SKUP U PKCG

Odbor udruzenja speditera Privredne komore (PKCG) inicirao je formiranje radnog tijela koje bi svojom aktivnoscu doprinijelo da izvoznici i uvoznici iz okruzenja koriste Luku Bar mnogo vise za transport svoje robe.

Na sjednici odrzanoj u PKCG saopsteno je da bi na taj nacin bili uposleni kapaciteti Luke, koja je izuzetno znacajno preduzece za Crnu Goru, a povecao bi se obim poslova za sve kompanije koje su svojom djelatnoscu povezane sa tom barskom firmom.

Iz PKCG je saopsteno da u sastavu tog radnog tijela treba da budu predstavnici privrede, odnosno zainteresovanih logistickih preduzeca, saobracaja, proizvodnje, potom Zeljeznicke infrastrukture, Luke Bar i Ministarstva saobracaja.

Na sjednici je saopsteno da je barska luka izuzetno vazna za sve logisticke subjekte, odnosno privredni sistem Crne Gore u cjelini. Osim luckih operatera, djelatnost 40 preduzeca iz Bara koja se bave poslovima zastupanja pred carinskim organom je direktno zavisna od obima posla u Luci.

Sve balkanske luke su u prosloj godini obavile jedan odsto ukupnog svjetskog pretovara kontejnera, a Luka Bar svega 0,6 odsto od ukupnog pretovara balkanskih luka.

Dalibor Pelevic iz MSC Montenegro predstavio je logisticke aktivnosti preko Luke Bar, kao izvozni proizvod Crne Gore.

On je ocijenio da su glavni problemi koji usporavaju potpunije koriscenje kapaciteta barske luke nepostojanje strategije za pracenje tranzitnog robnog saobracaja preko luke, mali stepen pracenja aktivnosti konkurentskih logistickih pravaca i organizovanih komercijalnih aktivnosti na regionalnim trzistima, te losa infrastrukturna povezanost sa regionom.

“Kljucne sanse za promjenu sadasnje situacije su u vecim poslovnim aktivnostima zeljeznickog prevoza koji je glavni generator razvoja logistickih aktivnosti preko barske luke cemu ce doprinijeti rekonstrukcija pruge Bar – Beograd”, rekao je Pelevic.

Zeljeznica je u prosloj godini prevezla 271 kontejner preko Luke Bar, sto je 0,9 odsto. U okruzenju taj procenat iznosi od 40 do 55 odsto. Takode su veoma znacajni zavrsetak izgradnje auto-puta Bar-Beograd, kao i ostala infrastrukturna povezivanja sa zemljama u okruzenju.

On je dodao da su neki od ciljeva koje bi trebalo postici u toj oblasti skracivanje “praznog hoda” kontejnera na kopnu, povecanje konkurentnosti intermodalnog pravca preko Bara, veci promet i nizi troskovi u uvozu/izvozu kontejnera preko barske luke, konkurentniji logisticki pravac, dodatno snizenje troskova i povecanje konkurentnosti, te vece uposljavanje logistickih subjekata iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora udruzenja saobracaja Deda Delovic, ocijenio je da nema prirodnijeg saveza od onog koji cine spediteri i Luka Bar.

“Sustina je u ocjeni logistickih parametara, a ne u cijeni, niti rastojanju Luke od bilo kojeg ishodista toka robe. Luka moze biti na 50 kilometara od neke fabrike ili nekog ishodista robe, a da roba ne ide ka njoj”, rekao je Delovic.

Prema njegovim rijecima, sirok je opseg faktora uticaja koji odreduju pravac robe ka ili od neke luke, pa oni zahtijevaju koordinaciju svih subjekata koji u toj oblasti djeluju.

Delovic smatra da treba formirati radno tijelo, pri cemu treba voditi racuna o ciljevima i interesima onih koji ga sacinjavaju.

Predsjednik Odbora, Radovan Radulovic, saopstio je da podrzava sve aktivnosti kojim ce se stvoriti pretpostavke da se moze “dovoditi” teret.

On smatra da, uprkos tome sto postoji prostor za veci prihvat tereta, treba uloziti dodatne napore kako bi se poslovi realizovali uz sto manje ogranicenja.

Izvrsni direktor Zeljeznicke infrastrukture Ljubisa Curcic, kazao je da se radi na rehabilitaciji zeljeznicke pruge Beograd-Bar koja je najkomplikovanija u Evropi.

“Rehabilitovali smo 50 odsto infrastrukture. Ulozili smo blizu 200 miliona eura u posljednjih desetak godina. Nastavljamo sa ulaganjima i ocekujemo da cemo sjeverni dio, koji je mnogo tezi, zavrsiti za nekoliko godina, a za onaj od Podgorice do Bara uskoro cemo imati projektnu dokumentaciju”, rekao je Curcic.

Marko Lucic iz SOS Manex-a predlozio je da bi moguce rjesenje za Luku Bar trebalo traziti u partnerstvu sa subjektima iz Srbije ili Bosne i Hercegovine koji bi obezbijedili dovoljno robe za lucke kapacitete.

Savjetnik u Komori Filip Vujovic, kazao je da je robna razmjena tokom prvih devet mjeseci bila 2,25 milijardi eura. Izvoz je iznosio 300,5 miliona i 2,2 odsto je visi nego u istom periodu prosle godine, a uvoz od 1,95 milijardi eura veci je 3,1 odsto.

Evidentiran je deficit od 1,65 milijardi, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 15,4 odsto.

“Zbog uspostavljanja stumulativnijeg biznis ambijenta za poslovanje kompanija potrebno je nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelegalnog poslovanja, neprijavljivanja zaposlenih, neadekvatnog obracuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti i izbjegavanja prijavljivanja prihoda”, zakljucio je Vujovic.

DOSTAVIO MEDOJEVIC

Vlada je dala negativno misljenje na Predlog zakona o minimalnoj zaradi, koji je Skupstini dostavio poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojsa Medojevic.

“Imajuci u vidu da je Zakonom o radu dat koncepcijski osnov pojma minimalne zarade i propisan nacin njenog utvrdivanja, smatramo da ne treba prihvatiti Predlog koji je Skupstini dostavio Medojevic”, navodi se u misljenju Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje je Vlada razmatrala na sjednici u cetvrtak.

Dostavljenim Predlogom se, kako je objasnjeno, predlaze da minimalna zarada bude najnizi mjesecni iznos bruto plate za puno radno vrijeme, a pravo na nju imali bi svi zaposleni koji rade u Crnoj Gori, bez obzira na vrstu registracije poslodavca.

“Minimalna zarada od 1. jula 2008. godine bila bi na nivou od 50 odsto prosjecne u Crnoj Gori ostvarene u 2007. godini, prema zvanicnom saopstenju Monstata. Procentualni udio minimalne zarade u odnosu na prosjecnu za prethodnu godinu, za svaki obracunski period obracunavao bi se nakon sto Monstat objavi podatke o realnom rastu bruto domaceg proizvoda (BDP) za prethodnu godinu”, navodi se u Predlogu.

Obracun bi se radio tako sto bi se stopa ucesca minimalne u prosjecnoj zaradi iz prethodne godine uvecala za procenat realnog rasta BDP-a u prosloj godini. Takav nacin utvrdivanja minimalne zarade primjenjivao bi se od 1. juna svake naredne godine.

Predlogom se, kako je objasnjeno, predvida nadzor nad primjenom tog zakona, kao i novcane kazne za prekrsaje.

Iz Ministarstva su kazali da je Zakonom o radu propisano da zaposleni ima pravo na odgovarajucu zaradu, koja se utvrduje u skladu sa zakonom, kolektivnim i ugovorom o radu, kao i da se garantuje jednaka plata za muskarce i zene za isti ili rad iste vrijednosti.

Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti stepen strucne spreme, odnosno strucne ili kvalifikacije nivoa obrazovanja, odgovornost, vjestine, uslovi i rezultati rada.

Zakonom je definisano da zarada, njena naknada i druga primanja utvrdena kolektivnim i ugovorom o radu cine bruto zaradu. Zarada se uvecava u skladu sa kolektivnim i ugovorom o radu za rad duzi od punog radnog vremena, nocni, minuli i rad u dane drzavnih i vjerskih praznika koji su zakonom utvrdeni kao neradni.

Zarada za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, kako je objasnjeno, sastoji se od osnovne zarade, dijela za radni ucinak i uvecane. Ugovorena zarada odredena je ugovorom o radu i ne moze biti niza od minimalne.

Radni ucinak se odreduje na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i zalaganja i odnosa zaposlenog prema radnim obavezama, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni ucinak i puno, odnosno radno vrijeme koje se izjednacava sa punim radnim vremenom. Iznos minimalne zarade, koji ne moze biti nizi od 30 odsto prosjecne u Crnoj Gori u prethodnom polugodistu, utvrduje Vlada na predlog Socijalnog savjeta na polugodisnjem nivou.

Zakonom o radu je utvrden osnov da Vlada na polugodisnjem nivou, na predlog Socijalnog savjeta, odlukom utvrduje vrijednost minimalne zarade.

“Smatramo da bi se utvrdivanjem minimalne zarade na nacin kako je predvideno Predlogom ugrozio socijalni dijalog, odnosno sloboda pregovaranja zaposlenih i poslodavaca sa Vladom u vezi sa utvrdivanjem veceg iznosa minimalne zarade”, navodi se u misljenju.

Iz Ministarstva su dodali da se prilikom utvrdivanja minimalne zarade mora voditi racuna o onome sto je minimum egzistencije za zaposlene u Crnoj Gori, odnosno da utvrdeni iznos minimalne zarade ne moze biti nizi od nacionalne apsolutne linije siromastva. S druge strane minimalna zarada ne smije da ugrozi poslovanje jednog broja poslodavaca.