POLICIJA SAOPSTILA

Upotreba zimske opreme za vozila koja ucestvuju u saobracaju za vrijeme zimskih uslova na putu, snijega, leda ili poledice, od prekosjutra je obavezna, saopsteno je iz Uprave policije.

Iz policije su kazali da ce, imajuci u vidu trenutne meteo uslove, relativno visoke temperature za ovo doba godine, kao i to da na putevima jos nijesu zimski uslovi, sluzbenici saobracajne policije, dok se meteo uslovi ne promijene, upozoravati vozace na obaveznost posjedovanja i koriscenja zimske opreme.

Oni su naveli da je Pravilnikom o blizim uslovima koje moraju da ispunjavaju vozila u saobracaju na putevima propisano sta obuhvata zimska oprema za putnicka i teretna vozila najvece dozvoljene mase do 3,5 hiljada kilograma.

,,Ona obuhvata pneumatike za zimsku upotrebu na svim tockovima, ili pneumatike za zimsku upotrebu na pogonskim tockovima i lance za snijeg, odnosno druge uredaje za povecanje trakcije pripravne za postavljanje, na najmanje dva pogonska tocka, ili pneumatike za ljetnju upotrebu na svim tockovima i lance za snijeg, odnosno druge uredaje za povecanje trakcije pripravne za postavljanje, na najmanje dva pogonska tocka”, kaze se u saopstenju.

Pored zimske opreme koja je navedena, za lake autobuse, teske autobuse, srednje teretno vozilo i tesko teretno vozilo obavezni dio zimske opreme je i lopata, osim za vozila koja ucestvuju u javnom gradskom prevozu.

Iz policije su kazali da dubina sare na gazecoj povrsini pneumatika ne smije biti manja od cetiri milimetra.

Iz policije su rekli da se za pojedine vrste i kategorije vozila na odredenom putu ili dijelu puta, u odredeno vrijeme, obaveza upotrebe zimske opreme moze utvrditi bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

,,Vremenski period i put, odnosno djelove puta na kojima je obavezna upotreba zimske opreme i kategorije vozila za koja je obavezna upotreba zimske opreme, naredbom propisuje Ministarstvo unutrasnjih poslova (MUP) po prethodno pribavljenom misljenju organa drzavne uprave nadleznog za poslove saobracaja”, objasnili su iz policije.

Oni su istakli da nije tacno da se na vozilima koja ucestvuju u saobrcaju na putevima u Crnoj Gori moraju posjedovati sva cetiri pneumatika za zimsku upotrebu.

Iz policije su kazali da su naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna zimska oprema, koja ce vaziti od 15. novembra ove do 31. marta sljedece godine, precizno navedeni putevi, odnosno djelovi puta na kojima je obavezna upotreba zimske opreme za motorna vozila koja ucestvuju u saobracaju na putu, bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

To, kako su objasnili, znaci da na gradskim saobracajnicama i pojedinim putevima, nije obavezno koriscenje zimske opreme, ukoliko nijesu zimski uslovi na putu, odnosno, nema snijega, leda i poledice.

U RADU JAVNE UPRAVE

Crna Gora napravila je iskorak u redefinisanju pravne regulative kojom je digitalizacija stavljena u fokus svih znacajnih procesa u radu javne uprave, rekla je ministarka javne uprave Suzana Pribilovic.

Ona je, na ministarskoj konferenciji “Digitalna transformacija: Obnoviti javnu upravu za digitalno doba”, kazala da je Vlada posvecena digitalnom razvoju i modernizaciji javne uprave.

,,Crna Gora je u posljednjih godinu napravila iskorak u redefinisanju pravne regulative kojom je digitalizacija stavljena u fokus svih znacajnih procesa u radu javne uprave”, navela je Pribilovic na ministarskom panelu Razmisljanja, komentari i obaveze o digitalnoj transformaciji u zemljama Zapadnog Balkana.

Kako je dodala, primjena informacionih tehnologija, interoperabilnost, elektronska uprava i otvoreni podaci, osnova su za unapredenje rada javne uprave.

Pribilovic je kazala da modernizacija javne uprave ide uporedo sa digitalizacijom i da gradani sa pravom ocekuju od javne uprave da bude otvorena, transparentna i dostupna.

,,U tom smislu Crne Gore radi na dostizanju ciljeva Digitalne agende za Zapadni Balkan i primjeni standarda Evropske unije (EU)”, rekla je Pribilovic

Trenutno se, kako je navela, odvija vise aktivnosti sa ciljem da se svi sistemi konsoliduju i omoguci gradanima i privredi da dobiju kvalitetnu i brzu uslugu od strane javne administracije, i na taj nacin smanje biznis barijere.

,,Digitalna transformacija je tema o kojoj se u Crnoj Gori sve vise razgovara na nivou ICT sektora, institucija i medunarodnih organizacija i znacajan pomak postoji u razvoju interoperabilnosti, e-demokratije i na polju otvorenih podataka”, istakla je Pribilovic.

One je kazala da digitalno doba zahtijeva transformaciju sadasnjeg poslovanja, ne samo poslovnih procesa u kojima se ostvaruje interakcija sa gradanima i privrednim subjektima, vec i transformaciju procesa unutar javne uprave.

,,U tom smislu, Vlada, a prije svega Ministarstvo javne uprave (MJU), kontinuirano radi na jacanju meduresorne saradnje koriscenjem razlicitih mehanizama na projektnom i strateskom nivou”, rekla je Pribilovic.

Kako je navela, rezultat takvog pristupa je povecanje broja institucija koje ucestvuju u procesu razvoja elektronskih usluga, prihvatanje koriscenja dijeljenih infrastrukturnih i aplikativnih rjesenja kojima upravlja MJU, a koje koriste mnogobrojni organi drzavne uprave.

,,Ministri iz regiona su na panelu diskutovali o digitalnoj transformaciji u zemljama Zapadnog Balkana, sta je vec postignuto u procesu digitalizacije i stanju fizicke infrastrukture- preduslovu za digitalnu transformaciju i o aktivnostima u narednoj godini”, dodaje se u saopstenju.

PROTIV MEDIJA I NOVINARA

U Crnoj Gori, od pocetka 2016. do kraja prosle godine podnijeto je 25 tuzbi protiv medija i novinara zbog naknade nematerijalne stete, kao i povrede casti i ugleda, a tuzbenim zahtjevima je trazeno gotovo 275 hiljada eura.

To je saopsteno na predstavljanju istrazivanja sudskih slucajeva u kojima su novinari i mediji bili tuzeni zbog povrede casti i ugleda.

Istrazivanje je pokazalo, da kada je u pitanju tip medija, u svim slucajevima tuzeni su privatni, a da Javni servis – Radio-televizija Crne Gore i lokalni javni emiteri nijesu bili predmet ni jedne tuzbe.

Najcesce su tuzeni stampani mediji u 18 slucajeva, u dva portal, a u tri elektronski medij – odnosno televizija.

ATLAS GRUPA

Odbrana predsjednika Atlas grupe Duska Knezevica podnijela je Specijalnom drzavnom tuzilastvu u Podgorici krivicnu prijavu protiv Vlatka Rasovica, Dorda Durdica i vise pripadnika policije.

Iz Atlas grupe je saopsteno da se krivicnom prijavom osumnjicenima Durdicu i Rasovicu stavlja na teret izvrsenje krivicnog djela davanje laznog iskaza, a za sada NN pripadnicima policije krivicno djelo zloupotrebe sluzbenog polozaja.

Advokat Zdravko Dukanovic kazao je da su oni tokom ove godine, u vise navrata u Podgorici, pred SDT-om, kao svjedoci, davali lazne iskaze, koji su doveli do pokretanja krivicnih postupaka i podizanja optuznice protiv Knezevica.

NN pripadnici policije, ciji identitet ce se utvrditi u toku krivicnog postupka, su, kako se navodi u prijavi, iskoriscavanjem svog sluzbenog polozaja i prekoracenjem granica svojih ovlascenja, nezakonitim postupanjem izvrsili pritisak na Durdica i Rasovica da daju lazne iskaze u krivicnim postupcima koji se vode protiv Knezevica.

Dukanovic je rekao da su te radnje realizovane po nalogu izvrsne vlasti, kako bi se pomoglo SDT-u i Podgorici da pokrene nezakonite postupke protiv Knezevica.

Odbrana ce, kako je kazao, predloziti da se kao svjedoci saslusaju Specijalni drzavni tuzilac Milivoje Katnic, predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic i potpredsjednik Skupstine Branimir Gvozdenovic.

“Odbrana Knezevica ce nakon dobijanja preostalih relevantnih informacija podnijeti i dopunu te krivicne prijave”, zakljucio je Dukanovic.

POPLAVLJENA I BAZILIKA

Grdonacelnik Venecije Luidi Burunjaro rekao je danas nakon novog talasa poplava da ce steta u ovom istorijskom gradu nakon najgore poplave u posljednjih 50 godina biti nekoliko stotina miliona eura.

“Ne govorimo samo o izracunavanju stete, vec o buducnosti grada. Zbog ovoga gubimo stanovnistvo”, rekao je Brunjaro novinarima i pozvao Rim da proglasi vanredno stanje.

Premijer Duzepe Konte trebalo bi da posjeti grad danas.

Nivo vode juce je dostigao 187 santimetara, sto je najvisi nivo zabiljezen u Veneciji, a samo sedam centimetara manje od najviseg zabiljezenog nivoa u istoriji.

“Venecija je na koljenima. Bazilika svetog Marka je pretrpjela ozbiljnu stetu, kao i cijeli grad i njegova ostrva”, napisao je na Tviteru gradonacelnik Luidi Burunjaro.

U Veneciji je kripta ispod bazilike Svetog Marka poplavljena drugi put u istoriji, a voda je ulazila kroz prozore i probijala sve odbrane. Koferi turista plutali su po Trgu svetog Marka.

Turisti koji su boravili u prizemlju hotela bili su prinudeni da preko noci predu na vise spratove.

Poplava je prouzrokovana obilnom kisom koja se poklopila sa punim mjesecom koji je donio visoku plimu, a vjetar ju je nanio na Veneciju.

Takode, grad isprepletan kanalima u opasnosti je i zbog porasta nivoa mora usled klimatskih promjena.

Najmanje 60 camaca je osteceno, kako navode organi civilne zastite.

Brunjaro je za “dramaticnu situaciju” takode okrivio klimatske promene i pozvao da se ubrza izgradnja barijera na moru.

Pokretne barijere nazvane “Mojsije” imaju za cilj da sprijece poplave.

Medutim, projekat usporavaju kritike ekologa koji smatraju da ce time biti unisten ekosistem lagune, kao i prekoracenje troskova i skandal sa korupcijom.

Roditelji su ljuti jer casovi pocinju u podne, a prevoze se iz dva puta, sto stvara dodatni problem sa organizacijom

Nevrijeme praceno obilnim padavinama dokusurilo je godinama zapustenu i neuslovnu skolu u niksickom naselju Milocani. Ucenici nisu pohadali nastavu prosle sedmice, a od ove skolskim minibusom na casove idu u najblizu skolu u mjestu Rastovac, udaljenu oko cetiri kilometra.

Roditelji su ljuti jer casovi pocinju u podne, a prevoze se iz dva puta, sto stvara dodatni problem sa organizacijom. Sa ogorcenjem podsjecaju da na rekonstrukciju skole ceka previse generacija, a da osim obecanja sve ostaje isto.

“Da nam je bas idealno-nije, ali djeca imaju sve uslove za rad. Samo da nam se regulise prevoz – da je neki adekvatniji kombi, da ne bi dva puta isao za djecu, ipak ih je 28”, kazala je uciteljica u OS Ivan Vusovic, Milka Milicic.

Daci nisu ni prva ni druga smjena, vec im nastava pocinje u podne, a dodatno vrijeme se gubi u skolskom minibusu koji je mali da odjednom preveze svu djecu. Milena Radovic kaze da njenom daku nova organizacija tesko pada.

“Jer sva djeca imaju i popodnevne aktivnosti, sport i slicno”, kazala je Milena Radovic roditelj jednog daka.

Ipak, dacima i roditeljima ne preostaje nista nego da se do daljnjeg snalaze jer se sanacija podrucnog odjeljenja u Milocanima ne najavljuje tako brzo.

“Resorno ministarstvo nas je u usmenoj komunikaciji obavijestilo da ce skola, tacnije krov biti zavrsen do kraja prvog polugodista i da ce ucenici u drugom polugodistu pohadati nastavu u svojoj skoli u Milocanima”, saopstila je direktorica OS Ivan Vusovic, Vesna Mijuskovic.

Nevrijeme praceno obilnim padavina prethodnih dana nije krivac za trosnu fasadu, unistene prozore i dotrajali parket u ovoj ustanovi, isticu roditelji. Oni kazu da godinama slusaju ista obecanja, ali da Ministarstvo prosvjete nema sluha za djecu na periferiji grada.

“Nije bilo pitanje ove kise, nama je svaka kisa – ovakva skola. U septembru imamo 15 prvaka, to uopste nije mali broj. Treba li svaka generacija da prolazi kroz ovo”, pita Milena Radovic.

“Zasto se do sad cekalo, zasto se ljetos nije radilo? Nas kao gradane ne zanima jesu li oni probili budzet ili nijesu, oni treba da se staraju o ustanovama, a ne da mi svako malo zovemo novinare da pokusamo nesto uraditi”, rekao je clan savjeta roditelja OS Ivan Vusovic Velibor Bozovic.

A koliko resorno ministarstvo ima sluha prema prigradskim skolama mozda najbolje pokazuje primjer objekta koji je sada ugostio djecu iz Milocana. Podrucno odjeljenje skole Ivan Vusovic u Rastovcu takode je godinama cekalo bolje uslove. Objekat je rekonstruisan avgusta prosle godine, ali ne iz budzeta drzave, vec primarno iz donacija mjestana.

STRATEGIJA 2014-2020

Cilj strategije regionalnog razvoja 2014-2020 je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja zasnovanog na konkurentonosti i zaposljavnaju, saopstili su iz Vlade tokom skupstinske rasprave o izvjestajnom periodu za proslu godinu. Iz vladajuce koalicije su podsjetili na ulaganja Vlade kako bi se zivot na sjeveru unaprijedio a opozicioni na unutrasnje migracije i negativni prirastaj.

Ravnomjeran razvoj drzave strateska je politika Vlade, podsjeca Milos Celanovic iz resora ekonomije. Zato, kaze , istrajnom politikom intenzivnije i rade na tome.

“Cilj strategije regionalnog razvoja 2014-2020 je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja zasnovanog na konkurentonosti i zaposljavnaju”, kaze Milos Celanovic, generalni direktor direktorata za razvoj.

Poslanici su podsjetili na velika ulaganja Vlade na sjeveru. Ali i ukazali na odliv stanovnista ka sredisnjem i primorskom dijelu kao i na negativni prirastaj u cak 17 opstina od kojih u vecini na sjeveru.

“Bijela kuga nam prijeti evo jezim se, stavio sam tri znaka uzvika”, kaze Branko Raduloviciz DF-a.

“Podatak da cemo imati milijardu eura na kraju ove godine ulaganja u posljednjih 3-4 godine dovoljno govori o tome koliko je Vlada i vecina posvecena unapredjenju kvaliteta zivota ljudi na sjeveru”, kaze Nikola Rakocevic iz DF-a.

“Na sjeveru vecina je na ivici egzistencije , mladi nam odlaze i nemojte da vrijedjate inteligenciju vi iz Vlade kad pricate da nam je smanjena nezaposlenost, nije tacno”, kaze Draginja Vuksanovic iz SDP-a.

“Meni je smijesno da lekcije vladjucoj vecini daju iz partije koja je 18 godina bila u vlasti. Cg se ne razvija od 2015 nego bolje je trebala i do tad”, kaze Boris Mugosa iz SD-a.

“Sad je logicno da se ulaze u jug jer svaki privrednik zeli da mu se vrati novac . Ako ga sad ulozi u sjever bez adekvatne infrastrukture taj period bice duzi”, kaze Celanovic.

Kako je infrastruktura presudna za razvoj svake opstine., njena izgradnja nije samo obaveza Vlade vec i lokalnih samouprava, podsjecaju u resornom ministarstvu , ukazujuci na vidnu razliku izmedju planiranih i ulozenih sredstava.

“Desava se nazalost da opstine zacrtaju nerealne ciljeve i na kraju izvjestajnog perioda imaju nizak stepen realizacije i zasluze kritiku”, rekao je Celanovic.

Poslanici su razmatrali i godisnji izvjestaj o radu Komisije za trziste kapitala i stanju na trzistu za 2018god .

“Ako se kaze da je povecana vrijednost trgovine na trzistu kapitala prosle god. Treba reci da je blok transakcija EPCG podnijela 120 miliona , kada se ta blok transakcija oduzme imamo apd trgovine na berzi 2018 odnosno na prethodnu,” kaze poslanik Aleksandar Damjanovic.

“Drzava je legitiman ucesnik na trzistu kapitala. Gradani su sa 120 mil kupili akcije epcg a mislim da je tome doprinijela i skupstila jer je na to obavezala vladu i ostale organe”, kaze Zoran Dikanovic – predsjednik Komisije za trziste kapitala.

Poslanici sa radom nastavljaju sjutra. Na pitanja ce odgovarati Ministar finansija Darko Radunovic.

Natasa Mitrovic, TVCG

SUD ODLUCIO

Sud u Skoplju konstatovao je apsolutnu zastarjelost krivicnog gonjenja bivseg premijera Nikole Gruevskog u slucaju “Putanja”.

Sve sudske troskove u vezi sa tim slucajem snosice drzava

Odluka je donijeta nakon sto je advokat Gruevskog po sluzbenoj duznosti dostavio sudu zahtjev da se slucaj proglasi zastarjelim, s obzirom na to da je proslo sest godina od kada je djelo pocinjeno i Specijalno javno tuzilastvo podnijelo optuznicu bez efektivne presude.

Gruevski je u ovom slucaju optuzen za primanje nagrade za protivzakoniti uticaj.

Sudenje u tom slucaju bice nastavljeno bivsim zvanicnicima VMRO-DPMNE Vladimiru Pesevskom, Miletu Janakieskom i Ljupcu Georgievskom koji su optuzeni za zloupotrebu polozaja.

“Gospodin je jedan od 130 sezonskih radnika kome nije produzen ugovor”, navode iz hotela

Vladimir Stijepovic, u Niksicu i sire poznat je po ekoloskom i gradanskom aktivizmu. Zajedno sa komsijama svojevremeno je organizovao odbranu rijeke Zete, bio u prvim redovima na protestima za spas Bukovice, Sinjajevine, Crnog jezera, cempresa, kao i clan pokreta Odupri se. Sve to, smatra, uz clanstvo u novoformiranoj Koaliciji za odrzivi razvoj, kostalo ga je posla u hotelu Splendid, gdje je radio cetiri godine i 11 mjeseci.

“Pitao sam na osnovu kojih kriterijuma su odlucili da sam ja bas taj koji je visak. Od istog tehnickog direktora sam dobio papir sa maksimalnim ocjenama za upucenost u radu, za kolegijalnost, za izvrsenje radnih obaveza, komunikaciju, ma za sve parametre koje firma ima. Moj zakljucak je da nekom smetam, moj ekoloski, gradanski i javni aktivizam”, kazao je Stijepovic Televiziji Vijesti.

Iz Hotelske grupe Montenegrostars odbacuju njegove optuzbe, uz objasnjenje da su optimizaciju i racionalizaciju troskova, koja podrazumijeva i sistematizaciju, poceli prije dvije godine, te da je to jedini razlog sto je Stijepovic dobio otkaz.

“Gospodin je jedan od 130 sezonskih radnika kome nije produzen ugovor. (Nakon pet godina?) Postoje tu radnici koji su mnogo duze bili angazovani na sezosnkim poslovima. Uplitanje politickih razloga u nesto sto je egzaktna stvar, a to je nova sistematizacija u privatnoj kompaniji, je zaista neumijesno”, kazala je PR Montengrostars hotel group Maja Vukicevic.

Stijepovic, medutim, otkriva da je na poslu trpio pritiske. Narocito pred lokane izbore u Niksicu 2017.

“Odbio sam da glasam za Socijldemokrate. Odbio sam sefove. To je sve u nekom prijateljskom smislu, uz osmjeh, pa za koga si, jesi li Crnogorac, Srbin. Zvali su me na telefon dan uoci izbora u Niksicu, rekli su mi nema veze za koga glasas, samo da izades. Prevoz je obezbijeden ispred hotela. Rekao sam ne pada mi na pamet da idem da glasam.”

Vukicevic to demantuje.

“To je netacno. Iz razloga sto politicke preferencije zaposlenih ili buducih zaposlenih nikada nisu bili kriterijum niti za zaposlenje, niti za eliminaciju iz tima. Po toj analogiji njemu ugovor ne bi bio produzen vec 2017.”, kaze Vukicevic.

Stijepovic kaze da tada nije dobio otkaz jer za posao koji je obavljao, nije jednostavno obuciti novog radnika. Da je bio dobar u svom poslu, priznaju i njegovi bivsi poslodavci.

“On je bio dobar radnik. U tehnickoj sluzbi u kojoj pomnuti gospodin radi ugovor nije produzen za cak sedam zaposleni, a predoceno im je da ce biti pozvani na posao kad se obim posla uveca”, dodaje PR hotela.

Stijepovic se u Splendid, siguran je, vise nece vratiti i nije mu zao.

“Planiram da se bavim ekoloskom i gradanskim aktivizmom dok budem ziv. Necu posustati, necu se nikom prikloniti i trazim posao naravno.”

I u Koaliciji za odrzivi razvoj ciji je Stijepovic clan, njegov otkaz dovode u vezu sa tim sto je na svoje ime prijavio ekoloski protest pod sloganom ,,Je li vas sramota?”. Smatraju i da je njegov otkaz politicki motivisan, o cemu ce, najavili su, obavijestiti i relevantne medunarodne organizacije.

Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena

Apelacioni sud u Beogradu uvazio je zalbu branilaca i ukinuo prvostepeno rjesenje Viseg suda u Beogradu da Jovan Vukotic bude izrucen pravosudnim organima Crne Gore koji ga potrazuju, pisu “Novosti”.

Takode, Apelacioni sud je predmet vratio na ponovno odlucivanje prvostepenom sudu na ponovnu odluku,

Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena, dok ga sud u Podgorici tereti za neovlasceno posjedovanje oruzja i pokusaj ubistva.

  • Prevencija melanoma ključna za zdravu kožu i dug život
    on 05/05/2025 at 15:20

    Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) organizovaće ovog mjeseca preventivne dermoskopske preglede mladeža, bez uputa izabranog doktora, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

  • Započeta tehnička misija MMF-a: Stresno testiranje bilansa stanja CBCG
    on 05/05/2025 at 14:46

    U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).

  • Danilovgrad, Plav i Andrijevica obilježili Dan Evrope
    on 05/05/2025 at 14:36

    Danilovgrad, Plav i Andrijevica obilježili su Dan Evrope nizom aktivnosti koje su pokazale da evropske vrijednosti nijesu apstraktne niti daleke, već prisutne u svakodnevnom životu zajednice.

  • "Jedinici za autoput 750 hiljada, promjene ministara bile promjene i članova"
    on 05/05/2025 at 14:28

    Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Akcija čišćenja Morače i Skadarskog jezera: Izvučeno oko 100 kesa
    on 05/05/2025 at 14:20

    Oko 100 kesa izvađeno je iz Skadarskog jezera u rejonu Vranjine, kao i u dva kraka rijeke Morače, saopšteno je iz NP Skadarsko jezero.  

  • "Stvorene pretpostavke za investicije vrijedne više milijardi"
    on 05/05/2025 at 13:57

    Skupština Crne Gore nedavno je usvojila veliku odluku kojom su stvorene pretpostavke da u Crnu Goru dođu investicije vrijedne više milijardi evra, a posebno u oblasti turizma, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na međunarodnoj konferenciji Grupe za Put svile Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS).

  • Papamobil će biti pretvoren u zdravstvenu stanicu za decu u Gazi
    on 05/05/2025 at 13:09

    Iz Vatikana su rekli da je to bila papina „poslednja želja za decu u Gazi" pre nego što je preminuo prošlog meseca.

  • Dan kada su "Osloboditelji" sravnili Podgoricu sa zemljom
    on 05/05/2025 at 12:20

    Na današnji dan, 5. maja 1944. godine, savezničke snage su bombarderima B-24 "Osloboditelj" izvele jedno od najrazornijih bombardovanja nad Podgoricom, u sklopu šire strategije slabljenja nacističke okupacije na Balkanu.

  • MOD: Raspisan oglas za prijem 100 vojnika po ugovoru
    on 05/05/2025 at 12:19

    Ministarstvo odbrane raspisalo je oglas za prijem 100 vojnika ili vojnikinja po ugovoru, na određeno vrijeme, u trajanju od godinu.

  • Sirija: Druzi na meti
    on 05/05/2025 at 11:32

    Sve je počelo pomalo misterioznim audio snimkom. U njemu se navodno čulo kako pripadnik sirijske druske manjine vređa islam i proroka Muhameda.

  • Započeta tehnička misija MMF-a: Stresno testiranje bilansa stanja CBCG
    on 05/05/2025 at 14:46

    U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).

  • "Jedinici za autoput 750 hiljada, promjene ministara bile promjene i članova"
    on 05/05/2025 at 14:28

    Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Cijene goriva ostaju iste narednih 15 dana
    on 05/05/2025 at 11:17

    Cijene svih vrsta goriva ostaju iste i u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • "Manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija"
    on 05/05/2025 at 05:48

    Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.