Crnogorski paraolimpijac Filip Radovic i profesor i publicista Srda Martinovic dobitnici su ovogodisnje nagrade ,,13. novembar”.
To priznanje se urucuje pojedincima ili preduzecima kao poseban oblik javnog priznanja za najbolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvaralastva koji su od izuzetnog znacaja za Prijestonicu Cetinje.
Predsjednik zirija za dodjelu nagrade, Stevan Radunovic, kazao je da grad treba da se ponosi sto ima takve ljude.
,,Nema sumnje da su Radovic i Martinovic zasluzili nagradu 13. novembar”, kazao je Radunovic.
Prema njegovim rijecima, Radovic je rezultatima koje postize u stonom tenisu vec afirmisao i sebe i svoj grad.
,,Zasluzio je nagradu i zbog svog ukupnog angazovanja i zbog cinjenice da je dobro sto postoje takvi mladi ljudi koji mogu biti uzor mladoj populaciji sta se sve predanim radom moze postici”, naveo je Radunovic.
On je kazao da Martinovic, iako je mlad covjek, ima impozantnu i biografiju i bibliografiju.
,,Ocekujem da to sto su predlozeni, a po odluci zirija i dobili ovu nagradu, moze biti stimulativno za njih da nastave putem kojim su krenuli”, rekao je Radunovic.
On je dodao da je na javni poziv dostavljeno ,,deset veoma kvalitetnih prijedloga” za dodjelu nagrade ,,13. novembar”, od kojih je devet ispunjavalo formalne uslove.
Kako je naveo, iako su svi predlozeni pojedinci i organizacije imali kvalitete da dobiju nagradu, potrebni broj glasova imali su samo Radovic i Martinovic.
,,Zbog raspodjele glasova na preostale kandidate nijedan od njih nije dobio potrebnu vecinu. Ziri je konstatovao da zali sto nije bio u mogucnosti da dodijeli vise nagrada”, rekao je Radunovic.
U ziriju su, osim Radunovica, bili Branko Vujovic, Jovana Draganic, Ana Novakovic Adzic, Ljiljana Zekovic, Dragan Martinovic i Ivana Jankovic, saopsteno je iz Prijestonice.
Nagrada ,,13. novembar” dodjeljuje se od 1970. godine, a medu brojnim dobitnicima su Danilo Kis, Dimitrije Popovic, Slobodan Puro Duric, Jovo Kapicic, Pavle Donovic, princ Nikola Petrovic Njegos, Luka Lagator, Petar Kapisoda, Bozidar Ivanisevic, Aleksandar Cilikov, grupa Perper i drugi.
Nagrada ce biti urucena u srijedu, na svecanoj sjednici Skupstine Prijestonice Cetinje u Vladinom domu.
Dok vladini zvanicnici, americke diplomate i Evropski parlament upozoravaju na opasnost od ruskog hibridnog rata ciji je cilj da zaustavi intergracije zapadnog Balkana, iz Ambasade Ruske Federacije tvrde da su oni u stvari meta.
Evropski parlament osudio je krajem oktobra “agresivne akcije” trecih zemalja koje zele, kako su naveli, da potkopaju temelje evropskih demokratija i suverenitet zemalja Zapadnog Balkana koje su u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
U Rezoluciji EP o sprecavanju stranog uplitanja u izbore i sprecavanju sirenja dezinformacija, konstatuje se “snazan porast ruske propagande” koja se po njihovim informacijama od januara 2019. udvostrucila (998 slucajeva) u odnosu na 2018. godinu (434 slucaja)”.
Iz Ambasade Rusije su medutim za “Vijesti” saopstili da je njihova zemlja, u stvari, meta dezinformacija koje sire zapadne i istocnoevropske zemlje.
Ministar odbrane Predrag Boskovic prije dva dana odrzao je brifing za predstavnike skupstinskog Odbora za bezbjednost i odbranu na temu razvoja kapaciteta Vojske Crne Gore, kao i savremenih hibridnih prijetnji sa aspekta NATO i EU, uz poseban i detaljan osvrt na izlozenost nase drzave ovom vidu specijalnog rata, saopsteno je iz MO.
Iz Vlade Crne Gore u odgovorima “Vijestima” podsjecaju da se Crna Gora nasla na udaru ovih aktivnosti uoci i tokom parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. Crna Gora je naredne godine postala punopravna clanica NATO-a.
Iako nijesu direktno odgovorili ko vodi hibridni rat protiv Crne Gore, ministar odbrane vise puta je u posljednjih mjesec dana ponovio da je rijec o Rusiji. Na panelu u Podgorici nedavno je rekao da su Crna Gora i ostale zemlje u regionu “godinama poligon za sajber napade i sirenje laznih vijesti kojima pojedine strane sile, prije svih Rusija, pokusavaju da podriju i uspore evroatlantske integracije drzava nastalih nakon raspada bivse Jugoslavije”.
Na istom panelu, ambasadorka SAD u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke tvrdi da je namjera centara iz kojih krece hibridni rat protiv Crne Gore i drugih zemalja regiona da se “podriju vrijednosti zapadne demokratije na ovom podrucju”.
“Rusija plasiranjem laznih vijesti pokusava da zbuni javnost u zemljama regiona i uspori njihov napredak”, kazala je tada Rajnke.
Iz Ruske Federacije, medutim, tvrde da ne vode “nikakav hibridni rat” protiv Crne Gore, vec da niz crnogorskih medija propagira jaku “antirusku retoriku”.
“Polazeci od opsirnog i generalno dovoljno pozitivnog iskustva privrednih, kulturnih i humanitarnih veza sa balkanskim zemljama, ukljucujuci i Crnu Goru, kao i nase iskrene zainteresovanosti za njihovo dalje jacanje htjeli bismo da istaknemo da za nas nisu jasne izjave o tome da Rusija toboze vodi neki hibridni rat protiv Crne Gore ili siri ovdje dezinformacije… Naravno pristupanje vase zemlje NATO-u veoma se negativno odrazilo na odnose Rusije i Crne Gore. Cak i vecu stetu nasim odnosima nanijela je – i nastavlja da nanosi – agresivna antiruska retorika niza crnogorskih medija”, navodi se u odgovoru Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.
“O Rusiji se pise negativno”: Ambasador Vladislav Maslenikov(Foto: Eurocollege.ru)
Dodaju da je to ozbiljna prepreka normalizaciji i daljem razvoju bilateralnih odnosa izmedu Moskve i Podgorice: “Smatramo da Crnogorci treba da obrate paznju na iskustvo onih zemalja-clanica NATO-a, koje razvijaju normalne dobrosusjedske odnose sa Rusijom, cak i u uslovima kada se unutar alijanse nasa zemlja proglasava protivnikom”.
Glavni specijalni tuzilac Milivoje Katnic rekao je nedavno na Javnom servisu da i njegov resor mora da se nosi sa laznim vijestima i hibridnim ratom, kojem je Crna Gora “uspjela da se odupre”. On je i za aktivnosti Duska Knezevica, kojeg SDT sumnjici za vise krivicnih djela korupcije i organizovanog kriminala, kazao da imaju odlike hibridnog rata. Knezevic je objavio vise snimaka koji upucuju na sumnju u korupciju visokih drzavnih zvanicnika.
Katnic smatra da je nedostatak Krivicnog zakonika Crne Gore sto ne prepoznaje hibridni rat i smatra da je potrebna njegova izmjena u tom dijelu.
I Knezevic vodi hibrdini rat: Katnic(Foto: Savo Prelevic)
Iz Vlade Crne Gore tvrde da je Strategijom nacionalne bezbjednosti, usvojenom krajem prosle godine, prepoznata potreba za “razvojem kapaciteta za zastitu i odgovor na prijetnje i aktivnosti iz hibridnog arsenala, koje se mogu manifestovati kroz kombinaciju napada na kriticnu infrastrukturu, sajber napade na informacione sisteme i industrijske kontrolerske sisteme, propagandne i informacione kampanje, ali i druge nasilne i nenasilne aktivnosti”.
“Pored ove Strategije, u toku je izrada posebnog strateskog dokumenta koji ce tretirati hibridne prijetnje. Strateski okvir za suprotstavljanje ovom izazovu trebalo bi da bude zaokruzen do kraja ove godine donosenjem Strategije za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama”, pise u odgovoru “Vijestima”.
O hibridnim prijetnjama je u Skupstini govorio ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic, odgovarajuci na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Predraga Bulatovica.
U Skupstinskoj proceduri je i vladin Predlog zakona o odredivanju i zastiti kriticne infrastrukture. Nuhodzic je ranije kazao da ugrozavanje elemenata kriticne infrastrukture moze imati direktan uticaj na nacionalnu bezbjednost u svim njenim dimenzijama, posebno ako se realizuje u sklopu hibridnog napada.
Ministar je podsjetio da je Crna Gora u maju postala clanica Evropskog centra izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama u Helsinkiju.
“Time ce se omoguciti razmjena iskustava sa drzavama clanicama NATO-a i EU, kao i podrska koju bi Centar pruzio naporima Crne Gore u izgradnji i jacanju nacionalnih kapaciteta u ovoj oblasti”, rekao je.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopstio je u avgustu da su hibridne prijetnje postale ozbiljna opasnost po bezbjednost drzava clanica i da ta organizacija ima strategiju kako bi se sa njima izborila.
Rusi hibridnim ratom anektirali Krim
Profesorica na ceskom Fakultetu politickih nauka u Brnu Petra Mljejnkova tvrdi da su eksperti mnogo naucili o hibridnom ratovanju od 2014. godine, kada je Rusija aneksirala Krim. Cijeli proces prisvajanja Krimske republike, do tada u sastavu Ukrajine, poceo je sirenjem ruske propagande i dezinformacija na tom podrucju kako bi se pridobilo javno mnijenje.
Mljenkova tvrdi da dezinformacije mogu biti jedno od sredstava hibridnog ratovanja.
“Dezinformacionim kampanjama neprijatelj se moze umijesati u unutrasnja pitanja i ciljati na odredenu publiku (rusko stanovnistvo u slucaju Krima). Takve kampanje obicno imaju vise ciljeva. Glavni ciljevi su demoralizacija, konfuzija, postavljanje zeljenog diskursa, smanjenje povjerenja u vlasti i druge standardne kanale informisanja (politicke institucije, mediji)”, kazala je Mljejnkova “Vijestima”.
Ona smatra da bi drzava trebalo da bude sposobna da detektuje dezinformacije, utvrditi da su netacne i obavijesti drustvo o tome.
“Informisati o opasnostima dezinformacija, informisati o kontramjerama, i sta je najvaznije – komunicirati sa gradanima o politickim odlukama. Ovdje govorimo o vaznosti kvalitetne komunikacione strategije”, pojasnila je.
Hibridno ratovanje kombinuje konvencionalne, nekonvencionalne, vojne i civilne taktike. To znaci da takvo ratovanje nije samo vojno, vec je naglasak i na politici, ekonomiji, informacijama, kulturi, sajber alatima za sirenje uticaja i posredovanja, kaze Petra Mljejnkova
Ona navodi da su za to odgovorni politicari i partije, kao i mediji, civilni sektor.
Tvrdi da Ceska Republika od nedavno ima iskustva sa informacionim ratom Rusije i Kine, koje sire svoja geopoliticke poglede i propagandu.
“U slucaju Rusije najcesce je rijec o medijima koji sire dezinfromacije i internet trolovanju koje utice na drustveni i politicki diskurs. U slucaju Kine uglavnom je rijec o ekonomskim i kulturalnim alatima uticaja i propagande o kineskoj politici”, kazala je Mljejnkova “Vijestima”.
Ambasada Rusije: Mi se branimo od dezinformacija
“Ako vec pricamo o dezinformaciji, onda je nasa zemlja ocigledno zemlja koja se brani o cemu posebno svjedoce rezultati analize sadrzaja vodecih medija zapadnih zemalja – SAD, Velike Britanije, Francuske, Italije i Kanade. Po rezultatima prvog polugodista 2019. godine skoro 50 odsto materijala o Rusiji u njima su negativni, 48 odsto nosili su neutralni karakter i samo dva odsto ispali su pozitivni. Nazalost, vidimo kako crnogorski mediji kopiraju takve materijale, cesto sa zakasnjenjem, kada je jedna ili druga ‘losa vijest’ o Rusiji vec odigrala svoju ulogu u zapadnoj stampi”, navodi se u odgovoru ruske ambasade.
Rusko Ministarstvo inostranih poslova se, tvrde, vise puta bezuspjesno obracalo rukovodstvu ovih zemalja sa apelom da se suspenduje ova politika i da se prestane sa napadima na Rusiju u sajber sferi.
“Broj ‘laznih vijesti’ o nasoj zemlji samo se povecava. U vezi sa tim, Ministarstvo inostranih poslova Rusije cak je stavilo na svoj zvanicni sajt citavo poglavlje posveceno ‘laznim vijestima’ u inostranim medijima koje su posvecene nasoj zemlji…. Ipak ponekad se dolazi do apsurda kada ‘dezinformacijom’ ruskih medija proglasavaju one cinjenice koje mogu da se vide i u zapadnim medijima”, navodi se u odgovoru Ambasade.
Ko je uveo hibridni rat?
Zapadni lideri i bezbjednosni eksperti kovanicu hiridni rat ucestalo koriste od 2016. nakon sto je Velika Britanija izglasala da izade iz Evropske unije (EU), dok je nekoliko mjeseci kasnije kontroverzni americki biznismen Donald Tramp izabran za predsjednika SAD.
Ti rezultati sokirali su tada gradane u zapadnim demokratijama, a veliki broj njihovih lidera upro je prstom u Rusiju, kao jednog od krivaca. Izvjestaji medunarodnih organizacija, koji su radeni kasnije, pokazali su da su se posredstvom novih tehnologija, internet portala i drustvenih mreza u tim drzavama, neposredno prije izbora, sirile brojne dezinformacije kako bi se uticalo na javno mnjenje.
Novac za finansiranje takvih aktivnosti, prema ovim izvjestajima, dosao je iz Ruske Federacije. I u Crnoj Gori je na dan parlamentarnih izbora – 16. oktobra 2016. uhapsena grupa srpskih drzavljana jer je navodno planirala nasilnu promjenu vlasti u koordinaciji sa agentima ruske tajne sluzbe i nekim ovdasnjim politicarima.
Prethodno su veb-stranice Vlade i crnogorskih internet portala bile meta sajber napada, koji su vecinom dolazili sa ruskih servera.
SDT je kao vode teroristicke grupe oznacilo agente ruske tajne sluzbe (GRU) Eduarda Sismakova i Vladimira Popova, dok je novac kojim je finansiran cijeli podvig navodno dosao iz Rusije.
Clanovi te kriminalne grupe, prema optuznici i nepravosnaznoj presudi Viseg suda bili su i lideri DF-a Andrija Mandic i Milan Knezevic.
Opozicioni poslanici su vise puta isticali da crnogorske vlasti izmisljaju hibridni rat kako bi sirenjem straha od spoljnog neprijatelja sacuvali vlast i sakrili korupciju.
Vlada Crne Gore nema procjenu koliko ce drzavu kostati raskid sedam ugovora za gradnju malih hidroelektrana, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulic i dodala da to sigurno nece biti milionski iznosi. Ministarstvo ekonomije pokrenulo je proceduru sporazumnog raskida ugovora sa investitorima, koji su trebalo da grade sedam malih hidroelektrana.
Podsjecamo, Vlada Crne Gore je ranije objavila da raskida nekoliko ugovora za gradnju malih hidroelektrana u nekoliko opstina, te da ce rijeke Bistrica u Bijelom Polju, tri rijeke u Plavu, kao i Bukovica u Savniku i Trepacka rijeka u Andrijevici biti zasticene.
Sekulic je u emisji “Ziva istina”, na Javnom servisu, navela da u Vladi nijesu pravili projekciju koliko bi raskid ugovora sa sedam kompanija kostao drzavu.
“Moramo prvo da vidimo sa vjestacima dokle se stiglo. Sigurna sam da oni koji nemaju gradevinsku dozvolu, a mislim da je vise od pola onih o kojim razgovaramo bez gradevinske dozvole, oni nisu mogli da imaju legitimna ocekivanja bilo kakve vrste”, navela je Sekulic.
Zbog toga sto nijesu imali gradevinsku dozvolu, kako dodaje Sekulic, nijesu ni poceli da grade.
“U Bistrici nema gradevinske dozvole, u Plavu na dvije lokacije nema gradevinske dozvole. Gradevinske dozvole ima u Bukovici, ali je i ona u procesu razmatranja. Tako da ne ocekujem da to budu milionski iznosi u pitanju”, kazala je Sekulic.
Porucila je i da odstetu od 30 miliona niko ne moze da ocekuje. “Ako to neko ocekuje onda cemo ici na sud”, porucila je Sekulic.
Ministarka je u emisiji “Ziva istina”, porucila da na Vladu ne utice to sto se izgradnjom malih HE bavi sin predsjednika drzave Mila Dukanovica, Blazo Dukanovic.
“Nekoliko puta se desavalo da se na Vladi nadu materijali, a da niko ne obrati paznju na ime firme ili vlasnika firme. Gledamo zakonitost, gledamo benefite za drzavu, a imena i prezimena nijesmo uzimali u obzir”, zakljucila je Sekulic.
Trgovci ne najavljuju otpustanja
Trgovci, za sada, ne najavljuju otpustanja radnika zbog neradne nedjelje, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulic u emisiji “Ziva istina”. Ona je porucila da Vlada nece odustati od izmjena zakona, koje se primjenjuju od 20. oktobra.
“Ne ocekujemo otpustanje radnika, nemamo za sada takvih najava”, kazala je Sekulic i dodala da ocekuje da profit u trgovini bude raspodijeljen na sest radnih dana.
Sekulic je porucila da Vlada nece odustati od opredjeljenja da nedjelja bude neradna za trgovinu.
“Ako Ustavni sud definise da je ovo neustavno, svi cemo morati tome da se prilagodimo”, porucila je Sekulic.
Ona je navela da je izmjenama zakona 37 hiljada radnika dobilo sigurno slobodan dan. “Neradna nedjelja je jedna od svijetlih tacaka ove Vlade i Ministarstva ekonomije “, porucila je Sekulic.
U ovom trenutku, kako dodaje, analize pokazuju da nece biti potrebno da se zakon mijenja. “Nijedan zakon nije sveto pismo, ako za tim bude potrebe zakon cemo prilagoditi u narednom periodu”, porucila je Sekulic.
Ona je navela da trgovci najvise primjedbi imaju na benzinske pumpe, koje sada prodaju i prehrambene proizvode.
Medu onima, koji su najglasniji u kritikama neradne nedjelje je, kako navodi ministarka, Delta siti.
Rekonstrukcija TE po navisim standardima
Ministarka Sekulic kazala je i da ekoloskom rekonstrucijom Termoelektrana u Pljavljima mora da zadovolji sve standarde, kao pri izgradnji nove, te da ce emisija stetnih gasova biti kontrolisana.
Komisija Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) izabrala je konzorcijum Dec International-Bemax-BB Solar-Permonte za izvodenje radova na ekonoloskoj rekonstrukciji prvog bloka Termoelektrane Pljevlja.
Projekat ekoloske rekonstrukcije trebalo bi da bude realizovan do 2021. i omogucice nastavak rada tog kompleksa u narednih 20 do 30 godina.
Da sam superjunak, naucio bih narod da se pravilno parkira
Autor romana “Budva, bagra i blud” i “Crnogorski roman”, kolumnista dnevnog lista “Vijesti”, Duro Radosavovic, kaze da ga plasi to sto se ne plasi smrti, da ga uvijek nasmije sin Jaksa i da nema vajde od kajanja
Duro Radosavovic, pisac i kolumnista dnevnog lista “Vijesti” za dodatak “Play” otkriva kako je zaradio prvi dzeparac, sta najbolje sprema u kuhinji i gdje bi volio da otputuje, ali i za koga navija.
Sta si kao djecak zelio da budes kad porastes?
Hemicar, da imam svoju veliku laboratoriju. Da mijesam sastojke i pronalazim nesto novo.
Sto najvise volis kod svog grada?
U Podgorici volim Goricu, Bulevar Svetoga Petra Cetinjskog i Stari aerodrom, u Beogradu volim sirinu, pozorista, knjizare i “Monk’s bar”.
Gdje bi volio da otputujes?
Buenos Ajres, Lisabon i Marsej. Tim redosljedom.
Za koga navijas?
Za “Buducnost”, “Partizan” i “Napoli”. Da, moguce je sve to voljeti svim srcem.
Zbog cega se kajes, a sto bi volio da uradis a nisi do sada?
Nema vajde od kajanja, ne vjerujem u alternativnu istoriju i naknadnu pamet, a volio bih da trcim pred bikovima u Pamploni. Makar jedanput.
Radosavovic(Foto: Nemanja Spoljaric)
Omiljena poslovica/uzrecica/zivotni moto?
“Sto ne koristi, smeta”. Ko je probao vidio je da radi.
Da li si bio faca ili bubac u skoli?
Vjerovatno nesto izmedu. Islo mi je dobro, ali sam se trudio da ne izgleda tako.
Ko te uvijek nasmije, a ko te najlakse naljuti?
Nasmije me sin Jaksa cim se probudi. Ljuti me svaki vid primitivizma i odbijam na njega da se priviknem.
Sto bi porucio mladem sebi?
Da jos vise sanja, da se posveti sportu i da nauci jos koji jezik.
Koja je pjesma tvog zivota?
Sivert Hoyem – “Sleepwalking man”. Zasad, ali to se naravno mijenja, od Sinatre do Jacka Whitea.
Da li si ranoranilac ili nocna ptica?
Bio nocna ptica, sad ustajem u 7 cak i vikendom. Tako mora.
Da moras da se takmicis u nekom sportu, u kom bi bio najbolji?
Basket 3 na 3. Fudbal mogu samo da gledam, nemam talenta.
Koji su tvoji poroci?
Cigarete, kisjela voda i Doritos. Pistaci kad se ima.
Plasis li se smrti i vjerujes li u zivot poslije smrti?
Plasi me sto se ne plasim smrti, a ima li sto poslije “od toga su u grobu kljucevi”.
Da li si za legalizaciju marihuane?
Da. To bi rijesilo mnoga pitanja, manje bi se ilegalno trgovalo i manje bi se trovali. Zvuci paradoksalno, ali je tako.
Koje si iluzije izgubio tokom zivota?
Nema dobrih politicara. Dobri ljudi ne zive od laganja naroda.
Koji je tvoj najveci blam?
Blam je super, oslobada i dosta puta sam se izblamirao. Bice toga jos. I treba.
Da si superjunak na jedan dan sta bi prvo promijenio?
Ne bih dozvolio da kreteni tuku zene i naucio bih narod da se pravilno parkira.
Koja je tvoja najznacajnija vrlina? A mana?
Ne izdajem prijatelje i lojalan sam. Ali zato kad me neko prevesla, nema nazad. Nisam zlopamtilo, samo znam kad je kraj. Znam i da vratim, ali sve manje vracam.
Po cemu bi volio da te ljudi zapamte?
Po tome da nikome nisam ucinio zlo. Sve ostalo je relativno i sporedno.
Sta najcesce sebi obecavas, a nikako da ispunis?
Da cu vise da se bavim sportom. Da cu da sredim mail i bookmarks.
Koje ti pitanje najcesce postavljaju?
Moze li da se zivi od pisanja? Ja sam nasao nacin, zivim od pisanja, ali kao copywriter u advertising agenciji. Romane, pjesme i ostalo se pise zato sto svakako moras i zato sto volis.
Omiljena teorija zavjere?
Sve je ovo dogovoreno da se smanji broj stanovnika na Zemlji. Prica o gmazovima je takode preinteresantna.
Prvi posao/zaradeni dzeparac?
Prevodenje. Tako sam poceo, kasnije sam svakog ljeta radio na primorju sezonski.
Sta najbolje spremas u kuhinji?
Pastu karbonaru, ali pravu, bez pavlake. Talijani bi mi pozavidjeli.
Koji glumac bi te igrao u filmu o tvom zivotu?
Aco Radulovic. Cini mi se da ima talenta i potencijala vise nego sto ovi nasi filmovi i pozorista zasluzuju.
Koji film bi preporucio?
“Gegen Die Wand” (Head on) i “The Center Will Not Hold”.
Gledas li TV i kakve emisije ili serije pratis?
Gledam “Euphoria”, “Peaky Blinders”, “Spy”, “The Loudest Voice”. Najcesce Netflix i HBO Go.
Koja je posljednja knjiga koja ti se svidjela?
Edgar Keret – “Iznenada neko pokuca na vrata” i Eudardo Galeano – “Knjiga zagrljaja”.
Sta slusas od muzike posljednjih dana?
Novi album Cheta Fakera odnosno Nick Murphy – “Run Fast Sleep Naked” i Charlotte Gainsbourg – “Rest”.
Koje sadrzaje preporucujes ljudima da izbjegavaju?
Sve sto ih ne mijenja na bolje. Valjda “sadrzaj” treba da nas nesto nauci, da se identifikujemo, da saznamo i otkrijemo nesto novo. Ovo sto narod navodi da se glode, psuje, pljuje, da mrzi ili da po svaku cijenu bez mozga ljubi domovinu je bljutavo i opasno.
Tehnicka vlada je jedno od 100 rjesenja, a ne jedino, saopstili su iz Demokratske Crne Gore, navodeci da su ostala rjesenja jednako vazna.
Iz Demokratskogi fronta (DF) ranije su saopstili da ce podrzati produzenje roka za izborne reforme, pod uslovom da se prethodno donese odluka o formiranju prelazne vlade.
U reagovanju Demokrata navodi se da crnogorska javnost ovih dana svjedoci “kako dvojica Dukanovica, Milutin i Milo, u kontinuitetu obmanjuju javnost”.
“Prvo su se dogovorili da zajednickim snagama proguraju Gvozdenovicev plan bez tehnicke vlade, a sada, kada je taj plan odbacen i prihvacen Briselski, koji podrazumijeva i tehnicku vladu, i kada smo predali vise od 100 rjesenja medu kojima je i tehnicka vlada, u ova dva tabora nastala je opsta panika”, tvrde Demokrate.
Prema njihovim rijecima, DF i Demokratska partija socijalista (DPS) hoce tehnicku vladu, ali bez rjesenja o eliminisanju providnih glasackih listica, fantom biraca, geometrijskih figura i flomastera, b.b. adresa na kojima se krije oko 50 hiljada fantom biraca “i jos stotinjak drugih rjesenja koja drze DPS u defanzivnom polozaju”.
“Tog filma, gospodo Dukanovici, necete gledati. Tehnicka vlada je jedno od 100 rjesenja, a ne samo jedno i jedino rjesenje”, kaze se u reagovanju.
Iz Demokratske Crne Gore su naglasili da su sva druga rjesenja vazna koliko i tehnicka vlada.
“Zato se, za razliku od vas, borimo i za tehnicku vladu u koju cete vi sa Dukanovicem, a ne mi, ali i za sva druga rjesenja, kako nas DPS ne bi pobjedivao onako kako je vas punih 30 godina”, porucili su iz te partije DF-u.
Oni su pozvali taj politicki savez da prestane sa napadima na opoziciju.
“Zasucite rukave, dostavite predloge ili, u suprotnom, potpisite da cete bojkotovati izbore ako ne bude tehnicke vlade i ako se ne usvoje rjesenja za postene izbore”, zakljucuje se u reagovanju Demokrata.
Mancini sa trojicom debitanata zeli da nadmasi Poca
Italijani ce gostovati BiH 15. novembra u Zenici, a tri dana kasnije u posljednjem kolu – na stadionu “Renco Barbera” u Palermu – docekace Jermeniju
Selektor Italije, Roberto Mancini objavio je spisak igraca za meceve sa Bosnom i Hercegovinom i Jermenijom u kvalifikacijama za EURO 2020.
Italijani ce gostovati BiH 15. novembra u Zenici, a tri dana kasnije u posljednjem kolu – na stadionu “Renco Barbera” u Palermu – docekace Jermeniju.
Italija je vec obezbijedila plasman na EURO 2020, ali naredni mec protiv BiH od velike je vaznosti za Roberta Mancinija. Ukoliko “azuri” trijumfuju u Zenici, Mancini ce prestici ucinak legendarnog Vitorija Poca po broju uzastopnih trijumfa na klupi nacionalnog tima.
Poco i Mancini su po osam puta uzastopno vodili Italijane do trijumfa.
Na Mancinijevom spisku, pored provjerenih snaga nalaze se i tri debitanta – stoper Brese, Andrea Cistana, vezista Fiorentine, Gaetano Kastrovilli i krilo Bolonje, Rikardo Orsolini
Hercegnovske gradske sluzbe prethodnih dana cistile su korito rijeke Sutorine.
“Akcijom koju su zajedno realizovali Opstina Herceg Novi i Mjesna zajednica Sutorina uklonjeni su nasipi kamenja i oborena stabla, koji su na vise mjesta blokirali tok, a korito je prosireno koliko je to bilo moguce”, saopseo je iz Opstine Herceg Novi.
Navodi se da dugi niz godina dio gornjeg sliva te rijeke nije ciscen na adekvatan nacin, zbog cega je dolazilo do izlivanja tokom perioda obilnih padavina.
“Ciscenje Sutorine jedna je od aktivnosti sprovedenih u cilju smanjenja rizika od poplava u dijelovima grada koji su prepoznati kao kriticne tacke. Uradeno je i ciscenje i regulacija korita u dijelu sliva potoka Opacica, u Zelenici, kao i redovna ciscenja korita potoka i rijeka od Igala do Kamenara koja sprovodi preduzece Komunalno stambeno”, kaze se u saopstenju.
Objavljen je snimak danasnje operacije vojne policije ruske armije i turskih vojnika koji su krenuli iz grada Kamisli na istok.
Ruske i turske trupe zajedno patroliraju kurdskim oblastima na sjeveru Sirije od kada su proslog mjeseca dogovor o povlacenju kurdskih jedinica iz pogranicne zone postigli predsjednici Vladimir Putin i Redzep Tajip Erdogan.
RT je objavio snimak danasnje operacije vojne policije ruske armije i turskih vojnika koji su krenuli iz grada Kamisli na istok. Tokom rute duz turske granice duge 100 kilometara obisli su i nekoliko vecih naselja, prenose Novosti.
Ruski dio konvoja cinila su oklopna vozila “BTR-80”, “tajfun i “tigar” dok su Turci koristili svoj oklopni transporter “kirpi”.
Takode, ruski helikopteri prvi put su patrolirali iznad grada Ajn Isa, oko kog su nedavno kurdske i turske snage vodile zestoke borbe. On je trenutno pod kontrolom sirijske armije nakon povlacenja kurdskih jedinica.
Poslodavci bi sredinom naredne godine mozda mogli da ocekuju smanjenje opterecenja na rad, kazao je ministar finansija Darko Radunovic na skupstinskom Odboru za ekonomiju, budzet i finansije.
Poslodavci tvrde da placaju najvisa opterecenja na rad u regionu i da im je to jedna od biznis barijera.
Poreska opterecenja na rad za vise od polovine poslodavaca najozbiljnija su barijera u poslovanju, pokazala je anketa Privredne komore, dok racunica Unije poslodavaca kaze da su ta opterecena, od drzava regiona, najveca u Crnoj Gori.
“Da bi poslodavac isplatio zaposlenom neto zaradu od 500 eura po osnovu poreza i doprinosa u Crnoj Gori drzavi mora da plati 61,64 odsto ili u apsolutnom iznosu 301 euro”, kaze predsjednik PKCG Vlastimir Golubovic.
U Uniji poslodava kazu da je u Srbiji to opterecenje 57 odsto, a u Hrvatskoj 45.
Zato predstavnici udruzenja poslodavaca traze smanjenje tih dazbina u mjeri koja, kako kazu, ne bi ugrozila javne finansije.
To su saopstili pred Odborom za ekonomiju na konsultativnom saslusanju koje je inicirala Socijaldemokratska partija. Ta stranka predlaze smanjenje dazbina poslodavaca za 10 odsto ali postepeno.
“Ne da to bude sok za budzet nego da imamo ono sto je za poresku politiku najvaznije da ona bude otvorena, s jedne strane i da bude predvidljiva”, kazao je poslanik SDP-a Rasko Konjevic.
I poslanici vladajuce koalicije smatraju da bi trebalo smanjiti opterecenja na rad koja placaju poslodavci, ali da se mora voditi racuna o uticaju te odluke na budzet.
“Nije moguce bilo kakav radikalan potez uraditi, drugo su nase zelje i populisticke i politicke izjave, a to je nemoguce u ovom trenutku”, porucuje poslanik DPS-a Filip Vukovic.
“Ja jesam jasno za smanjenje fiskalnog opterecenja, ali sam za to da ce to smanjenje doprinijeti povecanju zarada”, istice poslanik SD-a Boris Mugosa.
U Ministarstvu finansija imaju razumijevanja za zahtjeve poslodavaca i poslanika, ali kako kaze resorni ministar Darko Radunovic u ovom momentu ne moze dati obecanje da ce oni i biti i ispunjeni.
“Moja su ocekivanja da negdje sredinom sljedece godine na ovoj temi mozemo nesto uraditi, ali moramo dobro voditi racuna. Ja bi volio da sljedece godine imamo vanredni prihod koji moze da bude veci nego sto smo planirali iz koncesija za Aerodrome ili veci od ekonomskog drzavljanstva pa da to bude povod da mi nesto mijenjamo”, porucio je Radunovic.
Svi su saglasni da bi smanjenje opterecenja na rad umanjilo sivu ekonomiju, a povecalo zarade, zaposlenost i konkurentnost privrede.
Zapadni Balkan je u srcu Evrope i integracija tih zemalja ostaje visoko na startegijskoj agendi Evropske unije (EU), saopsteno je iz kabineta odlazece visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini.
Portparolka visoke predstavnice Maja Kocijancic, kazala je za Novu M da je Crna Gora ostvarila znacajan napredak, a najizazovnija za dalji progres ka Briselu i dalje ostaju poglavlja 23 i 24.
Kako je navela, Crna Gora je napravila evidentno sveukupan napredak u pristupnim pregovorima sa EU, sa otvorena 32 od 35 poglavlja i privremeno zatvorena tri, kao i u uskladivanju sa evropskim pravnim tekovinama u vecini oblasti.
“Ipak, sa cjelokupnim institucionalnim i znacajnim dijelom pravnog okvira sada je najvaznije da sistem vladavine prava pokaze opipljivije rezultate i odrziv napredak. Tempo pristupnih pregovora definisan je crnogorskim napretkom u sprovodenju reformi, konkretno na polju vladavine prava i poglavljima koja se ticu toga”, kazala je Kocijancic.
Zato, kako je rekla, Crna Gora sada mora proaktivno da istupi i pronade novu snagu za nastavak reformi.
Najveci uzazovi, kazali su iz kabineta Mogerini, i dalje ostaju poglavlja 23 i 24 – borba protiv korupcije, kriminala, pravosude i temeljna prava, koja su prioritet na putu ka EU.
U našoj zemlji će biti sunčano, ali uz mjestimične uslove za kišu i grmljavinu, ponegdje i kratkotrajne vremenske nepogode, naročito krajem dana i tokom noći. Maksimalna dnevna temperatura iznosiće do 32 stepena.
Da li će ulazak Crne Gore u EU malim proizvođačima i preduzetnicima donijeti prilike za rast ili konkurenciju koju neće moći da izdrže? Iskustvo Hrvatske, koja je taj put već prešla, pokazuje da ključnu razliku prave kvalitet, dobra priprema i spremnost na prilagođavanje. U Privrednoj komori Crne Gore i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ističu da se upravo na tome intenzivno radi.
Inflacija u SAD dostigla je najviši nivo u posljednje tri godine zahvaljujući rastu cijena goriva, što stvara glavobolje za američku centralnu banku a potencijalno je i politički izazov za administraciju predsjednika države Donalda Trampa u godini kada se održavaju tzv. međuizbori.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu će se na izborima koji bi trebalo da budu u oktobru kandidovati za još jedan mandat, saopštila je danas njegova stranka Likud.
Ukrajina testira novi domaći protivvazdušni raketni sistem zemlja–vazduh kao moguću zamjenu za pet puta skuplji američki sistem Patriot iste namjene, pišu ukrajinski mediji.
Vlasti u Hongkongu podigle su u srijedu optužnice protiv sedam osoba i dvije kompanije zbog krivičnih djela koja uključuju ubistvo iz nehata i zavjeru, u vezi sa najsmrtonosnijim požarom u gradu u poslednjih nekoliko decenija, prenosi CNN.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu kritikovao je turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana nakon njegovih izjava o izraelskim vojnim operacijama u regionu, nazvavši ga „antisemitskim diktatorom“ i odbacivši njegove kritike na račun Izraela.
Načelnik odjeljenja za rakete i artiljeriju ruskog Ministarstva odbrane Damir Davidov poginuo je u ekspoliziji automobila-bombe u ruskom naselju Balašiha, prenio je danas ruski portal Meduza.
Sedam članova međunarodne mreže za finansiranje terorističke organizacije Islamska država osuđeno je u Belgiji na kazne zatvora od pet do 15 godina, kao i na značajne novčane kazne, saopštio je danas Europol nakon završetka višegodišnje istrage.
Nezadovoljni ljekari na sjednici Odbora direktora Kliničkog centra kazali da su o svemu obavijestili ministra i premijera i da će otići iz ustanove ako se ne riješi njihovo pitanje
Klinika za ortopediju broji ogromne liste čekanja, a ukidanje dopunskog rada ljekarima zabrinjava ustanove sa sjevera u kojima oni ordiniraju
Američka blokada goriva, inflacija i sve oskudnija državna pomoć najteže pogađaju starije Kubance, dok doznake iz inostranstva produbljuju jaz između onih koji imaju podršku porodice i onih koji su prepušteni sebi
"Za Mišom Vešovićem nije raspisana nacionalna potjernica, odsnosno potraga jer on nije bio u bjekstvu niti se krio ili bio nedostupan nadležnim organima. Danas mu je policija pozvonila na vrata stana u kom se nalazio sa svojom porodicom, suprugom i malioljetnim djetetom", kazao je advokat Velibor Marković "Vijestima"
Sastanak partija je trajao gotovo dva sata, a samo su predstavnici Pokreta za Podgoricu dali izjavu medijima, dok predstavnici ostalih partija to nisu željeli
Demokratska narodna partija i Pokret Evropa sad nisu mogle da se usaglase i večeras nije došlo do dogovora većine, kazala je Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu. Podsjetimo, večeras je u Skupštini Glavnog grada održan sastanak predstavnika većine, a tema sastanka bila je rješavanje aktuelne političke situacije.
Proces izbora članova Savjeta RTCG u potpunosti je kompromitovan zbog očigledne namjere parlamentarne većine da obezbijedi političku kontrolu nad Javnim servisom. Zbog toga poslanici Demokratske partije socijalista neće davati legitimitet ovakvom procesu, saopšteno je iz najjače opozicione partije.
Delegacija Pokreta Evropa sad učestvovala je na EPP EU-Enlargement Study Visit & Conference u Sarajevu, jednom od najvažnijih skupova Evropske narodne partije posvećenih politici proširenja Evropske unije i budućnosti Zapadnog Balkana, saopšteno je iz PES-a.
Jutrošnje ubistvo u centru Barselone, izvršeno na svega nekoliko metara od zgrade policije, pokazalo je ono što odgovorni ljudi odavno govore, ne postoji apsolutna bezbjednost, čak ni u najvećim evropskim metropolama sa neuporedivo većim resursima, tehnikom i brojem policajaca, kazao je poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić poručio je da su pripadnici Vojske Crne Gore bili jedna od ključnih karika uspješne organizacije samita.
Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) inicirao je kontrolno saslušanje resornih ministara zbog, kako tvrde, teškog položaja u kojem se nalaze penzioneri.
Za povećanje penzija u Crnoj Gori od 40 eura, kako je predložio Građanski pokret URA, nijesu potrebna dodatna sredstva u budžetu niti novo zaduženje, kazao je poslanik URA Miloš Konatar.
Organizacija samita u Tivtu, veliko je međunarodno priznanje za Crnu Goru kojim naša država potvrđuje svoju evropsku opredijeljenost, ocijenio je politikolog Aleksandar Ćuković. Vraćanje srpskih državljana sa aerodroma u Tivtu i zadržavanje naših građana na granici sa Srbijom neće narušiti odnose između dvije zemlje, smatra Ćuković. Ta dešavanja, kako navodi, koriste se za interne potrebe u susjednoj državi.
Evropska integracija ključ je dugoročne stabilnosti i prosperiteta regiona, poručila je generalna direktorica za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Nizaheta Kurpejovi Cikotić na sastancima Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP).
Delegacija Bošnjačke stranke, predvođena predsjednikom Ervinom Ibrahimovićem, sastala se danas u Sarajevu sa predsjednikom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem, gdje je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, saradnji dvije države, kao i položaju bošnjačkog naroda u regionu. Sagovornici su istakli značaj jačanja saradnje bošnjačkih političkih predstavnika i nastavka evropskog puta obje države.
Da li će ulazak Crne Gore u EU malim proizvođačima i preduzetnicima donijeti prilike za rast ili konkurenciju koju neće moći da izdrže? Iskustvo Hrvatske, koja je taj put već prešla, pokazuje da ključnu razliku prave kvalitet, dobra priprema i spremnost na prilagođavanje. U Privrednoj komori Crne Gore i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ističu da se upravo na tome intenzivno radi.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović tvrdi da je vlasnik kompanije "Carine" Čedomir Popović gradio plažu u Baošićima po planu koji je usvojen 2018. kada je Demokratska partija socijalista (DPS) bila na vlasti.
Raspisivanjem tendera za izgradnju bulevara Velje brdo započinje nova faza jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Podgorici, kojim će ovo naselje biti direktno povezano sa gradskom saobraćajnom mrežom. Vrijednost radova iznosi 33 miliona eura bez PDV-a.
Cijene nafte porasle su u ponedjeljak i približile se nivou od 95 dolara po barelu, usljed zabrinutosti trgovaca zbog ponovnog zaoštravanja sukoba između Izraela i Irana, kao i signala iz Teherana da bi novi izraelski napadi na Liban mogli ugroziti i pomorski saobraćaj kroz Crveno more.
Vanredna Skupština akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koja je održana danas, označila je početak nove razvojne faze kompanije, obilježene snažnim investicionim ambicijama, unapređenjem korporativnog upravljanja i daljim jačanjem povjerenja akcionara, partnera i finansijskih institucija.
Robna razmjena između Crne Gore i Austrije bilježi kontinuirani rast, ali postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje, posebno kroz povećanje izvoza, razvoj proizvodnih kapaciteta i realizaciju zajedničkih projekata, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.
Poreska uprava saopštila je da od početka primjene novog IRMS sistema vodi kontinuiranu komunikaciju sa računovođama i poslovnom zajednicom, poručujući da će opravdani tehnički problemi biti razmatrani pojedinačno, ali da nema prostora za obustavu zakonskih obaveza i uvođenje paralelnih procedura.
Nevladino udruženje Udruženje radnika Vektra Boka AD Herceg Novi organizovalo je protestno okupljanje ispred kancelarije javne izvršiteljke Jasminke Bajović na Toploj, kako bi ukazali na nepravilnosti prilikom prodaje hotela Igalo i iskazali protivljenje uvođenju stečaja. Kako je poručeno, krajem mjeseca biće održana sjednica Anketnog odbora Skupštine Crne Gore, posvećena isključivo problemima bivših radnika Vektra Boke.
Grupa računovođa i zaposlenih u računovodstvenoj struci uputila je otvoreno pismo Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija upozoravajući na, kako navode, ozbiljne probleme nastale od početka primjene IRMS sistema. Pismo je podržano online peticijom koju je za jedan dan potpisalo više od 500 računovođa i stručnih lica iz ove oblasti.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
