NA CETINJU

Gradonacelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kascelan obisao je danas sa saradnicima radove na sanaciji i rekonstrukciji puta u selu Grab, u Mjesnoj zajednici Bata, koji se realizuju u okviru projekta sanacije i rekonstrukcije lokalnih puteva u Katunskoj nahiji, vrijednom 410 hiljada eura.

Kako je saopsteno iz Prijestonice, radovi bi trebalo da budu zavrseni najkasnije sjutra, a obuhvatali su sanaciju i rekonstrukciju 400 metara kolovoza, sirine 2,5 metara.

Prethodno su u selu Petrov do, u Mjesnoj zajednici Ceklici, zavrseni radovi na sanaciji i rekonstrukciji 300 metara puta.

U toku su i radovi na profilisanju i pripremi puta za asfaltiranje u selu Lipa, gdje bi trebalo da bude sanirana i rekonstrusana saobracajnica duzine 3,5 kilometara.

Ocekuje se da bi ovi radovi mogli biti zavrseni u toku naredne sedmice ukoliko dozvole vremenske prilike.

Nakon zavrsetka radova u selu Lipa mehanizacija ce biti preseljena u selo Dragomi do i Jezer, u Mjesnoj zajednici Ceklici. Tamo bi trebalo da bude saniran i rekostrusan put u duzini od pet kilometara.

“Prijestonica Cetinje je u proteklih godinu sanirala i rekonstruisala oko 30 kilometara lokalnih i seoskih puteva, za sta je potrosila oko 1,7 miliona eura”, saopsteno je iz Prijestonice.

BOGDANOVIC

Vlada je na danasnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o medijima.

Kako je saopstio ministar kulture Aleksandar Bogdanovic, cilj predlozenog zakona je unapredene demokratskog ambijenta slobode medija i slobode izrazavanja shodno najvisim medunarodnim standarad.

“Neka od novih rjesenja ticu se sire definicije medija, koji sada ukljucuju i online medije”, porucio je Bogdanovic.

Zakonom je predvideno i formiranje fonda za podrsku rada medija.

Pitanje medijskog vlasnistav ce, kako kaze Bogdanovic, biti transparentnije, kao i oglasavanje drzavnih organa u medijima.

BOGDANOVIC

Vlada Crne Gore utvrdila je na danasnjoj sjednici Prijedlog zakona o medijima.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanovic je istakao kako je novi akt plod rada u kojem su ucestvovali i predstavnici medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, regulatora i samoregulatora, Sindikata medija, predstavnika drzavnih institucija.

“Tokom izrade ovog akta, imali smo tijesnu saradnju sa ekspertima Savjeta Evrope, uz najsiru javnu raspravu koja je trajala i van maksimalnih rokova. Zakon je pracen i trostrukom monitoring ekspertizom Savjeta Evrope, uz tri citanja Evropske komsije, a sve u cilju usaglasavanja sa najvisim medunarodnim standardima”, rekao je on.

Ministar Bogdanovic je istakao kako prijedlog novog zakonskog rjesenja donosi niz novih mjera i instituta.

Neka od novih rjesenja ticu se sire definicije medija, koja sada podrazumijeva i online medije.

Pritom, prijedlog zakona prepoznaje i odgovornosti osnivaca tih medija u pogledu objavljivanja komentara trece strane, opet na preporuku eksperata Savjeta Evrope. Prijedlogom zakona predvideno je i formiranje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, sto i ovim putem zelim posebno akcentovati kao dobar model.

“U okviru tog fonda bice obezbijedena podrska medijima za proizvodnju programskih sadrzaja od javnog interesa, kao i sredstva za podsticanje samoregulacije”, naglasio je on.

Pitanje medijskog vlasnistva takodje je tretirano novim aktom.

“To ce, kako je ovim prijedlogom definisano, biti transparentnije, a osnivaci medija imace i obavezu da na jednostavan i direktan nacin omoguce javnosti podatke o svim vlasnicima koji imaju vise od pet odsto udjela u osnivackom kapitalu medija. Takode, zakon definise transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, ukljucujuci i oglasavanja drzavnih organa u medijima, tako sto predvida kako obavezu organa javnog sektora, tako i medija o vodenju evidencije i objavljivanje podataka o uplatama iz javnih prihoda”, saopstio je ministar Bogdanovic.

Prijedlog zakona o medijima, uz to, sadrzi i posebne odredbe koje se ticu osnivanja medija, prava zastite izvora informacija, zastite ugleda novinara, iskljucenja odgovornosti za stetu ako je novinar postupao u skladu sa duznom novinarskom paznjom, pretpostavke nevinosti, zabrane govora mrznje, zastite djece i maloljetnika, prava na ispravku i odgovor, te cuvanja i prava na uvid u medijski zapis.

KCCG

U Klinickom centru Crne Gore (KCCG) prvi put su izvedeni operativni zahvati korekcije deformiteta skolioze kicmenog stuba, saopsteno je iz te zdravstvene ustanove.

Navodi se da su ortopedi Klinickog centra Crne Gore (KCCG), Aleksandar Juskovic i Marko Borovinic, zajedno sa eminentnim turskim strucnjakom Cagatajem Ozturkom /Chagatay Ozturk/, izveli tri operacije idiopatske skolioze kod djevojcica uzrasta od 12 do 17 godina.

,,Operacije su izvedene kao sto se rade u svjetski poznatim zdravstvenim ustanovama sa potpunom korekcijom deformiteta”, kaze se u saopstenju.

Kako su kazali iz KCCG, jedna operacija je bila posebno zahtjevna jer je izvedena kod djeteta sa Marfanovim sindromom – rijetkom nasljednom bolescu vezivnog tkiva koja dovodi do poremecaja u razvoju kostiju, ociju, srca i krvnih sudova, sto je mnogo kompleksnije nego idiopatska skolioza.

,,Uradena je i jedna jako kompleksna infekcija kicmenog stuba sa apscesima na vise nivoa, kao i jedna vertebroplastika kod mlade pacijentkinje sa osteoporotskim prelomom, te tezak deformitet kicme po tipu degenerativnih promjena”, naveli su iz KCCG.

Na taj nacin, kako su naveli, ortopedi KCCG su ostvarili ono sto su vec planirali, a to je uvodenje hirurgije deformiteta kicmenog stuba kod djece, cime su zaokruzili citav aspekt operacija na kicmenom stubu.

,,Ovaj projekat, osim komfora za nase pacijente, jer zdravstvenu uslugu dobijaju u svojoj drzavi, omogucice znacajne ustede”, kazali su iz KCCG, navodeci da izvodenje tih opertivnih zahvata u referentnim evropskim centrima po pacijentu kosta i do 300 hiljada EUR.

,,Vazno je takode naglasiti da uz podrsku profesora Cagataja izvodenje ovih operacija u nasoj ustanovi, prije svega omogucava edukaciju nasih ljekara za samostalno izvodenje ovih kompeksnih zahvata”, kaze se u saopstenju.

Iz KCCG su kazali da u buducem periodu planiraju jos takvih operacija i da vec imaju kandidovane djece, kao i jedan broj jako teskih slucajeva koje centri u okruzenju zbog kompleksnosti nijesu mogli da prihvate.

,,Na ovaj nacin omogucavamo pacijentima komfor, sigurnost operacija i, naravno, znacajno umanjujemo troskove koje je do sada Fond za zdravstveno osiguranje morao da snosi za njihovo lijecenje, cak i u vise navrata, u ustanovama u okruzenju”, dodaje se u saopstenju.