PROMIJENIO PRIČU

Američki predsjednik objasnio, nakon duževremenskog odbijanja da nosi masku zbog koronavirusa, zašto je to tako.

Naime, Donald Tramp je rekao da kada stavi masku sam sebi izgleda kao lik iz filma i stripa „Usamljeni Rendžer“ i da mu se to dopada, prenosi Tanjug.

Dan nakon što je jedan republikanski zakonodavac komentarisao da predsjednik sada nosi masku u javnosti kako bi dao dobar primjer Amerikancima, Tramp je izajavio da misli da su maske dobre i da je on „sav za njih“.

Tramp je naglasio da bi svakako nosio masku kada bi se našao u velikoj gužvi, prenosi agencija AP.

Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (CDC) još je početkom aprila preporučvao građanima da nose maske u javnosti, pogotovo na mjestima na kojima nije moguće održavati fizičku distancu.

Tramp se dugo opirao fotografisanju s maskom, čak je ismijevao smjernice CDC-a, navodi AP, govoreći da je smiješno da se kao glavni čovek sastaje sa šefovima država noseći masku.

Međutim, sada je promijenio priču i izjavio kako mu se sviđa da nosi masku i kako mu stoji.

„Nosim crnu masku i mislim da to izgleda OK,“ izjavio je Tramp i dodao da izgleda kao Usamljeni Rendžer, izmišljeni lik junaka sa Divljeg Zapada koji je nosio crnu masku oko očiju.

„Nemam problem s tim (nošenjem maske) i ako se ljudi dobro osjećaju s maskom, treba da je nose,“ rekao je Tramp.

POMPEO REAGOVAO

Američki državni sekretar Majk Pompeo pozvao je Tursku da svjetski poznatu Aja Sofiju, koja je danas muzej, ne pretvori ponovo u džamiju, što je nedavno najavio turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Middle East Eye piše da je Pompeo pozvao tursku vladu da dozvoli da Aja Sofija ostane muzej, a nadležni u Turskoj će danas razmatrati zahtjev udruženja koja traže pretvaranje Aja Sofije u džamiju, a koja je nekada bila i crkva, prije nego je postala muzej.

“Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aja Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenosti poštovanju kulturnih tradicija i bogate istorije koja je oblikovala tursku republiku i da garantuju da će ostati otvorena za sve. SAD smatraju da bi svaka promjena statusa Aja Sofije predstavljala ograničenje nasljeđa te izuzetne građevine”, kazao je Pompeo.

Zamjenik predsjednika Erdoganove stranke AK, Numan Kurtulmus odmah je reagovao na ove zahtjeve.

“Donošenje odluke o statusu Aja Sofije pripada samo Turskoj. Ne trebaju nam ničiji savjeti ili preporuke o našim ličnim stvarima”, kazao je Kurtulmus.

Aja Sofija, istanbulska crkva iz 6. vijeka, upisana je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Crkvu je Osmansko carstvo pretvorilo u džamiju, da bi 1934. postala muzej.

Erdogan je prošle godine pretvaranje Aja Sofije u muzej nazvao “velikom greškom”.

NEJASNA BUDUĆNOST

Pretposljednjeg dana cjelonedeljnog glasanja o jednom od najvećih projekata 20-godišnje vladavine Vladimira Putina – promjeni Ustava koja mu donosi mogućnost da se kandiduje za još dva mandata u Kremlju, ruski lider se direktno obratio glasačima preko televizijskih ekrana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

“Glasamo ne samo za ustavne promjene”, rekao je on ispred novootkrivenog spomenika sovjetskim vojnicima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu. “Glasamo za zemlju u kojoj želimo da živimo”.

U trominutnom govoru Putin je dva puta ponovio da će promjene biti validne samo ako većina glasa za njih. Propustio da spomene klauzulu koja mu omogućava da zaobiđe ograničenje broja mandata i potencijalno ostane predsjednik do 2036. godine.

Govor 30. juna bio je prvi od mnogih nedavnih Putinovih televizijskih obraćanja u kojem se potpuno fokusirao na ustavne promjene i možda njegova posljednja prilika da poveća izlaznost pred posljednji dana glasanja 1. jula. Glasanje koje su kritičari napali kao besramno grabljenje vlasti, bojkotovao je veliki dio opozicije, dok su promjene stručnjaci za ustav kritikovali kao protivrječne.

“Ustavni amandmani služe Putinovim kratkoročnim političkim ciljevima, omogućavajući mu da izbjegne status hromog patka”, rekao je za RSE Vilijam Pomeranc, stručnjak za rusko pravo i zamjenik direktora Kenan instituta u Vilson centru. “Čini se da je pokretačka snaga zadržavanje vlasti, nasuprot nekom dalekosežnom istorijskom nasljeđu”.

Gurajući svoju verziju ustava, Putin – koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999. godine – slijedi dugu tradiciju. Rusija i SSSR su prošli kroz sedam ustava u 20. vijeku. Izmjene osnovnog zakonskog akta pravljenje su pod sovjetskim liderima Vladimirom Lenjinom, Josifom Staljinom i Leonidom Brežnjevim, i opet pod Borisom Jeljcinom, prvim predsjednikom Rusije posle kolapsa Sovjetskog Saveza 1991.

“Stvaranjem u suštini novog Ustava on će postati neka vrsta oca osnivača”, rekla je politikološkinja iz Moskve Jekaterina Šulman za Putina, koji je još 2018. godine ponosno isticao da nikada nije mijenjao Ustav.

Ideje unijete u Putinovu reformu Ustava, međutim, predstavljaju konzervativni zaokret u odnosu na prvi ruski postsovjetski Ustav iz 1993. godine. Od početka svog trećeg predsjedničkog mandata 2012. godine, Putin je prikazivao sebe kao čvrstog branitelja, kako on kaže, ruskih “tradicionalnih vrijednosti”, uključujući protivljenje gej brakovima, zastupanje ruskih pravoslavnih vjerovanja i odbacivanje zapadnog liberalizma i kao političkog modela i kao društvene osnove.

“Očuvanje neizvesnosti”

Ti stavovi su odraženi u paketu amandmana koji obuhvataju više od 200 promjena – u rasponu od klauzula koje u suštini onemogućavaju legalizaciju istopolnih brakova do odredbe koja obavezuje Rusiju da se usprotivi svim pokušajima “falsifikovanja” svoje istorije. Vjeru u Boga čuvaju kao središnju vrijednost koju su današnjim Rusima zavještali njihovi preci i podižu status etničke ruske većine time što se ruski označava kao “jezik državotvornog naroda” u, kako je sam Putin ranije isticao, ogromnoj multietničkoj zemlji s mnogo jezika.

Te i druge predložene promjene isticane su u besomučnoj kampanji državne televizije i prokremaljskih društvenih medija za promovisanje plebiscita, od izrazito homofobičnog spota do uličnih bilborda s nasmijanim slavenskim parovima s decom i sloganima o odbrani “porodičnih vrijednosti”.

“Priličan broj ideja koje su krajem 90-ih i početkom 2000-ih djelovale kao marginalne i čak ekstremističke, sada su zvanično mejnstrim”, rekla je Šulman.

Mimo naznačavanja konzervativnog kursa Rusije, amandmani Putinu pružaju priliku da se nastave nagađanja o njegovim političkim planovima, dok mu istovremeno otvaraju sasvim direktan put ka produžetku ostanka na vlasti koji je inače bio blokiran postojećem Ustavom. Promjene mu omogućavaju da se kandiduje za još dva mandata, a ograničavaju ovlašćenja njegovog eventualnog nasljednika. One daju Putinu imunitet od krivičnog gonjenja kada se povuče i ostavljaju otvoreno mjesto, ako to želi, u nedavno rekonstruisanom Državnom savjetu – tijelu koje može biti oblikovano budućim zakonima da mu se pruži nastavak uticaja.

“Ideja nije bila da se stvori izvjesnost, već da se očuva neizvjesnost”, rekla je Šulman.