U KAMERUNU

U kojoj mjeri novinarski emotivni dozivljaj utice na stvaranje objektivne slike prlikom izvjestavanja, samo je jedno od pitanja koja su u fokusu debate vise od 400 novinara iz 40ak zemalja svijeta u Kamerunu, gdje se odrzava Samit frankofonih novinara, kome prisustvuju i novinari RTCG.

Predsjednik Medunarodnog udruzenja frnakofonih novianra, senegalac Madianbal Dianj naglasava da du novinari vektor napretka svakog drustva, te da uticu na sveukupni razvoj demokratije.

“Udruzenje frankofonih novinara je okvir koji nam pomaze da razmijenimo iskustva, kontakte, ali i da obezbijedimo konstatnu dinamiku kako bismo uticali, kako na medunarodnu zajednicu, tako i na lokalne donosioce odluka da shvate kolika je vaznost medija”, istakao je Dianj.

Da ideja frankofonije ne podrazumjeva samo zemlje koje koriste francuski kao sluzbeni ili zvanicni jezik, potvrduje i ucesce zemalja koje njeguju vrijednosti frankofonije, medu kojima je i Crna Gora, al ii drzave regiona.

“Sto vise jezika razumijete i sto vise ih govorite, to vise kultura znate. Ne mozete govoriti francuski a da niste citali Pola Valerija, kao sto ne mozete govoriti crnogorski ako nijeste bili na Cetinju i nijeste citali Njegosa”, ocijenila je novinarka HRT-a Silvija Luks-Kalodera.

Njena koleginica iz “Politike” Gordana Popovic je ocijenila da na Balkanu ne postoji dovoljno jaka svijest koliko je frankofonija vazna i koliko moze da bude korisna za nase zemlje.

Boravak u kameruni novinari su iskoristili da, pored profesionalnog, pokazu i sportsko umijece. Odmjerili su snage sa seniorima kamerunskog fudbala, nekadasnjim zvijezdama Africkog kupa, medu kojima su i nekadasnja velika imena svejtskog fudbala, poput legendarnog kamerunskog fudbalera Roze Mila.

ARGENTINSKA KNJIZEVNICA

Jelisaveta Stanisic ili Elizabeta Blazova, kako je poznata u Argentini, prvi put je posjetila svoju Crnu Goru i to u 88-oj godini. Poznata argentinska knjizevnica, crnogorskih korijena, uvijek je zeljela da drugi shvate da su kako kaze, Crnogorci posebni, hrabri i cestiti. Zahvaljujuci ocu njegovala je veliku ljubav prema domovini, a kako kaze, zelja je dovela u Crnu Goru, zelja ce je vratiti.

DUROVIC OCEKUJE

Otkako je Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranje terorizma postala dio Uprave policije, ona vise nije dio Egmont grupe odnosno Medunarodne mreze finansijsko-obavjestajnih sluzbi. Pomocnik direktora policije Dejan Durovic za TVCG kaze da Crna Gora vec preduzima korake kako bi ponovo aplicirala za clanstvo, te da ocekuje da bi to moglo da se desi sredinom 2020.

EGMONT grupa je zapravo organizacija koja broji oko 160 clanica koje medusobno razmjenjuju informacije kako bi usli u trag nezakonitim tokovima novca.

“Egmont grupa je globalna mreza finansiskoobavjestajnih jedinica ciji je osnovni cilj je olaksanje razmjene finansijsko obavjestajnih informacija izmedu jedinica drzava clanica. Ona pruza jednostavniju razmjenu takvih informacija, ali to nije iskljucivo i jedini kanal komunikacije. Finansijsko obavjestajna jedinica Crne Gore nije clanica Egmont grupe, ali to nije nista neocekivano, to se desilo po automatizmu zbog reorganizacije policije,” objasnio je on.

S obzirom na to da smo zbog reorganizacije policije automatski izgubili clanstvo-kako sada funkcionisete i razmjenujete informacije?

“Egmont mreza je pozeljna i efikasna ali nije jedini model, postoje i drugi modeli i putem memoranduma o razumijevanju. Postoje alternativni kanali komunikacije, a svakako nam na raspolaganju uvjek za dokazivanje krivicnih djela pranja novca uvjek stoje medunarodni kanali komunikacija,” naveo je on.

Crna Gora preduzela je korake za ponovno apliciranje u Egmont grupi.

“Najbitniji je Zakon o sprecavanju pranja novca, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona i on je upucen Parlamentu. Kada ce postati ponovo clanica mi ocekujemo da bi to moglo biti do polovine 2020,” naveo je Durovic.

PROGNOZA

U Crnoj Gori sjutra ce biti pretezno oblacno, povremeno sa kisom, u juznim i centralnim predjelima mjestimicno i pljuskovi praceni grmljavinom.

Kako je saopsteno iu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar ce biti mjestimicno umjeren do jak, juzni i jugoistocni.

Jutarnja temperatura vazduha od tri do 15, najvisa dnevna od sest do 18 stepeni.

MINISTRI EU

Sefovi diplomatija Evropske unije su u Briselu razgovarali o francuskom prijedlogu i drugim misljenjima o preinacenju i djelotvornijem procesu pregovora o clanstvu, a Crna Gora i Srbija su pozvane da se ukljuce u napore za pospjesivanje prosirenja.

To su po zavrsetku zasijedanja izjavili ministri Francuske, Holandije i Austrije, a predsjedavajuca sefica finske diplomatije Tuti Tupurainen je novinarima rekla da se ocekuje da nova Evropska komisija posto preuzme duznost u januaru sagleda sta sadrzi francuski prijedlog o novoj metodologiji i zamisli drugih clanica Unije o preuredenju pregovora o clanstvu.

“Nijesmo razgovarali o detaljima iz francuskog prijedloga. Imali smo opstu raspravu o prosirenju i zeljeli smo da ponovimo nasu posvecenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ali smo culi francuski prijedlog, neki su o tome govorili, neki su bili pozitivniji kada je u pitanju taj prijedlog, neki oprezniji. Ipak, Evropska komisija je ta koja bi trebalo da pripremi svoj prijedlog, o kome ce Savjet kasnije diskutovati. Ali ovo vrijeme je posebno, jer je u toku institucionalna tranzicija. Dakle, komisija ce nadam se sto je prije moguce poceti da radi, vec pocetkom decembra i moramo da sacekamo i vidimo kakav ce stav oni zauzeti, licno jedva cekam njihovu inicijativu, ali moramo sacekati da im pocne mandat”, rekla je ona.

Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monsalen je novinarima rekla da su svi ministri saglasni da se proces prosirenja preuredi i naglasili da je neupitna perspektiva Zapadnog Balkana za ulazak u clanstvo Unije.

Ministarka Monsalen je navela da su svi ministri zakljucili da Evropska komisija treba da u januaru iduce godine razmotri francuski i druge prijedloge i pruzi tehnicke i sve druge zakljucke o mogucim promjenama okvira pregovora o clanstvu.

“Druga zajednicka poruka je da EU trazi od zemalja regiona da uporedo nastave da sprovode reforme, a sve to – reforme u regionu i preuredenje samog procesa se moraju uporedo odvijati”, tako da, istakla je ona, do proljeca iduce godine bude jasno i u kojoj mjeri su Sjeverna Makedonija i Albanija sprovele trazene reforme.

Na pitanje da li se ta nova metodologija odnosi i na Crnu Goru i Srbiju, koje vec pregovaraju o clanstvu na temelju utvrdenog pregovarackog okvira, Ameli de Monsalen je uzvratila da “vjeruje da bi te zemlje mogle biti zainteresovane ako nova Evropska komisija predlozi tu novu metodologiju”.

“To je odluka koju one treba da donesu, a malo je prerano da od njih to zatrazimo jer nema zvanicnog mandata, ali kad Evropska komisija iznese svoje prijedloge, tada ce o sadrzini moci da se razgovara s njima”, istakla je francuska ministarka.

Ona je predocila da su Crna Gora i Srbija te koje treba da se odluce na temelju jednog realnog prijedloga, jer “danas smo se mi saglasili samo o politickim, nacelnim stavovima koji su proslijedeni Evropskoj komisiji da se o tome izjasni u januaru”.

Holandski ministar inostranih poslova Stefen Blok je rekao da je vlada u Hagu voljna da prouci kako francuski, tako i prijedloge Italije i Austrije za pospjesenje procesa pregovora o clanstvu.

Holandija smatra da je posebno potrebno naglasiti vaznost vladavine zakona, suzbijanja korupcije, i najprije ce o tome jos razgovarati ministri i potom uputiti prijedloge Evropskoj komisiji, rekao je Blok.

Francuska ministarka Monsalen je, uoci zasijedanja, izjavila da je ponudena francuska nova metodologija za prosirivanje politicki prijedlog i rekla da je, imajuci u vidu da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, EU spremna da o tome razgovara s Beogradom i Podgoricom s ciljem da se takode “povrati povjerenje medu clanicama i stanovnistvom EU”.

“Mislim”, navela je ona, “da u EU mnogi dijele dijagnozu da postupak koji je pokrenut sa Crnom Gorom i Srbijom jeste utemeljen, ali koji ima slabosti”.

“Tu se sve mora gledati jasno”, podvukla je francuska ministarka i dodala “ako Crna Gora i Srbija zele da se ukljuce u ovu novu dinamiku koja je pokrenuta, bicemo sasvim spremni da to razmotrimo”.