Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
RADNI DOKUMENT EK
U prvoj polovini 2019. Crna Gora je nastavila sa primjenom akcionih planova za poglavlja 23 i 24, ali je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju politickih stranaka. To se navodi u radnom dokumentu Evropske komisije o napretku Crne Gore u poglavljima 23 i 24, poznatom kao ,,Non paper” u koji je Pobjeda imala uvid.
“Vazno je da Crna Gora ne preokrene ranija dostignuca u reformi pravosuda i da nastavi dalje razvijati dosadasnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajuci istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, ukljucujuci Agenciju za sprecavanje korupcije. Potreban je vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju politickih stranaka”, navodi se u dokumentu.
Razlozi zbog kojih je zabrinuta Evropska komisija, izmedu ostalih, su i to sto je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica izabrana na tu funkciju treci put, iako, kako se navodi, Ustav predvida samo dva mandata.
Brisel brine i cinjenica da je brojnim clanovima sudstva i tuzilastva, ukljucujuci starije clanove, odobren stan ili kredit po povoljnim uslovima sto, kako je ocijenjeno u izvjestaju, otvara mnoga pitanja. Iako su kapaciteti Agencije za sprecavanje korupcije ojacani dodatnim zaposljavanjem, izazovi i kritike na racun nezavisnosti agencije ostaju.
“Nezavisnost agencije, postavljanje prioriteta, selektivni pristup, kontroverzno tumacenje i primjena zakonodavstva i kvalitet odluka, ostaju razlog za zabrinutost”, navodi se u dokumentu EK.
Brisel podsjeca i da je nekoliko odluka ASK u politicki osjetljivim slucajevima koji su doveli do otpustanja, na primjer, clana Savjeta ASK i clanova Savjeta RTCG ponistio Upravni sud.
Tuzilacki i Sudski savjet
Kada je u pitanju pravosude, u dokumentu se navodi da u sekretarijatima i Sudskog i Tuzilackog savjeta i dalje postoji odredeni broj slobodnih radnih mjesta. Sudski savjet, navodi se, trenutno zaposljava 42 od 54 planiranih, a Tuzilacki savjet 20 od 28, ali njihovi operativni kapaciteti se i dalje poboljsavaju.
“Potrebno je dalje jacanje sekretarijata oba savjeta i unapredenje profesionalnih kapaciteta clanova Savjeta. Zabrinutost ostaje u vezi sa vremenom i posvecenoscu clanova oba savjeta – a posebno clanova Sudskog savjeta i njihovim funkcijama. Oba savjeta tek treba da u potpunosti izvrse svoje funkcije upravljanja budzetom i finansijama, kako na centralnom tako i na sudskom nivou. U toku su tehnicke pripreme za postepeno prenosenje budzeta na sudove i tuzilastva tokom 2020. godine, dok Ministarstvo finansija jos uvijek nije priznalo sudove i tuzilastva kao budzetske jedinice”, pise u izvjestaju.
Brisel brine i cinjenica da je brojnim clanovima sudstva i tuzilastva, ukljucujuci starije clanove, odobren stan ili kredit po povoljnim uslovima sto, kako je ocijenjeno u izvjestaju, otvara mnoga pitanja. Iako su kapaciteti Agencije za sprecavanje korupcije ojacani dodatnim zaposljavanjem, izazovi i kritike na racun nezavisnosti agencije ostaju.
Razlog za zabrinutost su, kako se istice, i navodi sukoba interesa nekih clanova Sudskog savjeta u vezi sa odredenim kandidatima, sto ukazuje na preostale izazove u pogledu transparentnog i zaposljavanja zasnovanog na zaslugama sudije.
“Visoka imenovanja u pravosudu tokom 2019. godine, poput ponovnog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda na treci mandat, uprkos ustavnom ogranicenju na dva mandata; i ponovna imenovanja predsjednika sudova koja su vec imala maksimalna dva mandata utvrdena Zakonom o Sudskom savjetu iz 2015. godine, izazivaju zabrinutost u pogledu tumacenja Ustava i vazeceg zakonodavstva od strane Sudijskog savjeta”, napominje se u izvjestaju.
Podaci o disciplinskim i etickim standardima za sudije i tuzioce i dalje su ograniceni, pise u izvjestaju.
“U prvih sest mjeseci 2019. godine pokrenut je i zavrsen jedan disciplinski postupak protiv sudije sto je za posljedicu imalo sankciju od 20 odsto smanjenja plata u periodu od tri mjeseca. Nije bilo novih disciplinskih postupaka protiv tuzilaca. U istom periodu bilo je osam izvjestaja o navodnim krsenjima etickog kodeksa za sudije, od kojih je sedam zavrseno, a u dva slucaja su utvrdena krsenja. Od sedam slucajeva krsenja etickog kodeksa tuzilaca, dva su zavrsena, a jedan prekrsaj je utvrden. U istom periodu pokrenut je disciplinski postupak protiv tri javna izvrsitelja koji jos uvijek traju”, navodi Brisel.
Nezavisnost ASK
Jacanje kapaciteta Agencije za borbu protiv korupcije je, isticu, nastavljeno dodatnim zaposljavanjem – cime je nivo osoblja popunjen na 56 od 60 predvidenih radnih mjesta – kao i kroz aktivnosti na izgradnji kapaciteta i tehnicke pomoci.
“Medutim, izazovi i kritike ostaju povezani sa nezavisnoscu agencije, postavljanjem prioriteta, selektivnim pristupom, kontroverznim tumacenjem i primjenom zakonodavstva i kvalitetom odluka. Nekoliko odluka u politicki osjetljivim slucajevima koji su doveli do otpustanja, na primjer, clana Savjeta ASK i clanova Savjeta RTCG ponistio je Upravni sud”, podsjecaju iz EK.
Kazna za DPS
Sto se tice kontrole i nadzora koji se odnose na finansiranje politickih stranaka i izbornih kampanja u maju 2019. godine, iz EK podsjecaju da je Demokratska partija socijalista prekrsila Zakon tokom izborne kampanje 2016. godine.
“U prvoj polovini 2019. godine u prekrsajnim postupcima koje je pokrenula ASK izrecene su novcane kazne u iznosu od 7.530 eura. U februaru 2019. ASK je utvrdila da je vladajuca stranka prekrsila zakon tokom parlamentarne izborne kampanje 2016. primajuci donaciju u iznosu od 47.500 eura koja nije uplacena putem bankovnog racuna stranke u kampanji. Naredeno je da se ovaj iznos uplati u drzavni budzet, izricuci stranci novcanu kaznu u iznosu od 20.000 eura, a slucaj je proslijeden tuzilastvu. Medutim, odluka jos nije donesena”, navodi se u izvjestaju.
Kada je u pitanju korupcija na visokom nivou, u izvjestaju se podsjeca da je krajem juna 2019. godine pokrenuta nova krivicna istraga u cetiri slucaja korupcije protiv osam pojedinaca i jednog pravnog lica. U istom periodu 20 lica i jedno pravno lice optuzeno je za korupciju na visokom nivou i zloupotrebu krivicnih djela u vezi sa krivicnim djelima.
– Sporazumi o priznanju krivice potpisani su sa sedam lica u slucaju utaje poreza, u budzet je vraceno 347.000 eura od nezakonitih primanja i 150.000 eura od naplacenih novcanih kazni – kaze se u dokumentu.
Iz Brisela podsjecaju i da je u toku ,,kriminalisticka istraga navodnih pokusaja podmicivanja tuzilastva u jednom vaznom slucaju”, kao i da je Crna Gora u aprilu 2019. uputila Srbiji zahtjev za izrucenje Svetozara Marovica.
Iz EK napominju da iako se finansijske istrage sada pokrecu u ranijim fazama krivicnih istraga nego ranije, one se i dalje ne pokrecu sistematski u svim slucajevima korupcije.
