FORUM U SKOPLJU

Crna Gora je zainteresovana za ucesce u Justice Scoreboard-u, instrumentu EK za uporedno mjerenje nezavisnosti, kvaliteta i efikasnosti nacionalnih pravosudnih sistema u EU, saopstio je Nikola B. Saranovic, generalni direktor Direktorata za medunarodnu saradnju Ministarstva pravde.

Saranovic ucestvuje na sastanku ministara pravde u okviru Foruma ministara pravde i unutrasnjih poslova EU – Zapadni Balkan, koji se odrzava u Skoplju, u organizaciji Finskog predsjedavanja EU i Vlade Republike Sjeverne Makedonije.

Kako je saopsteno iz Ministarstva pravde, Saranovic je istakao da je Crna Gora, nedugo nakon otvaranja pregovora u poglavljima 23 i 24, izrazila zainteresovanost za ucesce u Justice Scoreboard-u, koji je naveden u non-paper-u Republike Francuske o reformi procesa pristupanja kao alat potreban i za zemlje kandidate.

“On je naglasio da Crna Gora, nezavisno od navedenog non-paper-a, ponovo izrazava interesovanje za ucesce u ovom mehanizmu, koji je koristan za sto vjerodostojnije poredenje kvaliteta pravosuda u drzavama clanicama i kandidatima/aspirantima za clanstvo u EU”, navodi se u saopstenju.

Prema njegovim rijecima, Radni dokument EK o poglavljima 23 i 24 nacelno je zadovoljavajuci.

“Pozitivne konstatacije bile su ocekivane, negativne nijesu iznenadujuce i uzete su kao smjernice za dalje unapredenje stanja, a pojedina mjesta u dokumentu zahtijevaju post festum razgovore sa EK u cilju razjasnjenja spornih pitanja”, kazao je.

Saranovic je, kako dodaju, upoznao ucesnike sastanka sa planiranim aktivnostima u cilju jacanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuda, borbe protiv korupcije, unapredenja sistema izvrsenja krivicnih sankcija, kao i saradnje sa EU agencijama, tijelima i programima.

“Ministarstvo pravde Crne Gore pohvaljeno je za doprinos regionalnoj pravosudnoj saradnji na Zapadnom Balkanu”, kazali su iz Ministarstva pravde.

Na marginama sastanka, Saranovic se sastao sa Konstantinosom Manolopulosom, sefom Jedinice za korporativne usluge Agencije za temeljna prava EU, sa kojim je razgovarao o modalitetima njene saradnje sa crnogorskim institucijama.

Forum nastavlja rad sjutra, sastakom ministara unutrasnjih poslova. Sljedeci Forum bice odrzan u Crnoj Gori, u okviru predsjedavanja Savezne Republike Njemacke EU, u drugoj polovini 2020. godine.

Delegaciju Crne Gore u Skoplju predvodi ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic.

STOLTENBERG NAJAVIO

Nacionalni interes svake drzave je da bude dio Sjevernoatlantskog saveza, ocijenio je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg i dodao da kontrahibridni tim za podrsku ove sedmice boravi u Crnoj Gori.

Kako je najavio Stoltenberg, suzbijanje hibridnih prijetnji ce se naci na dnevnom redu.

“Saveznici se povecavaju, ukljucujuci nove osnovne zahtjeve za otpornim telekomunikacijama, ukljucujuci 5G. A nas prvi kontrahibridni tim za podrsku je ove sedmice u Crnoj Gori”, rekao je Stoltenberg.

Sjutra ce, kako je najavio, preduzeti jos jedan vazan korak.

“Ocekujem da ce se ministri saglasiti da priznaju svemir kao operativno podrucje, zajedno sa vazduhom, kopnom i morem. Taj prostor je neophodan za odbranu – za rano upozorenje, komunikaciju i navigaciju”, porucio je Stoltenberg.

On je rekao da oko Zemlje trenutno orbitira oko dvije hiljade satelita.

“Otprilike polovina je u vlasnistvu zemalja NATO-a. Prepoznavanjem svemira kao operativnog domena bice jasan znak da i dalje jacamo odbranu u svim oblastima”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, NATO je jedini forum koji okuplja narode iz Evrope i Sjeverne Amerike, a koji se bave strateskim bezbjednosnim izazovima.

On je naglasio da NATO ostaje jedini garant evropske i transatlantske bezbjednosti.

“A odgovornost svakog od nas je da odrzi i ojaca svoje jedinstvo, kako bismo svima osigurali odbranu”, porucio je Stoltenberg, saopsteno je iz Alijanse.

On je podsjetio da ce se za dvije sedmice, lideri NATO drzava sastati u Londonu, povodom 70. godina Saveza a sastanak se, smatra on, odrzava u pravo vrijeme.

“Postoje razlike medu saveznicima u nizu razlicitih pitanja poput trgovine, klime, iranskog nuklearnog sporazuma, kao i situacije na sjeveroistoku Sirije”, kazao je Stoltenberg.

Ali, kako je rekao, razlike medu saveznicima nijesu nove.

“Uprkos njima, NATO je samo ojacao u posljednjih 70 godina. Nastavljamo da pruzamo sigurnost za skoro milijardu ljudi”, dodao je Stoltenberg.

Kako je kazao, Evropa i Sjeverna Amerika danas vise rade zajedno u NATO-u nego sto je to bilo decenijama.

“Jacamo odbranu, sa vise snage i spremnosti, pojacavanjem odgovora protiv sajber napada i hibridnih pretnji, igrajuci kljucnu ulogu u borbi protiv medunarodnog terorizma, ukljucujuci misije za obuku u Avganistanu i Iraku”, dodao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, biti dio snaznog transatlantskog saveza u nacionalnom je interesu svake pojedinacne drzave.

“Sve sto radimo mora biti u skladu sa podjelom tereta. Sada smo u petoj uzastopnoj godini povecanja izdataka za odbranu sirom evropskih saveznika i Kanade. Sa vise od 100 milijardi americkih dolara dodatnih ulaganja u odbranu. Ovo je veliki napredak i odlucni smo da nastavimo sa ovakvim zamahom”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, u svijetu koji se brzo mijenja, NATO se i dalje prilagodava suocavanju sa strateskim izazovima.

SJUTRA PREMIJERSKI SAT

Crnogorski premijer Dusko Markovic odgovarace sjutra u parlamentu na pitanja predstavnika poslanickih klubova o dodjeli stanova, evropskim integracijama, biznismenu Dusku Knezevicu, projektu auto-puta.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knezevic pitace premijera da li su istinite tvrdnje Specijalnog drzavnog tuzioca da je biznismen Dusko Knezevic zajedno sa 79 fizickih i 95 pravnih lica, utajio porez i transferisao oko 550 miliona EUR, za koje se sumnja da poticu iz nelegalnih aktivnosti.

“Ako jesu, sta ste kao predsjednik Vlade u tri godine mandata, uradili za zastitite ekonomski sistem Crne Gore”, pitace Knezevic.

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapic ukazace da se nagovjestava se novi pristup Evropske unije pregovorima o pristupanju, koji ce, prema njegovim rijecima, smanjiti prostor za simuliranje reformi, postroziti kriterijume i zahtjeve kako bi vise koristi od procesa imali gradani, a ne najcesce neiskrene, politicke elite koje ga vode.

“Da li ste svjesni nove dinamike u tom smislu i sta cete, kao najodgovornija politicka licnost koja vodi unutrasnju i vanjsku politiku, preduzeti da Crna Cora izade iz ociglednog produbljivanja politicke nestabilnosti, negativnog ritma i sustinskog nazadovanja u kljucnoj oblasti EU integracija koji, ukoliko se ovako nastavi, moze rezultirati i formalnom blokadom procesa”, pitace Krivokapic premijera.

Predstavnica Demokratske partije socijalista Aleksandru Vukovic interesuje koje mjere Vlada preduzima na polju podsticanja inovacija u privredi i podrske inovativnim brzorastucim kompanijama.

Poslanik Demosa Miodrag Lekic pitace Markovica da li ce preispitati i ukinuti “neustavne i nemoralne odluke u partijsko-klanovsko-funkcionerskoj strukturi o dodjeljivanju stanova i kredita, u nekim slucajevima drugi, treci, cetvrti put, pod uslovima koji ni blizu ne vaze za gradane”.

Goran Danilovic iz Posebnog kluba poslanika pitace u kom mjesecu naredne godine se planira otvaranje dijela auto-puta Podgorica-Matesevo i da li ce to podrazumijevati zavrsne radove u potpunom obimu na petlji Smokovac.

“Kad se planira nastavak radova od Mateseva do Boljara i kako ce se taj projekat finansirati”, pitace Danilovic.

Andrija Popovic ce u ime kluba Liberalne partije i Socijaldemokrata pitati premijera o efektima dosadasnje stambene politike u Crnoj Gori.

Poslanika Bosnjacke stranke, Ervin Ibrahimovica interesuje da li Vlada planira i na koji nacin da poveca zastupljenost Bosnjaka u programskoj i kadrovskoj strukturi Javnog servisa.

U GLAVNOM GRADU

Predstavnici Sekretarijata za finansije Glavnog grada istakli su da je porez na nepokretnost na najnizoj stopi koju propisuje Zakon, ocijenjeno je na centralnoj javnoj raspravi povodom Nacrta odluke o porezu na nepokretnost.

Kako je istakao sekretar za finansije Miomir Jaksic, donosenje nove Odluke o porezu na nepokretnost na lokalnom novou uslovila je promjena Zakona o porezu na nepokretnost koji je usvojen u aprilu. Osnovica za utvrdivanje poreza na nepokretnosti, kako je pojasnio, je trzisna vrijednost nepokretnosti na dan 1. januara godine za koju se porez utvrduje.

“U odnosu na prethodnu Odluku o porezu na nepokretnost, Glavni grad ni jednu stavku nije povecao. Ostale su na istom nivou. Zakonom je definisano da stopa poreza na nepokretnost moze da se krece u rasponu od 0,25 do 1 odsto. Te stope kod nas su minimalne. Najveca je stopa je 0,42 odsto za poslovne objekte, a za sekundarne stambene objekte 0,58 procenata”, kazao je sekretar Jaksic.

Niske poreske stope u ovoj Odluci predlozene su u skladu sa namjerom gradske uprave da stimulise proizvodnju.

“Stavili smo najnizu stopu na proizvodne objekte i hale i ta stopa iznosi 0,28 odsto. Na ovaj nacin zelimo da damo doprinos samoj prozvodnji kako bi realan sektor mogao sto bolje da se razvija i da poreska opterecanja budu na najnizem mogucem nivou”, porucio je Jaksic.

Odluka, kako je kazao, predvida umanjenja poreza na nepokretnost u odnosu na lokaciju, kvalitet, kao i starost objekta.

“Na taj nacin smo u potpunosti ispostovali zakonske obaveze koje su Zakonom definisane”, kazao je Jaksic.

Dodao je kako je Odlukom definisano da za stambene objekte u izgradnji naplata poreza otpocinje od momenta tehnickoh prijema, odnosno maksimalno tri godine od momenta izdavanja gradevinske dozvole.

“Na taj nacin smo zeljeli da investitore oslobodimo placanja poreza, dok je u fazi izgradnje neki objekat. Onog momenta kad se u Katastru prevede onda pocinje obracuvanje poreza na napokretnost”, zakljucio je Jaksic.

Takode, odrzana je javna rasprava i o Nacrtu odluke o visini, nacinu obracunavanja i placanja clanskog doprinosa Turistickoj organizaciji Glavnog grada-Podgorice. Obveznici placanja clanskog doprinosa su pravna lica, fizicka lica i preduzetnici koji na teritoriji Glavnog grada Podgorice imaju svoje sjediste ili organizacionu jedinicu, odnosno drustvo koje obavlja turisticku, ugostiteljsku i/ili sa turizmom neposredno povezanu djelatnost.

Javna rasprava o Nacrtu ove dvije Odluke pocela je 7. novembra 2019. godine i traje 15 dana. Primjedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se u pisanoj formi na adresu: Sekretarijat za finansije Glavnog grada Podgorica, Ulica Njegoseva br. 13 ili na e-mail: [email protected], do isteka roka za javnu raspravu.

“Sekretarijat za finansije ce razmotriti primjedbe, predloge i sugestije ucesnika javne rasprave, a predvideno je da se odluke primjenjuju od 1. januara naredne godine”, zakljucili su u Sekretarijatu.

ZBOG OBIJANJA BANKOMATA

Budvanska policija rasvijetlila je slucaj obijanja bankomata na stetu poslovnica jedne banke u Budvi, Tivtu i Podgorici, a ovo krivicno djelo, kako se sumnja, pocinili su ukrajinski drzavljani J.I. (38), I.S. (37) i A.B. (38). Dvojica Ukrajinaca su uhapseni, a za trecim se i dalje traga.

Kako se navodi u saopstenju Uprave policije, budvanska policija je identifikovala osumnjicena lica, a slijedom dogadaja i preduzetim aktivnostima podgoricka policija prikupila je dokaze koji ukazuju na sumnju da su ova lica isto djelo pocinili u Podgorici.

“Kako se sumnja ukrajinski drzavljani J.I, I.S. i A.B. su podesnim sredstvima obili bankomat poslovne banke, te se prikljucili na elektronski uredaj i ‘dali nalog’ dispanzeru da izbaci novac koji se nalazio u kaseti. Ove osobe su na taj nacin pribavili imovinsku korist u ukupnom iznosu od oko 138.000 eura, i to oko 30.000 eura u filijali u Budvi, u filijali u Tivtu oko 45.000, dok su u Podgorici protivpravno prisvojili oko 63.000 eura.
U momentu identifikacije osoba osumnjicenih za racunarsku prevaru, one nijesu bile dostupne policijskim sluzbenicima, odnosno, nijesu se nalazila na teritoriji Crne Gore, te je za njima raspisana potraga”, isticu u Upravi policije.

J.I. i I.S. su liseni slobode prilikom ulaska u Crnu Goru na jednom granicnom prelazu i oni su uz krivicnu prijavu privedeni drzavnom tuziocu u Visem drzavnom tuzilsatvu u Podgorici, dok je za licem A.B. i dalje na snazi prethodno raspisana potraga.