ZBOG SPIJUNAZE

Bivsi zvanicnik americke Centralne obavjestajne agencije (CIA) Dzeri Cuan Sing Li (55) osuden je na 19 godina zatvora nakon sto ga je federalni sud u Virdziniji proglasio krivim za spijunazu u korist Kine.

Sing Li napustio je CIA 2007. i preselio se u Hongkong.

Njega su 2010. godine kontaktirala dvojica pripadnika kineske obavjestajne sluzbe i ponudila mu vise stotina USD i “dozivotno” starateljstvo nad njim u zamjenu za informacije do kojih je dosao dok je bio u CIA, prenosi Rojters.

Stotine hiljada USD uplacene su na Lijev licni bankovni racun u periodu od 2010. do 2013. godine u zamjenu za informacije o CIA.

Uhapsen je dok je boravio na Havajima, kada su agenti FBI u njegovoj hotelskoj sobi pronasli notes koji je sadrzao rukom ispisane informacije o CIA.

Kako je receno iz sudskih izvora, Li je raspolagao osjetljivim informacijama o CIA, kao sto su bankovni racuni americke agencije, lokacije operativnih sastanaka, brojevi telefona i detalji o tajnim postrojenjima CIA.

RUDOVIC

Clan Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva Nedeljko Rudovic saopstio je da ce predstavnici opozicije predloziti model za primjenu eventualnog dogovora. Rudovic nije iskljucio mogucnost sveobuhvatnog dogovora sa vladajucom koalicijom.

“Ako budemo imali dogovor o izbornim uslovima, pocevsi od izbornih zakona do medijskih, RTCG, izborne Komisije, ASK-a i ostalih povezanih institucija pod kontrolom DPS-a, onda na dnevni red moze doci Vrhovni drzavni tuzilac i Sudski savjet. Samo i iskljucivo na nacin koji ce znaciti izbor osoba, koje nijesu iz DPS-a, sa kredibilitetom i autoritetom koje su prepoznate kao slobodni ljudi koji rade u skladu sa profesionalnom i ljudskom savjescu.”, kazao je Rudovic za Pobjedu.

Rudovic je sa Miodragom Lekicem i Demokratskom Crnom Gorom Alekse Becica dio novog ,,opozicionog bloka za postene izbore”.

Upitan da li ce novoformirani ,,blok za postene izbore” imati zajednicka rjesenja kada je u pitanju rad Odbora za izbornu reformu, Rudovic istice kako sa Miodragom Lekicem i predstavnicima Demokratske Crne Gore ima redovne konsultacije kada su u pitanju prihvatljivi izborni uslovi.

“Takode tijesno saradujem i sa Raskom Konjevicem, a sve u cilju da uspijemo u namjeri da se postigne dogovor koji ce omoguciti opoziciji da ostvari iole regularnija pravila za izbornu utakmicu. U suprotnom, izborna utakmica u sadasnjem ambijentu bila bi obesmisljena, demokratske promjene nedostizne a dalje stagniranje i nazadovanje Crne Gore nastavljeno. U tom pogledu neophodno je da opozicija ima usaglasene zahtjeve i prijedloge tokom pregovora, ukljucujuci i onaj koji se tice modela za sprovodenje eventualnog dogovora. Pristati da sadasnja vlast sprovodi izborne zakone i povjerovati da ce posteno organizovati izbore oni koji su na osnovu crnih fondova, koverti i crnih kapuljaca uzurpirali vlast, bilo bi vise nego naivno. I neoprostivo”, naveo je Rudovic.

Na pitanje da li se razmisljalo da blok uz odredena pojacanja bude jedna lista za naredne parlamentarne izbore, Rudovic odgovara da su u ovoj fazi svi fokusirani na uspjeh u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.

U PODGORICI

Ministarstvo kulture dalo je saglasnost za podizanje spomenika Ivanu Crnojevicu u Podgorici, saopstila je juce Ana Medigovic, sekretar za kulturu, na sjednici skupstinskog odbora za drustvene djelatnosti.

To znaci da nema formalnih prepreka da se u Skupstini Glavnog grada, na sjednici 28.novembra, izglasa odluka o podizanju spomenika.

Clan odbora Andrija Klikovac (DPS) navodi da mu se dopada odabrana lokacija preko puta Gimnazije “Slobodan Skerovic” i nada se da ce spomenik biti otvoren 18. decembra uoci Dana oslobodenja Podgorice.

Odbor je predlozio Skupstini Glavnog grada da usvoji odluku o pravima iz socijalne i djecje zastite za koju je Ivan Terzic, sekretar za socijalno staranje, kazao da se morala usaglasiti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Prosao je i statut Gradskog pozorista.

Na odboru za finansije, privredu i razvoj, kome je prisustvovao kao jedini predstavnik opozicije Cel Ismailisufi (PzP), saopsteno je da je stigla saglasnost Ministarstva ekonomije na predlog odluke o osnivanju biznis zona.

Sekretar za preduzetnistvo Kemal Grbovic istakao je da imaju i pozitivno misljenje Agencije za zastitu konkurencije, te da odluka propisuje i olaksice.

Klikovac smatra da je odluka vazna za razvoj grada i biznisa.

KOMISIJA ZA ANTIDOPING

Predsjednica Komisije za antidoping Vesna Simovic Zvicer kaze da su nakon donosenja novog Zakon o sportu problemu dopinga posvetili vise paznje jer, kako istice, nekoliko godina unazad Crna Gora nista tim povodom nije radila. Situacija je, kaze Simovic Zvicer, pocela da se popravlja, ali smatra da fali edukacije o tome koliko je doping los, prvenstveno po zdravlje.

Crna Gora prosle godine dobila je Komisiju za antidoping koju je obrazovao Crnogorski olimpijski komitet radi pracenja Medunarodnih konvencija protiv dopinga u sportu.

Prije nekoliko dana u zizi javnosti nasla se rukometasica Ivona Pavicevic.

“Osnovno pravilo i ideja na kojima pociva antidoping prica, jeste igrati posteno. Druga strana price su sankcije mogu da imaju znacajne posljedice po status sportiste. Ali je najvaznija zastita zdravlja sportista i to je prioritet. Mislim da sportisti ne razumiju ulogu antidoping Komisije,” navela je ona.

“Mene zabrinjava i nedostatak edukacije jer to nedostaje i zabrinjava me nedovoljna spremnost nacionalnih saveza da se ukljuce u aktivnosti koje imaju za cilj postovanje antidoping pravila, a to im je i obaveza,” kazala je ona, dodajuci da je vazno edukovati mlade, jer nepoznavanje koja je supstanca ili metoda nedozvoljena, apsolutno ne oslobada odgovornosti.

MARKOVIC

Direktor Fonda za zastitu depozita Predrag Markovic saopstio je da u ovom trenutku fond raspolaze sa 60 miliona eura od cega su 8,4 miliona eura obaveze za isplatu garantovanih depozita Atlas i IBM.

U kasi FZD-a je, kako je objasnio na jucerasnjoj sjednici Skupstine, cisto 51,7 miliona eura.

“Deponentima Atlas banke od 90,2 miliona do sada isplaceno 79,7 miliona, a od 22,3 miliona IBM, isplaceno je 21,3 miliona”, rekao je Markovic prilikom rasprave o Godisnjem izvjestaju o radu Fonda za zastitu depozita za 2018. proslu godinu.

To je ukupno 101 miliona eura za, kako je Markovic naveo, ukupno 11.000 klijenata obje banke.

Skupstina je, osim Godisnjeg izvjestaja Fonda, usvojila i izvjestaj o stanju energetskog sektora Crne Gore i Izvjestaj o aktivnostima vezanim za regulisane komunalne djelatnosti za proslu godinu. Poslanici su izglasali izmjene i dopune Zakona o zastiti potrosaca, o prevozu u drumskom saobracaju, kao i izmjene i dopune Zakona o komunalnim djelatnostima.

Skupstina je usvojila i predloge Zakona o racunovodstvu u javnom sektoru, o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizickih lica i usvojila izvjestaj o realizaciji Akcionog plana Strategije regionalnog razvoja i Godisnji izvjestaj o radu Komisije za trziste kapitala i stanju na trzistu kapitala za 2018. godinu.

Poslanici su juce raspravljali i o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, ciji je predlagac SDP. U toj partiji ocjenjuju da bi akcize na gorivo trebalo vratiti na nivo prije povecanja 2017. godine, dok u dPs smatraju da bi se time ugrozila redovnost isplate penzija, socijalnih davanja i zarada.

Gradani po litru eurodizela, koji prema posljednjem obracunu kosta 1,26 eura, placaju 0,44 centi akcize, dok drzava
za litar eurosupera 98 i 95, na cijenu od 1,35, odnosno 1,31 eura, ubira po 0,54 centa. Poslanik SDP-a Rasko Konjevic rekao je da Crna Gora naplacuje vece akcize od Austrije, Rumunije, Madarske, Hrvatske, Makedonije i BiH.

On smatra da Crna Gora ima dovoljno osnova da akcize vrati na nivo prije povecanja 2017. godine.

“Nas predlog je da vratimo akcize gdje su bile. Prosjecan crnogorski gradanin je isuvise opterecen, odnosno drzava isuvise uzima od njega puneci budzet, a to mu ne vraca ni kroz zaradu onih ljudi koji rade u javnom sektoru”, kazao je Konjevic tokom skupstinske rasprave.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulic naveo je da, prema Global Petrol cijenama, litar eurodizela na Malti kosta 1,28, u Irskoj 1,31, u Estoniji 1,32 eura. Kada je rijec o regionu, on je rekao da Srbijanci za litar tog goriva placaju 1,38 eura, Grci 1,40, Albanci 1,43, a Hrvati 1,33 eura. Njegov partijski kolega Nikola Rakocevic smatra da akcize spadaju u paket odgovorne politike Vlade.

“U 2016. godini smo imali 182 miliona eura prihoda od akciza, u 2017. godini 225 miliona, u prosloj 220 miliona, dok u ovoj godini biljezimo rast u odnosu na proslu godinu”, rekao je Rakocevic, navodeci da cijena goriva u znacajnoj mjeri uslovljena fluktuacijama na globalnom trzistu.