BAR
Ulcinjanin G.M.(1976) podlegao je povredama koje je zadobio kada je pao sa sedmog sprata zgrade u Baru, povrdeno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra policije. Kako nezvanicno saznajemo, G.M. je pao dok je izvodio radove na tom objektu.
Iz OKC-a su naglasili da je do nesrece doslo u 14 sati i 50 minuta, nakon cega je G.M. hospitalizovan.
Kako su istakli, obavijesteni su da je podlegao povredama u 17 sati i 46 minuta.
ZATVORENICI
Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.
Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.
Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.
Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.
U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi
ZATVORENICI
Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.
Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.
Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.
Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.
U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi
Jedna od najvecih diva muzicke scene bivse Jugoslavije tokom ove decenije se kreativno podmladila i vratila u zizu interesovanja jos od saradnje sa jednom od najuspjesnijih srpskih alternativnih grupa Darkwood Dub 2013, a kao kulminacija i kruna te faze doslo je obiljezavanje znacajnog jubileja za Biseru Veletanlic – cak 55 godina karijere.
Tim povodom nedavno je na Sajmu medija i knjiga u Beogradu odrzana promocija njenog novog CD-a i ploce koja je okupila brojne novinare, prijatelje i obozavatelje legendarne pjevacice cije je ime zlatnim slovima upisano u istoriju muzike ovim prostorima, a koliko im njene pjesme znace pokazuje i to sto je Veletanlic vise puta najavljivala kraj karijere, ali kako kaze, ne daju joj da ode.
“Nisam razmisljala o tome ranije i malo sam se uplasila kad sam shvatila koliko dugo trajem na sceni. Uslovno receno uplasila naravno”, kroz smijeh prica pjevacica za “Vijesti”.
Ona se zahvalila, prije svega, svojoj familiji, roditeljima kojih vise nema na tome sto je dosla tu gdje jeste, a za promociju PGP/RTS-u i Croatia recordsu kazavsi da je u pitanju sjajan podvig.
“Na promociji je bilo beskrajno divno, toplo, iskreno, cisto… Kod mene sve ide kasnije, kasnije reagujem i onda sam tek tu vidjela da je to zaista nesto sto sam zasluzila na neki nacin. Ne spadam u one ljude koji vole da im se kaze da su zvijezde, da su legende… Ja mrzim sve to skupa. Ali ljudski je bilo fenomenalno i svi prisutni su bili divni, pjevali su zajedno sa mnom”, prisjeca se osjetno dirnuta Veletanliceva.
I zaista, ko joj moze poreci da je zasluzila to, ako ne i vise, emocijom i energijom kojom zraci i danas. Zato je dobila i nekoliko priznanja na promociji.
“RTS/PGP su mi poklonili zlatnu plocu zbog saradnje tokom svih tih godina. Od Croatia recordsa sam dobila priznanje za zajednistvo u umjetnosti. Jer muzika je zaista umjetnost koja samo moze da spaja”, ocijenila je Velentaliceva ukazavsi na cinjenicu da je njen novi album, na kojem su se nasli neki od njenih najvecih hitova, ali i prvi put na CD-u numere kao sto su “Smejem se bez smisla”, “Jutro ce promeniti sve” i “Jos jedna sansa”, prvo zajednicko izdanje dviju najvecih izdavackih kuca u regionu.
Na pitanje kako su birane pjesme koje su se nasle na novom izdanju, Veletanliceva kaze da joj je bilo tesko jer ima materijala za pet takvih izdanja, pa je izabrala uglavnom one koje se najvise slusaju.
“Naravno da tu Kornelije Kovac vuce veci dio izdanja, ali ja sam imala nekoliko kompozicija koje sam uradila u Zagrebu. Medu njima je jedna divna pjesma koju sam pjevala prije hiljadu godina u Stipu, a zove se ‘Merak pesma’. To je numera u stilu Majkla Dzeksona i toliko je dobra bila da sam uvijek patila zbog toga sto je ne pustaju. Sad svi padaju u nesvijest, svi su – vau, odusevljeni, a ja im objasnjavam da sam to jos 70-ih snimila. Ali veoma mi je drago sto su to pravi biseri domace zabavne muzike”, uvjerena je pjevacica.
Od njene saradnje sa Darkwood Dubom na pjesmi “Nesto sasvim izvesno” 2011, koja je kasnije rezultirala i zajednickom turnejom, Bisera kao da je dala podstrek i drugim njenim savremenicima, pa se tako, recimo, Zdenka Kovacicek vratila na scenu nakon sto je njenu numeru “Frka” u hit pretvorila grupa Nipplepeople, Zoran Predin je bio vrlo aktivan, a Veletanliceva je nedavno imala i niz uspjesnih zajednickih koncerata sa Matijom Dedicem, Vasilom Hadzimanovim i Gabi Novak. Ona, medutim, skromno kaze da to nema mnogo veze sa njom.
Sa Matijom, Gabi i Vasilom kaze da je doslo slucajno do saradnje.
“Gradovi su htjeli Vasila i Matiju, ali su oni mislili da je dosadno tako, pa su pridruzili prvo Gabi. Trebalo je da budu dvije majke i dva sina, ali posto je moja sestra Senka odustala od pjevanja prije vise godina i povukla se, onda su mene zvali. Vasil je rekao: ‘Ajde tetka, ti da upadnes’ i tako smo napravili seriju veoma lijepih koncerata, elegantnih, za ljubitelje prave muzike”, kazala je Veletanlic.
Veletanliceva je ovog ljeta nastupila na Bedem festu i bilo joj je to vec drugo gostovanje na manifestaciji u Niksicu, pa kaze da je postala skoro domaca, mada priznaje da joj nije bilo prijatno da pjeva nakon projekcije filma “Nebeska tema” o preminulom srpskom muzicaru Vladi Divljanu.
“Nisam znala da je tako zamisljeno. Inace bih promijenila ili mozda ne bih ni dosla. Ali posto je Petar Sundic jedan divan mladi covjek koji zaista radi sve od srca, ja sam pristala, no moram priznati da me je to malo pogodilo”, priznala je ona.
Za Crnu Goru je posebno vezana tokom cijele karijere. Ovdje ju je zapocela, ovdje je planirala i da je zavrsi, najavila je to na koncertu u Budvi 2015, ali je ipak nastavila.
“Pocinjala sam karijeru zapravo na Svetom Stefanu kad sam imala dvije pjesme na repertoaru. Tek sam bila ispilila sto bi se reklo. Ja sam osoba koja se lako veze za mjesta, za ljude, za sve sto se mozes vezati. Zato volim jako Crnu Goru, volim to more, te ljude, nacin na koji govore. Nisam iz Crne Gore, ali se osjecam kao da jesam, kad dodem tamo pricam skoro kao vi”, istice ona, a zatim kroz smijeh ispaljuje jedno “mrs” sa crnogorskim akcentom pokazujuci svoju poentu.
Da li ce u Crnoj Gori zaista i zavrsiti karijeru kad odluci da je kraj ne zna, jer kaze da ne razmislja vise tome, ali se nada da ce se vidjeti uskoro sa ovdasnjom publikom.
“Ja sam bila rekla da je gotovo, ali prosto mi nisu dali. I sad na promociji sam rekla: ajde ljudi, dosta je vise bilo i te Bisere. Ma kakvi, pa to je ludilo, ne smijem ni da pomenem da imam namjeru da zavrsim karijeru. Tako da ne znam nista jos. Daj boze da budem ziva i zdrava, pa o tom potom”, zakljucuje ona
Zbog surovosti Tare i Pive, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od rijeka, tvrde sagovornici iz Uprave policije, ne poricuci da se ipak desavaju slucajevi nelegalnog prelaska
Crnogorska “plava” granica sa Bosnom i Hercegovinom gotovo je nezasticena – policija nema mogucnost da kroz vode Tare i Pive juri eventualne krijumcare droge, cigareta, migranata.., ali ni one koji bjezeci od zakona odluce da preplivaju te dvije rijeke.
Zbog surovosti planinskih rijeka, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od “plave” granice, tvrde sagovornici “Vijesti” iz Uprave policije, ne poricuci, medutim, da se ipak desava da neko Taru ili Pivu pokusa preci nelegalno.
Granicna policija, medutim, navodno cini sve da i to suzbije, kontrolisuci pristupne i sporedne puteve koji vode do prilaznih tacaka rijekama…
“Nije bilo slucajeva da se uhvate krijumcari. Bilo je sporadicnih slucajeva samih migranata koji su izasli negdje prije drzavne granice, pa su pokusali pjesice da predu preko granice… Zasada imamo samo slucajeve da su pokusali da predu prijeku plivajuci, ali su procesuriani”, kazao je “Vijestima” Radosav Bozovic, pomocnik komandira Granicne policije Pluzine.
Naveo je i da sa druge strane granice pristupne i sporedne puteve koji vode ka rijekama kontrolisu i pripadnici Granicne policije BiH.
Tara – Suza Evrope, idealna je za rafting u ljetnjim mjesecima – nije previse opasna, a sasvim je dovoljno brza da priusti uzitak adrenalinskim zavisnicima.
Splavariti tom planinskom ljepoticom moguce je tokom citave godine, ali u zavisnosti od vodostaja avanturisti biraju da li ce imati ekstremni uzitak, na bukovima dizati adrenalin do maksimuma, ili miran turisticki rafting kada je vodostaj nizi.
Ekipa “Vijesti” uvjerila se da je moguce neopazeno “uplivati” u BiH – izaci na drugu obalu na pauzi koja se pravi kod vodopada, a potom se udaljiti kroz sumu kojom je Tara okruzena.
One koji u avanturu krecu sa crnogorske strane evidentiraju samo agencije koje pruzaju usluge raftinga, a nakon ulaska kombi kojim se spusta do rijeke nema policijske kontrole jer se ne napusta drzavna teritorija.
Da to koriste i kriminalci potvrdilo je vise sagovornika “Vijesti” koji nekoliko mjeseci godisnje provedu na Tari i Drini.
“Vidite li koliko je camaca? Zar mislite da su to sve turisti koji su dosli da uzivaju u raftingu? Medu svima koji su na bilo koji nacin vezani za splavarenje zna se koliko se za sta nudi, ipak niko od onih koji zaraduju iskljucivo od raftinga ne ulazi u sumnjive poslove uprkos tome sto lako zaradeni novac mami”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti” koji je insistirao na anonimnosti.
Skiperi sa kojima se u camac ulazi na Brastanovici nijesu bili raspolozeni da pricaju o mogucoj zloupotrebi njihovog posla.
Za razliku od njih, Branko Sokolovic, vlasnik kampa “Ivona” koji se nalazi na obali Drine, kazao je da sa onima kojima su pruzali usluge raftinga nije imao problema i da im se nikada nije dogodilo da ih neko pokusa zloupotrijebiti kako bi u Crnu Goru prenio nesto, ili im se izgubio u medugranicnom pojasu.
“Nisam imao problema, jer nisam u tim vodama. To mi je novo. Vjerovatno se nesto radi, ali mimo mene sigurno”, kazao je on.
Objasnio je da zbog velikih taksi slabije rade trodnevne ture koje ukljucuju splavarenje od Durdevica Tare, jer su im ranije trazili da kao privredno drustvo budu registrovani i u Crnoj Gori.
“Dolazile su inspekcije, nekada kaznjavale samo skipere, nekada i firmu, zato sada radimo samo turu od Brastanovice, s tim sto crnogroski camci zavrsavaju ispod mosta, a mi produzimo Drinom do naseg kampa”, kazao je on.
Miigranti, navodno, ljudima koji imaju camce nude 1.000 eura da se domognu Sarajeva, tvrdi jedan od sagovornika “Vijesti”.
“Ne samo za prelazak granice camcem, vec i da ih neko saceka sa druge strane i odveze do Sarajeva, sto je veliki rizik. No, ima onih koji pristaju na to”, tvrdi sagovornik iz BiH kojeg su reporteri “Vijesti” krajem septembra zatekli na obali Tare.
I on je jedan od onih koji zivi od rijeke, ali tvrdi da nema namjeru da trazi vise od onoga sto legalno zaraduje.
SEF DIPLOMATIJE
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlic Radman, izjavio je da je jugoistok Evrope jedan od prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. godine.
“Sve te zemlje zasluzuju evropsku buducnost i moramo pruziti ruku nasim susjedima, a podrzavanje tog dijela Evrope garantuje i nasu sigurnost”, rekao je Grlic Radman u Zagrebu, prenijela je agencija Hina.
On je tako odgovorio na pitanje novinara o izjavi potencijalnog kandidata za predsjednika Hrvatske Miroslava Skore da nije dobro da Hrvatska tokom predsjedavanja EU u fokus stavlja Zapadni Balkan, vec da treba da iskoristi predsJedavanje da izvuce korist za sebe.
Ministar je dodao da je Hrvatska od 1. januara “neutralna u smislu samog predsjedavanja”, jer je odgovorna za sve zemlje clanice i mora da slusa sta one govore.
Grlic Radman i premijer Andrej Plenkovic razgovarali su danas u Zagrebu s ambasadorima i stalnim predstavnicima Hrvatske o aktivnostima koje ce Hrvatska kao predsjedavajuca zemlja imati tokom prve polovine 2020.
Plenkovic se takodje osvrnuo na Skorinu izjavu i podsjetio da je, na primer, sastanak na vrhu drzava clanica EU i drzava jugoistoka Evrope, koji bi trebalo da bude odrzan u maju iduce godine u Zagrebu, dugo planiran i smisljen.
“To ipak nije lako sve skupa prepoznati iz ugla nekoga ko je bio u diplomatskoj sluzbi samo u Pecuju”, dodao je premijer.
Plenkovic je rekao da na sve to gleda na primjer “iz interesa sta Hrvatska moze da ucini za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, sta moze da ucini kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji”. On je zakljucio da “treba malo otvoriti horizonte, optike, pa onda davati komentare”.
To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije
Ulcinjanin M. Gorana (43) preminuo je u Klinickom centru Crne Gore od povreda zadobijenih prilikom pada sa zgrade u Baru, na kojoj je izvodio gradevinske radove.
To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije.
Gorana je radio u ulcinjskoj Sluzbi zastite i spasavanja, a kako je “Vijestima” nezvanicno receno u Baru je pomagao drugu kod izvodenja gradevinskih radova.
Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.
U Crnoj Gori sjutra ce biti promjenljivo do potpuno oblacno, povremeno kisa ili pljusak sa grmljavinom, saopsteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.
Vjetar juznih smjerova, umjeren do pojacan, u drugom dijelu dana i tokom noci pojacan i jak.
Jutarnja temperatura vazduha od cetiri do 15, a najvisa dnevna od 12 do 23 stepena.
GODISNICA PADA AMBASADE
Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.
Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.
“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.
Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.
“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.
Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.
Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.
Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.
Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.
“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.
Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.
Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.
“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.
Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.
Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.
“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.
GODISNICA PADA AMBASADE
Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.
Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.
“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.
Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.
“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.
Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.
Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.
Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.
Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.
“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.
Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.
Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.
“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.
Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.
Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.
“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.
Dolazak Wizz Aira sa bazom u Podgorici je od izuzetno velikog značaja za crnogorski turizam, posebno u predstojećoj sezoni, ocijenila je ministar turizma Simonida Kordić.
Komisija stručnjaka predstavila je plan u 66 tačaka koji bi trebalo da umanji doprinose koje građani u Nemačkoj plaćaju na ime zdravstvenog osiguranja.
Izraelski parlament, Kneset, usvojio je „Krivični zakon (Amandman – smrtna kazna za teroriste)“, čime je kontroverzan predlog postao zakon te zemlje.
Opština Berane ostvarila je značajan napredak u turizmu od osnivanja Sekretarijata, a za četiri mjeseca zabilježen je rast od 50 odsto registrovanih izdavaoca smještaja, saopštila je v.d. sekretarka Ivana Pantović.
Iskreno i sa mnogo emocija, Dion je naglasila koliko joj je značila podrška koju je dobijala proteklih godina - svakodnevno je, kako kaže, osećala molitve, dobrotu i ljubav obožavaoca.
Tokom svog nešto više od nedelju dana dugog putovanja duž zapadne obale Pacifika (od 20. do 28. marta), nemački ministar odbrane Boris Pistorijus neumorno je naglašavao važnost međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. I svuda gde je bio – u Japanu, Singapuru i Australiji – domaćini su na to reagovali sa odobravanjem, i sami naglašavajući koliko je taj poredak važan.
Uprava carina je, nakon inicijative Nacionalnog parka Skadarsko jezero za pojačanu kontrolu ove vrste robe, zaplijenila 11 pretvarača novije proizvodnje za koje se pretpostavlja da su namijenjeni izlovu ribe putem struje.
Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković je boravio u radnoj posjeti Ulcinju, gdje se sastao sa brojnim građanima, članovima i lokalnim funkcionerima.
Klub odbornika DPS Berane pozvao je nadležne lokalne institucije i Ekološku inspekciju da odmah saniraju divlju deponiju u naselju Buče i uspostave trajni nadzor, ističući da je problem rezultat dugotrajnog sistemskog zanemarivanja.
Nemački kancelar Fridrih Merc ne dobija najbolje ocene građana – tek četvrtina je zadovoljna radom njegove Vlade – ali možda baš zato često proizvodi naslove i izaziva žustre debate.
"Mario Milošević ima sve opšte karakteristike koje je bilo moguće opisati i kod osobe sa video snimka. To nije dovoljno da bi apsolutno pouzdano utvrdili da se on nalazi na ovom snimku, jer postoji još mnogi osoba u opštoj populaciji koje mogu imati iste ove antropološke katakteristike", kazao je Radojević
Vršiteljka dužnosti direktorice biće Marina Trceta, koja je do sada bila na čelu Sekretarijata za privredu
Sporazum su 2011. potpisali tadašnji politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović i Boris Grizlov u ime Jedinstvene Rusije
Reagovanje povodom teksta “'Vektra Jakić' na prodaju za 18,8 miliona”
Kategorija Posao na Vijesti Oglasi pruža prostor za objavu oglasa potpuno besplatno. Bilo da je riječ o kratkoročnim angažmanima ili stalnim pozicijama, poslodavci i kandidati imaju mogućnost da brzo i jednostavno predstave svoje potrebe za zaposlenjem.
Euforija u Zenici uoči večerašnje (20.45) utakmice BiH protiv Italije u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo
Laković se sumnjiči da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti
"Ova Vlada nema samo jednog trojanskog konja, tamo je ergela ruskih trojanskih konja", kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a
Knjiga “U srcu noći” Nataše Apana pobijedila jednoglasno, uz snažne književne i društvene razloge koji nadilaze akademske okvire O procesu “Gonkurovog izbora Crne Gore” za “Vijesti” govore članovi žirija, sa Odsjeka za francuski jezik Filološkog fakulteta u Nikšiću i generalna sekretarka Akademije Gonkur, književnica Kamij Lorans
Emisija Putokaz koju uređuje i vodi Marija Racković na programu je TV Vijesti danas u 17:05 h, a repriza u nedjelju
Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković je boravio u radnoj posjeti Ulcinju, gdje se sastao sa brojnim građanima, članovima i lokalnim funkcionerima.
Klub odbornika DPS Berane pozvao je nadležne lokalne institucije i Ekološku inspekciju da odmah saniraju divlju deponiju u naselju Buče i uspostave trajni nadzor, ističući da je problem rezultat dugotrajnog sistemskog zanemarivanja.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Predlog za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Dužni smo da intenziviramo sve aktivnosti na planu rasvjetljenja afere Možura. U tome se sastoji ne samo politička, već i krivična odgovornost Đukanovića, Kavarića, Gvozdenovića i drugih aktera umiješanih u ovaj projekat sa strane države Crne Gore, kazao je u emisiji "Referat" na RTV Podgorica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica. On je istakao da je Crna Gora u ovom slučaju oštećena na desetine miliona eura, a što će pokazati sveobuhvatne istrage.
Pozdravljam današnje aktivnosti policijskih službenika OB Nikšić u podnošenju zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv Edina Kolarevića i drugih lica zbog kršenja javnog reda i mira i ometanja u radu policijskih službenika, kazao je funkcioner i poslanik Demokratske Crne Gore, Albin Ćeman.
Izjava Veselina Veljovića da Veljko Belivuk i Marko Miljković „nijesu bili prijetnja jer su bili pod nadzorom“ predstavlja brutalno priznanje onoga na šta smo godinama upozoravali, da problem nije bio samo u postojanju kriminalnih klanova, već prevashodno u njihovim zaštitnicima unutar sistema, saopštio je poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković.
Demokratska partija socijalista (DPS) se tajnim sporazumom, koji je 2011. godine potpisala sa Jedinstvenom Rusijom, obavezala da Crna Gora neće ući u Evropsku uniju (EU) ako je to suprotno ruskim interesima, kazao je premijer Milojko Spajić, navodeći da zbog toga ta stranka sada koči evropske integracije. Spajić je to rekao na Premijerskom satu u Skupštini. Šef kluba DPS-a Andrija Nikolić pitao je Spajića zašto partnerima iz vlasti, koji kažu da je "Putin njihov predsjednik“, ne postavi pitanje jesu li se odrekli ruskog predsjednika.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 31. marta i 1. aprila u zvaničnoj posjeti Republici Sjevernoj Makedoniji, na poziv predsjednice Gordane Siljanovske-Davkove.
Skupština Crne Gore već duže od tri mjeseca ima 80 poslanika, umjesto 81, kako je predviđeno Ustavom, kazao je potpredsjednik parlamenta i poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković, navodeći da se mora pronaći rješenje kako bi upražnjeno poslaničko mjesto bilo popunjeno.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je jačanje institucija ključno za borbu protiv korupcije, malignog uticaja i dezinformacija, ističući da se država nalazi u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom i da više nema prostora za improvizaciju, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Država je uradila apsolutno sve što je mogla u ovom trenutku kako bi zaštitila građane i privredu, te ublažila inflatorne pritiske koji su isključivo eksternog karaktera, saopštio je premijer Milojko Spajić. On je tokom Premijerskog sata u Skupštini kazao da je situacija po pitanju cijene naftnih derivata izuzetno ozbiljna i izrazio nadu da će se situacija na Bliskom istoku ubrzo riješiti, kako bi se moglo govoriti o drugim temama.
Od danas važi nova korekcija maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata u Crnoj Gori. Eurosuper 98 i 95, dizel i lož ulje poskupjeli su od 0,03 do 0,12 eura po litru, ali su cijene i dalje značajno niže u odnosu na one koje bi vrijedile bez smanjenja akcize, što ima za cilj da ublaži finansijski pritisak na građane i privredu, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva dva mjeseca ove godine je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 618,6 miliona eura, što je 7,5 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Sa 17 glasova odbornika vladajuće većine, u nastavku današnje sjednice SO, usvojena je Odluka o budžetu Opštine Kotor za 2026. godinu.
Komentarišući pregovore o povećanju zarada i novom Opštem kolektivnom ugovoru sa predstavnicima sindikata, premijer Milojko Spajić je kazao da se zbog krize na Bliskom istoku mora voditi računa o mjerama i reformama koje se donose, ali da je siguran da će sa socijalnim partnerima u daljim pregovorima doći do najboljeg rješenja za građane.
Proširenje poslovanja avio-kompanije Wizz Air na Aerodromu Podgorica predstavlja važan iskorak u jačanju povezanosti sa Evropom, saopštio je ministar pomorstva i koordinator rada Ministarstva saobraćaja Filip Radulović.
Nakon nove runde pregovora u Vladi Crne Gore između premijera Milojka Spajića i socijalnih partnera nije postignut konačan dogovor o povećanju zarada i novom Opštem kolektivnom ugovoru, već je važeći ugovor produžen za još mjesec dana kako bi se nastavili razgovori 15. aprila, saopštili su predstavnci sindikata nakon sastanka u zgradi Vlade.
Aerodrom Podgorica dobio je značajno pojačanje u vidu baze niskotarifne aviokompanije Wizz Air. Premijer Milojko Spajić i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić istakli su da ulaganje Wizz Aira u Crnu Goru pokazuje povjerenje u državu i otvara nove mogućnosti za razvoj avio-dostupnosti i turizma.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović odgovorno tvrdi da se u aferi "Možura" radi o koruptivnom poslu u kome su određeni pojedinci napravili sistem da neko ostvari enormnu zaradu. On je to izjavio u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore.
U Crnoj Gori se, kao posljedica ratnih sukoba na Bliskom istoku, u bliskoj budućnosti može očekivati pritisak na cijene hrane i transportnih usluga, saopštila je profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Maja Baćović.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
