U CRNOJ GORI
U Crnoj Gori ove sedmice je 35,81 hiljada nezaposlenih, 2,3 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).
Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 15,09 odsto na 15,43 odsto. Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.
Zavod je od pocetka godine evidentirao 11,42 hiljade novozaposlenih. Od pocetka godine oglaseno je 29,4 hiljade slobodnih radnih mjesta.
Ministar Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva
Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapovic i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva, dr Ljiljana Krivokapic i dr Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, saopsteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako navode u saopstenju, sporazumom je predvideno da Vlada Crne Gore u periodu 2021-2023. godine Stambenoj zadruzi ,,Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.
Ministar Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.
,,Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic, navodi se u saopstenju.
Kako dalje kazu, on je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.
Ministar je dodao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta- kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura, saopsteno je iz Ministarsta zdravlja.
Kako dalje saopstavaju, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata, dr Ljiljana Krivokapic izrazila je zadovoljstvo sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.
,,Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic, navodi se u saopstenju.
Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom ostine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednikom opstine Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova, saopsteno je iz Ministarstva zdravlja.
Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, dr Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom, kaze se u saopstenju.
,,Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, kazao je Pavicevic, zakljucuje se u saopstenju Ministarstva zdravlja.
Podnijete krivicne prijave protiv pet osoba, od kojih je njih cetvoro uhapseno, dok se jedna osoba nalazi na izdrzavanju zatvorske kazne
Policija u Baru, Budvi i Niksicu je, u koordinciji sa Sektorom kriminalisticke policije, realizovala zajednicku akciju ,,Udica” koja je usmjerena na otkrivanje i suzbijanje takozvane ulicne prodaje droge na podrucju Opstine Budva, saopsteno je iz Uprave policije.
Podnijete su krivicne prijave protiv pet osoba: L.R. (33), A.A. (27), I.R. (38), G.I. (47) i P.P. (38), od kojih je njih cetvoro uhapseno, zbog sumnje da su pocinili krivicno djelo – neovlascena proizvodnja, drzanje i stavljanje u promet opojnih droga.
L.R. se, isticu iz policije, nalazi na izdrzavanju zatvorske kazne u UIKS-u.
Tokom visemjesecne akcije, kako navode iz policije, procesuirano je 15 osoba zbog pocinjenih krivicnih djela i prekrsaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.
“Tokom rada na ovoj akciji policija je izvrsila zaplijene opojnih droga na podrucju Budve, a ukupno je zaplijenjeno oko 500 grama kokaina i manja kolicina heroina i marihuane”, saopsteno je iz policije.
OBAVEZNO PRIMIJENITI
S obzirom na obilne padavine na podrucju centralne Crne Gore za ocekivati je da dode do povecanja nivoa vode na vecini vodoizvorista sto po pravilu rezultuje povecanjem mutnoce. Podgoricki vodovod je vec izdao saopstenje da je vodu, zbog povecane mutnoce, potrebno prokuvati prije upotrebe.
U slucaju vidljive mutnoce gradanima se ne preporucuje da upotrebljavaju vodu za pice i pripremanje hrane, vec je potrebno koristiti bezbjedne alternative, tj. vodu iz “kontrolisanih izvora” vodosnabdijevanja, a prije svega flasiranu vodu.
Ekipe Instituta za javno zdravlje Crne Gore su na terenu gdje trenutno vrse uzorkovanja i mjerenja fizicko-hemijskih parametara vode za pice, a rezultati mjerenja ce biti objavljeni na web stranici Instituta odmah po zavrsetku analiza.
Do tada, Institut za javno zdravlje gradanima daje informacije u vezi s najcescim pitanjima u vezi s mutnocom vode.
Sta je mutnoca?
Mutnoca je termin kojim se sluzimo kada opisujemo kvalitet vode, a odnosi se na providnost vode. Ona se javlja kada voda na svom putu pokupi fino suspendovane cestice gline, mulja, organske i neorganske materije, planktona i drugih mikroskopskih organizama. Mutnoca se mjeri i izrazava u tzv. nefelometrijskim turbidimetrijskim jedinicama (NTU). Voda je odgovarajuceg kvaliteta ako je mutnoca manja od 1NTU.
Sta se preduzima kada se identifikuje mutnoca u vodi za pice?
Kada mutnoca prede vrijednost od 1NTU, preporucuje se da stanovnistvo, a narocito djeca, trudnice, stari i stanovnistvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flasirane vode, na odgovarajuci nacin dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorista i sl.). Kada mutnoca prede vrijednost od 6NTU, svim korisnicima se preporucuje da za pice koriste bezbjedne alternative.
Da li je zamucenost vode za pice zdravstveni problem?
Mutnoca je vise pokazatelj zdravstvenog rizika nego zdravstveni problem.
Dokazano je da sa povecanjem mutnoce raste rizik od nastanka oboljenja organa za varenje – narocito za populaciju pod rizikom u koju spadaju novorodencad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom.
Zasto je mutnoca vazan indikator kvaliteta vode?
Bakterije, virusi i paraziti imaju sklonost da se vezu za cestice prisutne u mutnoj vodi. Na ovaj nacin ostaju “izvan domasaja” sredstava za dezinfekciju (u prvom redu aktivnog hlora) cime se ometa i onemogucava adekvatna dezinfekcija vode
Kako prokuvati vodu namjenjenu za pice?
U slucajevima kada ne postoje alternative zamucenu vodu namjenjenu za pice, pripremanje obroka, pranje voca ili povrca, pravljenje sokova ili leda, za pranje zuba isl. prije upotrebe treba prokuvati. Prije prokuvavanja treba vodu pustiti da “odstoji” kako izbistrila, a suspendovane cestice istalozile pa nakon toga prokuvati bistri dio. Ukoliko se koristi voda sa centralizovanih vodovodnih sistema potrebno ju je drzati najmanje pet minuta na temperaturi kljucanja. Ako se koristi voda iz bunara, lokalnih izvora i slicno, vodu treba prokuvati na temperaturi kljucanja minimum 10 minuta. Nakon toga vodu treba rashladiti u cistoj, pokrivenoj posudi.
Da li je bezbjedno kupati se ili tusirati sa mutnom vodom?
Da, pod uslovom da se u toku kupanja ili tusiranja voda ne konzumira sto je najcesci slucaj kod djece.
Ko je odgovoran da obezbjedi sigurnost vode za pice?
Preduzeca za vodosnabdjevanje su odgovorna za higijensku ispravnost vode za pice koju isporucuju potrosacima. Takode su u obavezi da informisu javnost kada postoje problemi koji ugrozavaju kvalitet vode. Informacije se uglavnom daju preko medija, drustvenih mreza i web stranica. Sistemi za vodosnabdjevanje podlijezu zdravstvenom nadzoru i pod kontrolom su inspekcijskih organa. U okviru kontrole bezbijednosti, voda za pice se analizira na razlicite parametre medu kojima se analizira i mutnoca.
DANASNJI PREGOVORI NEUSPJELI
Razgovor predstavnika skolskih sindikata i vlade o zahtjevima za povecanje koeficijenta slozenosti poslova od sest odsto, jutros je zavrsen bez dogovora, pa je najavljen nastavak strajka u osnovnim i srednjim skolama u Hrvatskoj koji je poceo jos 10. oktobra.
Ministarka obrazovanja Blazenka Divjak rekla je novinarima poslije sastanka da ce pregovori sa sindikatima biti nastavljeni sjutra i da ocekuje postizanje kompromisa, jer je situacija postala “ozbiljna”. Ona je najavila da ce u srijedu izdati uputstva skolama o tome kako ce se nadoknaditi dani provedeni u stajku.
Ministar rada Josip Aladrovic izjavio je da ocekuje da ce do kraja sedmice biti formulisana ponuda koja bi mogla da bude prihvatljiva kako bi doslo do prekida strajka koji je usao u petu sedmicu.
“Moramo imati na umu fiskalnu i sistemsku odrzivost”, naglasio je Aladrovic.
Predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Branimir Mihalinec kazao je novinarima da je ovo prvi sastanak o koeficijentima od pocetka strajka i da su dobili obecanje vlade da ce svoj predlog za rjesenje situacije sastaviti u pisanoj formi.
On je rekao da ne moze da otkriva detalje razgovora, da su sindikati spremni za nastavak dijaloga, ali da se strajk nastavlja.
“Sve sto postignemo i do cega dodemo u pregovorima dacemo svima koji ucestvuju u strajku na referendumsko izjasnjavanje”, dodao je Mihalinec.
U skladu s cirkularnim modelom strajka, po kojem su svakog dana u strajku skole u drugim zupanijama, a povremeno u cijeloj zemlji, danas nema nastave u skolama u Osjecko-baranjskoj i Licko-senskoj zupaniji, a u utorak u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj zupaniji.
U srijedu ce ponovo strajkovati sve skole u Hrvatskoj, a najavljen je i protest prosvjetara ispred sjedista vlade na Markovom trgu u Zagrebu.
Skolski sindikati traze povecanje koeficijenta slozenosti poslova za 6,11 odsto, koliko zaposleni u skolama zaostaju za drugim javnim sluzbenicima.
Vlada je u oktobru odbila njihov zahtjev, ali je u meduvremenu najavila da ce u 2020. u tri etape povecati osnovicu za 6,12 odsto za sve zaposlene u drzavnim i javnim sluzbama. Sindikati su ocijenili da se time ne rjesava zaostajanje plata zaposlenih u obrazovanju.
U dogovoru s koalicionim partnerima iz Hrvatske narodne stranke, koji su podrzavali sindikalne zahtjeve, vlada je prosle sedmice najavila da ce poceti rad na rjesavanju sistema koeficijenata u javnim sluzbama, a ako oni ne budu rijeseni do kraja juna iduce godine, koeficijent slozenosti poslova za zaposlene u obrazovanju bi se povecao za dva odsto.
Nedavno su u strajk stupili i zaposleni na fakultetima, posto je propao pokusaj mirenja vlade i sindikata koji trazi povecanje plata dijelu clanova s najnizim platama, radi otklanjanja razlika izmedu radnih mjesta u sistemu nauke i obrazovanja, kao i istovrsnih radnih mjesta u javnim sluzbama. Zasad se prekid nastave na fakultetima odvija jednom sedmicno.
Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook
Portal Vijesti se i ovog oktobra, prema podacima Google Analytics-a sa 78 miliona otvorenih stranica, nasao na vrhu liste najcitanijih portala u Crnoj Gori.
Prethodnog mjeseca sve nase platforme posjetilo je 1,2 miliona jedinstvenih korisnika, koji su se na nasem portalu zadrzavali u prosjeku sedam, a na aplikaciji 10 minuta po jednoj posjeti.
Preko 1,3 miliona pregleda na nasoj video platformi jos jednom dokazuje da je potreba za brzim izvorom informacija u neprestanom porastu i da nekoliko minuta video zapisa moze biti znatno efikasnije u odnosu na duzi pisani sadrzaj.
Zahvaljujuci vama, Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook.
Portal Vijesti i ND Vijesti, u saradnji sa Televizijom Vijesti, se trudi da relevantnim sadrzajima zadovolji potrebe svojih citalaca za brzim i tacnim informacijama. Gore navedeni podaci su, za nas tim, razlog vise da iz dana u dan napreduje i pruza vam samo najkvalitetnije sadrzaje. Tu smo za vas!
Hvala vam na ukazanom povjerenju!
POTPISAN SPORAZUM
Ministar zdravlja Kenan Hrapovic i predstavnici sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapic i Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, u iznosu od milion i po eura.
Sporazumom je, kako je saopsteno, predvideno da Vlada Crne Gore u periodu od 2021. do 2023. Stambenoj zadruzi “Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.
Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.
“Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic.
On je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.
Hrapovic je rekao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta, odnosno kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Ljiljana Krivokapic kazala je da je zadovoljna sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.
“Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic.
Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom Opstine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednicima opstina Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova.
Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom.
“Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, zakljucio je Pavicevic.
OD PADA BERLINSKOG
Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.
“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.
Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.
“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.
Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.
Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.
Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.
Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.
Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.
Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.
“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.
Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.
“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.
Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.
“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.
S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.
“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.
Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.
“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.
OD PADA BERLINSKOG
Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.
“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.
Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.
“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.
Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.
Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.
Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.
Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.
Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.
Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.
“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.
Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.
“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.
Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.
“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.
S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.
“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.
Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.
“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.
SD NAJAVIO
Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.
“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.
Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.
Na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu zvanično je zatvoreno pregovaračko poglavlje 2 - „Sloboda kretanja radnika“ između Crne Gore i Evropske unije. Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopšteno je da je to potvrda ispunjenih obaveza i napretka u usklađivanju sa evropskim standardima, čime se otvaraju nove mogućnosti za građane u oblasti rada i socijalne sigurnosti.
Izvršnoj direktorici MANS-a Vanji Ćalović danas je u Milanu uručena nagrada „Giorgio Ambrosoli“, priznanje koje se dodjeljuje pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Italije za integritet, odgovornost i profesionalnost u zaštiti vladavine prava. Ćalović je poručila da nagradu ne doživljava samo kao lično priznanje, već kao priznanje radu MANS-a i svima koji se godinama zalažu za javni interes.
Sava osiguranje doniralo je Kliničkom centru (KCCG) savremenu ginekološku stolicu prilagođenu i ženama sa invaliditetom, vrijednu više od 11 hiljada eura, saopštili su iz te zdravstvene ustanove.
Trojica muškaraca uhapšeni su pošto nisu pričvrstili uže za ženu pre nego što su joj pomogli da skoči sa mosta.
Crna Gora je na Međuvladinoj konferenciji privremeno zatvorila poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika i 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, koja pripadaju klasteru 2.
Policija u Etiopiji saopštila je da je najmanje 31 osoba poginula, a desetine su povrijeđene kada se jedan autobus jutros survao u provaliju u sukobom pogođenom sjevernom regionu Amhare.
U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), tokom prošle sedmice, obavljeno je 9.945 ambulantnih pregleda, od čega 1.718 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Srećni bračni par, Fransilija i Luiza, zadržale su misionarski žar koji ih je naveo da uđu u manastir, gde su se upoznale sa pitanjima o seksualnosti i za LGBT ljude sa pitanjima o veri.
U Bijelom Polju osnovan je Opštinski odbor Foruma žena Demokrata, koji broji više od 50 članica, čime je, kako je saopšteno, dodatno osnažena organizaciona struktura i političko djelovanje žena u tom gradu. Za predsjednicu odbora izabrana je Milanka Cmiljanić, dok su Milena Rakonjac i Dana Obradović izabrane za potpredsjednicu i sekretarku. Predsjednica Foruma žena Demokrata Valentina Minić poručila je da je neophodno hitno usvojiti izmjene zakona i uvesti femicid kao posebno krivično djelo sa najstrožijom kaznom.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je da se razgovori sa hrvatskom vode uz striktno poštovanje nacionalnih interesa, državnog dostojanstva i međunarodnog ugleda Crne Gore. Tamo gdje eventualni dogovor u bilateralnom okviru ne bude moguć, kako su naveli, ostaje mogućnost zajedničkog obraćanja odgovarajućim međunarodnim mehanizmima i forumima, u skladu sa međunarodnim pravom i dobrom međunarodnom praksom.
Predsjednik Opštine potvrdio da su poslali ponudu, ali nije želio da otkrije iznos, na potezu vlasnici nekretnine...
Zelenski je optužio Moskvu i opisao kao „jedan od najtežih zločina Rusije protiv hrišćanske kulture do sada“
Na turniru je crnogorska ekipa imala tri pobjede i dva poraza, iako je vodila u obje izgubljene utakmice
Koliko su za 10 godina građani platili novca povlašćenim proizvođačima električne energije?
"Humanitarka i aktivistkinja posvećena unapređenju položaja osoba sa invaliditetom Andrea Nikolić uspješno je realizovala inicijativu nabavke ginekološke pregledne stolice prilagođene ženama sa invaliditetom za potrebe Kliničkog centra Crne Gore", pojašnjava se u saopštenju
Na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu
Direktorica MANS-a nagradu "Giorgio Ambrosoli" posvetila svima koji se u Crnoj Gori, na Balkanu i šire, često bez zaštite i bez priznanja, suprotstavljaju korupciji, organizovanom kriminalu i zloupotrebi moći, a mladima koji odlučuju da li da odu iz svoje zemlje, da ćute ili da se bore poručila da se za budućnost vrijedi boriti
Liban je pretrpio najteže posljedice prelivanja sukoba između SAD i Irana, sa gotovo 3.800 poginulih i oko 1,2 miliona raseljenih zbog izraelske ofanzive protiv Hezbolaha
"Ne slažem se sa presudom i uložićemo žalbu. I dalje vjerujem u pravosudni sistem", naveo je Rafa Mir
Irak otkazao projekat aerodroma u Bagdadu vrijedan 764 miliona dolara
Na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu zvanično je zatvoreno pregovaračko poglavlje 2 - „Sloboda kretanja radnika“ između Crne Gore i Evropske unije. Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopšteno je da je to potvrda ispunjenih obaveza i napretka u usklađivanju sa evropskim standardima, čime se otvaraju nove mogućnosti za građane u oblasti rada i socijalne sigurnosti.
Crna Gora je na Međuvladinoj konferenciji privremeno zatvorila poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika i 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, koja pripadaju klasteru 2.
U Bijelom Polju osnovan je Opštinski odbor Foruma žena Demokrata, koji broji više od 50 članica, čime je, kako je saopšteno, dodatno osnažena organizaciona struktura i političko djelovanje žena u tom gradu. Za predsjednicu odbora izabrana je Milanka Cmiljanić, dok su Milena Rakonjac i Dana Obradović izabrane za potpredsjednicu i sekretarku. Predsjednica Foruma žena Demokrata Valentina Minić poručila je da je neophodno hitno usvojiti izmjene zakona i uvesti femicid kao posebno krivično djelo sa najstrožijom kaznom.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je da se razgovori sa hrvatskom vode uz striktno poštovanje nacionalnih interesa, državnog dostojanstva i međunarodnog ugleda Crne Gore. Tamo gdje eventualni dogovor u bilateralnom okviru ne bude moguć, kako su naveli, ostaje mogućnost zajedničkog obraćanja odgovarajućim međunarodnim mehanizmima i forumima, u skladu sa međunarodnim pravom i dobrom međunarodnom praksom.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić predvodi delegaciju Crne Gore na 27. međuvladinoj konferenciji između Evropske unije i Crne Gore, koja se održava danas u Luksemburgu. U saopštenju Vlade istaknuto je da održavanje međuvladine konferencije, predstavlja potvrdu povjerenja koje Evropska unija ukazuje rezultatima koje je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja. Specijalnu emisiju tim povodom pratite od 16 sati 20 minuta na Prvom programu TVCG. Prenosićemo i press konferenciju nakon sjednice od 17 sati i 05 minuta.
Predsjednik Jakov Milatović obratiće se sjutra poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu, na poziv predsjednice Roberte Metsole, što predstavlja važan diplomatski korak na evropskom putu države i potvrdu njenog statusa najnaprednijeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Premijer Milojko Spajić saopštio je da je tokom razgovora sa premijerom Velikog Vojvodstva Luksemburga Lukom Fridenom dobio još jednu potvrdu snažne podrške te države evropskom putu Crne Gore i njenom cilju da postane punopravna članica Evropske unije (EU) do 2028.
Građanski pokret URA opet predlaže "antimafija" zakon jer, kako navode, vladajuća većina već tri godine uporno odbija da ga usvoji.
Koizvjestilac Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) za postmonitoring dijalog sa Crnom Gorom, Lilijana Tangi (Francuska, ALDE), pozdravila je kontinuiranu posvećenost crnogorske političke klase i društva evropskim vrijednostima i standardima u oblasti vladavine prava, ljudskih prava i demokratskih institucija.
Crna Gora, ukoliko nastavi sa ispunjavanjem obaveza i uz podršku institucija Evropske unije (EU) i država članica, tokom irskog predsjedavanja Savjetom EU može stići do završnice pregovaračkog procesa, poručila je evropska komesarka za proširenje, Marta Kos.
Crnogorske kompanije evropske fondove prepoznaju ne samo kao izvor finansijske podrške, već i kao priliku za modernizaciju poslovanja, jačanje konkurentnosti, digitalnu i zelenu transformaciju, internacionalizaciju i održivi razvoj, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
Pitanje sigurnog i stabilnog napajanja Rožaja električnom energijom više ne može čekati, poručeno je sa sastanka koji je na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića održan u Podgorici.
Bulevar Tivat-Jaz, sa trenutnim stepenom izvedenih radova, predstavija funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu, saopštio je ministar pomorstva i koordinator Ministarstvo saobraćaja, Filip Radulović, i dodao da će se ovog Ijeta saobraćaj odvijati značajno bolje nego prethodnog.
Iračka vlada otkazala je projekat razvoja Međunarodnog aerodroma u Bagdadu vrijedan 764 miliona dolara, u kojem je jedan od glavnih partnera bila luksemburška kompanija "Corporacion America Airports" (CAAP), nakon što su se pojavile sumnje u korupciju i nepravilnosti tokom postupka dodjele ugovora.
Premijer Milojko Spajić komentarisao je situaciju u vezi sa nacionalnim avio-prevoznikom - Air Montenegro-m, kazavši da velike odluke ne treba ocjenjivati po naslovima i reakcijama prvog dana, već po rezultatima koje donesu nakon nekoliko godina.
Predsjednik Odbora direktora Air Montenegra Tihomir Dragaš saopštio je da je nacionalni avio-prevoznik postao vlasnik vazduhoplova registarskih oznaka 4O-AOE, nakon što je sa dosadašnjim vlasnikom potpisan ugovor o kupovini aviona vrijedan 11 miliona američkih dolara.
Izmjene zakona o PDV-u koje se odnose na izdavanje smještaja preko platformi Booking i Airbnb neće donijeti značajnije promjene za one koji uredno prijavljuju prihode i izmiruju obaveze. Međutim, novi propisi mogli bi uticati na izdavaoce smještaja koji su poslovali u sivoj zoni.
Ako se pitate gdje duvaju dobri vjetrovi u Crnoj Gori, Gvozd kod Nikšića je provjereno jedna od lokacija.
Čak ni veće dnevnice nijesu dovoljne da privuku dovoljno sezonskih radnika na Plantaže.
Od puštanja u rad 9.maja do danas, vjetroelektrana Gvozd proizvela je oko 10,5 odsto planirane godišnje proizvodnje, čime se potvrđuje značaj ovog projekta za energetski sistem Crne Gore.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
