DANASNJI PREGOVORI NEUSPJELI

Razgovor predstavnika skolskih sindikata i vlade o zahtjevima za povecanje koeficijenta slozenosti poslova od sest odsto, jutros je zavrsen bez dogovora, pa je najavljen nastavak strajka u osnovnim i srednjim skolama u Hrvatskoj koji je poceo jos 10. oktobra.

Ministarka obrazovanja Blazenka Divjak rekla je novinarima poslije sastanka da ce pregovori sa sindikatima biti nastavljeni sjutra i da ocekuje postizanje kompromisa, jer je situacija postala “ozbiljna”. Ona je najavila da ce u srijedu izdati uputstva skolama o tome kako ce se nadoknaditi dani provedeni u stajku.

Ministar rada Josip Aladrovic izjavio je da ocekuje da ce do kraja sedmice biti formulisana ponuda koja bi mogla da bude prihvatljiva kako bi doslo do prekida strajka koji je usao u petu sedmicu.

“Moramo imati na umu fiskalnu i sistemsku odrzivost”, naglasio je Aladrovic.

Predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Branimir Mihalinec kazao je novinarima da je ovo prvi sastanak o koeficijentima od pocetka strajka i da su dobili obecanje vlade da ce svoj predlog za rjesenje situacije sastaviti u pisanoj formi.

On je rekao da ne moze da otkriva detalje razgovora, da su sindikati spremni za nastavak dijaloga, ali da se strajk nastavlja.

“Sve sto postignemo i do cega dodemo u pregovorima dacemo svima koji ucestvuju u strajku na referendumsko izjasnjavanje”, dodao je Mihalinec.

U skladu s cirkularnim modelom strajka, po kojem su svakog dana u strajku skole u drugim zupanijama, a povremeno u cijeloj zemlji, danas nema nastave u skolama u Osjecko-baranjskoj i Licko-senskoj zupaniji, a u utorak u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj zupaniji.

U srijedu ce ponovo strajkovati sve skole u Hrvatskoj, a najavljen je i protest prosvjetara ispred sjedista vlade na Markovom trgu u Zagrebu.

Skolski sindikati traze povecanje koeficijenta slozenosti poslova za 6,11 odsto, koliko zaposleni u skolama zaostaju za drugim javnim sluzbenicima.

Vlada je u oktobru odbila njihov zahtjev, ali je u meduvremenu najavila da ce u 2020. u tri etape povecati osnovicu za 6,12 odsto za sve zaposlene u drzavnim i javnim sluzbama. Sindikati su ocijenili da se time ne rjesava zaostajanje plata zaposlenih u obrazovanju.

U dogovoru s koalicionim partnerima iz Hrvatske narodne stranke, koji su podrzavali sindikalne zahtjeve, vlada je prosle sedmice najavila da ce poceti rad na rjesavanju sistema koeficijenata u javnim sluzbama, a ako oni ne budu rijeseni do kraja juna iduce godine, koeficijent slozenosti poslova za zaposlene u obrazovanju bi se povecao za dva odsto.

Nedavno su u strajk stupili i zaposleni na fakultetima, posto je propao pokusaj mirenja vlade i sindikata koji trazi povecanje plata dijelu clanova s najnizim platama, radi otklanjanja razlika izmedu radnih mjesta u sistemu nauke i obrazovanja, kao i istovrsnih radnih mjesta u javnim sluzbama. Zasad se prekid nastave na fakultetima odvija jednom sedmicno.

Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook

Portal Vijesti se i ovog oktobra, prema podacima Google Analytics-a sa 78 miliona otvorenih stranica, nasao na vrhu liste najcitanijih portala u Crnoj Gori.

Prethodnog mjeseca sve nase platforme posjetilo je 1,2 miliona jedinstvenih korisnika, koji su se na nasem portalu zadrzavali u prosjeku sedam, a na aplikaciji 10 minuta po jednoj posjeti.

Preko 1,3 miliona pregleda na nasoj video platformi jos jednom dokazuje da je potreba za brzim izvorom informacija u neprestanom porastu i da nekoliko minuta video zapisa moze biti znatno efikasnije u odnosu na duzi pisani sadrzaj.

Vijesti
Redakcija Vijesti(Foto: Boris Pejovic)

Zahvaljujuci vama, Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook.

analytics
Podaci Google Analytics-a (screenshot)
Analytics
Podaci Google Analytics-a (screenshot)

Portal Vijesti i ND Vijesti, u saradnji sa Televizijom Vijesti, se trudi da relevantnim sadrzajima zadovolji potrebe svojih citalaca za brzim i tacnim informacijama. Gore navedeni podaci su, za nas tim, razlog vise da iz dana u dan napreduje i pruza vam samo najkvalitetnije sadrzaje. Tu smo za vas!

Hvala vam na ukazanom povjerenju!

POTPISAN SPORAZUM

Ministar zdravlja Kenan Hrapovic i predstavnici sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapic i Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, u iznosu od milion i po eura.

Sporazumom je, kako je saopsteno, predvideno da Vlada Crne Gore u periodu od 2021. do 2023. Stambenoj zadruzi “Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.

Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.

“Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.

Hrapovic je rekao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta, odnosno kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Ljiljana Krivokapic kazala je da je zadovoljna sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.

“Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic.

Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom Opstine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednicima opstina Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova.

Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom.

“Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, zakljucio je Pavicevic.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

SD NAJAVIO

Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.

“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.

Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, saopsteno je iz Vodovoda

Danasnji rezultati fizicko hemijskih analiza vode sa izvorista Mareza u Podgorici pokazuju blago povecanu mutnocu, saopsteno je iz preduzeca Vodovod i kanalizacija.

Kako navode, obilne padavine na podrucju glavnog grada su izazvale povecanje nivoa vode na tom izvoristu.

“Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, iako je mutnoca blago iznad dozvoljenih vrijednosti, preporucujemo da djeca, trudnice, stariji i stanovnistvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flasirane vode, na odgovarajuci nacin dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorista i sl)”, navodi se u saopstenju Vodovoda.

Napominju i da je hlorisanje vode koja se distribuira potrosacima, cime se obezbjeduje mikrobioloska ispravnost vode, uredno i pod stalnim nadzorom. (sadrzaj hlora 0,35-0.4 miligrama po litru).

Sa vodoizvorista Mareza se snabdijevaju potrosaci naselja Mareza, Tolosi, Blok V i VI, dio grada preko Morace, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varos, Zabjelo, Pobrezje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, bez bilo kakvih promjena po pitanju ispravnosti vode za pice, saopsteno je iz Vodovoda.

“Svi ostali potrosaci iz djelova grada koji nijesu navedeni mogu bez problema i bojazni koristiti vodu za pice iz vodovodnog sistema Glavnog grada. Labaratorija Vodovoda ce nastaviti pojacano pracenje svih parametara vode za pice i o eventualnim promjenama blagovremeno informisati javnost”, zakljucuje se u saopstenju.

VUKSANOVIC STANKOVIC

Predsjednica Socijaldemokatske partije dr Draginja Vuksanovic Stankovic posjetila je Tivat u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu” i istakla da je jedno od kljucnih pitanja za koje su gradani zainteresovani pitanje buducnosti Aerodroma Tivat.

“Dok je SDP bio u vlasti bilo je mnogo pokusaja od DPS da se otude aerodromi kao jedan od kljucnih resursa ove drzave. Nikada u tome nijesu uspjeli, jer smo im stavljali do znanja da ni po koju cijenu necemo dozvoliti rasprodaju aerodroma koja sustinski znaci da se novac gradana i ogroman profit ove kompanije sliva u dzepove privilegovanih”, izjavila je predsjednica SDP.

Kako je naglasila DPS je krenuo u rasprodaju aerodroma, a da niko gradane Tivta o tome nista nije pitao.

“Oni ce sklapati milionske poslove i rasprodavati aerodrome, oni ce uz to otimati i vasu zemlju i misle da vi o tome treba da cutite. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi gradani Tivta pitate o vasem aerodromu i prikupili veliki broj vasih potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i trazimo vasu podrsku da zajedno stanemo na put otudenju aerodroma. Trazimo pravo da se gradani Tivta pitaju i sami odluce o sudbini aerodroma”, navela je Vuksanovic Stankovic.

Predsjednica SDP je takode podsjetila i na poklonjene miliona eura poreskog novca vlasnicima Porto Montenegra od lokalne vlasti.

“Dok nasi penzioneri primaju mizerne penzije, dok nam je minimalna zarada najmanja u regionu, dok nam ljekari i omladina odlaze, a prosvjetari zive od ispodprosjecnih plata, nasa vlast poklanja bogatasima milione eura naseg novca. Nemamo nista protiv da se grade rizorti kao sto je Porto Montenegro, ali imamo da se vlasniku oprasta dug na ime komunalija od skoro sest miliona eura. Umjesto da se tim novcem finansiraju novi vrtici, skole, domovi zdravlja, saobracajnice, vi gradani Tivta ste odlukom nase vlasti taj vas novac dali investitorima multimilionerima”, porucila je Predsjednica SDP-a.

Vuksanovic Stankovic je takode posjetila na neispunjena obecanja o izgradnji stanova za bivse radnike “Arsenala”, kao i na valorizaciju objekta vojne kasarne u Lepetanima.

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

PAZIN

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pazin kazao je da je za efikasnu borbu protiv korupcije u zemljama Jugistocne Evrope, osim dobrih zakona i njihovog dosljednog sprovodenja, neophodna puna medusobna saradnja drzava regiona.

“Ako zelimo da na efikasan i pouzdan nacin zastitimo sopstveno drustvo od korupcije i organizovanog kriminala, moramo pokazati nase partnerstvo na djelu u situacijama kada pocinioci teskih krivicnih dijela iz naseg susjedstva pokusavaju naci utociste u nekoj od nasih drzava”, saopstio je Pazin na regionalnoj konferenciji o korupciji u Beogradu.

Ukazao je da, kao sto kriminal ne poznaje granice, tako ih ne smije poznavati ni prijateljstvo, solidarnost i saradnja medu drzavama regiona.

“Svaki kriminalac koji se u nekoj od nasih drzava tesko ogrijesio o zakon, a u nekoj susjednoj drzavi uspije da nade utociste podriva upravo te najdublje temelje naseg prijateljstva, solidarnosti i saradnje na kojima je sazdana i sama ideja ujedinjene Evrope”, rekao je Pazin.

Podsjetio je da je Crna Gora, gradeci pravni okvir koji garantuje visoke standarde vladavine prava, od pocetka pregovarackog procesa sa Evropskom unijom usvojila oko 70 zakona, koji po svom kvalitetu, kako je ocijenio, ne zaostaju za najboljim evropskim zakonima.

Sve objektivne analize ostvarenih rezultata, navodi Pazin, ukljucujuci i izvjestaje Evropske unije, konstatuju da su drzavne institucije zaduzene za sprecavanje i suzbijanje korupcije ostvarile znacajne rezultate u susret potrebama crnogorskog drustva, ali i ocekivanjima evropskih partnera.

“Na planu prevencije, usljed misljenja i odluka Agencije za sprjecavanje korupcije, ukupno 267 javnih funkcionera podnijelo je ostavku ili su razrijeseni funkcije (230 ostavki i 37 razrjesenja), dok je zbog krsenja antikorupcijskih zakona podnijeto skoro 2000 zahtjeva za pokretanje prekrsajnih postupaka, u ukupnom iznosu novcanih kazni od skoro pola miliona eura”, istakao je on.

Govoreci o rezultatima u oblasti represije, rekao je da su samo rezultati rada Specijalnog drzavnog tuzilastva doveli do toga da je od osnivanja tog tuzilastva do danas podignuto optuznica za koruptivna krivicna djela u kojima imovinska steta iznosi preko 100 miliona eura.

“Dio tih i drugih slucajeva rezultirao je presudama protiv jedne cetvrtine od ukupnog broja predsjednika crnogorskih opstina, kao i drugih visokih zvanicnika, poput bivseg predsjednika Drzavne zajednice Srbija i Crna Gora i bivseg visokog funkcionera na crnogorskoj politickoj sceni, koji je pravosnazno osuden i cije izrucenje ocekujemo od Republike Srbije,” precizirao je Pazin.

Crna Gora je, kako je ocijenio, na bazi ostvarenih rezultata danas opravdano primjer kako visoki evropski standardi mogu biti sprovedeni i proizvesti jasne i vidljive rezultate.

Dodao je, medutim, da liderska pozicija u evropskom integracijama obavezuje Crnu Goru da takvu ulogu opravda nastavkom dobrih rezultata i u periodu koji slijedi.

“Nasi gradani i privrednici danas sa pravom ocekuju da ovi dobri rezultati budu nastavljeni, na nacin da se oni sami u svom svakodnevnom zivotu i radu uvjere da smo izgradili drustvo sposobno da se efikasno obracuna sa svima onima koji nezakonito prisvajaju ono sto im u drustvu ne pripada,” naglasio je potpredsjednik Pazin.

  • Jak zemljotres u Turskoj
    on 03/06/2025 at 07:12

    Zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je noćas mediteransku obalu Turske, odnosno grad Marmaris, saopštila je turska agencija za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD), prenosi RTS.

  • Privremena obustava saobraćaja u Ulici Vojislavljevića zbog izgradnje bulevara
    on 03/06/2025 at 06:50

    Na snagu danas stupa privremena obustava saobraćaja za sve kategorije vozila u Ulici Vojislavljevića, na potezu od ukrštanja sa Ulicom Kralja Nikole do raskrsnice sa ulicom Radoslava Burića, zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.

  • Bogatstvo ruskih milijardera uvećano 22,6 milijardi dolara
    on 03/06/2025 at 06:44

    Bogatstvo ruskih milijardera povećano je 22,6 milijardi USD od početka godine, prema Bloombergovom indeksu milijardera.

  • Skupština opštine Nikšić danas o predsjedniku
    on 03/06/2025 at 06:34

    Prva sjednica Skupštine opštine Nikšić u novom sazivu biće održana danas, a na dnevnom redu je izbor predsjednika Opštine. Očekuje se da aktuelni predsjednik Opštine Marko Kovačević bude reizabran na tu funkciju.

  • Od danas skuplji eurosuper 95
    on 03/06/2025 at 06:30

    Eurosuper 95 će od danas poskupiti jedan cent, dok će cijena eurodizela i eurosupera 98 ostati nepromijenjena, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Ko je novi predsjednik Poljske Karol Navrocki?
    on 03/06/2025 at 06:08

    Konzervativac Karol Navrocki, istoričar, rođen je 1983. godine u Gdanjsku, gdje je i diplomirao istoriju, a prije nego što je postao direktor Instituta za nacionalno sjećanje, bio je direktor Muzeja Drugog svjetskog rata u Gdanjsku.

  • Danas o Mandićevoj smjeni i o Sporazumu sa UAE
    on 03/06/2025 at 06:04

    Sjednica Skupštine Crne Gore, koja je prošle sedmice prekinuta tek što je počela, biće nastavljena danas.

  • Savjet za odbranu i bezbjednost danas o smjeni generala Lazarevića
    on 03/06/2025 at 05:57

    Predsjednik države Jakov Milatović zakazao je za danas sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet će, kako je saopšteno, razmotriti prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

  • EU uzvraća udarac Trampu: Brisel prijeti kontramjerama zbog carina
    on 03/06/2025 at 05:55

    Evropska unija upozorila je da bi mogla da ubrza uvođenje uzvratnih carina na američku robu ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ispuni najnoviju prijetnju o nametanju dažbina od 50 odsto na uvoz čelika i aluminijuma.

  • AMSCG: Rekonstrukcije na više lokacija
    on 03/06/2025 at 05:52

    Vremenski uslovi u Crnoj Gori su povoljni za vožnju, ali Auto-moto savez Crne Gore apeluje na sve učesnike u saobraćaju da voze oprezno i prilagode vožnju stanju na putevima, naročito na dionicama gdje se izvode radovi i gdje je izmijenjen režim saobraćaja.

  • Skupština opštine Nikšić danas o predsjedniku
    on 03/06/2025 at 06:34

    Prva sjednica Skupštine opštine Nikšić u novom sazivu biće održana danas, a na dnevnom redu je izbor predsjednika Opštine. Očekuje se da aktuelni predsjednik Opštine Marko Kovačević bude reizabran na tu funkciju.

  • Danas o Mandićevoj smjeni i o Sporazumu sa UAE
    on 03/06/2025 at 06:04

    Sjednica Skupštine Crne Gore, koja je prošle sedmice prekinuta tek što je počela, biće nastavljena danas.

  • Savjet za odbranu i bezbjednost danas o smjeni generala Lazarevića
    on 03/06/2025 at 05:57

    Predsjednik države Jakov Milatović zakazao je za danas sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet će, kako je saopšteno, razmotriti prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

  • DPS: Paunović pročitao unaprijed pripremljen tekst koji je dobio iz BIA
    on 02/06/2025 at 18:06

    Iz Demokratske partije socijalista ističu da je današnja sjednica Anketnog odbora, na kojoj je dugogodišnji službenik Uprave policije Milan Paunović teatralno odigrao unaprijed namijenjenu ulogu žrtve, predstavlja još jednu predstavu za javnost koja ima za cilj pokušaj kriminalizacije bivše vlasti.

  • PES: Iskazom Paunovića Anketni odbor ispunio svoju svrhu
    on 02/06/2025 at 17:34

    Anketni odbor Skupštine Crne Gore već je ispunio svoju svrhu iskazom bivšeg službenika MUP-a Milana Paunovića, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad.

  • Šćekić: Paunović potvrdio sve što je govorio SNP, hvala mu za hrabrost
    on 02/06/2025 at 16:33

    Svjedočenje bivšeg šefa podgoričke policije Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom potvrđuje višegodišnje tvrdnje SNP-a da je tadašnji režim preko parapolicijskih struktura, pripadnika Zemunskog klana sa službenim legitimacijama Službe državne bezbijednosti organizovao prebijanje i ućutkivanje naših partijskih kolega i istaknutih opozicionara, poručio je potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragoslav Šćekić.

  • Sjutra biraju predsjednika Opštine Nikšić
    on 02/06/2025 at 15:47

    Sjednica Skupštine opštine (SO) Nikšić, na čijem dnevnom redu je izbor predsjednika Opštine, biće održana sjutra.

  • Mukenhuber: Jačanje partnerstva Crne Gore i Austrije kroz razvojnu saradnju
    on 02/06/2025 at 14:02

    Šef Regionalne kancelarije za koordinaciju Austrijske razvojne saradnje (ADA) David Mukenhuber poručio je da Crna Gora ostaje važan partner Austrije u regionu i da će budući projekti biti usmjereni na jačanje institucija, modernizaciju tržišta rada i podizanje administrativnih kapaciteta za sprovođenje evropskih politika

  • Tomović: Pokušaj puča u ASK-u, Upravni sud nije vratio Jelenu Perović na posao
    on 02/06/2025 at 12:38

    Upravni sud svojom odlukom nije naložio vraćanje bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perovića na posao, tako da u tom dijelu nema govora da postoje i osnovi za njeno vraćanje na funkciju, rekao je zamjenik predsjednika Savjeta Agencije Mladen Tomović. On je za Portal RTCG rekao da je Upravni sud i u svojoj odluci samo iz procesnih razloga naložio da Savjet sprovede odgovarajuće radnje i da u procesnom smislu ispravi određene nepravilnosti.

  • Nedović podnijela ostavku na članstvo u Odboru za bezbjednost i odbranu
    on 02/06/2025 at 11:26

    Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović podnijela je ostavku na članstvo u Odboru za bezbjednost i odbranu.

  • Od danas skuplji eurosuper 95
    on 03/06/2025 at 06:30

    Eurosuper 95 će od danas poskupiti jedan cent, dok će cijena eurodizela i eurosupera 98 ostati nepromijenjena, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • EK kaznila Glovo i Delivery Hero zbog kartelskih sporazuma
    on 02/06/2025 at 17:55

    Evropska komisija izrekla je ukupnu kaznu od 329 miliona eura dostavnim kompanijama Glovo i Delivery Hero, zbog kartelskih sporazuma u području online dostave hrane.

  • Vraćanje radne nedjelje može dovesti do povećanja cijena
    on 02/06/2025 at 17:48

    Pokrenuta je važna rasprava koja može značajno uticati na uslove rada mnogih trgovaca, ali i na cijelu ekonomiju Crne Gore, naveo je na društvenoj mreži Fejsbuk, poslanik PES-a, Miloš Pižurica.

  • Uspostavljena pomorska linija Kotor–Dubrovnik
    on 02/06/2025 at 13:25

    Nova pomorska linije Kotor–Dubrovnik uspostavljena je, a brod će saobraćati na ovoj relaciji do 30. septembra, dva puta sedmično. Ova linija, kako je kazao danas ministar pomorstva Filip Radulović predstavlja značajan korak ka daljem unapređenju prijateljskih i ekonomskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske.

  • Uprava za igre na sreću: Ostajemo posvećeni praćenju savremenih trendova
    on 02/06/2025 at 13:20

    Uprava za igre na sreću (USI) saopštila je da ostaje posvećena praćenju savremenih trendova kroz stalno usavršavanje i otvorenost za inovacije.

  • Eurosuper 95 skuplji za cent, lož ulje jeftinije
    on 02/06/2025 at 08:21

    Iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa saopštili su da će, od ponoći, važiti nove cijene goriva.

  • Kraće radno vrijeme prvo u državnoj administraciji
    on 02/06/2025 at 06:07

    Zvanično je najavljeno da će ubrzo početi pregovori o skraćenju radnog vremena. I dok u privredi negoduju, sindikati pozdravljaju jer, kako tvrde u Uniji slobodnih sindikata prosječno zaposleni u Crnoj Gori rade preko 42 sata sedmično. Finansijski konsultant Stevan Gajević kaže da je zakonom uređeno 40-časovno radno vrijeme, ali da zbog specifičnosti, smjenskog rada, u pojedinim djelatnostima, poput zdravstva, neophodno je cjelodnevno angažovanje. U izjavi za Radio Crne Gore je kazao da je saglasan da radno vrijeme bude kraće, da se model isproba u državnoj administraciji, pa kada se vide efekti donese odluka "za" ili "protiv".

  • Evropa podiže starosnu granicu: U penziju i nakon 70. godine
    on 02/06/2025 at 05:55

    Očekivani životni vijek i broj godina provedenih u penziji rastu širom Evrope. Kao odgovor na to, mnoge zemlje podižu starosnu granicu za penzionisanje. Danska je već donijela odluku da do 2040. godine poveća starosnu granicu na 70 godina. Nekoliko drugih evropskih zemalja takođe je usvojilo zakone o povećanju starosne granice za penziju u narednim godinama. Prema OECD-u, Danska će prednjačiti do 2060. godine, sa prosječnom starosnom granicom za penzionisanje od 74 godine.

  • Pola miliona eura za program osposobljavanja odraslih
    on 01/06/2025 at 18:49

    Zavod za zapošljavanje Crne Gore pokrenuo je novi program osposobljavanja odraslih, saopšteno je Gradskoj. Više od pola miliona eura biće izdvojeno za obuku 429 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda. Licencirani izvođači obuka mogu se prijaviti do 2. juna.

  • Đurović: Saradnja između javnog i privatnog sektora postala nužnost
    on 01/06/2025 at 17:12

    Šef Delegacije Skupštine Crne Gore u PAM-u Dejan Đurović poručio je da saradnja između javnog i privatnog sektora, uz aktivnu i konstruktivnu ulogu parlamentarnih institucija postala nužnost.