U CRNOJ GORI
U Crnoj Gori ove sedmice je 35,81 hiljada nezaposlenih, 2,3 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).
Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 15,09 odsto na 15,43 odsto. Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.
Zavod je od pocetka godine evidentirao 11,42 hiljade novozaposlenih. Od pocetka godine oglaseno je 29,4 hiljade slobodnih radnih mjesta.
Ministar Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva
Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapovic i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva, dr Ljiljana Krivokapic i dr Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, saopsteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako navode u saopstenju, sporazumom je predvideno da Vlada Crne Gore u periodu 2021-2023. godine Stambenoj zadruzi ,,Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.
Ministar Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.
,,Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic, navodi se u saopstenju.
Kako dalje kazu, on je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.
Ministar je dodao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta- kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura, saopsteno je iz Ministarsta zdravlja.
Kako dalje saopstavaju, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata, dr Ljiljana Krivokapic izrazila je zadovoljstvo sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.
,,Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic, navodi se u saopstenju.
Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom ostine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednikom opstine Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova, saopsteno je iz Ministarstva zdravlja.
Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, dr Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom, kaze se u saopstenju.
,,Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, kazao je Pavicevic, zakljucuje se u saopstenju Ministarstva zdravlja.
Podnijete krivicne prijave protiv pet osoba, od kojih je njih cetvoro uhapseno, dok se jedna osoba nalazi na izdrzavanju zatvorske kazne
Policija u Baru, Budvi i Niksicu je, u koordinciji sa Sektorom kriminalisticke policije, realizovala zajednicku akciju ,,Udica” koja je usmjerena na otkrivanje i suzbijanje takozvane ulicne prodaje droge na podrucju Opstine Budva, saopsteno je iz Uprave policije.
Podnijete su krivicne prijave protiv pet osoba: L.R. (33), A.A. (27), I.R. (38), G.I. (47) i P.P. (38), od kojih je njih cetvoro uhapseno, zbog sumnje da su pocinili krivicno djelo – neovlascena proizvodnja, drzanje i stavljanje u promet opojnih droga.
L.R. se, isticu iz policije, nalazi na izdrzavanju zatvorske kazne u UIKS-u.
Tokom visemjesecne akcije, kako navode iz policije, procesuirano je 15 osoba zbog pocinjenih krivicnih djela i prekrsaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.
“Tokom rada na ovoj akciji policija je izvrsila zaplijene opojnih droga na podrucju Budve, a ukupno je zaplijenjeno oko 500 grama kokaina i manja kolicina heroina i marihuane”, saopsteno je iz policije.
OBAVEZNO PRIMIJENITI
S obzirom na obilne padavine na podrucju centralne Crne Gore za ocekivati je da dode do povecanja nivoa vode na vecini vodoizvorista sto po pravilu rezultuje povecanjem mutnoce. Podgoricki vodovod je vec izdao saopstenje da je vodu, zbog povecane mutnoce, potrebno prokuvati prije upotrebe.
U slucaju vidljive mutnoce gradanima se ne preporucuje da upotrebljavaju vodu za pice i pripremanje hrane, vec je potrebno koristiti bezbjedne alternative, tj. vodu iz “kontrolisanih izvora” vodosnabdijevanja, a prije svega flasiranu vodu.
Ekipe Instituta za javno zdravlje Crne Gore su na terenu gdje trenutno vrse uzorkovanja i mjerenja fizicko-hemijskih parametara vode za pice, a rezultati mjerenja ce biti objavljeni na web stranici Instituta odmah po zavrsetku analiza.
Do tada, Institut za javno zdravlje gradanima daje informacije u vezi s najcescim pitanjima u vezi s mutnocom vode.
Sta je mutnoca?
Mutnoca je termin kojim se sluzimo kada opisujemo kvalitet vode, a odnosi se na providnost vode. Ona se javlja kada voda na svom putu pokupi fino suspendovane cestice gline, mulja, organske i neorganske materije, planktona i drugih mikroskopskih organizama. Mutnoca se mjeri i izrazava u tzv. nefelometrijskim turbidimetrijskim jedinicama (NTU). Voda je odgovarajuceg kvaliteta ako je mutnoca manja od 1NTU.
Sta se preduzima kada se identifikuje mutnoca u vodi za pice?
Kada mutnoca prede vrijednost od 1NTU, preporucuje se da stanovnistvo, a narocito djeca, trudnice, stari i stanovnistvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flasirane vode, na odgovarajuci nacin dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorista i sl.). Kada mutnoca prede vrijednost od 6NTU, svim korisnicima se preporucuje da za pice koriste bezbjedne alternative.
Da li je zamucenost vode za pice zdravstveni problem?
Mutnoca je vise pokazatelj zdravstvenog rizika nego zdravstveni problem.
Dokazano je da sa povecanjem mutnoce raste rizik od nastanka oboljenja organa za varenje – narocito za populaciju pod rizikom u koju spadaju novorodencad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom.
Zasto je mutnoca vazan indikator kvaliteta vode?
Bakterije, virusi i paraziti imaju sklonost da se vezu za cestice prisutne u mutnoj vodi. Na ovaj nacin ostaju “izvan domasaja” sredstava za dezinfekciju (u prvom redu aktivnog hlora) cime se ometa i onemogucava adekvatna dezinfekcija vode
Kako prokuvati vodu namjenjenu za pice?
U slucajevima kada ne postoje alternative zamucenu vodu namjenjenu za pice, pripremanje obroka, pranje voca ili povrca, pravljenje sokova ili leda, za pranje zuba isl. prije upotrebe treba prokuvati. Prije prokuvavanja treba vodu pustiti da “odstoji” kako izbistrila, a suspendovane cestice istalozile pa nakon toga prokuvati bistri dio. Ukoliko se koristi voda sa centralizovanih vodovodnih sistema potrebno ju je drzati najmanje pet minuta na temperaturi kljucanja. Ako se koristi voda iz bunara, lokalnih izvora i slicno, vodu treba prokuvati na temperaturi kljucanja minimum 10 minuta. Nakon toga vodu treba rashladiti u cistoj, pokrivenoj posudi.
Da li je bezbjedno kupati se ili tusirati sa mutnom vodom?
Da, pod uslovom da se u toku kupanja ili tusiranja voda ne konzumira sto je najcesci slucaj kod djece.
Ko je odgovoran da obezbjedi sigurnost vode za pice?
Preduzeca za vodosnabdjevanje su odgovorna za higijensku ispravnost vode za pice koju isporucuju potrosacima. Takode su u obavezi da informisu javnost kada postoje problemi koji ugrozavaju kvalitet vode. Informacije se uglavnom daju preko medija, drustvenih mreza i web stranica. Sistemi za vodosnabdjevanje podlijezu zdravstvenom nadzoru i pod kontrolom su inspekcijskih organa. U okviru kontrole bezbijednosti, voda za pice se analizira na razlicite parametre medu kojima se analizira i mutnoca.
DANASNJI PREGOVORI NEUSPJELI
Razgovor predstavnika skolskih sindikata i vlade o zahtjevima za povecanje koeficijenta slozenosti poslova od sest odsto, jutros je zavrsen bez dogovora, pa je najavljen nastavak strajka u osnovnim i srednjim skolama u Hrvatskoj koji je poceo jos 10. oktobra.
Ministarka obrazovanja Blazenka Divjak rekla je novinarima poslije sastanka da ce pregovori sa sindikatima biti nastavljeni sjutra i da ocekuje postizanje kompromisa, jer je situacija postala “ozbiljna”. Ona je najavila da ce u srijedu izdati uputstva skolama o tome kako ce se nadoknaditi dani provedeni u stajku.
Ministar rada Josip Aladrovic izjavio je da ocekuje da ce do kraja sedmice biti formulisana ponuda koja bi mogla da bude prihvatljiva kako bi doslo do prekida strajka koji je usao u petu sedmicu.
“Moramo imati na umu fiskalnu i sistemsku odrzivost”, naglasio je Aladrovic.
Predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Branimir Mihalinec kazao je novinarima da je ovo prvi sastanak o koeficijentima od pocetka strajka i da su dobili obecanje vlade da ce svoj predlog za rjesenje situacije sastaviti u pisanoj formi.
On je rekao da ne moze da otkriva detalje razgovora, da su sindikati spremni za nastavak dijaloga, ali da se strajk nastavlja.
“Sve sto postignemo i do cega dodemo u pregovorima dacemo svima koji ucestvuju u strajku na referendumsko izjasnjavanje”, dodao je Mihalinec.
U skladu s cirkularnim modelom strajka, po kojem su svakog dana u strajku skole u drugim zupanijama, a povremeno u cijeloj zemlji, danas nema nastave u skolama u Osjecko-baranjskoj i Licko-senskoj zupaniji, a u utorak u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj zupaniji.
U srijedu ce ponovo strajkovati sve skole u Hrvatskoj, a najavljen je i protest prosvjetara ispred sjedista vlade na Markovom trgu u Zagrebu.
Skolski sindikati traze povecanje koeficijenta slozenosti poslova za 6,11 odsto, koliko zaposleni u skolama zaostaju za drugim javnim sluzbenicima.
Vlada je u oktobru odbila njihov zahtjev, ali je u meduvremenu najavila da ce u 2020. u tri etape povecati osnovicu za 6,12 odsto za sve zaposlene u drzavnim i javnim sluzbama. Sindikati su ocijenili da se time ne rjesava zaostajanje plata zaposlenih u obrazovanju.
U dogovoru s koalicionim partnerima iz Hrvatske narodne stranke, koji su podrzavali sindikalne zahtjeve, vlada je prosle sedmice najavila da ce poceti rad na rjesavanju sistema koeficijenata u javnim sluzbama, a ako oni ne budu rijeseni do kraja juna iduce godine, koeficijent slozenosti poslova za zaposlene u obrazovanju bi se povecao za dva odsto.
Nedavno su u strajk stupili i zaposleni na fakultetima, posto je propao pokusaj mirenja vlade i sindikata koji trazi povecanje plata dijelu clanova s najnizim platama, radi otklanjanja razlika izmedu radnih mjesta u sistemu nauke i obrazovanja, kao i istovrsnih radnih mjesta u javnim sluzbama. Zasad se prekid nastave na fakultetima odvija jednom sedmicno.
Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook
Portal Vijesti se i ovog oktobra, prema podacima Google Analytics-a sa 78 miliona otvorenih stranica, nasao na vrhu liste najcitanijih portala u Crnoj Gori.
Prethodnog mjeseca sve nase platforme posjetilo je 1,2 miliona jedinstvenih korisnika, koji su se na nasem portalu zadrzavali u prosjeku sedam, a na aplikaciji 10 minuta po jednoj posjeti.
Preko 1,3 miliona pregleda na nasoj video platformi jos jednom dokazuje da je potreba za brzim izvorom informacija u neprestanom porastu i da nekoliko minuta video zapisa moze biti znatno efikasnije u odnosu na duzi pisani sadrzaj.
Zahvaljujuci vama, Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook.
Portal Vijesti i ND Vijesti, u saradnji sa Televizijom Vijesti, se trudi da relevantnim sadrzajima zadovolji potrebe svojih citalaca za brzim i tacnim informacijama. Gore navedeni podaci su, za nas tim, razlog vise da iz dana u dan napreduje i pruza vam samo najkvalitetnije sadrzaje. Tu smo za vas!
Hvala vam na ukazanom povjerenju!
POTPISAN SPORAZUM
Ministar zdravlja Kenan Hrapovic i predstavnici sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapic i Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, u iznosu od milion i po eura.
Sporazumom je, kako je saopsteno, predvideno da Vlada Crne Gore u periodu od 2021. do 2023. Stambenoj zadruzi “Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.
Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.
“Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic.
On je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.
Hrapovic je rekao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta, odnosno kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Ljiljana Krivokapic kazala je da je zadovoljna sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.
“Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic.
Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom Opstine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednicima opstina Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova.
Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom.
“Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, zakljucio je Pavicevic.
OD PADA BERLINSKOG
Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.
“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.
Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.
“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.
Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.
Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.
Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.
Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.
Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.
Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.
“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.
Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.
“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.
Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.
“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.
S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.
“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.
Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.
“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.
OD PADA BERLINSKOG
Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.
“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.
Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.
“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.
Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.
Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.
Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.
Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.
Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.
Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.
“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.
Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.
“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.
Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.
“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.
S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.
“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.
Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.
“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.
SD NAJAVIO
Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.
“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.
Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović predložio je danas Višem sudu u Beogradu da oglasi krivim i na maksimalne kazne osudi Vladimira i Miljanu Kecmanović, roditelje tada trinaestogodišnjeg dječaka koji je 3. maja 2023. godine u OŠ „Vladislav Ribnikar“ usmrtio devetoro učenika i radnika obezbjeđenja, a ranio još petoro učenika i nastavnicu istorije.
Poljska preti da će oduzeti državno odlikovanje predsedniku Ukrajine zbog imenovanja ukrajinske vojne jedinice po kontroverznim borcima iz Drugog svetskog rata.
Predstavnici opštinskih službi za zaštitu i spašavanje, Inženjerske komore Crne Gore, sindikalnih organizacija i Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova razgovarali su o unapređenju sistema zaštite i spašavanja, kao i o rješenjima koja će biti predložena kroz izradu Zakona o zaštiti od požara. Dogovoreno je da profesionalna i stručna javnost pripremi predloge odredbi koje se odnose na vatrogastvo, a koje će razmotriti radna grupa za izradu zakona.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje, Miodrag Bešović, ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten i konzulka u ambasadi Republike Njemčke, Franciska Haze, prisustvovali su danas primopredaji donacije namijenjene unapređenju uslova rada u Operativno-komunikacionom centru 112 (OKC 112).
Filozofski fakultet je u proteklih nekoliko godina, oslanjajući se na bogato višedecenijsko nasleđe nastave, obrazovanja i naučno-istraživačkog djelovanja, njegovao i afirmisao sve krucijalne sastavne segmente akademskog života: nastavu, nauku, međunarodnu saradnju, posebno akcentujući prirodnu vezivnu komponentu koja višedimenzionalno prožima sve aspekte akademskog života u našoj zajednici, akademski integritet, kazala je dekanica tog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, Tatjana Novović.
Vlada Crne Gore usvojila je Predlog zaključka o imenovanju novog člana i zamjenika člana Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanske komisije) u ime Crne Gore, saznaje Portal RTCG.
Visoki krivični sud Hrvatske danas je saopštio da je potvrdio prvostepenu presudu kojom je Branimir Glavaš osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad osječkim Srbima 1991.
Čitalac Portala RTCG poslao je redakciji fotografije divokoza snimljenih na Durmitoru, na lokalitetu Vjetrena brda, na nadmorskoj visini od 2.231 metar.
Jutrošnje ubistvo u centru Barselone, izvršeno na svega nekoliko metara od zgrade policije, pokazalo je ono što odgovorni ljudi odavno govore, ne postoji apsolutna bezbjednost, čak ni u najvećim evropskim metropolama sa neuporedivo većim resursima, tehnikom i brojem policajaca, kazao je poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković.
Pogledajte listu 1.248 fudbalera i selektora svih 48 nacionalnih timova koji će se nadmetati na Svetskom prvenstvu od 11. juna do 19. jula.
Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović je rekao da vlast zloupotrebljava "snažnu EU podršku državi kako bi demonstrirali najgore parlamentarne prakse"
Vijesti u pola 7 uređuje Ana Milačić
Evropska komisija za demokratiju putem prava - poznatija kao Venecijanska komisija zbog svojih sjednica u Veneciji, je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima
Crnogorska rukometašica od naredne sezone nosiće dres Budućnosti
Iz Evropskog saveza su kazali da je takođe, prihvaćen i predlog Borisa Mugoše da nadležna ministarstva razmotre Pravilnik o medicinskim indikacijama sa posebnim fokusom na problematiku onkoloških pacijenata i lica iz spektra autizma u smislu definisanja adekvatnih uslova za ostvarivanje prava koja im pripadaju
Zeković je odigrao i pet utakmica za omladinsku reprezentaciju Crne Gore
U prvom meču savladali su uzbekistanski FC Olympic Phygital rezultatom 3:2
Bivši američki ambasador upozorava da dogovor Trampove administracije s liderom SNSD-a oko visokog predstavnika otvara pitanje da li SAD žele pregovore o teritorijalnom integritetu BiH, umjesto odbrane Dejtona i državnih institucija
Ministar odbrane Dragan Krapović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić obišli su pripadnike VCG koji su bili angažovani na obezbjeđivanju Samita koji je prethodne sedmice održan u Tivtu
"U Yahoo travel tekstu objavljenom pod naslovom "Nema Glastonburyja? Nema problema", Yahoo donosi izbor evropskih festivala koji su još dostupni publici ovog ljeta", dio je saopštenja Exit tima
Jutrošnje ubistvo u centru Barselone, izvršeno na svega nekoliko metara od zgrade policije, pokazalo je ono što odgovorni ljudi odavno govore, ne postoji apsolutna bezbjednost, čak ni u najvećim evropskim metropolama sa neuporedivo većim resursima, tehnikom i brojem policajaca, kazao je poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić poručio je da su pripadnici Vojske Crne Gore bili jedna od ključnih karika uspješne organizacije samita.
Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) inicirao je kontrolno saslušanje resornih ministara zbog, kako tvrde, teškog položaja u kojem se nalaze penzioneri.
Za povećanje penzija u Crnoj Gori od 40 eura, kako je predložio Građanski pokret URA, nijesu potrebna dodatna sredstva u budžetu niti novo zaduženje, kazao je poslanik URA Miloš Konatar.
Organizacija samita u Tivtu, veliko je međunarodno priznanje za Crnu Goru kojim naša država potvrđuje svoju evropsku opredijeljenost, ocijenio je politikolog Aleksandar Ćuković. Vraćanje srpskih državljana sa aerodroma u Tivtu i zadržavanje naših građana na granici sa Srbijom neće narušiti odnose između dvije zemlje, smatra Ćuković. Ta dešavanja, kako navodi, koriste se za interne potrebe u susjednoj državi.
Evropska integracija ključ je dugoročne stabilnosti i prosperiteta regiona, poručila je generalna direktorica za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Nizaheta Kurpejovi Cikotić na sastancima Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP).
Delegacija Bošnjačke stranke, predvođena predsjednikom Ervinom Ibrahimovićem, sastala se danas u Sarajevu sa predsjednikom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem, gdje je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, saradnji dvije države, kao i položaju bošnjačkog naroda u regionu. Sagovornici su istakli značaj jačanja saradnje bošnjačkih političkih predstavnika i nastavka evropskog puta obje države.
Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti. U intervjuu za FTV govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica poručio je da građani, umjesto manipulacija, treba da znaju činjenice o projektu Možura, navodeći da su kroz poreske obaveze i transakcije u vezi sa tim projektom državi nanijete višemilionske štete. On je kazao da je jedna kompanija izbjegla plaćanje više od sedam miliona eura PDV-a, dok je za Možura Wind Park naveo da je pokušala da izbjegne plaćanje gotovo sedam miliona eura poreskih obaveza, ističući da se mora utvrditi odgovornost svih učesnika u poslovima vezanim za ovaj projekat.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec poručio je, nakon susreta sa predsjednicima crnogorskih opština, da je zajednički zaključak sastanka da lokalne samouprave treba više uključiti u kreiranje zakona.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović tvrdi da je vlasnik kompanije "Carine" Čedomir Popović gradio plažu u Baošićima po planu koji je usvojen 2018. kada je Demokratska partija socijalista (DPS) bila na vlasti.
Raspisivanjem tendera za izgradnju bulevara Velje brdo započinje nova faza jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Podgorici, kojim će ovo naselje biti direktno povezano sa gradskom saobraćajnom mrežom. Vrijednost radova iznosi 33 miliona eura bez PDV-a.
Cijene nafte porasle su u ponedjeljak i približile se nivou od 95 dolara po barelu, usljed zabrinutosti trgovaca zbog ponovnog zaoštravanja sukoba između Izraela i Irana, kao i signala iz Teherana da bi novi izraelski napadi na Liban mogli ugroziti i pomorski saobraćaj kroz Crveno more.
Vanredna Skupština akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koja je održana danas, označila je početak nove razvojne faze kompanije, obilježene snažnim investicionim ambicijama, unapređenjem korporativnog upravljanja i daljim jačanjem povjerenja akcionara, partnera i finansijskih institucija.
Robna razmjena između Crne Gore i Austrije bilježi kontinuirani rast, ali postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje, posebno kroz povećanje izvoza, razvoj proizvodnih kapaciteta i realizaciju zajedničkih projekata, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.
Poreska uprava saopštila je da od početka primjene novog IRMS sistema vodi kontinuiranu komunikaciju sa računovođama i poslovnom zajednicom, poručujući da će opravdani tehnički problemi biti razmatrani pojedinačno, ali da nema prostora za obustavu zakonskih obaveza i uvođenje paralelnih procedura.
Nevladino udruženje Udruženje radnika Vektra Boka AD Herceg Novi organizovalo je protestno okupljanje ispred kancelarije javne izvršiteljke Jasminke Bajović na Toploj, kako bi ukazali na nepravilnosti prilikom prodaje hotela Igalo i iskazali protivljenje uvođenju stečaja. Kako je poručeno, krajem mjeseca biće održana sjednica Anketnog odbora Skupštine Crne Gore, posvećena isključivo problemima bivših radnika Vektra Boke.
Grupa računovođa i zaposlenih u računovodstvenoj struci uputila je otvoreno pismo Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija upozoravajući na, kako navode, ozbiljne probleme nastale od početka primjene IRMS sistema. Pismo je podržano online peticijom koju je za jedan dan potpisalo više od 500 računovođa i stručnih lica iz ove oblasti.
Shodno Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji (EU), crnogorski parlament bi u oblasti pravosuđa i oblasti borbe protiv korupcije do kraja drugog kvartala trebalo da usvoji sedam izmijenjenih ili novih zakona, koji su uglavnom prošli javne rasprave, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.
Radnici i građani Vektra Boke najavili su za sjutra mirni protest ispred kancelarije sudskog izvršitelja u Herceg Novom, gdje će, kako navode, ukazati na nepravilnosti u radu sudskog izvršitelja i advokata.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
