SLUCAJ “REKET”

Treceoptuzeni u aferi “Reket” Zoran Milevski juce je na pocetku sudenja, priznao krivicu, prvooptuzeni Bojan Jovanovski poznatiji kao Boki 13 i drugooptuzena Katica Janeva izjasnili su se kao nevini.

U krivicnom sudu u Skoplju, Milevski je na pitanja sudije rekao da priznaje krivicu i da je svjestan posljedica svog priznanja, nakon cega je izricanje presude zakazano za sjutra u podne.

Tuziteljka za organizovani kriminal Sjeverne Makedonije Vilma Ruskoska za slucaj “Reket” podigla je optiznicu 10. oktobra, poslije istrage koja ja pocela 15. jula.

Prema optuznici, Jovanovski, Janeva i Milevski terete se da su od novembra prosle godine do aprila ove godine izvukli 1,55 miliona eura od jednog od najbogatijih Makedonaca Jordana Kamceva, da mu se zauzvrat “olaksa pozicija” u predmetu Specijalnog tuzilastva “Imperija”.

Prvoptuzeni sou-men Bojan Jovanovski u uvodnom obracanju je rekao da je cekao trenutak kada moze da govori, jer je “pet mjeseci bio meta javnog linca”.

“Nevinost cu dokazivati do posljednje kapi krvi”, rekao je on, dodajuci da ce otkriti organizatore i pomagace.

Boki 13 je rekao da je ovaj sudski slucaj nesrecno nazvan “Reket” i da su se “preko njegovih leda odvijale prljave polticke igre”.

Jovanovski je rekao da ce vjestacenje kamere iz kuce njegove porodice pokazati ko je otisao s torbom s novcem. Dodao je i da je onoliko vremena koliko je proveo po kafanama sa Janevom sjedeo i s tuziteljkom Vilmom Ruskoskom.

Razrijesena specijalna tuziteljka Katica Janeva je rekla da “ne osjeca ni mrvicu krivice”, da zna da Tuzilastvo za organizovani kriminal nema dokaze da dokaze njenu krivicu.

Bojan Jovanovski je u sudskom postupku za aferu “Reket” optuzen za dva krivicna djela – “primanje nagrade za protivzakonit uticaj” i “pranje novca”, a za svako djelo pojedinacno je zaprijecena kazna zatvora od jedne od 10 godina.

Za “primanje nagrade za protivzakonit uticaj” tereti se i treceosumnjiceni Milevski, dok drugooptuzenu Janevu Tuzilastvo goni za “zloupotrebu sluzbenog polozaja i ovlascenja”, za sta je predvidena kazna od najmanje tri godine.

NUHODZIC

Usvajanjem izmjena Zakona o sprjecavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje predvidaju nezavisnost i samostalnost finansijsko-obavjestajne jedinice, bice stvoreni uslovi da Crna Gora aplicira za ponovno clanstvo u Egmont grupi, kazao je ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic.

Izmjenama ovog Zakona Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala je da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Sektoru za sprjecavanje pranja novca i finansiranja teoririzma Uprave policije.

Prestankom postojanja Uprave, Crna Gora je po automatizmu iskljucena iz svjetske asocijacije finansijsko-obavjestajnih sluzbi, Egmont grupe.

Nuhodzic je danas u parlamentu kazao da Crna Gora izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijsko-obavjestajne jedinice koji postoji u velikom broju drzava Evropske unije.

On je dodao da je cilj, koji je zacrtan prilikom promjene modela finansijsko-obavjestajne jedinice, ispunjenje obaveza i preporuka u procesu pridruzivanja EU.

“Ovim modelom finansijsko-obavjestajnoj jedinici se daju znacajno veca ovlascenja, pristup policijskim bazama podataka, sto predstavlja kljucni resurs za pravilno odlucivanje prilikom otvaranja predmeta vezanih za pranje novca i finansiranje terorizma”, precizirao je Nuhodzic.

Finansijsko-obavjestajna jedinica operativno nezavisna

Prema njegovim rijecima, izmjenama je propisano da je finansijsko-obavjestajna jedinica operativno nezavisna od drugih drzavnih organa, sto da znaci da ima ovlascenja i kapacitete da samostalno radi i odlucuje.

Kako je rekao, predvideno je da rukovodilac finansijsko-obavjestajne jedinice bude nezavistan i samostalan u radu i propisan je drugaciji nacin zaposljavanja sluzbenika te jedinice u odnosu na policijske sluzbenike.

“Rukovodioca jedinice ce na predlog direktora Uprave policije postavljati Vlada, a na osnovu prethodno dobijenog misljenja nadleznog skupstinskog tijela”, pojasnio je ministar.

On je saopstio da je finansijsko-obavjestajna jedinica od jula do oktobra, od kada funkcionise kao dio Uprave policije, otvorila 218 novih predmeta.

“Evidentan je trend rasta broja predmeta u poredenju sa proslom kada je tokom citave godine otvoreno 374 predmeta”, dodao je Nuhodzic.

On je kazao da ce, nakon usvajanje izmjena Zakona, koji predvida operativnu nezavisnost finansijsko-obavjestajne jedinice, Crna Gora formalno aplicirati za ponovno clanstvo u Egmont grupi.

Prema njegovim rijecima, prijem u clanstvo se vrsi na plenarnom zasjedanju Egmont grupe koje se odrzava jednom godisnje polovinom godine.

“Ocekujem da se nademo na agendi zasjedanja u julu naredne godine, na kojem bi finansijsko-obavjestajna jedinica opet bila primljena u Egmont grupu”, kazao je Nuhodzic.

On je rekao da je napravljen dobar model prelaska sa administrativnog na policijski model, i da su predvideni medunarodni standardi i preporuke ekseprata.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sanja Pavicevic kazala je da je donosenje izmjena Zakona jedan od preduslova da Crna Gora ponovo bude primljena u Egmont grupu.

Ona je kazala da je vazno adekvatno zastiti podatke i informacija koje vodi finansijsko-obavjestajna jedinica i dodala da vjeruje da ce u njoj biti angazovani najbolji kadrovi.

“Pristup tim podacima i informacijama dozvoljen je samo sluzbenicima finansijsko-obavjestajne jedinice sto pokazuje da je smanjena mogucnost uticaja”, dodala je Pavicevic.

Bulatovic: Skandal i nezabiljezeno

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatovic ukazao je da je promjena statusa Uprave za sprjecavanje pranja novca i finansiranje terorizma prouzrokovala automatsko iskljucenje Crne Gore iz Egmont grupe.

Kako je rekao, sada Crna Gora nema pristup kljucnim medunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama koje prolaze kroz njen finansijski i nefinansijski sektor.

“Ovo je skandal i nezabiljezeno. Zasto se ovo radi? Ovo je namjera jednog klana unutar DPS koji predvodi premijer da vrsi politicku kontrolu pranja novca na nacin kako oni smatraju da treba”, kazao je Bulatovic.

On je ukazao da pristup Crne Gore Egmont grupi moze trajati dvije godine.

Scepanovic: Od kad nije clanica Egmont grupe, CG nema nikakvih problema

Poslanica DPS-a, Marta Scepanovic rekla je da je cilj izmjena Zakona da se nova organizaciona jedinica za sprjecavanje pranja novca i finansiranje terorizma bude operativno nezavisna od Uprave policije.

Ona je navela da je donosenje Zakona o drzavnoj upravi uvelo novi status sluzbe i da je najvise polemike izazvalo sto je taj novi status znacio izlazak Crne Gore iz Egmont grupe.

“Mi kao drzava imamo pravo da procijenimo da li nam je neophodna reorganizacija drzavne uprave i da napravimo efikasnijom i efektnijom zbog gradana”, istakla je Scepanovic.

Ona je rekla da Crna Gora, od kad nije clanica Egmont grupe, nema nikakvih problema u razmjeni podataka na osnovu bilateralnih sporazuma sa ostalim drzavama.

“Koliko je bilo neophodno Upravu za sprjecavanje pranja novca pripojiti Upravi polciije govore i podaci da je od jula do oktobra sektor za sprjecavanje pranja novca otvorio 218 predmeta, sto je za 50 odsto vise nego za cetiri mjeseca u prosloj godini”, rekla je Scepanovic.

Kako je dodala, povecan je i broj privatnih sumnjivih transakcija za vise od dva puta, a vrijednost blokiranih sredstava je oko dva miliona eura.

“Ovo su cinjenice koje ukazuju na opravdanosti ovakvog rjesenja i svi ostali navodi su samo politicke ocjene. Ovo je bio pravi potez”, dodala je Scepanovic.

Ibrahimovic: Sacuvana nezavisnost i samostalnost u radu

Poslanik Bosnjacke stranke Ervin Ibrahimovic rekao je da je ovim zakon finansijsko-obavjestajna jedinica sacuvala nezavisnost i samostalnost u radu.

Kako je naveo, terorizam i pranje novca su najveci izazovi i opasnosti ne samo za Crnu Goru, vec i Evropu i cijeli svijet.

“Terorizam i pranje novca ne mozemo odvojeno posmatrati zato je izuzetno vazno da uspijemo da kriminalcima onemogucimo pristup finansijskim sredstvima i posaljemo signal svima da sve drzave treba da se ujedine protiv ove dvije pojave”, istakao je Ibrahimovic.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanovic kazao je da Crna Gora, kao clanica NATO-a, ne bi smjela da dozvoli sebi “veliko institucionalno lutanje” vezano za nacin kako se boriti protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

On je ukazao da je Evropska komisija u izvjestaju o Crnoj Gori za proslu godinu dala ispod prosjecne ocjene za stanje u toj oblasti.

Kako je rekao, evropski prijatelji porucuju da Crna Gora ima velike probleme u smislu finansijskih istraga i ukazuju da drzava nema novu blagovremeno donesenu Strategiju protiv pranja novca i finansiranje terorizma.

“Ne samo sto ne slusamo ovo sto nam se ovdje saopstava, nego ne osluskuju se ni potrebe drustva i gradana i sa institucionalnim i zakonskim lutanjima sprjecavamo jacanje kapaciteta Crne Gore u ovim oblastima”, rekao je Damjanovic.

ODLUKA SAD-A I JOS 14 ZEMALJA

Petnaest americkih zemalja usaglasilo se da zabrane putovanja unutar njihovih granica za 29 Veneceluanaca, ukljucujuci i predsjednika Nikolasa Madura i njegove bliske saveznike, kao dio diplomatskih napora da ga prisile da podnese ostavku.

Na sastanku u Bogoti juce su, izmedu ostalih, bili predstavnici Argentine, Brazila, SAD-a, Kolumbije, Cilea i Perua, potpisnica Meduamerickog ugovora o uzajamnoj pomoci (TIAR), sporazuma koji obecava uzajamnu obranu clanica Organizacije americkih drzava (OAS).

Ta skupina je u septembru prihvatila identifikaciju, sankcionisanje i izrucenje vodecih clanova veneceluanske vlade koji su, kako je rekla, povezani s pranjem novca, trgovinom drogom i terorizmom.

Popis ljudi kojima se zabranilo putovanje u 15 zemalja TIAR-a ukljucuje najvaznije Madurove saveznike poput ministra vanjskih poslova Jorgea Areaza, ministra obrane Vladimira Padrina, potpredsjednice Delsi Rodrigez i Diosdada Kabela, koji je broj dva u vladajucoj Socijalistickoj stranci.

Nekih 500 ljudi povezanih s Madurom je vec pod razlicitim sankcijama, rekao je Hulio Borges, koji je ucestvovao na sastanku kao predstavnik venecuelanskog opozicionog celnika Huana Gvaida, koji je proglasio Madurov ponovni izbor 2018. nelegitimnim. Gvaido se ove godine pozvao na ustav kako bi preuzeo privremeno predsjednistvo. Vecina zapadnih zemalja ga je podrzala kao sefa drzave.

Zemlje koje su ucestvovale na sastanku razmotrile su nove mjere za podrsku ponovnoj uspostavi demokratije i postovanja ljudskih prava u Venecueli, rekla je kolumbijska ministarka vanjskih poslova Klaudija Blum, kao dio strategije da se zaustavi migracija iz te zemlje.

“Na ovom sastanku nema jednostranih odluka ni poziva na upotrebu sile. Postoji samo otvoreni poziv da se pojaca diplomatski pritisak kako bi svaki put bio sto ucinkovitiji”, kazao je kolumbijski predsjednik Ivan Dukve.

Kolumbija je glavno odrediste za venecuelanske migrante koji bjeze pred teskim nestasicama hrane i ljekova i nasiljem vlasti. Skoro 1,5 miliona Venecuelanaca trenutno zivi u toj andskoj zemlji.

ENERGETSKA EFIKASNOST

Gradani i zaposleni u Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj osjetice boljitak nakon zavrsetka radova na unapredenju energetske efikasnosti tih zdravstvenih objekata, cija je vrijednost 1,4 miliona eura, saopstili su predstavnici ministarstava ekonomije i zdravlja.

Generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Marko Radulovic, kazao je da je taj resor 2009. poceo implementaciju projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori, koji se realizuje na osnovu kredita sa Medunarodnom bankom za obnovu i razvoj.

Iz Ministarstva ekonomije je saopsteno da je u okviru prve faze projekta, koja je zavrsena u martu prosle godine, energetski adaptirano 25 javnih objekata.

“Smanjena je potrosnja energije u prosjeku za 42,5 odsto. Rashodi javne potrosnje smanjeni su oko 600 hiljada eura godisnje. U prvoj fazi smo investirali 9,6 miliona eura za obrazovne i zdravstvene objekte”, kazao je Radulovic prilikom obilaska radova koji se izvode na Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj.

Radulovic je rekao da je druga faza projekta pocela 1. septembra prosle godine i da ce trajati do 31. decembra 2023. godine, a planirano je da se investira sest miliona eura.

“Predmet druge faze projekta je poboljsanje energetskih karakteristika novih 20 zdravstvenih objekata, a radice se na uspostavljanju monitoring sistema za pracenje, koji ce na prvom mjestu pratiti nivoe komfora u zdravstvenim objektima i odrzivog sistema finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru”, objasnio je Radulovic.

On je kazao da su do sada u okviru druge faze zavrsili radove na unapredenju energetskih karakteristika tri doma zdravlja u Beranama, Plavu i Rozajama, ukupne vrijednosti 650 hiljada eura.

Radulovic je naveo da je za adaptaciju Opste bolnice Bar opredijeljeno 950 hiljada, a za Dom zdravlja Ulcinj oko 450 hiljada EUR. Ugovor se odnosi na zamjenu fasadne bravarije, postavljenju termo izolacije na fasadi, postavljanje termoizolacije krovnih ravni, zamjena i unapredenje sistema za pripremu sanitarne tople vode, unapredenju sistema osvjetljenja i sistema za grijanje.

Drzavni sekretar Ministarstva zdravlja, Milovan Vujovic, saopstio je da je do sada, kroz projekat, u zdravstvene objekte ulozeno oko 8,15 miliona eura i da je energetski adaptirano 19 zdravstvenih objekta.

,,Nalazimo se u radnoj posjeti barskoj bolnici i Domu zdravlja Ulcinj. Sprovodi se toplotna izolacija spoljasnjih zidova, toplotna izolacija plus hidroizolacija ravnog krova, zamjena vrata i prozora, zamjena kotolova i sve ono sto sto pripada energetskoj efikasnosti”, naveo je Vujovic.

On je rekao da se u sklopu projekta, u barskoj bolnici, rekonstruise i odjeljenje pedijatrije.

,,Tako da ce to odjeljenje i sa unutrasnje strane biti do kraja rekonstruisano i obnovljeno. Sprovodeci ove projekte, nadamo se da ce gradani uspjeti da osjete boljitak u koriscenju datih objekata i da ce se osjetiti i zadovoljstvo zaposlenih”, kazao je Vujovic.

Politika Vlade je, kako je dodao, da se nastavi realizacija projekta i da se stvore sto bolji uslovi za dalji rad i koriscenje zdravstvenih objekata.

Direktor Opste bolnice Bar, Dragoslav Tomanovic, rekao je da je planirano da na godisnjem nivou bolnica ustedi oko 100 hiljada EUR, a vrijeme vracanja ulozenih sredstava je sedam godina.

,,Svaka usteda je dobrodosla i omogucice nam da ulozimo sredstva u opremu i u nesto sto je potrebno pacijentima i zaposlenima”, kazao je Tomanovic.

Direktor Doma zdravlja Ulcinj, Pavle Marnikovic, rekao je da je rok zavrsetka radova 100 dana, ali da je potrebno uzeti u obzir vremenske uslove.

,,Veliki dan za Dom zdravlja Ulcinj. Radovi su poceli. Ovaj veliki projekat ce nama zaposlenima donijeti bolje uslove za rad, a posebno se radujem zbog pacijenata, jer ce imati prijatniji boravak ovdje”, zakljucio je Marnikovic.

POKIDANO KONTAKTNO UZE

Zeljeznicki saobracaj na pruzi Podgorica – Niksic koji je bio u prekidu od rano jutros uspostavljen je oko 13 casova. Lokalni voz je u 6 sati i 40 minuta naisao na uze kontaktne mreze i pokidao ga, zbog cega je zeljeznicki saobracaj bio onemoguce.

Kako su saopstili iz Zeljeznicke infrastrukture Portalu RTCG, ekipe za otklanjanje kvara su bile na terenu nekoliko sati i uspjele da uklone smetnju, pa je napon ukljucen oko 13 casova i saobracaj na ovoj relaciji regulisan.

Kako objasnjavaju, ovakva vrsta smetnje se desava na pruzi, a uzrok ce utvrditi posebna komisija koja je takode na terenu.