ZA OSAM MJESECI

Banke su u prvih osam mjeseci ove godine odobrile kredite od ukupno 3,03 milijarde eura, sto je rast od jedan odsto na mjesecnom nivou.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), u odnosu na isti period prosle godine odobreno je 0,7 odsto manje kredita.

“Kada se zbog uporedivosti iz podataka za avgust prosle godine iskljuce Atlas i Invest banka Montenegro (IBM), koje nijesu dio statistike za avgust ove godine, odobreni krediti su na godisnjem nivou porasli 6,4 odsto”, navodi se u Biltenu.

Iz CBCG su podsjetili da je IBM iz monetarne statistike iskljucen od januara, a Atlas banka od aprila.

Odnos izmedu kredita i depozita na kraju avgusta nije promijenjen u odnosu na isti periodu prosle godine i iznosio je 0,86.

Banke su po osnovu kredita najvise potrazivale od nefinansijskog sektora i stanovnistva, 77,4 odsto.

Ukupni depoziti su u avgustu u odnosu na jul porasli 3,4 odsto i iznosili su 3,54 milijarde eura.

Oroceni depoziti cinili su 29,3 odsto ukupnih, a oni po videnju 70,6 odsto. Preostalih 0,1 odsto odnosilo se na sredstva na escrow racunu.

VELJOVIC

Uprava policije rasvijetlila je u oktobru pet ubistava, od kojih su neka iz prethodnog perioda, i otvorila znacajan broj istraga, saopstio je njen direktor Veselin Veljovic na otvaranju Donatorske koordinacione konferencije u Podgorici.

On je kazao da Uprava policije svim diplomatskim predstavnistvima i medunarodnim partnerima dostavlja tromjesecne izvjestaje o postignutim rezultatima u najvaznijim oblastima rada.

Uprava policije, prema rijecima Veljovica, ostvaruje progres po svim linijama rada. “Samo u oktobru smo rasvijetlili pet ubistava, od kojih su neka iz prethodnog perioda. Sektor za sprjecavanje pranje novca i finansiranje terorizma i Sektora kriminalisticke policije iz oblasti privrednog kriminaliteta otvorili su znacajan broj istraga”, saopstio je Veljovic.

Kako je dodao, efikasnom akcijom policije identifikovana je odgovorna osoba za prijetnje novinarima portala IN4s i dopisnika Glasa Amerike.

On je ponovio da je Uprava policije, posebno od uspostavljanja nove organizaciona strukture, ostvarila mjerljive rezultate.

Veljovic je podsjetio da posljednji izvjestaj Evropske komisije o poglavljivama 23 i 24 konstatuje ostvarni napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i medunarodne policijske saradnje, ali da su identifikovani odredeni izazovi i date smjernice za efikasnije ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja.

On je kazao da su, cijeneci sugestije i ekspertizu medunarodnih partnera, posebnu paznju posvetili analizi uocenih nedostaka i mjerama koje je neophodno preduzeti u cilju njihovog prevazilazenja i sacinili plan aktivnosti sa priroritetnim potrebama za unapredenje materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

,,Plan pokazuje spremnost da nastavimo rad na unapredenju sopstvenih kapaciteta i suocavanju sa prepoznatim nedostacima za efikasniji rad. Vjerujem da i nasi partneri prepoznaju progres i ostvarene rezultate”, rekao je Veljovic.

EU pomaze u borbi protiv kriminala

Sef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav, kazao je da je EU posvecena pomaganju drzavama Zapadnog Balkana u borbi protiv organizovanog kriminala.

On je rekao da nastoje da drzavama korisnicima omoguce da koriste strukturalne fondove i izvore podrske iz budzeta zajednice, i da je zadovoljan sto je Uprava policije preduzela tu inicijativu.

,,Crna Gora, da bi mogla da se sto vise priblizi cilju clanstva u EU, treba da sprovodi preporuke iz izvjestaja ekspertskih misija. Konkretni rezultati su potrebi kako bi se napravio ubjedljivi bilans ostvarenih rezultata u vezi sa organizovanim kriminalom”, naveo je Orav.

Prema njegovim rijecima, mehanizmi saradnje za upravljanje granicama i koordinacijama politika azila i migracija su vazniji nego ikada.

,,Nacionalne granice nijesu vise prepreka za terorizam i orgnizovani kriminal”, rekao je Orav i dodao da kriminalci najbolje funkcionisu kada nema saradnje medu drzavama.

On je istakao da je vazno da nacionalna nadlezna tijel na bolji nacin koriste zajednicke istrazne timove uz pomoc EUROJUST-a, ali da se mora osigurati da donorska koordinacija bude svakodnevna praksa.

BRAJOVIC PORUCIO

Kvalitetna kontrolna i nadzorna uloga parlamenta jedan je od preduslova za razvoj istinske parlamentarne demokratije, a na tom zadatku saradnja sa vrhovnim revizorskim institucijama je od velikog znacaja, ocijenio je predsjednik crnogorske Skupstine Ivan Brajovic.

On je na otvaranju zavrsne regionalne radionice o strategijama i tehnickim pristupima jacanju saradnje izmedu parlamenata i vrhovnih revizorskih institucija, koja je odrzana u hotelu Hilton, kazao da mu je drago sto je crnogorska Skupstina domacin tog vaznog skupa.

Trodnevni dogadaj organizuje crnogorska Skupstina, odnosno njen Odbor za ekonomiju, finansije i budzet i Svjetska banka (SB). Dogadaj se odrzava uz podrsku Povjerenickog fonda jacanja odgovornosti i fiducijarnog okruzenja (SAFE), koji su osnovali Svajcarski drzavni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) i Evropska komisija (EK).

,,Zelio bih da istaknem znacaj aktivnosti Mreze parlamentarnih odbora za ekonomiju, finansije i evropske integracije, koja je u prethodnom periodu znacajno doprinijela povezivanju parlamentaraca u nasem regionu. Kada je rijec o crnogorskoj Skupstini i Drzavnoj revizorskoj instituciji (DRI), nas dosadasnji zajednicki rad zasnovan je na principima uzajamnog povjerenja, nezavisnosti i obostranom interesu, u skladu sa Ustavom i zakonom definisanim nadleznostima”, saopstio je Brajovic.

On je podsjetio da su Skupstina i DRI u maju prosle godine potpisale Protokol o saradnji.

,,Tim protokolom, izmedu ostalog, izrazena je spremnost za dalje unapredenje medusobne saradnje, u cilju ostvarivanja djelotvorne budzetske kontrole i promovisanja odgovornosti, transparentnosti i dobrog rukovodenja u oblasti javnih finansija”, kazao je Brajovic.

Predstavnici SB smatraju da je vazno da se obezbijedi da se novac koristi na jasan i transparentan nacin.

Oni su zakljucili da su, u tom smislu, u prethodnih nekoliko godina vidjeli zanacajan napredak u brojnim zemljama, ukljucujuci Crnu Goru.

Ucesnici, clanovi odbora nadleznih za finansije i budzet i predstavnici vrhovnih revizorskih institucija Zapadnog Balkana, razgovarace u narednim danima o jacanju veza institucija koje predstavljaju, u cilju unaprjedenja ucinka eksterne revizije.

SAVJET ZA GRADANSKU KONTROLU

Savjet za gradansku kontrolu rada policije je ocijenio da su aktivnosti Uprave policije u vezi sa ugrozavanjem sigurnosti novinara Gojka Raicevica i Nebojse Redzica bile brze, profesionalne i uspjesne.

Savjet je posebno pozdravio cinjenicu da su drustevne mreze od policijskih sluzbenika prepoznate kao prostor u kojem novinari takode mogu biti ugrozeni.

“Efikasna reakcija policije, i odlucna primjena zakona, doprinose zdravijem i konstruktivnijem digitalnom okruzenju. Ocjenjujemo na osnovu pazljive procjene dosadasnje primjene policijskih ovlascenja, da Uprava policije pokazuje punu odlucnost da zastiti i garantuje bezbjednost svih novinara”, istice se u saopstenju Savjeta.

Kako su podsjetili, sluzbenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su u saradnji sa sluzbenicima Centra bezbjednosti Podgorica lisili slobode A.T. (55) zbog postojanja osnovane sumnje da je pocinio krivicno djelo ugrozavanje sigurnosti na stetu glavnog urednika portala IN4S Raicevica i novinara Glasa Amerike (VOA) iz Crne Gore Redzica.

On je posredstvom drustvene mreze Facebook sa laznih profila prijetio i objavljivao fotografije sa pogrdnim nazivima, uvredama i neistinama, a koje su uticale na privatni i poslovni zivot novinara.

O dogadaju je obavijesten drzavni tuzilac u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Podgorici.

Sluzbenici policije sumnjaju da je A.T. otvorio vise od 12 laznih Facebook profila pod nazivima: ,,Vladimir Petrovic”, ,,Risto Radovic”, ,,Sergey Volkov”, ,,Ana Uskokovic”, ,,Adriatic PG”, ,,Slaven Radunovic”, ,,Vasovic Vera”, ,,Natalije Jovana Suarez”, ,,Rajka Firma Alivodic”, ,,Necko Radovic”, ,,Lana Milosevic”, ,,Veljko Radusinovic” i drugi i sa njih postavljao fotografije javnih licnosti iz svijeta politike, muzike i novinarstva, kojom prilikom je stavljao statuse da su navedena lica ili preminula ili da su optuzena za razne vrste krivicnih djela protiv polnih sloboda.

A.T. je lisen slobode i uz krivicnu prijavu priveden nadleznom tuziocu.

DUKANOVIC

Nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet” pozdravio je odluku Senata Univerziteta Crne Gore da usvoji izvjestaj Komisije za provjeru autenticnosti magistarske teze mr Alekse Becica, kojom se, kako navode, zakljucuje da je taj rad plagijat.

Podsjetimo nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet”, ciji je izvrsni direktor Mitar Dukanovic, pokrenulo je pricu o provjeri autenticnosti magistarskog rada Alekse Becica.

Kako navode tom odlukom, Senat UCG konacno je stavio tacku na to pitanje. Kazu da su odlukom Senata u potpunosti potvrdene prvobitne tvrdnje te NVO.

Iz nevladinog udruzenje “Centar za akademski integritet” porucuju da je postupak koji se juce okoncao trajao neprimjereno dugo.

“Ucestala odlaganja, zastoji i ,,prebacivanja lopte” izmedu razlicitih tijela Univerziteta i Ekonomskog Fakulteta omogucili su da postupak bude predmet medijskog prepucavanja, cime je znacajno naruseno povjerenje javnosti u sposobnost nadleznih organa Univerziteta Crne Gore da procese ove vrste sprovede efikasno i kredibilno”, porucuju iz NVO ,,Centar za akademski integritet”.

Ta nevladima organizacija kritikuje i pisanje “Vijesti”, “Dana”, ali i izjave Vladimira Pavicevica o slucaju Becicevog magistarskog rada.

RAZGOVARALI U PARIZU

Predsjednici Srbije i Francuske Aleksandar Vucic i Emanuel Makron razgovarali su sinoc u Parizu, a dio sastanka bio je posvecen regionalnoj inicijativi Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije – “malom Sengenu”.

Vucic je izlozio Makronu detalje inicijative sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o “mini sengenu”. Makron ga je upitao da li ocekuje i druge zemlje regiona u toj inicijativi, a Vucic mu je prenio da se nada tome.

“Molio sam Makrona za podrsku i uvjeren sam da cemo je dobiti jer se zasniva na cetiri vazne slobode koje promovise EU, a koje su univerzalne”, rekao je Vucic.

Upitan da li ocekuje pritiske na u vezi “malog Sengena”, Vucic je odgovorio da ne bi tu inicijativu nazvao tim imenom, iako je to vec uslo u dnevnu upotrebu, posto to nervira neke ljude, a i zbog geografske odrednice.

“Niko ne moze da kaze da ta inicijativa nekome moze da smeta, jer nema racionalnog razloga za to. Inicijativu su podrzale SAD i Makron ce to uciniti javno. Ali ce nekoj zemlji neki reci da kazu da su protiv toga, zbog necega, jer su shvatili da smo uzeli sudbinu u svoje ruke i da sami rjesavamo svoje probleme”, objasnio je on.

Predsjednik Srbije rekao je da je inicjativa uklanjanja barijera u slobodi protoka robe, usluga, kapitala i ljudi izmedu Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije znacajnija od povlacenja priznanja Kosova.

“Vidim da ni clanovima moje porodice ne mogu da objasnim koliki znacaj ima ta inicijativa. Stariji sin misli da je znacajnije povlacenje priznanja nezavisnosti Kosova, a to nije ni blizu toga”, rekao je on, prenosi Blic.

“Ali povlacenje priznanje je postizanje nase neke takticke pozicije sto nece drasticno da promeni situaciju, a ovo menja buducnost svih nas. Od kljucnog je znacaja za sve nas”, naglasio je Vucic, izrazivsi nadu da ce svi imati politicke snage da zastite svoje nezavisno odlucivanje.

Ukazao je da ce inicijativa doprinijeti manjem odlasku gradana iz zemlje, i vecem povratku.

“Oni koji kritikuju treba da znaju da Srbija dobija mnogo. Mi u regionu sa svim zemljama, sa kojiam se granicimo, izuzev jedne, a to je Madarska, imamo suficit u trgovinskoj razmjeni. I corav bi vidio da inicijativa najvise odgovara Srbiji, jer je ona ta koja je najsnaznija, koja moze da proda vise robe i usluga i koja je u ljudskim resursama najsnaznija”, rekao je on.

Vucic je kazao da mnogo nade polaze u tu inicijativu, jer se time mijenja buducnost, iako ce manje zemlje kratkorocno dobijati vise.

Izjednacavanjem koje god takse, navodi, bice vise investicija.

Naveo je i da inicijativa rjesava probleme nedostaka radne snage, “jer Srbija nema dovoljno zavarivaca, mesara, tesara, bravara, kojih treba sve vise”.

BRAJOVIC

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic cestitao je gradanima i lokalnom rukovodstvu Dan Prijestonice 13. novembar.

“Dan Prijestonice 13. novembar, vazno je obiljezje oslobodenja grada 1944. godine i pocetka novog doba oporavka i razvoja Cetinja. Vise od hiljadu zivota koje je tokom Drugog svjetskog rata za slobodu dalo stanovnistvo cetinjskog sreza, obavezuju nas na istorijsko pamcenje i njegovanje vrijednosti za koje su se borili. Gradani Prijestonice dostojni su nastavljaci slobodarskog crnogorskog Cetinja, ali i prethodnog bogatog istorijskog nasljeda ovoga grada”, porucio je Brajovic.

Danas je, kako navodi, Cetinje univerzitetski centar umjetnosti, nezaobilazna turisticka destinacija, sa potencijalom da postane perspektivni privredni ambijent za preduzetnike iz zemlje i inostranstva.

“Uz podrsku drzave, realno je ocekivanje da Prijestonica u periodu pred nama biljezi sve bolje ekonomske pokazatelje, a time i postane sve ugodnije mjesto za zivot svojih gradana. Cestitam Dan prijestonice Cetinje!”, zakljucio je Brajovic.

ISPOVJEST

Prema podacima nevladinih organizacija u Crnoj Gori ima 15 hiljada zavisnika od droge. U svijet narkomanije najcesce se ulazi rano, u tinejdzerskom dobu, a kranji ishodi su cesto tragicni. Ipak, ima i onih koji su svjesni stanja u kome se nalaze i zato traze strucnu pomoc.

“Svi ljudi su gresni, svi cemo grijesiti, ali ja se molim da svaka moja greska koju ubuduce napravim bude nova. Imam 34 godine, iz Podgorice sam. Ovdje sam zbog zivota koji sam nekada vodio i koji se nadam da vise necu voditi, jer sam punih 19 godina bio narkoman”, kaze Marko, koji se lijeci na Kakarickoj gori.

Herion je probao vec sa 15 godina. Priznaje da mu se svidjelo ono sto mu je droga pruzala.

“Sa cetrnaest godina sam poceo. U to sam usao jer sam htio da budem drugaciji, ne zbog znatizelje, kako kaze vecina narkomana. Htio sam da se istaknem u necemu, a zapravo sam zelio da budem prihvacen u drustvu. Imao sam taj problem sa prihvatanjem jos dok sam bio dijete, iako sam rastao u savrsenoj porodici. Htio sam ja da budem prvi koji je propusio, prvi koji ce da popije pivo, da se opije i onda je sve krenulo tim paklenim putem”, navodi Marko.

Marko se sa smrcu igrao nekoliko puta, ali je tek prije godinu shvatio da ta igra mora da stane.

“Ja to nisam shvatao kao problem. Cak kad su pocele prve krize, nisam obracao paznju na to. Mislio sam da ja tako mogu cijelog zivota”, naveo je Marko.

Sagovornik TVCG je vec devet mjeseci na tretmanu u ustanovi na Kakarickoj gori. Ostala su jos tri mjeseca boravka u toj ustanovi.

“Prilicno navucen na heroin, kad sam uvidio da sa cetiri, pet grama heroina ja samo mogu da izguram dan, tada sam shvatio da sam na kraju puta. Bio sam pored tog zida i udarao sam glavom u njega 19 godina. Tek kad sam shvatio da je taj zid neprobojani da ja moram nekim drugim putem”, istice Marko.

Marku trenutno najteze pada to sto je razdvojen od djeteta. Vjeruje ipak da svakim danom postaje bolja osoba i da taj put sam mora da krci.

“Nema nazad, stigao sam do zida i mogu samo istim putem da se vratim, znaci vratio bih se tamo gdje sam bio, a to ne zelim. Postoji put koji je tezi, ali koji je jedini ispravan. Sto bi se reklo, uzeo sam kosijer u ruke i krenuo sebi da krcim put. To je jedino ispravno, ne samo da ostavim drogu, vec da promijenimo sebe, svoj zivot, shvatanja, ponasanje, predrasude, prema kojima smo se upravljali cijelog zivota. Put je da mislimo na sebe, da volimo sebe, da cijenimo i postujemo sebe, jer cemo samo na taj nacin cijenitii postovati druge i cijeniti sve sto su drugi radili za nas”, zakljucuje Marko.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

NA SKADARSKOM

Sluzba zastite NP Skadarsko jezero je u protekla cetiri dana sprijecila nezakonit izlov ribe, a pet osoba procesuirala nadleznim organima na dalje postupanje.

Tokom ovih akcija privremeno su oduzeta sredstva i alati za izlov ribe: tri plovila, tri vanbrodska motora, 15 mreza, jedna elektricna sonda i akumulator.

Kako napominju u Sluzbi zastite, ovo je samo jedna u nizu akcija, koje su uspjesno sprovedene na podrucju NP Skadarsko jezero.

“Isticemo da je JP NPCG u cilju zastite ribljeg fonda, osim saradnje sa nadleznim subjektima, kao sto su Granicno-pomorska policija i inspekcija za slatkovodno ribarstvo, uspostavilo saradnju sa sportsko-ribolovnim klubovima i volonterima, te je u ovoj godini pored volontera angazovano i preko 30 sluzbenika, odnosno dvostruko vise ribocuvara sa ovlascenjima propisanim clanom br. 77 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, na suzbijanju protiv-pravnih aktivnosti”, isticu u Sluzbi.

To je, kako dodaju, pored niza organizacionih i tehnickih mjera koje su preduzeli uslovilo da imaju nikada bolju i efikasniju kontrolu sa ciljem suzbijanja svih protiv-pravnih aktivnosti, ukljucujuci i nelegalan izlov ribljeg fonda.

NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema ukupnim vrijednostima ovog zasticenog podrucja, kao i da upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utice na ocuvanje ribljeg fonda. Oni su pozvali sve odgovorne gradane da svaki vid nezakonitog djelovanja prijave Sluzbi zastite na dezurni broj 067 310 454 i 067 342 944.

POZARI U AUSTRALIJI

Hiljade ljudi nalaze se na putu smrtonosnih australijskih pozara koji su stvorili oblake dima vidljive cak iz Novog Zelanda. Vatrogasne sluzbe upozorile na katastrofalne prijetnje od vatre i pozvale na evakuaciju u sirem podrucju Sidneja.

U australijskoj pokrajini Novi Juzni Vels proglaseno je sedmodnevno vanredno stanje, a snazni vjetrovi, visoke temperature i niska vlaga natjerali su vatrogasne sluzbe da objave “katastroficno” upozorenje za sire podrucje Sidneja, prenosi CNN.

Radi se o najgorem nivou prijetnje ikad za Sidnej, prema trenutnom sistemu uzbunjivanja uvedenom 2009. godine. U gradu zivi oko 4,6 miliona ljudi, ali najveci rizik od pozara lezi u ruralnim podrucjima izvan gradskog sredista.

Sirom Novog Juznog Velsa bukti 90 pozara

“Domovi koji su posebno dizajnirani kako bi izdrzali pozare niskog raslinja nijesu otporni na katastrofalne uslove. Rizik je apsolutno stvaran”, rekao je Sen Fitsimons, vatrogasni povjerenik Novog Juznog velsa, za “9 News”.

Od ponedjeljka popodne sirom te pokrajine bukti vise od 90 pozara. Zabrana paljenja i lozenja na snazi je i u utorak, s namjerom da se ljudi sprijece u postavljanju otvorenih vatri i vrsenju aktivnosti koje bi mogle dovesti do pozara, poput varenja i brusenja. Prestupnicima prijeti oko 2.200 australijskih dolara kazne (oko 1.500 americkih dolara). Stotine skola u rizicnim podrucjima bice zatvoreno u utorak. Potkraj ponedjeljka, oko 50 pozara bjesnilo je sjevernom pokrajinom Kvinslend.

Australija prolazi kroz jednu od najtezih susa posljednjih decenija. Vruce i susno vrijeme stvorilo je veliku kolicinu goriva za pozare, koje razbuktavaju snazni vjetrovi.

“U katastrofalnim okolnostima uvijek se moze ocekivati najneobicnije ponasanje pozara. Neupitno je da se aktivnosti mogu zapaziti i vise od 20 kilometara nakon glavne vatrene fronte”, rekao je Fitsimons, misleci na nove pozare koje izazivaju ugarci i zar.

Evakuacija jedina opcija

Vlasti su pozvale ljude da se na vrijeme evakuisu.

“Za vase je prezivljavanje pravovremeni odlazak jedina opcija”, stoji u upozorenju vlasti.

Dosadasnja je steta znacajna. Tri osobe su smrtno stradale u pozarima, a izgubljeno je i vise 100 domova. Procjenjuje se da je u pozarima stradao 350 koala, a najmanje desetak ih se lijeci od povreda.

Satelitski snimci pokazuju kako se dim provlaci 4.000 kilometara preko Tasmanijskog mora sve do novozelandskog Juznog ostrva.

Uginulo vise od 350 koala

Pozari su zahvatili i rezervat u Novom Juznom velsu u kojem zivi 600-njak koala. Vise od pola kolonije je uginulo, tacnije njih 350.

Posljednjih se godina pozari u Australiji dogadaju sve cesce, pocinju ranije u sezoni i sire se vecim intenzitetom. Strucnjaci kazu da su uzrok tome klimatske promjene. Vatre koje trenutno zahvataju istok zemlje skrenule su paznju na upozorenja koje su bivsi vatrogasni zvanicnici izdali pocetkom ove godine. Pozivali su vladu da ucini vise u borbi protiv posljedica klimatskih promjena.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.