RADUNOVIC U HELSINKIJU
Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji je posebno znacajan sa aspekta ukupne demokratizacije crnogorskog drustva, a poseban izazov ostaje adekvatna implementacija usvojene pravne tekovine EU i ostvarivanje konkretnih rezultata, o cemu svjedoci i nedavno objavljeni Non paper Evropske komisije o napretku pregovora u poglavljima 23 i 24. To je saopstio predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunovic na zasijedanju Konferencije odbora za evropske poslove parlamenata Evropske unije (COSAC).
Parlamentarci su podrzali dalje prosirenje EU, uz zakljucak da ce politika prosirenja na zemlje Zapadnog Balkana i dalje biti na evropskoj agendi.
Tokom 62. Plenarnog zasjedanja u Helsinkiju razmijenjena su misljenja o rezultatima sestomjesecnog finskog predsjedavanja Savjetu EU, promovisanju vladavine prava i klimatskoj strategiji EU, te politici prosirenja i buducim odnosima Unije sa Ujedinjenim Kraljevstvom
Zasijedanje je otvoreno sesijom posvecenom prioritetima finskog predsjedavanja Savjetu EU.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunovic je istakao da Evropi treba jaka EU, koja zivi vrijednosti na kojima je zasnovana, te da jacanje socijalne, ekonomske i ekoloske Evrope i vladavina prava u drzavama clanicama sluzi kao pozitivan primjer za reformske procese u zemljama Zapadnog Balkana.
“Po njegovim rijecima, proces pristupanja EU je posebno znacajan sa aspekta ukupne demokratizacije crnogorskog drustva, a poseban izazov ostaje adekvatna implementacija usvojene pravne tekovine EU i ostvarivanje konkretnih rezultata, o cemu svjedoci i nedavno objavljeni Non paper Evropske komisije o napretku pregovora u poglavljima 23 i 24”, navodi se u saopstenju.
Parlamentarci su podrzali dalje prosirenje EU, uz zakljucak da ce politika prosirenja na zemlje Zapadnog Balkana i dalje biti na evropskoj agendi.
“Takode, ukazali su na znacaj rjesavanja izazova migracija, dalje parlamentarizacije evropske politike, te daljeg unapredenja dijaloga izmedu nacionalnih parlamenata i vlada. Istaknuta je solidarnost kao kljucna vrijednost Unije i potreba stalnog ,,osluskivanja” potreba njenih gradana”, navodi se u saopstenju.
Druga sesija bila je posvecena promovisanju temeljnih prava i vladavini prava u EU, imajuci u vidu obiljezavanje desete godisnjice od usvajanja Lisabonskog ugovora i stupanja na snagu Povelje EU o osnovnim pravima.
” Na kraju diskusije, parlamentarci su se posebno osvrnuli na kljucne ciljeve novog evropskog rukovodstva – reformu Zajednicke poljoprivredne politike, Evropski zeleni plan, digitalno razdoblje Evrope, konferenciju o buducnosti Evrope, zastitu evropskog nacina zivota, snazniju ulogu Evrope u svijetu i novi podsticaj njenoj demokratiji”, navodi se u saopstenju.
U okviru sesije posvecene klimatskoj strategiji Evrope, poslanici su razmijenili misljenja o novim tzv. zelenim radnim mjestima, ostvarivanju ciljeva Pariskog sporazuma, inovativnim tehnologijama i ,,zelenim” industrijama, obnovljivim izvorima energije i smanjivanju emisije ugljen-dioksida, finansijskoj podrsci za dekarbonizaciju energetskog sektora, odrzivosti klimatske strategije, te ulozi gradana i preduzeca i adekvatnoj kaznenoj politici.
![Primjena usvojene pravne tekovine EU ostaje izazov]()