AKCIJA ROTARI KLUBA BIJELO POLJE

Rotari klub u Bijelom Polju poceo je sa aktivnostima na turistickoj valorizaciji pecina na teritoriji ove opstine, a prije svih Novakovica pecini. Rijec je o nedovoljno poznatoj, ali prelijepoj i sa speleoloskog stanovista vrijednoj pecini, koja se nalazi na 27. kilometru od Bijelog Polja u srcu Vraneske doline.

Samo pedesetak metara ispod pecine kanjon je prelijepe Bezdanica i vrelo Ljestanice koja se cijelim svojim tokom moze piti. Rijetki posjetioci ovdje ostaju bez daha, diveci se prirodi koja je, vjestije od bilo kojeg umjetnika, vajala ovaj kutak neodoljive ljepote.

Clanovi bjelopoljskog Rotari kluba pokrenuli su akciju koja ima za cilj da taj dragulj prirode postane vidljiviji. Tisina i ljepota vjekovima stvaranog pecinskog nakita-stalaktita i stalagmita, koji cine Novakovica pecinu gotovo vanzemaljskim prostorom, bez mnogo ulaganja moze da postane izuzetno mjesto za uzivanje, rekreaciju i odmor, utisak je clanova Kluba.

“Lokalitet Novakovica pecine koja je, inace, kao spomenik prirode pod zastitom drzave, veoma je malo poznat i u Crnoj Gori, a da ne govorimo van nje. Nasa namjera je da taj lokalitet ucinimo dostupnim, tako sto cemo obiljeziti i markirati planinarske staze koje vode do nje i do drugih manjih pecina, koje su se u narodu zvale isposnice. Naime, tu su monasi danima testirali svoju snagu i volju, baveci se sobom na jedan drugaciji nacin”, istice predsjednik Rotari kluba i iskusni planinar Slavko Vujisic.

Kako je kazao, ono sto je vise nego jasno, jeste da mi u Crnoj Gori nijesmo svjesni sta sve posjedujemo.

“Kao veliki ljubitelj prirode bio sam u prilici da dosta toga vidim od Mon Blana, Damovanda u Iranu, Kilimandzara itd, ali moram da kazem da se toliko prirodne ljepote na tako malo prostora kao ovdje, malo gdje u svijetu mozete sresti. Prilikom nedavnog boravka na Islandu primijetio sam da nema gotovo ni izvora koji nije obiljezen i stvorene mogucnosti svima koji zele da dodu i vide. Upravo to nam je cilj – da omogucimo ljubiteljima da ovo vide, a kakav ce im biti dozivljaj, u to ne sumnjamo”, kaze Vujisic.

Zele da ovaj lokalitet promovisu u primamljivo turisticko mjesto, zajedno sa vrelom Vranstice koje se nalazi u neposrednoj blizini pecine.

“Cijelo podrucje je pogodno za planinarenje, za alpinizam i druge aktvinosti u prirodi. Pecina je zaista prelijepa, istrazena je u duzini od 600 metara, a duboka je 37 metara. Sadrzi dosta najraznovrsnijih pecinskih ukrasa, tako da je rijec o jednom vrijednom, jedinstvenom speleoloskom objektu”, naglasava Zeljko Madzgalj, clan Centra za istrazivanje i zastitu krsa i clan Rotari kluba Bijelo Polje.

Madzgalj napominje da ce nastojati da skrenu paznju na znacaj pecine i na ocuvanje njenih prirodnih vrijednosti.

“Pored glavne nalaze se i pecine isposnice koje su bile djelovi dva tadasnja manastira od kojih je jedan obnovljen, onaj na Sokolcu. Pretpostavlja se da su u njima pesterski monasi obavljali molitve. Taj prostor prate i brojne legende kao sto je ona o skrivenom blagu. Kanjon Bezdanica dug je nekoliko stotina metara, ljeti i u jesen je suv, dok je u proljece ispunjen vodom i brojnim prelijepim vodopadima,” prica Madzgalj.

Rotari klub Bijelo Polje je pokrenuo inicijativu da se u saradnji sa drugim zainteresovanim partnerima kao sto su TO Bijelo Polje, mjestani, privrednici, ovaj lokalitet bolje predstavi i promovise, te da u buducnosti postane jedna od vaznih turistickih destinacija grada, pored Dalovica klisure – Pecine nad vrazjim firovima i planine Bjelasice.

“Prilaz ka ovom lokalitetu je u dosta losem stanju, pa ce jedna od aktivnosti biti i uredenje puta da bi cio Vranes kao jedna atraktivna turisticko-poljoprivredna destinacija bio iskoriscen onako kako zasluzuje”,istice Madzgalj.

Turisticke, razvojne sansa Bijelog Polja ni izbliza nijesu iskoriscene. Derdan atraktivnih prirodnih ljepota i velike mogucnosti proizvodnje zdrave hrane predugo cekaju na valorizaciju, iako su to veoma pouzdane mogucnost za razvoj kraja.

Posljednjih godina krenulo se sa konkretnim projektima koji su u zavrsnoj fazi, kada je u pitanju Dalovica pecina poznatija kao Pecina nad vrazjim firovima, cije ce svecano otvaranje biti u narednoj godini. U istoj toj, 2020. godini, ocekuje se i turisticko otvaranje planine Bjelasice.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

DACIC PORUCIO

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dacic rekao je da je za Srbiju saradnja s NATO-om, vazna i da Srbija zeli da ona bude jos bolja, ali da se vojna neutralnost zemlje nijednog trenutka ne dovodi u pitanje.

“Saradnja sa NATO zasnovana je na jasnim premisama i pociva na uvazavanju politike vojne neutralnosti Srbije, bez uslovljavanja nase zemlje da postane clanica Alijanse. Istovremeno, prisutna je otvorenost Srbije da dodatno unaprijedimo politicki dijalog i konkretnu saradnja sa NATO u svim oblastima od zajednickog interesa (…) Politika vojne neutralnosti, kao osnova nase politike ne samo prema NATO, vec i prema svakom drugom vojnom savezu, ne dovodi se u pitanje”, rekao je Dacic na otvaranju sedme Beogradske NATO nedjelje.

Prema njegovim rijecima, Srbija razumije odluku svojih susjeda da postanu clanice NATO i da zato ocekuje njihovo razumijevanje za kontakte i saradnju Beograda sa drzavama koje nijesu u NATO.

Dacic je naveo da je situacija na Kosovu vazan dio saradnje s NATO i da je Kosovo za Srbiju najveci politicko-bezbjednosni izazov.

“Od Alijanse ocekujemo da sa razumijevanjem sagledava i podrzava nase prioritete, sto se narocito odnosi na Kosovo i Metohiju. Smatramo da samo kompromisno rjesenje postignuto dijalogom Beograda i Pristine, uz podrsku medunarodne zajednice, moze da obezbijedi trajni mir i stabilnost. Ne postoji ni jedan razlog da nesto sto usaglase dvije strane ne bude prihvatljivo za bilo kojeg treceg aktera”, izjavio je sef srpske diplomatije.

On je ponovio i protivljenje Srbije pretvaranju “Kosovskih bezbjednosnih snaga” u “Vojsku Kosova”, i naveo da se time krsi rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti i ugrozava regionalna i sira stabilnost.

DEMOKRATSKA CRNA GORA

Demokratska Crna Gora saopstila je da podatak da je po Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata za 16 mjeseci legalizovano samo 734 objekta, od ukupno 51.000 podnijetih zahtjeva, potvrduje potpuni fijasko Vlade Crne Gore na ovom projektu.

“Ako uz to dodamo da je u Crnoj Gori nezvanicno evidentirano preko sto hiljada objekata koji podlijezu legalizaciji, onda dolazimo do procenta od 0,73 odsto koliko je legalizovano u ovom periodu. Ovo je zaista porazavajuci podatak koji govori, prije svega, o neozbiljnosti politike Vlade Crne Gore”, saopstile su Demokrate.

Napravljeni su, smatraju u ovoj partiji, ozbiljni propusti i previdi u procedurama, “a ocito da je kompletan postupak bio daleko od dobro planiranog”.

“To potvrduje da se krenulo u proces legalizacije bez prethodnog plana regulacije neformalnih naselja i bez detaljnih urbanistickih planova u velikom broju opstina. Takode, orto foto snimci objeka nisu u potpunosti uradeni na nivou kvaliteta koji omogucava sagledavanje gabarita objekata u cjelosti, sto je jos jedan u nizu propusta, koji uticu na kompletan postupak. Demokrate su od samog pocetka upozoravale da je rijec o klasicnoj prevari i namjeri Vlade Crne Gore da iz dzepa gradana izvuce posledni cent. Da se MORT rukovodio drugim motivima, ovaj posao bi mogao veoma brzo biti sproveden. Takode, kompletan postupak je opterecen razlicitim interesima rezimskih tajkuna i DPS funkcionera”, istakle su Demokrate.

Vlada Crne Gore, smatraju u ovoj partiji, nije imala sluha prema socijalno ugrozenim slojevima stanovnistva koji su svojim sredstvima pored objekta kojim su rijesili stambeno pitanje porodice, izgradili i komunalnu infrastrukturu za taj objekat ili njen dio.

“Sada se tim gradanima opet obracunava u punom iznosu naknada za komunalno opremanje gradskog gradeviniskog zemljista. Kako mozete gradanima naplacivati nesto sto su sami iz sopstvenih sredstava izgradili”, pitaju Demokrate

DANAS U BIJELOJ KUCI

Americki predsjednik Donald Tramp naci ce se danas u Bijeloj kuci s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom kako bi s njim razgovarao o Siriji, NATO-u i sudbini dzihadistickih zatvorenika.

Tramp za sebe kaze da zna da pregovara sa autoritarnim zvanicnicima, medutim, njegovi traktati o Erdoganu tokom proteklih sedmica bili su haoticni, sto je dovelo do pitanja koja je zapravo njegova dugorocna politika u Siriji.

Nakon najave o povlacenju americkih snaga iz Sirije, Ankara je 9. oktobra pokrenula vojnu ofenzivu cija su meta kurdski saveznici medunarodne koalicije koja se bori protiv dzihadista.

Tramp je zaostrio ton, zaprijetio da ce unistiti tursku ekonomiju i uvesti nove sankcije Turskoj.

Medutim, napustanje kurdskih snaga i mjesto koje je ostavljeno Rusiji u sirijskom sukobu uzrujalo je mnoge zastupnike, demokrate, ali i republikance.

“Mislimo da je trenutak vrlo lose izabran da bi se primio Erdogan u SAD-u, trazimo da povucete poziv”, napisali su zastupnici oba tabora u pismu koje je objavljeno u ponedjeljak.

“Moramo razgovarati s Rusijom o Siriji. Ne treba ovakvu vrstu posjeta shvatiti kao nagradu, vec kao sredstvo diplomatije”,
rekao je zvanicnik Stejt departmenta koji je zelio da ostane anoniman.

Stanje u Siriji izazvalo je i napetosti unutar NATO-a, cija je Turska clanica, koji se boji obnove Islamske drzave.

Jedna od tema razgovora mogao bi biti i povratak dzihadista u njihove zemlje nakon sto je Turska zaprijetila, pa zatim i pocela program njihove repatrijacije.

Trampova i Erdoganova konferencija za novinare podudarice se sa drugim vaznim danasnjim dogadajem za Trampa u Vasingtonu – prvim javnim saslusanjima u Kongresu u istrazi o njegovu eventualnom opozivu.

PREDSTAVNICI PARLAMENTA CESKE

Predstavicemo jasan napredak Crne Gore na evropskom putu svojim partnerima u EU, sapstila je delegacija Odbora za evropske poslove Poslanickog doma Parlamenta Ceske.

Oni su danar razgovarali sa glavnim pregovaracem Aleksandarom Drljevicem koji je tom prilikom ocijenio da je perspektiva clanstva u EU glavni pokretac reformi na Zapadnom Balkanu, zbog cega, kako je kazao, Unija mora naci odgovor na aktuelne izazove u okviru agende prosirenja.

Kako je saopsteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, Drljevic je pozdravio posvecenost Visegradske grupe u njenim nastojanjima da evropska integracija Zapadnog Balkana bude u fokusu EU, posebno isticuci vaznost podrske Ceske koja glasno zagovara prosirenje EU.

,,Uz razumijevanje izazova sa kojima se EU suocava, koji su zaokupili paznju drzava clanica, a kod pojedinih prosirenje stavili u drugi plan, ipak vjerujem da ce Unija naci odgovor na aktuelne izazove u okviru agende prosirenja i time nastaviti da bude faktor ocuvanja mira i stabilnosti, odnosno da nece izostati dalja podrska reformskim procesima Zapadnog Balkana. Crna Gora ce svakako nastaviti da neumorno radi na ostvarivanju standarda koji su neophodni za clanstvo”, istakao je Drljevic.

On je, kako je saopsteno, informisao sagovornike da je prioritet u narednom periodu otvaranje preostalog poglavlja 8, kao i postizanje unutrasnje spremnosti za privremeno zatvaranje seta poglavlja, uz konstantan i uporedan rad u vladavini prava.

Podsjetio je na vaznu ulogu parlamenta u procesu pregovora, naglasivsi cinjenicu da je Skupstina Crne Gore od pocetka ukljucena u taj proces i da je, usvajanjem reformskih zakona, doprinijela napretku drzave na njenom putu prema EU.

“Clanovi ceske delegacije su istakli da je podrska Republike Ceske evropskoj integraciji Crne Gore trajna i da su svjesni da je Crna Gora ostvarila veliki napredak u okviru integracionog procesa i samim tim ostala predvodnik medu zapadnobalkanskim drzavama na putu prema clanstvu. Naglasili su da ce nastaviti da budu zagovornici politike prosirenja i da ce predstaviti jasan napredak Crne Gore na evropskom putu svojim partnerima u EU”, navodi se u saopstenju.

CESTITKA JOKOVICA

Cetinje je uvijek bilo ponos Crne Gore i njenih gradana. Nadamo se da ce lokalna i drzavna vlast sve uciniti da vrati znacaj Prijestonici i povrati njen stari sjaj u svakom pogledu jer to Cetinje zasluzuje, a njegovi gradani ocekuju, kazao je predsjednik Socijalisticke narodne partije Crne Gore Vladimir Jokovic.

Jokovic je povodom 13. novembra, Dana Prijestonice Cetinje u ime SNP-a i u svoje licno ime, uputio srdacne cestitke gradanima Cetinja.

On je porucio da bi bogato istorijskim i kulturnim spomenicima, Cetinje trebalo da bude izvanredna turisticka destinacija.

“Kao i u cijeloj Crnoj Gori, potrebno je pokrenuti ekonomiju u ovom gradu kako bi se sprijecilo da gradani Cetinja, posebno mladi, odlaze u druge gradove i drzave da rade ili se trajno iseljavaju. Samo na taj nacin moze se osigurati opstanak i boljitak Crne Gore i Cetinja i njegovih zitelja”, kazao je Jokovic.

On u cestitki porucuje da je znacaj Prijestonice za cijelu drzavu toliki da zasluzuje apsolutnu posvecenost svih relevantnih cinilaca, a sto, kako je kazao, Cetinjani s pravom decenijama unazad iscekuju.

ILDEM SAOPSTIO

NATO nikad nece vrsiti pritisak na Srbiju da mu se pridruzi, porucio je pomocnik generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Tacam Ildem.

On je ujedno istakao i da Alijansa podrzava pregovore izmedu Beograda i Pristine i predstavlja regionalno prisustvo u obliku Kfora na Kosovu.

“Zelimo stabilan, bezbjedan i napredan Zapadni Balkan”, rekao je Ildem na konferenciji “Prolazimo kroz zidove”, koju organizuje Centar za evroatlantske studije, u okviru Sedme Beogradske NATO nedjelje.

Dva su, kako kaze, kljucna razloga za to.

“Prvo, dijelimo sa vama vase vidanje demokratije i dobrosusjedskih odnosa sa drugom zemljama i medunarodnim organizacijama. Drugo, kad su susjedi NATO bezbjedni i stabilni i mi smo stabilni i bezbjedni”, naglasio je on.

Ildem je naglasio da NATO shvata teret koji Srbija nosi u ocuvanju regionalne stabilnosti i podrzava njene ambicije za blizu integraciju sa EU.

“Shvatamo odluku da postanete partner NATO, ali da ne trazite clanstvo”, rekao je Ildem.

Ildem je istakao da NATO ne govori svojim partnerima sta da rade, vec samo omogucava dijalog po pitanjima sigurnosnih izazova. On je dodao da NATO i njegove clanice u potpunosti razumiju pravo svih zemalja da vode sopstvenu bezbjednosnu politiku i da donose odluke o tome kako ce je primijeniti.

To, kako kaze, ukljucuje i pravo da zemlja da donese odluku do koje mjere ce biti angazovana u saradnji sa NATO.

On je rekao da NATO shvata da je kontroverzan u Srbiji jer su sjecanja na vazdusnu kampanju 1999. godine i dalje bolna za mnoge, pogotovo za one koji izgubili voljene.

“NATO kampanja nikad nije bila protiv srpskog naroda, vec u cilju zastite civila”, tvrdi on i dodaje da je svaki nevini zivot koji je izgubljen tragedija zbog koje zale.

ELON MASK POTVRDIO

Sef americkog proizvodaca elektricnih automobila Tesla Elon Mask potvrdio je da ce ta kompanija svoju drugu fabriku izvan Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD), i prvu u Evropi, otvoriti u glavnom gradu Njemacke Berlinu.

Mask je gostovao u Berlinu na dodjeli 43. dodjeli nagrada “Zlatni volan”, a tom prilikom je otkrio da ce kompanija Tesla nadomak Berlina graditi svoju prvu fabriku u Evropi.

“U fabrici koju cemo nazvati ‘Giga Berlin’ proizvodicemo baterije, elementi za prijenos snage i same automobile. Prvi automobil koji cemo ovdje proizvesti ce biti Model Y”, rekao je Mask.

Kompanija Tesla posjeduje dvije fabrike “Gigafactory” na podrucju Sjedjenih Americkih Drzava (SAD). Prosle godine je odluceno da se prva fabrika izvan SAD-a otvori u Kini. Ocekuje se da ce Tesla proizvodnju u fabrici u Berlinu poceti 2021. godine, te da ce zaposliti oko 10.000 ljudi.

Teslin “Model 3” je na takmicenju u Berlinu dobio nagradu “Zlatni volan” za najbolji elektricni automobil srednje velicine. Cijene ovog automobila u Njemackoj pocinju od 44.000 eura.

JEDNA OD NAJJACIH IKAD

Hrvatski dio Jadrana pogodila je juce jedna od najjacih oluja ove godine, a jugo koji je duvao u Splitu najjaci je u ovom vijeku.

Od jutros je vjetar u slabljenju, ali se ocekuju obilne padavine, prenijeli su hrvatski mediji.

Portal Index pise da je posebno u Dalmaciji jak jugo nosio sve pred sobom, cupao stabla i bacao ih po automobilima i putevima. Mnogi putevi su blokirani, a materijalna steta je velika.

Predio Istre jugo sa veoma jakim, orkanskim udarima pogodio je sinoc.

Od jutros jugo je u slabljenju i mijenja pravac u jugozapadni i zapadni vjetar.

Prema pisanju Indexa, udari vjetra koji su juce na dubrovackom podrucju prelazili 140 km/h, a u Splitu je na zvanicnoj DHMZ stanici na Marjanu zabiljezen orkanski udar od 134,28 km/h.

Treca je to, kazu, najveca brzina juga u Splitu zvanicno zabiljezena u posljednjih 60 godina. Jaci udar juga zabiljezen je 24. novembra 1987. godine, kada je duvao 138,60 km/h i 1. februara 1986., kada je izmjereno 149,04 km/h.

More je poplavilo kompletne nize djelove obale, a u nekim djelovima Kastela more je dopiralo do kucnih pragova. Koliko je situacija bila alarmantna, pokazuje i to sto su iz Grada Kastela dijelili gradanima dzakove s pijeskom.

Poplavljeni su bili i obalni djelovi brojnih gradova na obali i ostrvima, od Dubrovnika, preko Omisa, Splita, Trogira i Sibenika, pa sve do Istre i ostrva.

Poplavljene su plaze, rive, kuce i poslovni prostori, talasi su razbijali brodove o obalu, a neke su i potopljeni.

Prava steta bice poznata tek nakon sto nevrijeme prode.

Danas se nastavlja umjereno do pretezno oblacno vrijeme uz povremenu kisu, a ujutro u unutrasnjosti i mjestimicnu maglu.

POCINJU SASLUSANJA

Americki predsjednik Donald Tramp najavio je da ce ove nedjelje objaviti drugi transkript razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Istovremeno, demokrate u Predstavnickom domu Kongresa spremaju se da danas pocnu javna saslusanja svjedoka u istrazi o njegovom opozivu.

Tramp je na Tviteru najavio da ce “tokom nedjelje” vjerovatno objaviti “veoma vazan” transkript razgovora koji je voden 12. aprila. On je ponovo kritikovao istragu o opozivu i demokrate koje je sprovode i nazvao je “lovom na vjestice” i “farsom”.

Na pocetku javnih saslusanja u Kongresu danas ce svjedociti najvisi diplomatski predstavnik SAD-a u Ukrajini Vilijam Tejlor, koji je iza zatvorenih vrata vec rekao da je imao saznanja o tome da je Tramp od Zelenskog trazio “uslugu za uslugu”.

Kako prenosi Glas Amerike, danas ce svjedociti i zvanicnik Stejt departmenta Dzordz Kent.

U petak ce se pred kongresnim odborima ponovo pojaviti bivsa ambasadorka SAD-a u Ukrajini Mari Jovanovic, koju je Tramp smijenio sa te funkcije. Ona je ranije posvjedocila da se predsjednikov licni advokat Rudi Dulijani sastajao sa ukrajinskim zvanicnicima mimo zvanicnog protokola, te da joj je ambasador SAD u EU Gordon Sondlend savjetovao da “ude u igru ili da ode kuci”.

Sondlend je u prvom iskazu u Kongresu iza zatvorenih vrata rekao da nije bilo nikakvog trazenja “usluge za uslugu”, ali je kasnije promijenio iskaz koji su njegovi advokati dostavili Kongresu. On je u novom iskazu naveo da Tramp jeste trazio istragu o Bajdenu kako bi isplatio vojnu pomoc.

Neobavezujuci poziv za svjedocenje dobio je i Trampov bivsi savjetnik za nacionalnu bezbjednost Dzon Bolton, za koga je njegova bivsa koleginica Fiona Hil rekla da je bio zabrinut da Trampova administracija pokusava da vrsi prisak na ukrajinske vlasti.

Boltonovi advokati su ranije saopstili da se on nece odazvati neobavezujucem pozivu da svjedoci u Kongresu.

Istraga demokrata u Predstavnickom domu o opozivu Donalda Trampa pocela je 24. septembra. Demokrate smatraju da je Tramp zloupotrijebio polozaj jer je zaustavio isplatu vojne pomoci Ukrajini sve dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne otpocne istragu o Trampovom demokratskom rivalu Dzou Bajdenu.

Donald Tramp i republikanci konstantno kritikuju istragu o opozivu, dok demokrate smatraju da ce javna svjedocenja, koja su korak dalje u istrazi, ubijediti javnost da stane na njihovu stranu i podrzi opoziv.

Demokrate kazu da transkript razgovora Trampa i Zelenskog potvrduje da je americki predsjednik trazio “uslugu za uslugu”, a da o tome svjedoci i prijava anonimnog uzbunjivaca.

Tramp je od pocetka insistirao na tome da se objavi identitet uzbunjivaca i naziva ga “spijunom”, a cak i najavljivao da ce objaviti njegovo ime. O opozivu Donalda Trampa glasace Predstavnicki dom Kongresa.

Medutim, i ako bude opozvan, ne mora da znaci i da ce biti razrijesen duznosti jer o tome odlucuje Senat u kojem republikanci imaju vecinu.

  • Stojović: Pojedinci iz prethodnog sistema legalizovali špijunažu za subjekte koji nijesu euro-atlantski partneri
    on 01/04/2026 at 12:13

    Pojedinci iz prethodnog sistema su legalizovali špijunažu za subjekte koji nijesu euro-atlanski partneri, saopštio je poslanik i sekretar za međunarodnu saradnju Pokreta Evropa sad, Gordan Stojović.

  • Mikić Šahmanoviću: Koliko su građani kroz račune za struju platili subvencija za minihidroelektrane i "Možuru"?
    on 01/04/2026 at 11:40

    Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić zatražio je od Vlade informacije o tome koliko su građani platili subvencija za obnovljive izvore energije kroz račune za struju, kao i koliko će koštati komunalno opremanje lokacije za projekat Velje brdo.

  • Mikić: Priča o Veljem brdu skupljanje političkih poena; Radunović: Građani će do izbora uvjeriti ko je lagao
    on 01/04/2026 at 11:14

    Sjednica Skupštine Crne Gore nastvalja se danas, a na poslanička pitanja, odgovaraće potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, i Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

  • DPS: Krivična prijava zbog protivzakonitog isticanja trobojke na Žabljaku
    on 01/04/2026 at 09:05

    Opštinski odbor DPS Žabljak podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine opštine Žabljak, Ivana Popovića, i više odbornika vlasti – Rajka Grbovića, Milke Bulić, Stojanke Bulić, Božidara Kasalice, Dejana Bojovića, Vukomana Lalovića, Ane Vemić, Gorana Radojevića, Tanasija Zorića, Pera Popovića, Zdravka Krstajića, Jelene Popović, Dragana Vukićevića, Spasoja Anđelića i Dejana Rondovića – zbog, kako navode, protivzakonitog isticanja trobojke na Žabljaku.

  • Nakon učlanjenja u EU Crna Gora neće morati da otvara ambasade u zemljama članicama
    on 31/03/2026 at 19:10

    U Crnoj Gori se nalazi 45 diplomatsko-konzularnih predstavništava, dok ambasade 33 zemlje u Beogradu „pokrivaju“ i našu državu. S druge strane, Crna Gora ima 15 ambasada u državama članicama Evropske unije, od kojih u četiri još nema imenovanog ambasadora. Osim država članica, Crna Gora još nema imenovane ambasadore u državama regiona, poput Albanije i Bosne i Hercegovine. Naša država, nakon učlanjenja u Evropsku uniju neće morati da otvora ambasade u drugim zemljama članicama, iako bi bilo poželjno, poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova.

  • Milatović u Sobranju: Zajedničke vrijednosti temelj evropske budućnosti regiona
    on 31/03/2026 at 18:02

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se poslanicima u Sobranju Republike Sjeverne Makedonije, u okviru svoje prve zvanične posjete toj zemlji, poručivši da snažno prijateljstvo, zajedničke vrijednosti i multikulturalizam predstavljaju temelj evropske budućnosti regiona. Kako je saopšteno iz jegovog kabineta, kazao je da se nada da ćemo uskoro sjedjeti za zajedničkim stolom u Briselu, dajući doprinos zajednici kojoj civilizacijski oduvijek pripadamo.

  • Koprivica: Tehnologija ključna u prevenciji korupcije u javnim nabavkama
    on 31/03/2026 at 16:15

    Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica, učestvovao je na regionalnom događaju posvećenom primjeni tehnologije u borbi protiv korupcije i jačanju poslovnog integriteta, ističući da digitalne platforme i napredne analitičke metode povećavaju transparentnost i odgovornost u javnim nabavkama, ali da sama tehnologija nije dovoljna bez jasnih pravila i snažnih institucija.

  • DPS: Spajić i Ivanović ponovo iznijeli neistine, vanredni izbori jedino rješenje
    on 31/03/2026 at 15:58

    Demokratska partija socijalista objavila je dokument kojim opovrgava tvrdnje premijera Milojka Spajića o navodnom sporazumu sa Jedinstvenom Rusijom, dok potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kako navode iz DPS-a, nastavlja s manipulacijama i diskreditacijom partije, što, kako ističu, potvrđuje potrebu za vanrednim parlamentarnim izborima.

  • Katić: Maliciozne političke i medijske manipulacije povodom 21. maja
    on 31/03/2026 at 15:22

    Opština Herceg Novi zvanično nema u planu organizaciju svečanosti povodom 21. maja, ali to ne znači da sputava ili zabranjuje bilo kojoj instituciji ili pojedincu da, u skladu sa zakonom, organizuje proslavu, kazao je za RTHN predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, dodajući da su im javni prostor i objekti na raspolaganju. Smatra da potenciranje ove teme ima samo jedan cilj – produbiti podjele naroda Crne Gore.

  • Vuković: Razotkriven pokušaj Spajića da obmane crnogorsku i međunarodnu javnost
    on 31/03/2026 at 13:48

    Poslanik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković, je saopštio da je pokušaj premijera Milojka Spajića da obmane crnogorsku i međunarodnu javnost razotkriven.

  • "Počela brza registracija preduzeća, zahtjevi riješeni u kratkom roku"
    on 01/04/2026 at 12:22

    Ministarstvo finansija i Poreska uprava obavijestili su građane i privredu da je, stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima, zvanično započela primjena unaprijeđenog sistema registracije preduzeća.

  • Prosječna plata u februaru 1.025 eura, najviše zarađuju u finansijskim djelatnostima i osiguranju
    on 01/04/2026 at 05:38

    Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), prosječna neto zarada, bez poreza i doprinosa, u februaru je iznosila 1.025 eura. To je za euro manje nego u januaru. Najveća prosječna zarada zabilježena je u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja 1.623 eura.

  • Tolić: Želimo da infrastrukturna adaptacija krene što prije kako bi prevoznici došli u što većem broju
    on 31/03/2026 at 18:48

    Direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić kazao je u Dnevniku TVCG da su Aerodromi spremni da sami iznesu proces adaptacije infrastruture, ali da kao javno preduzeće robuju čitavom nizu procedura koje im ne omogućavaju da dinamika bude na nivou.

  • Vlada dala saglasnost za produženje primjene OKU
    on 31/03/2026 at 15:40

    Vlada je na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, dala saglasnost za produženje primjene Opšteg kolektivnog ugovora i usvojila Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave za legalizaciju bespravnih objekata.

  • CBCG prenosi 7,8 miliona eura iz dobiti u državni budžet
    on 31/03/2026 at 15:34

    Prema podacima iz Finansijskih izvještaja, Centralna banka Crne Gore je u 2025. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 19,5 miliona eura. Odlukom o raspodjeli dobiti koju je Savjet danas usvojio, u budžet Crne Gore prenijeće se 7,8 miliona eura, dok će se preostali iznos dobiti usmjeriti u opšte i specijalne rezerve CBCG.

  • Crna Gora premašila budžetski plan: veći prihodi, upola manji deficit
    on 31/03/2026 at 14:13

    Snažan rast budžetskih prihoda, veća naplata poreza i istovremeno smanjenje rashoda donijeli su Crnoj Gori znatno bolji fiskalni rezultat od planiranog u prva dva mjeseca 2026. godine. Uz gotovo prepolovljen deficit i rast kapitalnih ulaganja, država potvrđuje stabilnost javnih finansija i ubrzava ekonomski zamah, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Crna Gora uskoro uvodi instant plaćanja: Potpisana EPC licenca
    on 31/03/2026 at 12:40

    Centralna banka Crne Gore potpisala je licencni sporazum sa Evropskim savjetom za plaćanja (European Payments Council – EPC), čime se omogućava uvođenje savremenih evropskih pravila i tehničkih standarda za instant plaćanja u Crnoj Gori.

  • Turković: Uprkos povećanju, Crna Gora ima najniže cijene goriva u regionu
    on 31/03/2026 at 11:36

    Državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković, poručuje da uprkos povećanju, Crna Gora ima najniže cijene goriva u regionu.

  • Spajić: Crna Gora ima jednu od najnižih cijena goriva u Evropi
    on 31/03/2026 at 09:49

    Država je uradila apsolutno sve što je mogla u ovom trenutku kako bi zaštitila građane i privredu, te ublažila inflatorne pritiske koji su isključivo eksternog karaktera, saopštio je premijer Milojko Spajić. On je tokom Premijerskog sata u Skupštini kazao da je situacija po pitanju cijene naftnih derivata izuzetno ozbiljna i izrazio nadu da će se situacija na Bliskom istoku ubrzo riješiti, kako bi se moglo govoriti o drugim temama.

  • Nove cijene goriva: Dizel skuplji 11 centi, benzin tri do četiri centa
    on 31/03/2026 at 07:19

    Od danas važi nova korekcija maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata u Crnoj Gori. Eurosuper 98 i 95, dizel i lož ulje poskupjeli su od 0,03 do 0,12 eura po litru, ali su cijene i dalje značajno niže u odnosu na one koje bi vrijedile bez smanjenja akcize, što ima za cilj da ublaži finansijski pritisak na građane i privredu, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.