović.

Razlog tome je, kako ističe, suviše velika sujeta, suprotstavljenost i različitost među opozicionim partijama i njihovim liderima.

“Različitosti teško da mogu praviti nešto jedinstveno. Čak i ako postoji jedan znak koji ih sve povezuje, a to je da sruše DPS i njihovog lidera. Kad bi se to desilo, imali bismo istu sliku kao u Kotoru, Budvi, Herceg Novom. Zbog raznorodnosti došlo bi do toga da se nasiljem rješavaju stvari, a ne demokratskim principima”, navodi Vukadinović.

Prema njegovim riječima, u slučaju da opozicija dobro prođe na izborima, Crna Gora bi, zbog sujete između opozicionih lidera mnogo čekala na Vladu.

Smatra, takođe, da koaliciona lista nije moguća, prije svega, između najjačih opozicionih partija Demokrata i DF-a, jer su razlike između njih po mnogim pitanjima mnogo veće, nego što su između DF-a i DPS-a i Demokrata ili DPS-a.

“U tom slučaju, veliki problem bi bio ko će biti nosilac liste, premijer… Tamo gdje je DF nema Demokrata, ne žele čak ni da dođu, a ne da učestvuju u raspravi. Tamo gdje su Demokrate nema DF-a, a primjer toga su bile sjednice Odbora za reformu izbornog zakonodavstva”, navodi Vukadinović.

Kako kaže, Demokrate mogu uzeti glasove DF-u i obratno, ali su svjesni da ne mogu preoteti glasove DPS-a.

Vukadinović očekuje da će DPS po svoj prilici i na narednim izborima pobijediti i biti na vlasti naredne četiri godine, zajedno sa koalicionim partnerima.

“Ova kampanja i sva aktuelna događanja bi trebalo da budu nauk opozicionim grupacijama da u nekim narednim izbornim ciklusima naprave nešto sa jedinstvenim listama. Jedinstvene liste zahtijevaju da poslije određenih slabih rezultata lideri opozicije siđu sa političke scene i ustupe mjesto nekim drugim liderima te iste opozicije. To se nije desilo 2016, već opozicija, kad izgubi izbore, pokušava da “premješta.ciljeve”, odnosno da nađe navodne razloge za gubitak povjerenja birača, kako bi sa sebe skinuli odgovornost za izborni rezultat”, smatra Vukadinović.

Prema njegovim riječima, opozicija će ponovo govoriti 0 neregularnim, pokradenim izborima, a pri tome će ih, očekuje Vukadinović, svi međunarodni posmatrači priznati, čak i ako se opozicija odluči na bojkot.

Biće uspjeh i ako budu u tri kolone

Prema riječima Srđana Vukadinovića, opozicija mora da radi na tome da izađe u što manje kolona, ali da su tri kolone minimalne.

“Na jednoj listi da bude DF, drugoj Demokrate, a na trećoj partije koje same ne mogu da pređu cenzus, a neće ih ni Demokrate ni DF. Ako bi uspjeli to da naprave, to bi bio uspjeh opozicije. Što se tiče pokušaja da osvoje vlast, to je u ovoj situaciji nemoguće, makar kad je riječ o ovogodišnjim izborima”, navodi Vukadinović.

On smatra da bi zajedničkom listom partije koje teško mogu same izboriti cenzus pokušale da se održe u parlamentarnom životu i da ne budu marginalizovane.

“Ali, ako to urade, marginalizovaće partijsku autentičnost, ako je uopšte i imaju”, rekao je Vukadinović.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.

  • Mugoša: Značajan dio inflacije posljedica strukturne ranjivosti crnogorske privrede
    on 12/09/2025 at 15:49

    Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za avgust inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godišnji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 22,7%, farmaceuskih proizvoda 15%, ulja i masti 14%, snadbijevanja vodom 24,1% i drugih, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Kordić sa berlinskim udruženjem o planovima za dalji razvoj sjevera i investicionim prilikama
    on 12/09/2025 at 14:51

    Predstavnici Ministarstva turizma, na čelu sa ministrkom Simonidom Kordić, razgovarali su sa predstavnicima berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona.

  • Do kraja avgusta izvršene 3.123 kontrole, izdato 752 prekršajna naloga
    on 12/09/2025 at 09:04

    Od početka maja do kraja avgusta poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika. Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto, saopšteno je ii Poreske uprave.

  • Za Vaterpolo i plivački savez 200.000 eura
    on 11/09/2025 at 17:05

    Vlada Crne Gore usvojila je Predlog za preusmjeravanje 200.000 eura sa Tekuće budžetske rezerve Ministarstva finansija na Ministarstvo sporta i mladih.

  • Crna Gora pokreće novi alat za analizu potrošnje
    on 11/09/2025 at 12:38

    Ministarstvo finansija, u saradnji sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zvanično je otpočelo implementaciju projekta uvođenja novog alata za analizu potrošnje (Spending reviews), čiji je cilj unaprjeđenje fiskalne discipline, transparentnosti i efikasnosti javnih finansija.

  • Radovanić: Rast cijena anulirao rast zarada, Vlada da vrati akciju “Stop inflaciji”
    on 11/09/2025 at 11:25

    Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić istakao je da Vlada nema senzibilitet niti rješenje za rast cijena namirnica koji anuliraju rast zarada.

  • Predsjednica PKCG Nina Drakić izabrana u Upravni odbor Eurochambresa
    on 11/09/2025 at 10:55

    Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić izabrana je u Upravni odbor Asocijacije privrednih komora Evrope – Eurochambres, na sastanku pridruženih članica u Podgorici.

  • EUROSTAT: Cijene struje u Crnoj Gori stabilne i među najjeftinijim u Evropi
    on 11/09/2025 at 09:26

    Prema podacima Eurostata, Crna Gora se izdvaja kao zemlja sa stabilnim i jednim od najjeftinijih cijena električne energije za domaćinstva u periodu od 2020. do 2025. godine, prenosi MneStat Analytics & Statistics.

  • Dug crnogorskih firmi premašio 1,5 milijardi eura, vikendom olakšan platni promet
    on 11/09/2025 at 05:48

    Dug kompanija na kraju augusta po osnovu neizmirenih obaveza dostigao je milijardu i po eura. To pokazuje statistika Centralne banke u kojoj navode da je ta institucija unaprijedila obradu podataka, pa sada zainteresovani lakše mogu donijeti odluku sa kojom firmom će da posluju ili ne.