SEKULIC O EPCG

Elektroprivreda (EPCG) je do sada italijanskoj kompaniji A2A za otkup sopstvenih akcija isplatila 103,65 miliona eura, dok je iz drzavnog budzeta za tu svrhu isplaceno 108,86 miliona eura, saopstila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulic.

Ona je u Skupstini, odgovarajuci na pitanje posalanika Demokratske partije socijalista (DPS), Bogdana Fatica, kazala da su primjetni brojni benefiti i povoljnosti od izlaska italijanskog partnera iz vlasnickih i upravljackih struktura EPCG, sto se desilo 1. jula 2017. godine.

,,Trosak put opcije smo sa 250 miliona eura smanjili na 230 miliona eura. Vlasnistvo u EPCG smo povratili umjesto za sedam za dvije godine i po osnovu vlasnistva u kompaniji naplatili 91 milion eura dividende”, precizirala je Sekulic.

Ona je podsjetila da je Vlada u pregovorima prvobitno dogovorila izlazak kompanije A2A i prodaju akcija za ukupno 250 miliona eura, uz mogucnost otplate u sedam rata, pocev od 1. maja prosle godine.

,,Mi smo u tom trenutku mogli da pregovaramo sa A2A da za put opciju smanjimo period otplate sa sedam na dvije godine i time obezbijedimo popust. Dosli smo do cifre od 230 miliona eura u cetiri polugodisnje rate”, kazala je Sekulic.

Dvije rate je trebalo da isplati drzava, a dvije EPCG.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanovic, pitao je Sekulic da li je zadovoljna dinamikom izgradnje solarne elektrane Briska gora u Ulcinju.

Sekulic je kazala da je ugovor potpisan krajem decembra prosle godine sa konzorcijumom koji cine EPCG, finska kompanija Fortum i indijska firma Sterling and Wilson.

,,Na samom terenu se u ovom trenutku fizicki nista ne desava, jer je sami dogovor predvidao odredene elemente koji treba da budu zavrseni do kraja ove godine i koji idu u skladu sa ugovorenom dinamikom”, objasnila je Sekulic.

Ona je kazala da se radi o zakupu 6,6 miliona kvadrata, od cega je polovina tog zemljista bila pokrivena prostorno-planskom dokumentacijom za potrebu solarne elektrane.

,,Nasa ugovorna obaveza je da i ostatak zemljista pokrijemo prostorno-planskom dokumentacijom, gdje su inicirane izmjene Prostornog urbanistickog plana (PUP) u Ulcinju kako bi svih 6,6 miliona kvadrata bilo predvideno za izgradnju solarne elektrane”, navela je Sekulic.

Ona je podsjetila da ugovor predvida izgradnju solarne elektrane od 250 megavati (MW) instalisane snage u dvije faze.

,,Prva faza je 50 MW, a u januaru bi mogli da pocnu radovi na lokaciji Briska gora, zato sto je taj dio pokriven planskom dokumentacijom i postojeca infrastruktura Crnogorskog elektroprenosa moze da prihvati enegiju proizvedenu u buducih 50 MW”, precizirala je Sekulic.

Prema njenim rijecima, paralelno ce poceti druga faza kad se ispune uslovi.

,,Radi se o investiciji od oko 200 miliona eura koja prema tenderskoj dokumentaciji podrazumijeva zaposljavanje 226 ljudi”, dodala je Sekulic.

Ona je, odgovarajuci na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Filipa Vukovica, kazala da je Crna Gora u prvih devet mjeseci uvezla 866,42 hiljade megavat sati (MWh), dok se izvezlo 641,6 hiljada MWh.

,,Za isti taj period proizvodnja elektricne energije iznosila je 2,32 miliona MWh, a potrosnja 2,47 miliona MWh”, rekla je Sekulic.

Prema njenim rijecima, energetskim bilansom za ovu godinu planirano je da energetski objekti u Crnoj Gori proizvedu 3,41 miliona MWh kako bi zadovoljili potrebe za elektricnom energijom potrosaca u Crnoj Gori koja je procijenjena na 3,55 miliona MWh.

PROJEKCIJA EBRD-A

Crnogorska ekonomija ce u ovoj godini, prema projekcijama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), rasti 2,8 odsto, usljed zarsetka velikih investicionih projekata i tekuce fiskalne konsolidacije.

EBRD je u novim regionalnim prognozama, u koje je agencija Mina-business imala uvid, navela da ce rast ublaziti zbog zavrsetka velikih investicionih projekata, prije svega, autoputa Bar-Boljare i energetskog kabla sa Italijom, ali i tekuce fiskalne konsolidacije.

EBRD je ocijenio da ce crnogorski bruto domaci proizvod (BDP) u narednoj godini rasti 2,6 odsto.

Banka je zadrzala iste projekcije rasta BDP-a za ovu i narednu godinu koje je dala u maju.

“Privatna ulaganja u turizam i energiju ce vjerovatno ostati visoka. Rizici za projekcije uglavnom se odnose na slabiji rast u Evropskoj uniji (EU)”, navodi se u izvjestaju.

Iz EBRD su podsjetili da je rast BDP-a u prvoj polovini godine pao na 3,1 odsto, sa 5,1 odsto u prosloj godini.

“Usporavanje je prvenstveno posljedica skorog zavrsetka velikih investicionih projekata. Prvu polovinu godine su takode obiljezili losi industrijski rezultati, zbog pada proizvodnje elektricne energije i proizvodnog sektora”, precizirali su iz EBRD-a.

Sa druge strane, turisticki sektor i dalje ima dobre rezultate.

“Ocekuje se da ce deficit tekuceg racuna ostati visok i na slicnom nivou kao u prosloj godini, oko 17 odsto BDP-a. Rast cijena je usporen od druge polovine prosle godine, prije svega, zbog pada cijena duvana, odjece i obuce, ali i zbog smanjenja transportnih cijena nafte”, smatraju u EBRD-u.

Prosjecna godisnja stopa inflacije smanjila se sa 2,6 odsto u prosloj godini na 0,3 odsto u prvih devet mjeseci ove.

“Period od juna do septembra je cak obiljezen deflacijom, prosjecno -0,2 odsto mjesecno”, navodi se u izvjestaju.

U novim prognozama se navodi da je rast u regionima EBRD-a prosjecno iznosio 2,1 odsto u prvoj polovini godine, sto je pad sa 3,4 odsto u prosloj godini i 3,8 odsto u 2017. To usporavanje odrazava kontinuiranu slabost u Turskoj, usporavanje u Rusiji i sporiji rast u globalnoj trgovini i svjetskoj ekonomiji.

POPLAVE

Osam osoba iz dva domacinstva Nikolica u selu Brocanac kod Niksica, gdje je najslozenija situacija koju je prouzrokovalo nevrijeme, evakuisano je u poslijepodnevnim satima, javila je agencija Mina.

Prilog Darka Bulatovica, TVCG

Nacelnik Sluzbe zastite i spasavanja Veselin Gardasevic rekao je da se njihova ekipa u popodnevnim satima vratila u Brocanac kako bi camcem prevezla ljude kod rodbine u Niksic.

“Dobili smo veci camac od Direktorata za vanredne situacije, sa kojim smo u stalnom kontaktu, i nasa ekipa otisla je ponovo u selo kako bi ovog puta evakuisala zitelje iz najugrozenijih kuca”, rekao je Gardasevic agenciji MINA.

U tom krsevitom i bezvodnom selu destak kuca je odsjeceno od puta, jer su brojne doline napunjene vodom u visini i vise od deset metara, sto ne pamte ni najstariji mjestani.

Jedan od mjestana Darko Nikolic rekao je da voda neprestano raste i da im je prvi sprat kuce od jutros pod vodom, a plase se da ce voda svaki cas prodrijeti i na gornji sprat.

Prema rijecima Nikolica, poplavljene su i kuce njegovih striceva Dragise i Milorada, kao i susjedne kuce i pomocni objekti.

I u selu Crnodoli voda je vise od pola metra prodrla u kucu Dusana Markovica, kao i u pomocne objekte odakle moraju evakuisati istoku.

U selu Milocani brojna domacinstva i pomocni objekti pod vodom su zbog izlivanja nabujalog Milocanskog potoka, a tamosnje podrucno odjeljenje osnovne skole ,,Ivan Vusovic” od ponedjeljka ne radi.

Padavine su oslabile u popodnevnim satima, ali je i u Mokroj Njivi, Glibavcu, Brezoviku, Gornjem Polju i Rastovcu situacija i dalje veoma teska, jer se voda priblizila ili prodrla u dio kuca i objekata.

Saobracaj je ponovo prekinut od Dukla preko Brezovackog mosta zbog izlivanja rijeke Zete.

Voda u Niksicu je i dalje zamucena i preporucuje se njeno prokuvavanje.

NURKOVIC PRED POSLANICIMA

Prvobitni rok za zavrsetak dionice Smokovac – Matesevo auto-puta Bar-Boljare je 30. septembar naredne godine, ali do tada je jos dug vremenski period da bi se licitiralo sa danima zavrsetka projekta, saopstio je ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic.

On je, odgovarajuci na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Milosa Nikolica kazao da se, kada je rijec o auto-putu, od pocetka insistira na kvalitetu, bezbjednosti, dugotrajnosti i pune funkcionalnosti radova i da to ostaje i dalje imperativ Vlade kao investitora.

,,Kako vise nije upitno da li ce se prioritetna dionica zavrsiti, Vlada fokus paznje pomjera prema stvaranju preduslova za pocetak realizacije ostalih dionica autoputa prioritetno od Mateseva do Andrijevice, sto je i logican nastavak tekuce investicije”, kazao je Nurkovic.

On je pozvao sve zainteresovane subjekte da ispolje svoja interesovanja i predloze svoje uslove i modele za realizaciju ostalih dionica na principima prvatno-javnog partnerstva.

,,U toj utakmici nece biti povlascenih igraca, a cijena i rokovi i kvalitet rada iskustvo i referentnost ce biti jedine preporuke koje cemo cijeniti kao investitor”, zakljucio je Nurkovic.

570 MILIONA ZA 60 PROJEKATA

Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) imaju bogatu agendu saradnje o cemu svjedoci 570 miliona eura ulozenih u 60 projekata, saopstio je crnogorski predsjednik Milo Dukanovic.

On se danas sastao sa generalnom direktoricom EBRD-a za Centralnu i Jugoistocnu Evropu, Sarlotu Ruhe, koja boravi u posjeti Crnoj Gori i ocijenio da je odrzavati komunikaciju sa strateskim partnerom, poput EBRD-a, privilegija.

Dukanovic je, kako je saopsteno iz njegove Sluzba za informisanje, kazao da je podrska EBRD-a doprinijela dobrom tempu razvoja Crne Gore i solidnom poslovnom ambijentu, kao i animiranju stranih ivenstitora.

,,Zahvaljujuci takvoj saradnji, znacajno smo unaprijedili infrastrukturu, energetske potencijale i razvoj malog i srednjeg biznisa. Sa jasnom ambicijom da zadrzimo dobar tempo rasta i skratimo period dostizanja evropskog kvaliteta zivota, opredijeljeni smo za nastavak naseg partnerstva”, dodao je Dukanovic.

On je saopstio da su sada prioriteti jacanje konkurentnosti i usavrsavanje razlicitih modela i praksi privatno-javnog partnerstva, kao i podrska projektima koji ce doprinijeti smanjenju uvoza i jacanju izvoza.

,,Kako bi zadrzali status inspirativne investicione i perspektivne turisticke destinacije, saradnja sa EBRD moze biti izuzetno dragocjena”, naveo je Dukanovic.

Ruhe je potvrdila da je Crna Gora vazan partner sa kojom zele jos angazovaniju saradnju.

Najznacajniji potencijali za saradnju prepoznati su u oblasti nautickog i turizma u cjelini, kao i komplementarnim granama poput poljoprivredne proizvodnje i infrastrukture, sto je preduslov za ukupan kvalitetan turisticki proizvod Crne Gore.

Iskazano je interesovanje i za podrsku daljem usavrsavanju vjestina potrebnih turizmu, cime bi se unaprijedio nivo usluge.

EBRD je zainteresovan da podrzi investicije u oblasti obnovljivih izvora energije, jacanje konkurentnosti privatnog sektora, posebno preradivackog, ali i oblast zdravstva.

ODBORNICI DALI ZELENO SVJETLO

Skupstina opstina Kotor je na danasnjoj sjednici odlucila da moze da pocne gradnja podzemnog pjesackog prelaza, podhodnika, ispod magistrale prema starom gradu.

Slozeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura realizovace se u roku od cetiri mjeseca.

U sali SO Kotor predstavljen je projekat pothodnika koji je uradila firma ,,Europrojekt” iz Podgorice, dok ce izvodac biti kotorska firma “Briv Construction”.

I dok su predlagaci ubijedeni da ce se ovim rijesiti saobracajne guzve, u diskusijama u kojima je prvi put ucestvovali predstavnici opozicije, culo se da projekat nije u skladu sa zakonom.

Za izgradnju podzemnog prolaza ispred gradskih bedema i objekta Lucke kapetanije glasalo je ukupno 13 odbornika, dok je protiv bila Ljiljana Popovic Moskov iz Gradanskog pokreta URA, a uzdrzani Ranka Krivokapic, Jovo Sudic i Ljilja Radunovic iz DPS-a kao i Vido Draskovic iz Liberalne partije, javlja Radio Kotor.

Glavni projektant Dragutin Dubljevic iz firme “Europrojekt” kaze da se vodilo racuna o svim detaljima – od osvjetljenja, koriscenja kvalitetnih materijala, obezbjedivanja liftova i adekvatnih nacina kako bi osobe sa invaliditetom mogle nesmetano da koriste ovaj prolaz.

Prilog Nevenke Macan, TVCG:

SEKULIC O MHE

Vlada se nije dogovarala sa koncesionarima o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji malih hidroelektrana (mHE) u nekoliko opstina, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulic.

Ona je danas u parlamentu odgovarala na pitanje poslanika Slavena Radunovica koji su stvarni razlozi za raskid ugovora o izgradnji mHE, da li se radi o dogovoru koncesionara koji planiraju da tuze drzavu za izmaklu dobiti.

Vlada je nedavno zaduzila Ministarstvo ekonomije da pocne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji mHE na Bistrici u Bijelom Polju, Murinskoj, Durickoj i Komorackoj rijeci u Plavu, Bukovici u Savniku i Trepackoj rijeci u Andrijevici.

Sekulic je kazala da je osnovni razlog za pokretanje sporazumnog raskida ugovora nezadovoljstvo mjestana krajeva u kojima je trebalo da budu sagradene mHE.

,,Nije bilo dogovora sa koncesionarima po ovom pitanju ni prije ni nakon te odluke, vec je Ministarstvo ekonomije zaduzeno, zajedno sa pravnim savjetnikom, da pokrene postupak sporazumnog raskida ugovora o koncesiji”, istakla je ona.

Sekulic je napomenula da ni na jednoj od navedenih lokacija nije bilo radova, i da nijedan od koncesionara, zato sto nije izgradena elektrana niti je krenula da prozvodi, nije mogao da dobije naknadu.

,,Niko od ovih koncesionara gdje smo zaduzeni da pokrenemo sporazumni raskid ugovora nije dobio ni jedan EUR, ni od gradana ni od drzave”, ponovila je Sekulic.

Kako je kazala, moze se govoriti samo o steti zbog dosadasnjeg direktnog ulaganja.

,,Ne vjerujem da je ona bila velika. Mozemo da govorimo i o troskovima eksproprijacije ali o tome ne mogu da licitiram”, dodala je ministarka.

Ona je pojasnila da u ugovoru sa koncesionarima ne pise nista vezano za sporazumni raskid.

Sporazumni raskid je volja dvije strane i, kako je navela, ukoliko koncesionari ne budu zadovoljni predlogom sporazumnog raskida imaju pravo da tuze drzavu i da sudska vlast odluci o isplati stete.

,,Sigurna sam da do toga nece doci, makar u onom dijelu dok bude zavisilo od Ministarstva ekonomije. Gledacemo da sve sto bude nasa obaveza bude smanjeno na najmjanju mogucu mjeru”, porucila je Sekulic.

Sekulic je kazala da se moze desiti da na slican nacin jos neke lokacije budu obuhvacene.

NA DAN IZBORA

Spanska vlada odlucila je da posalje hiljade policajaca u Kataloniju na dan parlamentarnih izbora 10. novembra

Odluka je uslijedila nakon brojnih ulicnih protesta radikalnih pristalica nezavisnosti Katalonije.

Na taj nacin vlasti zele da sprijece nerede na ulicama, poput nedavnih kada je povrijedeno oko 600 osoba, a uhapseno 200, prenosi El pais.

Kako se navodi, bice rasporedeno 2.500 policajaca i oko 2.000 pripadnika civilne garde koji ce partolirati ulicama, mada prema nekim izvorima broj policajaca ce biti mnogo veci.

Rasporedili smo znacajan broj snaga drzavne sigurnosti kako bi obezbjedili mir u danu u kojem gradani i njihov glas moraju biti u centru paznje”, rekao je spanski premijer Pedro Sancez za televiziju RNE.

MLADIC OSUMNJICEN

Policija u Podgorici podnijela krivicnu prijavu protiv dvadesetjednogodisnjeg M.I. zbog racunarske prevare.

Policija sumnja da je lica M.I. (21) racunarskom prevarom ostetio M.K. iz Petrovca za oko 11.000 eura.

,,M.I. je, kako se sumnja, elektronskim putem pristupio e-banking nalogu ostecenog M.K, dosao u posjed verifikacionog koda za autorizaciju transakcije, te je koristeci taj kod izvrsio preusmjeravanje novcanih sredstava u iznosu od 11.100 eura sa racuna ostecenog na bankovni racun registrovan na pravno lice”, saopsteno je iz Uprave policije.

JANJUSEVIC SAOPSTIO

Zabrinjava podatak da je u posljednjih sest godina broj krivicnih djela i prekrsaja na stetu policijskih sluzbenika porastao oko 35% a prekrsaja oko 42%, kazao je pomocnik direktora Uprave policije Nikola Janjusevic na Medunarodnoj konferenciji “Pravna zastita policijskih sluzbenika i zastita njihovog integriteta”, koji organizuje Sindikat Uprave policije.

Prema rijecima Janjusevica policijski sluzbenici dozivljavaju napade na radnim zadacima, sprovodeci mjere i radnje na koje ih zakon obavezuje, u zastiti gradana, njihove imovine, javnog reda i mira i drustvenog poretka. Najvise napada, verbalnih i fizickih, kako je kazao, zabiljezeno je na stetu uniformisanih policijskih sluzbenika koji od svih sluzbenika imaju najvise kontakata sa gradanima.

“Ovi napadi, kako pokazuju analize za posljednjih nekoliko godina, se najcesce desavaju prilikom kontrole lica, reagovanja po prijavama o narusavanju javnog reda i mira, pruzanja asistencija drugim organima, postupanja po prijavama o nasilju u porodici i obezbjedivanja javnih okupljanja”, dodao je.

Jedan broj policajaca, kako je kazao u tim napadima zadobio je teze i lakse povrede dok je na zalost proteklih godina bilo i slucajeva u kojima su policajci izgubili zivot.

“Duznost je svih nadleznih organa u sistemu krivicno – pravne zastite da preduzme odlucne aktivnosti, kako na jacanju pravnog okvira tako i u primjeni zakona, u cilju efikasnije zastite policijskih sluzbenika, posebno ako se ima u vidu da su licima za koja je dokazano da su izvrsila napad na policijske sluzbenika u prethodom periodu izricane uglavnom uslovne kazne ili kazne zatvora ispod zakonskog minimuma”, kazao je pomocnik direktora Uprave policije.

Janjusevic istice da kazne protiv lica koja napadaju policajce na radnom mjestu i ugrozavaju njihov integritet moraju biti strozije, posebno prema povratnicima.

Uprava policije ce se, kako je kazao, jos snaznije zalagati za efikasniju i primjerenu zastitu policijskih sluzbenika jer se napad na policajca u svim demokratskim drustvima, zbog uloge koju policija ima za dobrobit drustva, smatra napadom na drzavu.

“Nadlezni organi i institucije u sistemu krivicno pravne zastite ce, kao i do sada, imati punu podrsku i saradnju Uprave policije u stvaranju sto boljih preduslova i primjeni zakonske regulative u zastiti policijskih sluzbenika. Vazan partner Upravi policije, u pracenju ove problematike, bio je i bice Sindikat Uprave policije, ciji su stavovi nasoj policiji od znacaja za dalje inicijative radi poboljsanja sveukupnog polozaja zaposlenih u policiji”, kazao je Janjusevic.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.