INCIDENT U SO BUDVA

Današnju sjednicu Skupštine opštine Budva na kojoj je birano novo rukovodstvo obilježili su brojni incidenti.

Odbornici u Skupštini opštine (SO) Budva Krsto Rađenović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Janko Dimić, Dejan Božović, Nataša Mitrović i iz Demokratskog fronta (DF) privedeni su stanicu policije, nakon incidenta sa upotrebom hemijskih sredstava, zbog čega je sjednica bila prekinuta.

Na videu dostavljenom medijima vidi se da je biber sprej upotrijebljen dok je privatno obezbjeđenje izbacivalo Vujovića, ali je nejasno ko ga je upotrijebio.

Opozicioni odbornici tvrde da je hemijsko sredstvo upotrijebilo privatno obezbjeđenje Top Force System, dok su iz tog obezbjeđenja saopštili da je to učinio odbornik DF-a Đorđije Vujović, te da je, kako navode, riječ o podmetanju kako bi se prikrili pravi vinovnici tog incidenta. Iz Obezbjeđenja Top Force navode i da je odbornik Vujović fizički nasrtao na njihove pripadnike, zbog čega će podići krivičnu prijavu protiv njega.

MERKEL

Velika Britanija će morati da “snosi posljedice” od slabije ekonomske veze sa Evropskom unijom (EU) poslije završetka procesa Bregzita, upozorila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel, pooštravajući ton pošto zastajkuju pregovori o budućim odnosima EU i Velike Britanije.

Njemačka kancelarka je u intervjuu za nekoliko evropskih medija, rekla da će London “morati da snosi posljedice, a to je ekonomski slabija privredna veza” sa Unijom.

“Ako Velika Britanija ne želi propise koji se mogu porediti sa evropskim u pogledu životne sredine, tržišta rada ili socijalnih standarda, naši odnosi će izgubiti na intenzitetu”, dodala je Merkelova.

Velika Britanija je zvanično istupila iz članstva u EU 31. januara i trenutno pregovara s Briselom o budućim trgovinskim vezama koje će nastupiti poslije prelaznog perioda koji je dat Londonu do kraja godine.

Uprkos manjku vremena, London odbija da produži taj prelazni period od godinu dana tokom kojeg se u Velikoj Britaniji i dalje primjenjuju evropski propisi.

Zahtjev za produženje tog perioda mora da bude podnijet pre 1. jula, a od tog datuma Njemačka preuzima šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom.

NIKČEVIĆ

U Hrvatskoj živi četiri hiljade registrovanih pripadnike crnogorske nacionalne zajednice, a njihov intelektualni potencijal, ugled u hrvatskom društvu i privrženost Crnoj Gori treba iskoristiti u kontekstu društveno-političkih, kulturnih i privrednih odnosa dvije države, smatra profesor na Filofskog fakultetu u Osijeku Milorad Nikčević.

Nikčević je ocijenio da Crna Gora ima posebnu obavezu da brine o crnogorskoj nacionalnoj manjini u susjednim državama.

On je kazao da je zahvaljujući crnogorskom diplomatskom predstavništvu u Zagrebu i crnogorskim državnim organima zaduženim za saradnju sa dijasporom, odnos sa maticom na zadovoljavajućem nivou.

Nikčević je rekao da u ovom sazivu Savjeta za saradnju sa dijasporom/iseljenicima participiraju i crnogorski predstavnici iz Hrvatske.

Nikčević je objasnio da se on nalazi na čelu Odbora za očuvanje i jačanje kulturnog identiteta, koji je jedan od najvažnijih odbora ovog savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore.

“Bez obzira što su Crnogorci u Hrvatskoj prilično malobrojna nacionalna zajednica, njihov intelektualni potencijal, ugled u hrvatskom društvu i privrženost matici Crnoj Gori ne treba zanemarivati, već optimalno iskoristiti u širem kontekstu društveno-političkih, kulturnih i privrednih odnosa sa Hrvatskom”, kazao je Nikčević agenciji MINA.

On je rekao da se nada da će Crna Gora još više obratiti pažnju na potrebe, interese i u krajnjem na opstanak Crnogoraca u Hrvatskoj, čija je starosna struktura vrlo nepovoljna i prijeti njenom daljem osipanju.

“Ono što je posebno otežavajuće za crnogorsku nacionalnu zajednicu je da ona, za razliku od većih, imućnijiih i organizovanijih nacionalnih manjina nije u mogućnosti da preko svojih nacionalnih, kulturnih, duhovnih i političkih subjekata čuva i unapređuje svoj identitet”, upozorio je Nikčević.

On je dodao da Crnogorci u Hrvatskoj nemaju svoje škole, gdje bi se akademski izučavao crnogorski jezik i kultura.

“Nemaju ni svoju duhovnu instituciju/crkvu ni vjerske objekte te na koncu nemaju ni svoje političke predstavnike na lokalnom, županijskom i državnom nivou jer se nijesu organizovali kao politički subjekt, poput nekih drugih, brojnijih nacionalnih zajednica”, kazao je Nikčević.

On je ocijenio da je otežavajući faktor za dobru organizaciju i rasutost pripadnika zajednice, uglavnom po hrvatskim gradovima, što dodatno usložnjava stvari u odnosu kad bi Crnogorci bili koncentrisani na određenom području u većem broju.

“Država Crna Gora ima veliku podršku i čvrst oslonac kod svojih Crnogoraca u Hrvatskoj, a na njoj je da sistemski unaprijedi ojača spone sa ovim dijelom svoga naroda”, naveo je Nikčević.

On je objasnio da je crnogorska nacionalna zajednica u Hrvatskoj organizovana kroz nekoliko udruženja u velikim gradovima županija, od Dubrovnika, do Istre, Zagreba, Varaždina i Osijeka, ali da je gledano s aspekta jedinstva korpus Crnogorske zajednice nacionalno raspolućen.

“Kao indigom preslikavaju se ideološke orijentacije i dihotomije naše dijaspore poput onih u matičnoj nam otadžbini. Ponajviše ta unutarnja ideološka previranja prisutna su u gradu Zagrebu, kao najvećem administrativnom i kulturnom središtu zemlje”, rekao je Nikčević.

On je kazao da su u samom jeku Domovinskog rata, od 1991. pa do 2000. godine Crnogorci izražavali jedinstvo i etničku kompaktnost.

“Imali su svoje uvjerene vizije i odrješite poglede na ratna zbivanja i nastojali su da se pozitivno očituju prema svim negativnim trendovima i ratno-huškačkim pokličima i najezdama koja su dolazila prema Konavlima i Dubrovniku iz naše domovine Crne Gore”, rekao je Nikčević.

On je kazao da je takvo „pozitivno“ stanje bilo u Hrvatskoj sve do 2000. godine, kada su prosrpski pučišti, uz pomoć svojih institucionalnih podanika, preuzeli Nacionalnu zajednicu Crnogoraca u Zagrebu.

“Oni su u daljnjem radu postali glavni „neprijatelji“ crnogorskog jedinstva. Prišili su svoje interese uz srpski nacionalni korpus”, naveo je Nikčević.

On je dodao da su ugasili studij Crnogorske književnosti i kulture (1995) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, razrovali crnogorsko nacionalno biće koje je ispoljavalo svoje nacionalne programe preko svojih udruženja.

“Stvorili su svoj „geto“ zajedno sa nacionalnom zajednicom Srba, uništavajući i ono malo pozitivnih tekovina koje su crnogorski čelnici već bili afirmisali – Drago Kastratović, prof. dr Milorad Nikčević, Veselin Aga Simović i mnogi drugi crnogorski patrioti”, kazao je Nikčević.

On je naveo da u Slavoniji i Baranji, koja je po površini veća od Crne Gore, živi, prema posljednjem popisu stanovništva i prema izbornom popisu nacionalnih manjina za 2019. godinu, 365 Crnogoraca, a u Osijeku je naseljeno 175 ljudi.

“Crnogorci su se u Slavoniju i Baranju, pa tako i u Osijeku kao političkom i kulturnom središtu, doselili ponajviše tokom trajanja zajedničke Socijalističke federativne republike Jugoslavije, a manji broj i putem ranije kolonizacije Crnogoraca u Vojvodinu, Slavoniju i Baranju”, objasnio je Nikčević.

On je rekao da Se prema njihovim najnovijim naučnim istraživanima veća grupa Crnogoraca u Hrvatsku, naselila u enklavi Peroj / Istra još 1657. godine.

Nikčević je rekao da je taj momenat doseljenja iskorišen, pa su Crnogorci 2000. godine, ušli u Ustav Hrvatske kao autohtona skupina manjina, zajedno sa Nijemcima, Austrijancima, Mađarima i Talijanima.

“U jeku Domovinskog rata u Republiku Hrvatsku, grupa određenih intelektualaca i učesnika rata, još su u novembru 2006. godine osnovali udruženje pod nazivom Crnogorsko kulturno društvo „Montenegro – Montenegrina“, kazao je Nikčević.

On je naveo da je to udruženje osnovano s osnovnim ciljem da se Crnogorci prepoznaju kao autohtona nacionalna manjina koja ima svoj kulturni i nacionalni identitet u ovom slavonsko-baranjskom arealu.

Nikčević je rekao da od inauguracije Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, nacionalne manjine biraju Nacionalna vijeća i svoje predstavnike, koji u regionalnoj i široj zajednici sudjeluju ravnopravno u svim aspektima političkog i društvenog života, kako na nivou županija, gradova i regionalnih institucija, tako i na nivou državnih institucija.

Nikčević je kazao da mlade generacije ljudi, đeca roditelja i potomaka dijaspore iz Crne Gore, s nastalgijom i pijetetem se odnose prema Crnoj Gori,

“No, budući, da te mlade generacije dijele sudbinu svojih vršnjaka u odgojno-obrazovnom sistemu u školama i fakultetima, njihov je odnos sveden samo onaj kurtoazni nivo koji emocionalno ponesu iz svoga roditeljskog doma”, istakao je Nikčević.

On je kazai da u najnovijim procesima uključenja Hrvatske u Evropsku uniju, mladi iz crnogorskog miljea u velikom broju odlaze „trbuhom za kruhom“ u Njemačku, Dansku, Irsku i mnoge druge evropske zemlje.

“Mnogi od njih su se u Domovinskom ratu u Hrvatskoj i denacionalizovali, naročito u mješovitim brakovima, ali u svojoj svijesti, mladenačkom habitusu i dubokoj emociji su intimno privrženi porijeklu svojih očeva i njihovih slavnih predaka – Crnogoraca”, rekao je Nikčević.

On je kazao da je crnogorska nacionalna manjina u pojedinim državama desetkovana, kao u Hrvatskoj i Srbiji gdje je u zadnjih tridesetak godina nestalo preko 120 hiljada nacionalnih Crnogoraca.

Nikčević je naveo da bi, da su te nacionalne manjine odane svojoj otadžbini islavile bi danas dane crnogorske državnosti i njezine samostalnosti kao i Njegoševe dane kulture, preko čijih bi sadržaja emanirali slavlje sa simbolikom i pijetetom toga najznačajnijega kulturnog i državnog imena,

“A ne da nam cinično podvaljuju neki sumnjivi krugovi iz dijaspore koji uporno slave čak i nekakve Petrovdanske i Lučindanske derneke (a svi znamo da ti isti krugovi nemaju nikakvig vjerskih motiva, senzibilnosti i vjere koji bi im bili snažni podsticaji za takve „religiozne“ proslave)”, kazao je Nikčević.

On je istakao da im “njihovi vjerski i unionistički blagdani služe samo da prikriju zaskulisne obmane „vjernika“,

“A sve s ciljem da prigrabe golema novčana sredstva i dobiju masovnost (na tim bigotičnim litijama!) neobrazovanih ljudi, pa makar dolazili i iz drugih zagraničnih zemalja (Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije)!? A prava suština ostaje, kao i uvijek, zapretena i zamagljena”, poručio je Nikčević.

AŠANIN PORUČIO

Pojedini ljekari sakupljali su potpise za politiku koja pokušava da sruši sve vrijednosti koje je savremena multietnička i multikonfesionalna Crna Gora uspjela da izgradi, saopštio je direktor Opšte bolnice Nikšić Ilija Ašanin.

“Osjećam obavezu i odgovornost da se obratim u ime posvećenih, vrijednih, požrtvovanih i odgovornih zdravstvenih radnika Nikšića, sa kojima radim i koji me svakodnevno kontaktiraju. Nažalost, prethodnih dana svjedočili smo grubom gaženju svih normi i kodeksa od strane pojedinih ljekara iz Nikšića. Pojedinih, jer mi ljekari ne brojimo i ne razbrajamo ljude i pacijente niti je to naš poziv. Naš poziv je da pomažemo ljudima, jednako, i ljekari i medicinsko osoblje. Da pomažemo i ne dijelimo ni po vjeri ni po naciji, ni po partijskoj, ni po socijalnoj ni po bilo kojoj drugoj osnovi”, naveo je Ašanin u soapštenju akon aktuelnih dešavanja u kojima su u fokusu bili zdravstveni radnici iz Nikšića.

Poručio je da i danas, poslije više hiljada obavljenih operacija, sa punom posvećenošću ulazi u operacionu salu.

“Sa punim poštovanjem svega onoga čemu smo se mi ljekari zakleli, sa misijom spašavanja života. Nažalost, pojedini su to sve bacili pod noge i grubo se ogriješili o svoj poziv. Sakupljali su potpise za politiku koja pokušava da sruši sve vrijednosti koje je savremena multietnička i multikonfesionalna Crna Gora uspjela da izgradi”, naveo je Ašanin.

Dok ti pojedinci, kako navodi, pokušavaju da ruše izgrađeno, više od 1.000 ostalih medicinskih radnika Nikšića dostojanstveno sve to posmatra i radi ono što najbolje zna – daje sve od sebe da bude podrška svima, posebno u doba zdravstvenog rizika i izazova kojima smo danas izloženi.

“Ponosni smo na danonoćni trud i požrtvovanje koje ulažemo. Ponosni smo na poštovanje i saradnju koju smo izgradili –i zdravstveni radnici međusobno i sa našim građanima. Naša bolnica u Nikšiću služi i služiće na ponos i nama zdravstvenim radnicima i građanima i odoljeće svim iskušenjima”, poručuje Ašanin.

DEMOKRATE

Svjedoci smo, ne samo ovih dana već pune tri decenije, jednog brutalnog ugnjetavanja i iživljavanja političara nad medicinskom strukom, naukom, ljekarima i medicinskim osobljem, a sada su im se u tome pridružili i neodgovorni pojedinici čije je ponašanje sve, samo ne civilizovano i dostojno uniforme koju nose, saopštila je poslanica Demokrata u Skupštini Crne Gore Valentina Minić.

“Upravo su izjave poput one g. (predsjednika Opštine Nikšić Veselina) Grbovića koji poziva građane na stigmatizaciju i linč ljekara – pokazale koliko štete jedan čovjek može da izazove ne samo po zdravlje građana (koje poziva da se u doba epidemije ne liječe), već i prema samoj bezbijednosti doktora koji su kao prosvećeni i dostojanstveni postali žrtva jednog organizovanog huliganskog lanca čiji je šef Grbović, administrator Ašanin, izvršioci ulični kriminalci a za medijsku manipulaciju bila su zadužena nesavjesna lica koja su nosila policijske uniforme”, navela je Minić.

Da imamo kredibilnog ministra zdravlja, kako je navela, ona bi ga pozvala da reaguje na izjave gradonačelnika Nikšića.

“Zabrinuti građani znaju da svaki policijac koji ih bije mora imati ime i prezime na uniformi, da bi u slučaju lomljena kičme, kostiju i nanošenja teških tjelesnih povreda znali koga da tuže. Tako sada, građani ne znaju ko ih je prebijao, ne znaju imena lica u uniformama koja su bacila hemikalije na budvansku djecu, moj kolega poslanik Danilo Šaranović i ja, ne znamo ko nas je gurao kroz staklo, Momo Koprivica ne zna ko ga je zasuo hemiskim sredstvom iza leđa dok je mirno stajao ne pružajući otpor, samo časni Dragan Krapović zna po čijem je nalogu bio uhapšen”, kazala je Minić.

On je pozvala glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da isita napad na predjednika OO Demokrata Nikšić Marka Mitrovića.

“S obzirom da se ovih dana SDT bavi saobraćanim prekršajima i mjerenjem minutaže replika u lokalnom parlamentu SO Budve, ovim putem pozivam g. Katnića da se preseli malo u Nikšić i ispita organizovanu kriminalnu grupu u čijioj je akciji uvaženi doktor, specijalista otorinolaringolije -Marko Mitrović zadobio teške tjelesne povrede, poznati hirurg optužen da odbija pružanje ljekarske pomoći, a svi građani pozvani da se liječe kod Grbovića i linčuju doktorsku gospodu koja je optužena da ne poštuje Hipokratovu zakletvu i svoju profesiju. Vjerujem da direktor Ašanin koji je van smjene bio zadužen za administraciju ima sve uredno postavljene dijagnoze, pa će Vam obajsniti da ono što oči vide u video zapisima nije tačno – jer se slika formira u mozgu, a ono što čujemo je samo proizvod smetnji u probušenoj bubnoj opni”, saopštila je Minić.