“Stara dama” pobijedila “rosonere” i sacuvala prvo mjesto
Milan je odigrao najbolji mec u sezoni, hrabro se suprostavio Juventusu u Torinu, ali sampion je i skromnim izdanjem izvukao pobjedu i vratio se na prvo mjesto.
Razliku je napravio individualni kvalitet koji je na strani “stare dame” – Juve je slavio 1:0, a jedini gol dao je rezervista Paulo Dibala nakon fantasticne akcije sa Gonsalom Iguainom.
Dibala je u 55. minutu zamijenio Kristijana Ronalda.
To je Juve, pobjeduje i kada ne dominira, a ovo mu je 10. trijumf ove sezone, uz dva remija, pa i dalje ima bod vise od drugoplasiranog Intera.
“Rosoneri” su 14. na tabeli, ovo im je drugi poraz zaredom, ali koji je mozda najavio i bolja izdanja tima Stefana Piolija.
Dinamit se u "Moraci" vratio na scenu: Zlaticanin slomio otpor "Malog Tajsona"
Dejan Zlaticanin prijetio prekidom, ali nije uspio vise od nokdauna i sigurne jednoglasne pobjede nad Malim Tajsonom
Najbolji crnogorski bokser i bivsi WBC prvak svijeta, Dejan Zlaticanin jednoglasno je u “Moraci” slavio pobjedu nad Rusom Vishanom Murzabekovim (98:92, 98:91, 97:92), u mecu za prestiz i rejting u lakoj kategoriji.
Dinamit, nadimak koji je zasluzio razornom ljevicom, grunuo je nekoliko puta u ringu “Morace”, ali je cvrstom Rusu brojano samo na kraju prve runde.
Izdrzao je Mali Tajson jos nekoliko zestokih napada, a u 4. rundi se rvackim zahvatom sapasao nokdauna nakon serije razornih udaraca u tijelo i glavu od Zlaticanina.
Murzabekov je ravnopravan borac bio samo u osmoj rundi, dok su petu oba boksera provela u neuobicajenio sporijem ritmu. U 7. rundi Rus je probao da nesportskim udarcem stekne prednost, a,li je samo zaradio javnu opomenu.
Zlaticanin je bio ubjedljiv i u finisu posljednje , 10. runde, i na kraju je slavio 24. profi pobjedu uz dva poraza u profi ringu. Zlaticanin je tek drugi bokser sa prostora bivse Jugoslavije sa titulom prvaka svijeta u WBC verziji.
Dejan Zlaticanin u vecerasnjem mecu(Foto: Zoran Duric)
Zlaticanin je nakon gubitka titule, dozivio jos jedan neocekivan poraz u Americi sa teskim povredam u mecu sa Meksikancem Rodrigesom, ali se godinu i po potom vratio ne birajuci rivala. Izabrao je cvrstog Rusa kojem je nanio peti poraz, uz 19 pobjeda koje slavio Murzabekov u profi ringu.
Tako je Zlaticanin pokazao i da se odlicno psiholoski oporavio nakon prethodne neuspjesne borbe u Americi, i ujedno nakon osam godina pred svojom publikom pokazao klasu.
U uvodnim borbama videna su tri okrsaja. U osam rundi mladi Novljanin Dilan Prasovic je u kruzeru jednoglasno bio bolji od iskusnog Njemca Rada Rasida. Prasovic, koji je borbu poceo minutom cutanja za preminulim trenerom Fehmijem Hisenijem, odlicno je vodio borbu.
Sjajnim kombinacijama udarca u tijelo pa potom vezanim serijama u glavu vrijedno je sakupljao bodove i drzao cenatr ringa. U svakoj rundi je pokazao vise, bio bolji za jednoglasnu pobjedu, 12. u isto toliko profesionalnih nastupa.
Upola manje vremena u ringu u velteru je proveo mladi brat Dejana Zlaticanina, Momcilo. Osim u finisu posljednje, cetvrte runde kada je sjajnom serijom pogodio Rusa Vladislava Frezea, bila je to poprilicno ravnopravna borba koja je na svim sudisjkim listama pripala crnogorskom bokseru.
Brojanje je jos gledano u prvoj uvodnoj borbi teskasa, Andreja Pesica iz Srbije i Njemca Patriha Linkerta u sest rundi. Pesic je uspio da dominaciju krunise tek jednim brojanjem u posljednjih deset sekundi seste runde. Pesic je slavio zasluzenu jednoglasnu pobjedu.
Policija je danas ponovo bacala suzavac na antivladinim demonstracijama sirom Hongkonga ciji su ucesnici razbijali prozore prodavnica u trznim centrima, gnijevni zbog smrti studenta aktiviste i hapsenja prodemokratskih poslanika.
Protesti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriji Kini.
Policija je bacala suzavac da bi ocistila ulice u Cuen Vanu na sjeverozapadu Hongkonga, a prethodno je u toj oblasti jurila demonstrante po trznom centru Sitivok.
List Epl dejli javio je da je policija uhapsila cetiri muskarca i zenu zbog unistavanja prodavnica u Cuen Vanu.
Na sjeveroistoku Hongkonga, u oblasti Sa Tin, vlasti su zatvorile stanicu metroa posto su demonstranti polomili prozore i ostetili aparat za kupovinu karata.
Novinari su javili da je policija uhapsila tri muskarca u stambenom kompleksu u toj oblasti, ali da razlog njihovog privodenja nije jasan.
Unistavanja prodavnica u trznom centru bilo je i u oblasti Tuen Mun, na sjeverozapadu Hongkonga.
Protesti su dopirnijeli ekonomskom nazadovanju Hongkonga. Ekonomija te teritorije sa 7,5 miliona stanovnika zavrsila je trece tromjesecje ove godine u recesiji, prvoj u Hongkongu od svjetske finansijske krize.
Policija je juce objavila da je uhapsila sest poslanika zbog opstrukcije sednice lokalnog parlamenta 11. maja, na kojoj je razmatran sporni zakon o ekstradiciji. Svi uhapseni su pusteni na osnovu kaucije.
Demonstranti su takode oplakivali studenta Cou C-Loka koji je u petak podlegao povredama zadobijenim od pada sa parking-garaze posto je policija bacila suzavac na demonstrante.
Okolnosti njegove smrti nijesu jasne, a mnogi optuzuju policiju za koriscenje ostre taktike koja ukljucuje masovnu upotrebu suzavca. Policija negira da je gurnula tog 22-godisnjeg studenta s garaze tokom protesta u ponedjeljak i da je odlagala ukazivanje pomoci.
U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano pet prijava, na osnovu kojih nije izrecena nijedna novcana kazna.
Nepravilnosti nijesu utvrdene prilikom kontrole brze hrane Gurman i butika JD u Podgorici.
Gradani su se zalili i na smece i deponiju.
Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jacanju svijesti javnosti i vecem ukljucivanju gradana u borbi protiv sive ekonomije.
Projekat omogucava gradanima da jednostavno i brzo ukazu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih racuna, rada na crno ili krsenja potrosackih prava i pomognu nadleznim institucijama da se sto uspjesnije izbore sa sivom ekonomijom.
Gradanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uocene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.
To sto su u Crnoj Gori imali stalne i poslove koje vole, Tijanu Zeguru i njenog supruga nije odvratilo od ideje da zivot nastave negdje drugo.
U januaru ce biti dvije godine kako je Tijana sa cetvoro maloljetne djece odletjela sa podgorickog aerodroma u Svedsku, gdje ih je docekao suprug i roditelj, kojeg prije toga nisu vidjeli cetiri mjeseca. Zegure su samo jedna od porodica i pojedinaca koji se posljednjih godina odlucuju da napuste Crnu Goru.
Tijana i suprug sada imaju 40, odnosno 42 godine, njihova djeca 17, 16, 8 i 6. U Stokholm su preselili krajem januara 2018, iako su planirali da to bude po zavrsetku skolske godine.
“Na brzinu smo prodali stan, regulisali obaveze koje smo imali, spakovali zivote u kofere i otisli u jednom pravcu”, kazala je “Vijestima” Tijana.
Odgovor na pitanje – zasto, kaze – nije jednostavan.
“Puno je razloga koji su se ispreplijetali, ali u principu od presudnog znacaja bila je situacija u zemlji. Rodeni u SFRJ i odrastali tokom ratova na prostorima bivse Jugoslavije, i suprug i ja smo stalno slusali da ce biti bolje, da dolazi to bolje. Nekako smo se putem umorili od cekanja, uvidjevsi da se taj obecani boljitak nece desiti u nasem zivotnom vijeku, a mi smo zeljeli da zivimo sa svojom djecom, a ne da gledamo kako zivot prolazi pored nas”, rekla je ona. Dodaje da ona i suprug, koliko god se trudili i koliko god poslova u isto vrijeme radili, nisu uspijevali da finansijski obezbijede porodicu, u najvecoj mjeri jer su vracali stambeni kredit. Pa, ipak, to nije i jedini razlog za odlazak…
“Otisli smo, jer je najbolji dan mog djeteta tokom osnovne skole bio kad su na vrata skolskog toaleta postavljena vrata, jer mi je jedno od djece ucilo u ‘elitnom odjeljenju’ koje zvanicno ne postoji. Jer mi je vaspitacica u vrticu saopstila da je moju djevojcicu od cetiri godine morala disciplinovati tako sto joj je pocupala zulufe. Jer je moja majka, onkoloski pacijent, u 2018. godini morala vise puta prekinuti razlicite vrste tretmana, jer su aparati u kvaru ili ljekova nema. Jer smo se prosto umorili od cekanja na dostojanstvo”, kazala je “Vijestima” Tijana.
Iako su u Svedskoj nepune dvije godine, za sada su izuzetno zadovoljni uslovima zivota.
“Obrazovni sistem je nemoguce uporediti, jer se mom djetetu vrsi provjera znanja tako sto se ocjenjuje njegova sposobnost da kriticki razmislja i da usvojeno znanje primijeni u ralicitim situacijama, odnosno formira svoje misljenje na osnovu informacija koje su mu pruzene. Mladi se posmatraju kao izuzetno vrijedan resurs i dobijaju sansu za zaradom vec tokom ljetnjeg raspusta u srednjoj skoli, kada ih niko ne salje za burek i jogurt, vec ih dozivljava kao nekog ko znanjem i mladalackim pogledom na svijet moze unijeti novitete i poboljsati posao”, kaze Tijana.
Dodaje i da su prava radnika izuzetno zasticena, da sindikati stalno pregovaraju o poboljsanjima, a da su obrazovani gradani, bez obzira na politicko (ne)odredenje, izuzetno cijenjeni, te da politicka (ne)pripadnost ne igra nikakvu ulogu u necijem zaposljavanju ili napredovanju.
Ona je vecinu profesionalne karijere bila posvecena poboljsanju kvaliteta zivota u Crnoj Gori, najvise u oblasti ljudskih prava i sloboda, te socijalnoj i zdravstvenoj zastiti.
“Cesto me pitaju da li zalimo sto smo otisli. Zalimo samo zbog toga sto nismo mnogo ranije otisli, da bismo i nasoj starijoj djeci omogucili neke normalnije uslove u odrastanju”, rekla je “Vijestima” Tijana.
Tesko je biti stranac u svojoj zemlji
Crnu Goru je napustio i Vlado Marojevic. Otisao je, kaze, iako mu “nista materijalno nije falilo”. Radio je nekad i dva, nekad tri posla, supruga je takode zaposlena. Marojevic je u Crnoj Gori zapoceo i privatni posao.
“Ulagao sam u njega, ali sam na kraju shvatio da placanjem nameta u stvari placas neravnopravnu konkurenciju. Shvatis da od novca kojim drzavi placas porez, drugi dobijaju podsticaje”, iznosi on svoje videnje situacije.
Kad je odlucio da napusti Crnu Goru, nije bio siguran i gdje da ide.
“Razmisljao sam o Americi, ali mi je ispao odlican posao, zapravo dva, u Sloveniji”, kazao je on.
Priznaje da ga uhvati nostalgija, ali kaze da je od toga teze osjecati se strancem u svojoj zemlji.
Ne vidi ni da ce u Crnoj Gori biti bolje.
“Niko se ne hvata u kostac sa problemom odliva stanovnistva, ni vlast ni opozicija. Nemaju vremena od ganjanja svojih interesa”, kaze Marojevic.
Povremeno razmislja o tome da li da se, kad dovoljno ustedi, vrati u Crnu Goru, pa da ponovo pokrene neki posao.
“Onda shvatis da ces opet udariti u isti zid, slomiti sebi glavu. Koliko god da sam ovdje stranac, ili cefur kako nam tepaju, vidis sta znaci biti gradanin u pravom smislu te rijeci, biti gradanin sa svim pravima uredenog drustva. Nisi Slovenac, ali osjecas da si ravnopravan”, kaze on.
Zdravo je otici, makar i privremeno
Vestminsterska fondacija za demokratiju nedavno je objavila rezultate istrazivanja, prema kojima oko 70 odsto mladih razmislja da napusti Crnu Goru.
Centar za gradansko obrazovanje u avgustu je objavio studiju, prema kojoj o odlasku iz Crne Gore razmislja 50 odsto mladih. Cak i ako ne razmisljaju da trajno napuste Crnu Goru, Marojevic mladima predlaze da svakako odu, makar na neko vrijeme: “Da malo osjete i nauce, pa da na nekim drugim izborima kazne odgovorne za ovakvo stanje”.
Da privremeni odlazak moze biti zdrav, uvjerena je i Zenepa Lika. Ona je arhitektica i aktivistkinja za zivotnu sredinu i zaljubljena je u prirodu Crne Gore. Rodena je u Baru 1969, odrastala u Ulcinju i Tuzima, a 1983. preselila je u Njemacku, gdje su ranije migrirali njeni roditelji. U Njemackoj je zivjela 32 godine. U Crnu Goru se prvi put na duze vratila 2008, kada je odlucila da tu provede dvije godine, upozna Crnu Goru i nauci albanski i crnogorski. Ocigledno zaljubljena u divlju ljepotu zemlje u kojoj je rodena, ipak joj nisu promakli i problemi.
I priroda je arhitektura:(Foto: Privatna arhiva)
“Korupcija, nesavjesan odnos politicke elite prema kulturnom i prirodnom nasljedu, nepotizam, povrsni odnosi u kojima je materijalno vaznije od moralnog… ovdje su jako prisutni. Vratila sam se u Njemacku 2010. godine, srecna sto napustam okruzenje kakvo sam dozivjela u Crnoj Gori”, ispricala je ona.
Njemacku zamijenila Crnom Gorom
Cetiri godine kasnije se ipak vratila i danas zivi u Crnoj Gori. Po dolasku je izabrana za potpredsjednicu Opstine Ulcinj, kada je vodila i inicijativu za zastitu Ulcinjske solane. Poslije dvije godine, podnijela je ostavku, ali je borbu za Solanu nastavila kao jedan od osnivaca udruzenja “Dr Martin Snajder-Jakobi”.
U Crnoj Gori se, kaze, cesto osjeca kao vanzemaljac. Tesko prihvata bahatost, pohlepu, ograniceno razmisljanje… I ponekad razmislja da napusti Crnu Goru.
“Kome ne padne na pamet da to uradi? A onda razmislim zbog cega sam napustila Njemacku – posao, klijente, prijatelje, bezbjedan i lijep zivot… Moj zivot je bio jako dobar. Razmisljam da je najlakse odustati. Davno sam sebi obecala da to necu raditi. Srecna sam, iako u Crnoj Gori ne radim kao arhitekta, ne odustajem od nje. I zastita prirode je usko vezana za arhitekturu, prostor”, porucila je Zenepa.
Kao i Marojevic, mladima savjetuje da makar i privremeno odu iz Crne Gore, da osjete i drugaciji mentalitet i nacin zivota.
“Ali i da vide da ni tamo nije sve med i mlijeko. Evropa sigurno nije vise mjesto kao u vrijeme kada su moji roditelji migrirali”. Smatra vaznim za mlade da se osamostale, al ii roditeljima porucuje da djeci prestanu da govore da cute i da se ne mijesaju.
“Roditelji bi trebalo da imaju vise povjerenja u djecu, da ih ohrabre, iskreno saslusaju… Kakvo je drustvo gdje cutis, trpis ili odakle moras da bjezis da bi se ostvario, jer nemas podrsku porodice, ni drustva”, kaze Zenepa.
Porucuje mladima i da budu glasniji…
“Dok sam studirala u Njemackoj, svake sedmice smo protestovali zbog svega i svacega. U Crnoj Gori izgleda kao da nema nikakvih problema. A student bi trebalo da su kriticki glas drustva, zar ne”. Za mlade koji su iz Crne Gore otisli vani na studije, Zenepa zeli da se vrate.
“Ali ne kao elitna grupica, nego kao ljudi koji su stvarno iskreni i zele da ova zemlja postane gradanska, demokratska, ekoloska i drzava socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava”.
Do zdravog drustva preko dobrih i vrijednih ljudi
Tesko je odgovoriti na pitanje sta to treba mijenjati u Crnoj Gori, da bi postala zdravije drustvo, kaze Zenepa Lika.
“To je stvarno tesko pitanje, treba ici u srz naseg drustva. Mislim da smo prilicno zastarjelo drustvo, volimo podjele, vazni su nam statusni simboli, ko je od koje familije… Manje je vazno dali smo dobri, kako smo dosli do toga. Skromnost je kod nas, kako mi je davno rekao bivsi sef, ‘za budale’. Ne volimo ljude koji su skromni, iskreni. I, primijetila sam, mi ne poznajemo jedni druge, i to me ozbiljno cudi, ponekad i uznemiri”.
Dodaje da je, tokom borbe za Solanu, upoznala mnogo iskrenih i divnih ljudi, kako onih iz Crne Gore, poput Darka Saveljica, osnivaca Farme magaraca u Martinicima, tako i onih koji su dosli da zive iz inostranstva, kao sto je Njemac Michael Bader.
Sadasnji predsjednik Klaus Johanis izasao je na prvo mjesto u prvom krugu predsjednickih izbora u Rumuniji, a ocekuje se da ce se u drugom krugu suociti sa bivsom socijaldemokratskom premijerkom Viorikom Dancilom, pokazuju dvije izlazne ankete.
Biralista su zatvorena u 19 casova po lokalnom vremenu, a po izlaznim anketama tada je procijenjeno da Johanis ima 39, a Dancila 22,5 posto glasova.
Ako danas nijedan kandidat ne osvoji vise od 50 odsto glasova, drugi krug glasanja bice 24. novembra.
U najvisim predelima Dalmacije pao je snijeg, a u mnogim drugim djelovima pala je velika kolicina kise.
Kako prenosi hrvatski Index, u Konavlima je palo 70 litara kise po kvadratnom metru, dok je u okoloni Splita, na podrucju Kastela, palo vise od 40 litara po kvadratnom metru.
Tokom vikenda najvise je zahladnjelo u planinama, gdje je snijeg padao na visini iznad 1.500 metara.
Snijeg je nocas i jutros povremeno padao u visim predjelima Dinare i Kamesnice.
Snijeg je povremeno padao i na dinarskom vrhu Velika Duvjakusa, gdje se temperatura spustila malo ispod nula stepeni Celzijusa, javila je Dalmacija Danas.
Ministarstvo zdravlja uvesce do kraja godine u kalendar imunizacije vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV) i ponuditi je, kao preporucenu, djevojcicama od devet do 11 godina. HPV vakcina, kako su objasnili, sluzi za sprjecavanje infekcije HPV virusom koji je jedan od uzrocnika karcinoma grlica materice.
Od raka grlica materice sve cesce obolijevaju mlade zene. Uz skrining kao prevenciju, od naredne godine ce se u kalendar imunizacije uvesti i vakcina protiv humanog papiloma virusa.
“Vakcina ce biti preporucena, nece biti obavezna, iduce godine preporucice se vakcina za djevojcice od 9 do 11 godina”, kazao je Miro Knezevic iz Ministarstva zdravlja.
Da je vakcina protiv HPV-a uz redovne kontrole prava prevencija potvrduje i ginekolog podgorickog Doma zdravlja Milovan Jovanovic.
“Raka grlica nema bez HPV virusa. Tako da nam to daje podsticaj da idemo na vakcinu na sekundarnu prevenciju. Malo vise u odnosu na ostale zemlje ta infekcija je visa jer nemamo HPV vakcinaciju”, kazao je ginekolog Milovan Jovanovic.
Crna Gora ce raspisati tender za vakcinu koja ce izgraditi imunitet od devet vrsta virusa HPV-a.
“Ima 100 HPV virusa, 30 se prenose polnim putem, dva su najodgovornija da izazivaju tumore i ta 9-tovalentna vakina pored 2 tipa pokriva i 7 drugih tipova”, objasnjava Knezevic.
Podaci nacionalnog registra kazu da svake godine u Crnoj Gori od raka grlica materice oboli oko 110 zena. Medutim, kada se prisustvo HPV-a otkrije na vrijeme moguce ga je iskorijeniti.
“Ta vakcina sa skriningom koji se sprovodi dovesce do smanjenja obolijevanja ali i smrtnosti nasih gradana od karcinoma grlica materice a mozda dovede do potpunog iskorjenjivanja bolesti”, dodaje Knezevic.
“Kroz ovu vakcinu mladi ce da shvate, kad prime tu vakcinu, da se reproduktivno zdravlje pocinje da se cuva u tim godinama”, dodaje Jovanovic.
Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) predlozila je Ministarstvu zdravlja da ponudi gradanima Crne Gore i uvede u kalendar imunizacija vakcinu protiv humanog papiloma virusa. Ovu vakcinu preporucuje i Svjetska zdravstvena organizacija, a uvedena je i u velikom broju zemalja Evropske unije.
Koncept koji je nedavno stigao u Skupštinu, a koji podrazumijeva održavanje lokalnih izbora u jednom danu i direktan izbor predsjednika opština, dobra je ideja, ocjenjuju analitičari. Poručuju da bi se vlast na taj način približila građanima i izbjegle konstantne izborne kampanje. Sumnjaju, međutim, da će ideju biti lako sprovesti u djelo.
Usljed tehničkog problema na jednom od aviona, danas do kraja dana i sjutra moguća su manja kašnjenja u redovnom saobraćaju Air Montenegra. Takođe, mali broj putnika neće biti u mogućnosti da danas putuje planiranim letom zbog razlike u raspoloživim sjedištima, saopšteno je iz Air Montenegra.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji se danas u Pragu sastao sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, izjavio je da je prekid vatre sa Rusijom moguć u svakom trenutku.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) Nikšić su saopštili da je u toku predizborne kampanje u tom gradu, parlamentarna opozicija vodila prljavu kampanju protiv PES-a, najavljivala rušenje Vlade, a danas ih pozivaju na saradnju.
Nosilac liste Evropskog saveza na izborima u Nikšiću, Ivan Radojičić, izjavio je da je, kako kaže, izgleda nosiocu liste PES-a u Nikšiću, doktoru Zoranu Mrkiću, ‘prijateljska kafica’ s Markom Kovačevićem "ozbiljno udarila u glavu".
Nekoliko nevladinih orgnizacija i građanskih aktivista zabrinuti su i oštro osuđuju izjave mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, kojima on veliča Pavla Đurišića, komandanta četničkog pokreta u Crnoj Gori i dokazanog ratnog zločinca, naveli su oni u saopštenju.
Prihodi Gazproma u prošloj godini uvećani su 25 odsto u odnosu na 2023. i iznosili su 130,9 milijardi dolara, što je drugi najveći iznos u istoriji kompanije.
Kineski predsjednik Si Đinping posjetiće Rusiju od 7. do 10. maja, da bi, uz svog ruskog kolegu Vladimira Putina učestvovao na proslavi 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, objavio je Kremlj.
U napadu ruskih dronova na Kijev tokom noći najmanje 11 osoba je ranjeno, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je otputovao u Prag na sastanke s najvišim češkim zvaničnicima.
"Dakle, sve ono što su pričali tokom predizborne kampanje, danas bi da anuliraju i nastave sa izvrtanjem činjenica, predstavljajući sebe garantom opstanka građanske države, pritom ukazujući da je ista navodno ugrožena saradnjom PES-a sa pojedinim konstituentima državne vlasti. Sve se to dešava dok u Budvi revnosno koaliraju sa nekadašnjim dijelom DF-a i formiranje vlasti proslavljaju uz pjesme Baje Malog Knindže" navodi se u saopštenju
Iz Air Montenegra su kazali da će svim putnicima koji danas ne budu prevezeni biti obezbijeđeno odgovarajuće obeštećenje, uz punu podršku i asistenciju njihovog tima
"Naša kulturna baština je bogatstvo različitosti, i kao takva ne smije biti predmet političkih instrumentalizacija ili interpretacija koje mogu izazvati podjele. Takođe, podsjećamo da su radnje kojima se može dovesti u pitanje integritet ili vrijednost kulturnog dobra zakonom zabranjene i da je njihova zaštita obaveza svih, bez obzira na vlasništvo", piše u saopštenju MKM
"Za nas, ipak, postoji nešto što se zove princip, a čega u rječniku Zorana Mrkića očigledno nema. Zato nema nikakve potrebe da brine da bismo ga, pod bilo kojim uslovima, mogli zamijeniti u služenju Marku Kovačeviću", zaključio je Radojičić
Grupa NVO i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović su saopštili da bi u demokratskom i civilizovanom društvu, crkveni velikodostojnici i politički akteri morali nositi odgovornost za izgovorenu riječ
Koncept koji je nedavno stigao u Skupštinu, a koji podrazumijeva održavanje lokalnih izbora u jednom danu i direktan izbor predsjednika opština, dobra je ideja, ocjenjuju analitičari. Poručuju da bi se vlast na taj način približila građanima i izbjegle konstantne izborne kampanje. Sumnjaju, međutim, da će ideju biti lako sprovesti u djelo.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) Nikšić su saopštili da je u toku predizborne kampanje u tom gradu, parlamentarna opozicija vodila prljavu kampanju protiv PES-a, najavljivala rušenje Vlade, a danas ih pozivaju na saradnju.
Nosilac liste Evropskog saveza na izborima u Nikšiću, Ivan Radojičić, izjavio je da je, kako kaže, izgleda nosiocu liste PES-a u Nikšiću, doktoru Zoranu Mrkiću, ‘prijateljska kafica’ s Markom Kovačevićem "ozbiljno udarila u glavu".
Današnje saopštenje nosioca liste PES-a, Zorana Mrkića, u kojem nemušto pravda izvjesnu koaliciju sa nacionalistom Markom Kovačevićem, samo je nastavak sluganskog i poniznog odnosa ovog pokreta prema Andriji Mandiću i ostalim sljedbenicima nazadne nacionalističke ideologije koja uništava Crnu Goru iz dana u dan, poručili su iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta Pavle Đurišić za Joanikija je heroj, poručio je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Pokret Evropa sad saopštio je da nije bilo zvaničnih pregovora za formiranje vlasti u Nikšiću, niti zvaničnog poziva za to. Time je PES demantovao predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića koji je za portal RTCG kazao da su pregovori počeli i da se konstituisanje vlasti neće dugo čekati.
Nakon decenija praznih obećanja, dok su slavine mještana Gornje Lješanske nahije i Bratonožića u 21. vijeku ostajale suve, konačno uskoro počinje izgradnja primarnog cjevovoda za Gradac, Briđe i Begovu Glavicu u nahiji, kao i za Potkrš, Klopot i Pelev Brijeg u Bratonožićima, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.
Zorana Mrkić, nosilac liste PES-a na lokalnim izborima u Nikšiću saopštio je da Pokret Evropa sad ne bi začudilo da opozicija podrži Marka Kovačevića za gradonačelnika ukoliko im Kovačević ustupi neku od savjetničkih pozicija.
Crna Gora je spremna da zatvori od šest do devet poglavlja do kraja godine, rekao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović i dodao da, ako država nastavi dosadašnijim tempom, nema prepreka za članstvo u Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine.
Portparol NSD Mirko Miličić saopštio je da je koalicija Za budućnost Nikšića jutros uputila i zvaničan poziv lokalnim odborima Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore u Nikšiću.
Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.
Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.
Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.
Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.
Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.
Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.
Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).
Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.