CESTITKA DUKANOVICA

Kotor, grad velike istorije, bogate kulturne bastine i vjekovnog multietnickog sklada, neodvojivi je dio drzavnog bica Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic u cestitki povodom 21. novembra Dana opstine Kotor.

On je cestitku uputio predsjedniku Zeljku Aprcovicu, predsjedniku Skupstine opstine Jovu Sudicu, odbornicima, ucesnicima svecane sjednice i svim gradanima Kotora uz najbolje zelje za dalji uspjesan rad.

“Kotor, grad velike istorije, bogate kulturne bastine i vjekovnog multietnickog sklada, neodvojivi je dio drzavnog bica Crne Gore, trajni zig na njenoj evropskoj legitimaciji, po kojemu je, izmedu ostalog, prepoznata u svijetu”, kazao je Dukanovic.

Tako je, dodaje, bilo i tokom slavne antifasisticke borbe u kojoj smo prije 75 godina, zajedno s drugim jugoslovenskim narodima izvojevali slobodu, i na tim temeljima ucvrstili drzavu koja je danas vazan faktor regionalne stabilnosti, uvazena clanica NATO i lider u pregovorima sa EU.

“Takav polozaj savremene Crne Gore u ovom vremenu sveopsteg prosperiteta naseg drustva otvara nove mogucnosti da Kotor, kao grad pod zastitom UNESCO, unaprijedi svoju turisticku ponudu, i u tijesnoj saradnji lokalne uprave s Vladom i drugim drzavnim institucijama, racionalno valorizuje svoje neiscrpne resurse”, kazao je Dukanovic.

To nas, istakao je predsjednik, zajedno obavezuje da pazljivo sagledavamo planove daljeg razvoja, kako bismo novim generacijama ostavili u nasljede Kotor kao trajno dobro ne samo Crne Gore, nego covjecanstva.

JOVAN I TEODOR

Otkriti nekom da ste trans osoba je hrabar potez, narocito u tradicionalnim drustvima kao sto je crnogorsko. Ekipa Jutarnjeg programa TVCG razgovarala je sa dva trans muskarca iz Podgorice i o tome koliko im se zivot promijenio nakon odluke da u javnosti pricaju o tome sta oni zapravo jesu.

Jovan Ulicevic kazao nam je da se krajem 2011. autovao kao trans muskarac, dok je Teodor Stojanovic to ucinio prije godinu, dvije.

Teodorova porodica i prijatelji, kako kaze, to su saznali prije pet, sest godina.

Nakon jedne od najbitnijih odluka, Jovan i Teodor su poceli da zive kao svoji na svome. No, pitanje je da li su ih drustvo i porodice prihvatile.

“Trebalo je nekoliko godina prije nego sto su moji najblizi poceli da me prihvataju. To je bio naporan period. A onda nakon operacije i svega, kad sam se osnazio…zapravo je kljucna bila promjena u svom stavu. Kad sam molio ljude da me prihvate, prihvatanje nije dolazilo. Kada sam ja zauzeo stav da sam to sto sam, nekako sam osjetio da se stav drugih promijenio”, kaze Jovan.

Teodor kaze da mu se ljudi danas javljaju s osmjehom.

“Nema vise skrivanja i nema vise bojanja da izadem na ulicu. Sto se tice porodice, to je vec druga prica, nazalost. Mozda su cak i odnosi postali malo gori nego sto su bili, ali trudim se svim silama da promijenim to”, kaze Teodor.

Nakon tzv. autovanja, promjene su uslijedile i na poslovnom planu.

Teodor je zaposlen u lokalu gdje mu je sef, nakon sto mu je saopstio da je trans osoba, rekao “Neka si ti meni ziv i zdrav”.

Jovan Ulicevic prica da vise nije biolog, sto je inace po profesiji, te da se fokusirao na aktivizam, jer mu je bilo vazno da se promijeni stav.

Priznaje da za drustvo bira one koji ne dovode u pitanje ono sto on jeste. Ista je situacija bila i sa partnerkama.

“Nisam ulazio u veze u kojima se dovodi u pitanje to sto sam ja”, rekao je Jovan.

Da je u Crnoj Gori sve brojnija zajednica trans osoba pokazuju i podaci Asocijacije Spektra na cijem celu je Jovan.

“Kad smo se okupili bilo je 10 ljudi… 2013. grupu smo osnovali ja i jos jedan momak. U odnosu na sad, preko 50 ljudi je tu negdje”, kaze Jovan.

Nemanja Zivaljevic, RTCG

DR DAKIC

Specijalista psihijatrije Tea Dakic apelovala je na sve roditelje da pronadu razumijevanje i bezuslovno prihvate djecu koje se izdvaja po drugacijem osjecaju rodnog identiteta.

Ona je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) kazala da je izostanak podrske porodice jedan od kljucnih faktora koji uticzu na nase mentalno zdravlje i blasgotanje”.

“Jasno je da je roditeljima tesko da shvate zasto se bas njihovo dijete izdvaja po nekom drugacijem osjecaju rodnog identiteta. Savjet je da roditelji nadu sebi raumijevanje za te stvari i svoje dijete bezuslovno prihvataju”, kazala je Dakic.

Ljudska prava transrodnih osoba, kazala je ona, presla su znacajan put u smislu prihvatanja.

Ipak, kako je istakla, transrodne osobe se svakodnevno susrijecu sa ekstremnim oblicima diskriminacije, marginalizacije i viktimizacije.

Dante Ognjanovic iz NVO Spektra kaze da se osjeca sigurno, kao svaki obicni gradanin, koji kada izade iz stana ne pomislja da ce mu se nesto lose dogoditi.

“Normalno zivim. Ja sam imao problema dok sam nasao posao. Bitno je to koliko je ljudima ocigledno da je neko trans osoba, meni se nekako poprilicno ne vidi, i okej prolazim. Ali trans zene, kojima je ociglednije da su trans, njima je mnogo teze”, kaze Dante.

On je rekao da se ne zna tacan broj transrodnih osoba u Crnoj Gori, koje kako je rekao, zive u svim gradovima.

“Ne zivimo samo u Podgorci. Ja sam isao u gimnaziju u Niksicu, i za te cetiri da ja znam, jedino sam ja bio, da se zna, dio LGBT zajednice”, kaze Dante.

Poprilicno je dobro prosao, kaze on, navodeci da nije bilo fizickog nasilja: “Mene sale na moj racun nijesu doticale”.

Govoreci o podrsci, Dante kaze da bi najprije trebalo shvatiti sta nije u redu, i zasto se osjecamo tako kako se osjecamo.

“U skoli nijesam znao nista o tome, nijesam imao obrazovanje na tu temu. Pa sam trazio po internetu i shvatio i trazio sam nekog kao ja. Povezivao se sa ljudima na drustvenim mrezama, kako su se oni autovali, razmisljao kako ja to da uradim”, rekao je Dante.

Inace, u Podgorici ce veceras biti odrzan performan povodom Dana sjecanja na zrtve transfobije, pod nazivom “331 razlog”.

Performans ce biti odrzan u 19 kod spomenika Marku Miljanovu.

IZMJENE ZAKONA

Ministarstvo prosvjete predlozilo je izmjenu Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, kojom namjeravaju da promijene kriterijume izdavanje diploma i angazuju eksperte koji ce davati misljenje o ispravi stecenoj u inostranstvu, a imao bi mogucnost da predlozi priznavanje ili odbije diplomu.

Portaprolka Ministarstva prosvjete Milica Lekic kazala je za Dan da je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednacavanju kvalifikacija, koji je pripremila meduresorska radna grupa, na javnoj raspravi i prosle sedmice je odrzan okrugli sto u Ministarstvu prosvjete.

“Kljucne izmjene ticu se razrade postupka i kriterijuma priznavanja, koji bi sada trebalo da obuhvataju ishode ucenja, strukturu obrazovnih programa, nivo vjestina i kompentencija, uslove upisa, obim i trajanje prakticne nastave, prava koja obrazovna isprava daje u zemlji izdavanja. Predlozeno je takode da ministarstvo, u postupku cijenjenja isprave i gore navedenih kriterijuma, ima mogucnost eventualnog angazovanja eksperta iz iste ili srodne oblasti za davanje misljenja o ispravi, odnosno kvalifikaciji stecenoj u inostranstvu. Lista eksperata bi se sacinjavala na osnovu javnog poziva”, kazala je Lekiceva.

Ekspert bi, kako je rekla, imao mogucnost da predlozi priznavanje ili odbijanje diplome, uz obavezno obrazlozenje.

“Tokom rasprave mogli su se cuti i dodatni predlozi u dijelu angazovanja eksperata, odnosno drugih institucija iz sektora visokog obrazovanja”, pojasnila je Lekiceva.

Ona je podsjetila i da je Crna Gora potpisnica Lisabonske konvencije koja se bavi priznavanjem obrazovnih isprava i ta konvencija ce se u svakom momentu postovati.

“Sa druge strane, nase je pravo i obaveza da razradujemo dalje njene principe i time omogucavamo sopstvenom trzistu da se zastiti od sumnjivih diploma. Ovdje naglasavamo i da svima onima koji su kvalitetno zavrsili program neke visokoskolske ustanove, proces priznavanja ovim nece biti otezan, vec suprotno. Ove izmjene zakona imaju fokus, prije svega na onim diplomama za koje postoji sumnja da su izuzetno loseg kvaliteta”, rekla je ona.